Nedeljko Lale ČovićBonesaBonesa sinonim za kvalitet

Željko SavovićTelemontInovativnost je garant konkurentnosti

Ranko JovovićComp-ComercNagrada Komoreobavezuje

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LI

Bro

j 4

Apr

il 20

15. Obilježeno 87 godina

Privredne komore Crne Gore

Uručene nagrade najuspješnijim privrednicima

IMPR

ESU

M

6 Dan KomoreLaureati Nagrade - primjer koji treba slijediti

Broj 4April 2015.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Sandra Perić

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Velimir Mijuskovic, President of the CEM - interview for PobjedaIt is inappropriate to change the laws because of politics

Nedeljko Lale Covic, BonesaThe award by the entrepreneurs is most valued

Ranko Jovovic, Comp-ComercA respectable company with high potential

Zeljko Savovic, TelemontCompetitiveness is difficult to gain and easy to lose

Ivan Mijuskovic, InterproductInterproduct ready for the EU market

EurochambresReindustrijalizacija - preći sa riječi na djela

22

30

36

50

64

59

4

Broj 4 April 2015.

Ivan Mijušković,Interproduct

Interproduct spreman za tržište Evropske

unije

Velimir Mijušković, predsjednik PKCGNeprimjereno je zbog političkihinteresa prekrajati zakone

KonferencijaStandardi kvaliteta i konkurentnost privreda

Nedeljko Lale Čović,BonesaNajviše vrijedi nagradaprivrednika

Željko Savović,TelemontKonkurentnost se teško stiče, a lako gubi

Ranko Jovović,Comp-ComercRespektabilna kompanijavelikog potencijala

18

62

66

28

47

33

5

Broj 4April 2015.

Listajući Glasnik...

1991.Zadruga Bogaje preporodila selo

Nagradu Privredne komore Jugoslavije 1991. dobila je Zemljoradnička zadruga Bogaje iz Rožaja za rezultate postignute u razvoju poljoprivrede i stočarstva kao i na području investicione izgradnje čime je na najbolji način dala doprinos razvoju seoskog područja.

Zadrugu su 1984. godine osnovali 35 udruženih zemljoradnika, a imala je i 78 kooperanata iz Bogaja. Za relatvno kratko vrijeme broj kooperanata se povećavao, rastao je i kapital pa je osnovano 12 mini farmi krava (dva do pet grla) i sedam farmi ovaca po 50 grla. Nabavljena je mehanizacija: 35 traktora sa priključnim mašinama, kosačice i moto-kultivatori. Svake godine Zadruga je otkupljivala po 10.000 jagnjadi, 15 tona pečurki, pet tona sira i drugih proizvoda.

Do 1991. Zadruga je izgradila Zadružni centar sa otkupnom stanicom, Upravnu zgradu, Dom kulture sa bioskopskom salom, Motel sa 25 ležaja, vodenicu, skladišta i druge sadržaje. Tada su u Zadruzi bila zapošljena 93 radnika koji su otpočeli i aktivnosti na razvoju seoskog turizma što je, kasnije, još više doprinijelo razvoju ovog sela.

Tradicionalne nagrade Privredne komore Jugoslavije 1991. godine, uz Zemljoradničku zadrugu Bogaje iz Rožaja, dobi-la su još dva crnogorska preduzeća Bar - bilje, Bar i Merkur, Budva, objavljeno je u Glasniku iz 1991. godine.

2002.Kiša istopila proizvodnju

Zbog velikih kiša koje konstantno padaju još od sredine jula, u ulcinjskoj Solani ove godine neće biti berbe soli, izjavio je izvršni direktor Solane „Bajo Sekulić“ Ljubo Gazivoda. On je istakao da su pripreme za berbu sprovede-ne uspješno, ali se protiv kiše dalje i više nije moglo, pisao je Glasnik iz 2002. godine.

Biznis planom Solane bilo je planirano da se ove godine ubere 30 hiljada tona soli. Berba je bila zakazana za 15. av-gust, ali su obilne kiše u drugoj polovini jula, a pogotovo u avgustu i definitivno pokopale sve nade stalno zaposlenih i sezonskih radnika da će ove godine biti ubrano i gram soli. Tako se u ulcinjskoj Solani „Bajo Sekulić“, koja postoji još 1934. godine, zbog kiše, prvi put poslije 34 godine neće realizovati berba soli. To će ionako kompleksnu situaciju u tom preduzeću, koje je između ostalog spas za opstanak izlazak iz dugogodišnje krize vidjelo u ovogodišnoj berbi, sasvim sigurno, još više iskomplikovati, objavio je list Privredne komore.

6

Broj 4 April 2015.

Obilježeno 87 godina Privredne komore Crne Gore

Uručene nagrade najuspješnijim privrednicima

Na svečanosti povodom Dana Privredne komore Crne Gore, u Vili Gorica su 21. aprila 2015. uručene Nagrade ove asoci-jacije najuspješnijim privrednicima, za 2014. godinu.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je uručio Nagradu Privre-dne komore za uspješno poslovanje „Comp-Comerc“ grupi iz Ni-kšića i „Bonesi“ iz Bara, kompaniji „Luštica Development“ iz Tivta za društvenu odgovornost, podgoričkom „Telemontu“ za inovativ-nost, te Ivanu Mijuškoviću, osnivaču i izvršnom direktoru kompa-nije Interproduct DOO Cetinje za unapređenje menadžmenta.

Svečanosti, kojom je obilježeno 87 godina rada Komore (osnovana je 21. aprila 1928. pod imenom Trgovinsko-industrijska i zanatska komora), prisustvovali su predstavnici države, diplomatskog kora, lokalne uprave, privrede, nauke i kulture. Telegrame čestitke povo-dom Dana Privredne komore uputili su partneri iz Evropske mreže komora EUROCHAMBRES-a, čime još jednom potvrđuju značaj saradnje sa najstarijom crnogorskom asocijacijom privrede, kako na bilateralnom nivou tako i u okviru brojnih asocijacija čije smo članice.

Laureati su „Comp-Comerc” i „Bonesa” za uspješno poslovanje, „Luštica Development“ za društvenu odgovornost, „Telemont“ za inovativnost i Ivan Mijušković iz Interproducta za unapređenje menadžmenta.

7

Broj 4April 2015.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković kazao je da činjenica da se Nagrada u kontinuitetu dodjeljuje od 1969. godine nedvosmisleno iskazuje opravdanom namjeru koja je bila polazi-šte za njeno ustanovljavanje. Ta polazna namjera je bila - izdvojiti i dati poseban značaj uspješnim kompanijama, kao i pojedincima koji svojim ličnim, organizacionim i upravljačkim kvalitetima snaže privredno društvo koje vode, jačajući na taj način i nacio-

nalnu ekonomiju. Mijušković je naglasio da ga posebno raduje da kod svih dosadašnjih dobitnika Nagrada zauzima posebno mjesto među brojnim priznanjima za njihov uspješan rad.

- Uspješno poslovanje i ostvareni rezultati u vremenima krize većeg nivoa od nacionalnog, koja je od svog izbijanja oborila sve teorije i prognoze o trajanju i ishodu, zaista je kompleksan zada-tak. Rezultati stvoreni u takvim uslovima s toga predstavljaju po-tvrdu posebnih napora, znanja i istrajnosti i zavređuju ovo prizna-nje. Kompanije Bonesa iz Bara i Comp-Comerc grupa iz Nikšića, po

8

Broj 4 April 2015.

mišljenju našeg Odbora za Nagrade, a na osnovu brojnih predloga pristiglih od njihovih poslovnih partnera su zaslužile ovo prizna-nje – rekao je predsjednik Komore.

Objasnio je da Nagrada za inovativnost za cilj ima da istakne kom-paniju ili pojedinca koji je odabrao najadekvatniji način da unese novi, drugačije osmišljen, pristup poslovanju. Inovativnost pred-stavlja dobar način da se znanje transformacijom prevede u doda-tnu vrijednost, rast i nove poslove. To je i razlog da ima centralno mjesto u strategiji Evropa 2020.

- Iskreno osjećam zadovoljstvo što Crna Gora može prepoznati svoje kompanije i njihove menadžmente koji uspješno svoje ino-vativne ideje pretvaraju u proizvodne procese ili usluge, i na taj način rastu i razvijaju se, kreirajući i nova radna mjesta. Telemont doo iz Podgorice je ostvarenim rezultatima dokazao da se u našoj sredini i u oblastima najintenzivnijeg tehnološkog razvoja, inova-tivnim pristupom, može unaprijediti usluga, poboljšati primjena znanja i koristiti drugačiji marketinški pristup, što svakako za-vređuje Komorinu Nagradu – obrazložio je Mijušković.

Prema njegovim riječima odnos prema životnoj sredini, zaposleni-ma, te briga za društvenu zajednicu u kojoj posluje, za kompaniju predstavlja kompleksan izazov kojem nije jednostavno odgovoriti, kako zbog složenih standarda koji se moraju poštovati u tim sfera-ma, tako i materijalnih sredstava koja to iziskuju.

- Crna Gora, na sreću, ima i onih kompanija koje zadovoljavaju sve ove kriterijume. Želim da istaknem da mi se čini posebno važnim da jedan broj stranih investitora njeguje kult društveno odgovor-nog poslovanja kod nas. To je u vremenima iza nas bio podrazu-mijevani stil poslovanja i dobro je da u tome trajemo. Akcionarsko društvo Luštica Development iz Tivta zavrijedila je svojim aktiv-nostima u široj zajednici ovu Nagradu, baš kao i opredjeljenjem da se drži postulata održive gradnje i na taj način očuva životnu sredinu u predivnom ambijentu naše Boke – riječi su predsjednika Komore.

Uvođenje sistema kvaliteta i specijalizovanih standarda, spre-mnost na inovativne poduhvate, suočavanje sa izazovima razvoja, u osnovi se temelji na ljudima koji upravljaju i rukovode kompani-jom, smatra Mijušković. To su, dodaje, ljudi koji imaju viziju, pra-gmatične misli, senzibilitet da se prilagode nastalim okolnostima i spremnost da nose rizik.

- Komora smatra da takve pojedince treba istaći kroz nagradu za unapređenje mendžmenta. Vlasnik i direktor kompanije Interpro-dukt sa Cetinja, gospodin Ivan Mijušković, ostvarenim rezultatima zavrijedio je ovogodišnju Nagradu Komore u ovoj kategoriji – ob-jasnio je on.

Predsjednik Komore je istakao zadovoljstvo što su dvije od na-građenih kompanija nosioci kolektivnog žiga Dobro iz Crne Gore, koji je stvoren u Privrednoj komori kao nastojanje da promoviše domaću proizvodnju čiji metodi i proizvodi su usklađeni sa zahtje-vima međunarodnih standarda.

Mijušković se zatim kratko osvrnuo na ekonomske prilike, odno-sno na poslovni ambijent u zemlji. Istakao je kao problem što se, nažalost, određene strukture društva direktno upliću u analizira-nje poslovanja privatnih kompanija i pojedinaca kao vlasnika ka-pitala, dajući im negativne ocjene i kvalifikative.

- Na taj način naš poslovni ambijent činimo manje atraktivnim za buduće domaće i strane investitore, a za one koji su već u poslu,

9

Broj 4April 2015.

uslove privređivanja neopravdano kom-plikujemo. Postojanje ove pojave logično da demorališe ljude iz privrede, koji iona-ko imaju dovoljno problema u savladava-nju realnih izazova i teškoća sa kojima se susrijeću u poslu. Niko i ne pokušava dati argumente za osude i kvalifikative koje izriču. To nas kao ekonomiju u cjelini već košta, a s obzirom da se ne pokušava ni za-ustaviti, slobodan sam zaključiti da ćemo se zbog neodlučnosti da se suprotstavimo tome naći u još ozbiljnijim problemima – rekao je on.

Prema njegovim riječima, ne manje važno je skrenuti pažnju na činjenicu da sve po-litičke strukture, zbog svojih kratkoročnih političkih interesa, najblaže rečeno vrše opstrukciju kod utvrđivanja zakonodavnog okvira koji omogućava primjerene uslo-ve za poslovanje. On želi da vjeruje da će društvo biti dovoljno mudro da nađe ade-kvatne mehanizme i sačuva privrednike od ovog vida ugrožavanja poslovnog am-bijenta.

Predsjednik Mijušković je, govoreći o isto-riji Komore, iskazao poštovanje privredni-cima i pregaocima koji su stvorili ovu in-stituciju 1928. godine. Iskreno poštovanje, dodao je, zavređuju i hiljade privrednika koje su djelovanjem tokom svih ovih go-dina aktivno učestvovali u kreiranju eko-nomskih prilika u Crnoj Gori, ostavljajući veliki trag u istoriji rada ove institucije i čine važno poglavlje nacionalne ekonom-ske istorije.

- Kao fundamentalna posebnost i kvalitet zadržala se suština rada i upravljanja Ko-morom, preko predstavnika koje privreda sama bira da je zastupaju u ovoj instituciji, budući da to obezbjeđuje najkonkretniji i najcjelishodniji način kreiranja i uticanja na razvoj nacionalne ekonomije. Upravo ove godine otpočeo je proces izbora pred-stavnika privrede u organima i tijelima Komore za naredni četvorogodišnji peri-od. Budući da su sva privredna društva u Crnoj Gori naše članice, mi generišemo i uspostavljamo ravnotežu između interesa različitih sektora privrede i štitimo interes ekonomije u cjelini. Na taj način izbjegava se polarizacija i na taj način ravnopravno uključivanje svih preduzeća garantuje ne-utralnost i objektivnost – rekao je Mijuško-vić.

Zaključio je da je posebno važna uloga Komore u vremenu koje obiluje različitim izazovima. Može se reći da je podrška koju ona pruža preduzećima važnija nego ikada

i sve više jača, a posebno zbog strukture naše privrede i procesa u kojima se nalazi-mo. Komora vrši sve veći broj javnih ovla-šćenja, igra aktivnu ulogu u pripremi pri-vrede za ulazak u Evropsku Uniju, koristeći svoju dobru pozicioniranost u međunaro-dnim institucijama i povezanost sa drugim komorama.

- Veoma nam je važno, pa to sa ponosom ističem, da smo se adekvatno pozicioni-rali u regionalnim, evropskim i višim ko-morskim asocijacijama, u kojima smo, bez obzira na veličinu ekonomije, prepoznati i uvaženi do nivoa učešća u upravljačkim strukturama ovih asocijacija. Ono što mi se čini najbitnijim i na što sam posebno ponosan kada je rad Komore u pitanju je činjenica da se zadržao neophodni duh jedinstvenosti privrede u nastojanjima da koristi svoju snagu udruženu u ovoj institu-ciji kako bi uticala na stvaranje kvalitetni-jeg okvira za poslovanje. Smatram da je na sadašnjoj generaciji privrednika da nastavi kretanje putem započetim 1928. godine, po-kazujući znanje i istrajnost da, objedinjena kroz svoju Komoru, utiče na stvaranje od-rživog ekonomskog rasta i razvoja naše zemlje – kazao je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Laureati

Predsjednik Odbora za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore Željko An-drić obrazložio je odluku da laureati budu Comp-Comerc, Bonesa, Luštica Deve-lopment, Telemont i Ivan Mijušković.

Govoreći o nikšićkoj grupaciji „Comp-Co-merc“, dobitnici Nagrade za uspješno po-slovanje, on je istakao da je svoj razvojni put počela 1998. godine kao mala porodična firma, te da je u 15-godišnjem radu stekla zavidno iskustvo i reference u oblastima trgovine, hotelijerstva i ugostiteljstva i iz-rasla u ozbiljnu i respektabilnu kompaniju sa velikim potencijalom. Danas upravlja hotelima Lighthouse u Igalu, Ski centrom „Vučje“, ugostiteljskim objektima Pasend i Gradska kafana u Herceg Novom i Forest u Nikšiću i Podgorici. U sastavu „Comp--Comerca“-a posluje kompanija NTC koja se ubraja među vodeće domaće distribu-tere poznatih brendova, kao i NTC Logistic, čija je djelatnost uvoz, carinjenje i distribu-cija robe. Grupacija Comp-Comerc i njen predsjednik Ranko Jovović, koji je primio Nagradu, kroz projekte iz oblasti društveno odgovornog poslovanja koje finansiraju i realizuju u lokalnim zajednicama u kojima

10

Broj 4 April 2015.

posluju, utiču na poboljšanje kvaliteta života svih građana.

Preduzeće „Bonesa“ iz Bara, dobitnik Nagrade za uspješno po-slovanje, osnovano je 1997. godine. Djelatnost Bonese čine uvoz, pakovanje i disribucija svježeg mesa, ribe, suhomesnatih i mlječ-nih proizvoda. Od 2008. godine pokrenuta je proizvodnja kečapa i paradaiz pirea, kao i pakovanje maslina, šampinjona i kornišona u pogonu od 500 kvadrata. Od veleprodaje lokalnog karaktera, sa ograničenim transportnim sredstvima i zakupljenim poslovnim prostorom, Bonesa je zahvaljujući viziji rukovodstva, organizaciji i odličnom kvalitetu na svim poljima, za samo nekoliko godina, po-stala jedno od vodećih uvoznih i distributivnih preduzeća u Crnoj Gori. Preduzeće iz godine u godinu ostvaruje konstantan rast pro-izvodnje i pozitivno posluje. Bonesa je za svoje proizvode dobila veliki broj nagrada i prestižnih priznanja na sajmovima u regionu, a zbog visokog kvaliteta proizvoda, dobitnik je i kolektivnog žiga „Dobro iz Crne Gore“. Bonesa je društveno odgovorna kompanija i aktivan učesnik svih kulturnih, sportskih i ostalih aktivnosti na području opštine Bar. Nagrada „Bonesi” uručena je njenom direk-toru Nedeljku Čoviću.

Dobitnicu Nagrade za društveno odgovorno poslovanje, kompani-ja „Luštica Development” AD Tivat osnovali su 2008. godine egi-patsko-švajcarski konzorcijum Orascom Development Ltd i Vla-da Crne Gore sa ciljem realizacije jednog od najvećih projekata u ovom dijelu Evrope – izgradnje turističkog grada Luštica Bay, vrijedne 1,1 milijardu eura. Kompanija slijedi ciljeve društveno od-govornog poslovanja po pitanjima poslovnog ambijenta, gradnje i sponzorstava koja realizuju. Kao jednom od najvećih investitora u Crnoj Gori, motivacija im je da uslove u životnom i poslovnom okruženju, pa i cijeloj zajednici, učine što kvalitetnijim. Domaće kompanije su angažovane za izvođače i podizvođače na ovom projektu. Način gradnje se vodi po principima zelene gradnje, kori-steći LEED sertifikat kao najveći pokazatelj napora da uticaj na ži-votnu sredinu bude minimalan. Od osnivanja i početka realizacije investicija, Luštica Development je iskazala visok stepen odgovor-nosti prema društvenoj zajednici, ne samo u Tivtu, već i šire. Do sada je uložila preko pola miliona eura u različite projekte u Crnoj Gori u oblasti kulture, zdravstva, obrazovanja, sporta i druge obla-sti od posebnog društvenog značaja. Nagradu je primio finansijski direktor Mohamed Abou Arab.

Nagrada za inovativnost dodijeljena je kompaniji Telemont DOO iz Podgorice. Telemont je privatna kompanija u oblasti telekomuni-kacija koju je 1997. godine osnovao Željko Savović i čije usluge da-nas, u različitim segmentima, koristi više od 80% crnogorske pri-vrede. Od realizacije prvih projekata kao što su poslovno stambeni kompleks Trg Vektra Podgorica, DATA centar Crnogorskog teleko-ma, Hotel Splendid, Hotel Queen off Montenegro, pa do današnjih projekata Porto Montenegro, Luštica Bay, Hotel Hilton, Telemont je iz godine u godinu usvajao nove tehnologije i rješenja unapređu-jući znanja i usluge. Poslovni objekat Telemonta, izgrađen 2012. godine je prva pametna zgrada u Crnoj Gori koja objedinjuje ka-rakteristike niskoenergetskog objekta, integrisanog sistema teh-ničke zaštite i BMS rješenja za upravljanje i monitoring energije u prostoru. Objekat služi kao edukativni centar u kome se stalno mijenjaju postavke sa najnovijim tehnološkim rješenjima. Danas se Telemont po resursima i primjeni inovativnih i konkurentnih rješenja uspješno pozicionira u odnosu na regionalnu i međunaro-dnu konkurenciju. Fokus je usmjeren ka zelenoj gradnji uz istovre-meno povećanje efikasnosti rada, bezbjednosti i kvaliteta življenja.

Nagrada za unapređenje menadžmenta dodijeljena je Ivanu Mi-juškoviću, osnivaču i izvršnom direktoru kompanije Interproduct DOO Cetinje. Od osnivanja 1998. godine kao male porodične kom-panije za proizvodnju crnogorske pršute, Interprodukt je vrlo brzo proširio proizvodnju na druge specijalitete i iz godine u godinu povećavao prioizvodnju. Na kraju 2014. godine, proizvodnja je iz-nosila 400 tona u vrijednosti od 2.800.000 €, što je 20% više u od-nosu na prethodnu godinu. Proizvodnja se odvija u proizvodnom pogonu od 2.000 m2 u sopstvenom vlasništvu, tehnički, tehnološki i sanitarno opremljenom na evropskom nivou, po HACCAP stan-dardu. Postignut je visok kvalitet proizvoda što potvrđuju brojna priznanja i medalje za kvalitet na domaćim i međunarodnim sa-jamovima. Dobitnici su i kolektivnog žiga „Dobro iz Crne Gore“ i licence za izvoz robe na tržište Ruske federacije. Razvoj i uspješni poslovni rezultati ove kompanije, svakako s pravom izdvajaju no-sioca ovih aktivnosti, osnivača i izvršnog direktora Ivana Mijuško-vića, koji je savjesnim, stručnim i odgovornim radom i korektnim odnosom prema zaposlenim i zajednici u kojoj posluje, zavredio ovo prestižno priznanje.

U ime nagrađenih Komori se zahvalio Nedeljko Čović, izvšni di-rektor „Bonese”, koji je čestitao Dan Komore i 87 godina njenog uspješnog rada.

11

Broj 4April 2015.

- Ovo je nagrada posebna za sve privrednike, pa i za nas današnje laureate, jer dolazi od takve asocijacije kakva je Privredna komora Crne Gore, koja je i u ovim teškim vremenima pomogala ekonom-ski razvoj naše zemlje. Teško je riječima predstaviti koliko nam znači Nagrada Privredne komore koja nam daje podsticaj da se i u narednom periodu intenzivno borimo za što bolje rezultate i poka-žemo da ovo priznanje nije došlo u pogrešne ruke – rekao je Čović.

Nagrađeni su primjer koji treba slijediti

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ocijenio je da Nagrada Pri-vredne komore predstavlja valorizaciju poslovnog uspjeha laurea-ta, te dokaz da su oni primjer koji treba slijediti. Od srca im je če-stitao, uvjeren da će oni i ubuduće davati snažan doprinos razvoju naše ekonomije.

On je kazao da se prošla godina, u ekonomskom smislu može oci-jeniti generalno uspješnom. Iako je rast BDP-a od dva odsto bio ispod projektovanog ostvaren je u uslovima izuzetno nepovoljnog okruženja koje su pogodile katastrofalne poplave. Prema njegovim riječima imali smo sjajnu turističku godinu, sa rekordnim brojem gostiju i prihodima, ali i postignuća u poljoprivredi i preduzetni-

štvu u cjelini.

- Ova 2015. godina ima projektovani rast crnogorskog BDP-a od 3,5 odsto, a čuli smo i procjenu MMF-a da taj rast može biti i 4,7 od-sto što je ohrabrujuće ali i veoma obavezujuće. MMF je očigledno uzeo u obzir snažne investicione aktivnosti koji će se dogoditi ili se događaju u našoj zemlji. Ovo je godina u kojoj će početi gradnja dijela autoputa Bar-Boljare od Podgorice do Mateševa, te istorijski značajne investicije u Crnoj Gori, sa bezbjednosnog, ekonomskog i aspekta kvaliteta života na sjeveru zemlje. Ovo će biti godina u kojoj bi trebalo da se završi postavljanje podmorskog kabla između Italije i Crne Gore, i dalekovoda Tivat-Pljevlja – rekao je predsje-dnik Vujanović.

Dodao je da će u ovoj godini započeti gradnja drugog bloka Termo-elektrane Pljevlja, kao i žičare Kotor-Cetinje koja će valorizovati turističke potencijale prijestonice.

Međutim, kazao je on, za nama nijesu bile samo godine uspjeha i velikih dostignuća, već i propusta i neiskorišćenih šansi, te loše prakse. Bankarski sektor je, smatra, bolje nego u prethodnom peri-odu podržavao našu ekonomiju, ali ne u mjeri u kojoj očekujemo.

- Bez snažnog bankarskog sektora nema snažne ekonomije. Ve-oma nas raduje da uskoro početi da u Crnoj Gori radi turska Zirat banka koja bi morala da pokaže ukupnom komercijalnom bankar-stvu da se moraju poboljšati uslovi kreditiranja i kroz to podrška našoj ekonomiji – rekao je Vujanović i dodao da raduje podrška Evropske investicione banke Investiciono razvojnom fondu Crne Gore u vidu kredita od 70 miliona eura od kojeg se očekuje da sna-žno podrži preduzetništvo koje uz investicije predstavlja osnov crnogorskog ekonomskog razvoja.

Prema njegovim riječima, nažalost, nastavlja se praksa da se ne ponašamo odgovorno prema investitorima i odbijamo investicije koje bi svi drugi rado prihvatili.

- Sa takvom praksom se mora prestati. Moramo da pokažemo od-govoran odnos prema onima koje sami proglasimo za pobjednike tendera i sa kojima potpišemo ugovore koji treba da nas obavezu-ju. Dakle, ta praksa odnosa sa investitorima je najgora sa kojom Crna Gora mora da raskine i da pokaže ukupnoj međunarodnoj investicionoj zajednici da je pouzdan i vrijedan partner za sve in-vesticije – naglasio je Vujanović.

Predsjednik Crne Gore je izrazio poštovanje prema Privrednoj ko-mori koja je, smatra, u prethodnoj godini imala i brojne i uspješne aktivnosti, zanačajno doprinijela unapređenju regulative, napravi-la brojne analitičke studije, promovisala resurse zemlje.

- Želim posebno da podržim namjeru Privredne komore da ubrza proces arbitraže u njoj. Mislim da je jako važno da se konstitui-še taj proces u okviru Komore i da se privrednim subjektima da mogućnost da u okviru nje rješavaju svoje sporove i da rasterete pravosuđe – rekao je on.

On je posebno iskazao poštovanje zbog podške koju je Komora dala aktivnostima Predsjednika države i posebno za sjajno orga-nizovan biznis forum u okviru posjete predsjednika Austrije go-spodina Fischera, tokom kojeg je potpisan vrijedan sporazum sa Privrednom komorom te zemlje.

- Ja sam uvjeren da će ova biti godina većeg i kvalitetnijeg uspje-ha u radu Privredne komore, kao i za cijelu privredu – zaključio je predsjednik države.

12

Broj 4 April 2015.

Dnevne novine: Na koji način se uspostavlja saradnja između pre-duzetnika i Privredne komore Crne Gore?

P. Radovanović: Preduzetnici su članovi Privredne komore Crne Gore i svoje interese ostvaruju učešćem u radu organa i drugih oblika rada i organizovanja, usmjerenim ka unapređenju poslov-nog ambijenta, regulatornoj reformi, otklanjanju biznis barijera i ukupnom jačanju konkurentnosti biznis sektora.

Uključivanjem u rad organa Komore i odbora udruženja, preduze-tnicima se pruža mogućnost da na organizovan, argumentovan i stručan način iskazuju svoje interese i predlažu mjere u cilju una-pređenja uslova rada i poslovanja. Osim toga, omogućava im se da kreiraju program rada Komore u skladu sa svojim potrebama i interesima i na taj način koriste usluge koje im, u skladu sa Za-konom o Privrednoj komori Crne Gore i Statutom, Komora može pružiti.

Članstvo u Komori stiče se upisom u Centralni registar privrednih subjekata. Jedno od 13 udruženja koje predstavlja oblik granskog, strukovnog organizovanja i rada funkcionalno povezanih članova Komore, radi ostvarenja i zaštite zajedničkih interesa za pojedine grane privrede, jeste Udruženje malih i srednjih preduzeća i pre-duzetnika.

Dnevne novine: Kako se prijavljuje za učešće u programima i šta je

trenutno na raspolaganju?

P. Radovanović: Privredna komora trenutno implementira 10 međunarodnih projekata koji su većinom finansirani iz fondova Evropske unije, a odnose se na različite sektore: poljoprivreda, tu-rizam, energetska efikasnost i dr. Cilj svih ovih projekata je usmje-ren na poboljšanje konkurentnosti domaćih privrednih subjekata i njihovog položaja na tržištu kroz poboljšanje postojećih i usvaja-nje novih tehnologija, inovacije, povezivanje istraživanja i privre-de kao i povezivanje sa drugim privrednim subjektima.

Među projektima realizovanim u 2014. godini su:

- Nacionalni program za čistiju proizvodnju u Crnoj Gori UNIDO, u okviru kojeg je sertifikat dodijeljen za 13 preduzeća iz oblasti agro-industrije i turizma i 14 eksperata iz Crne Gore;

- U okviru projekta Evropski centar za informacije i inovacije Privredna komora pruža praktične informacije i pomoć malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori, sa ciljem lakšeg pronalaženja poslovnih partnera, uspostavljanje poslovne saradnje i joint ven-tura, učestvovanje na tenderima, pristup informacijama o pravnim aspektima i poslovnim regulativama u EU i sl.

- U okviru IPA Adriatic projekta Wellfood u 2014. godini, omogućili smo učešće predstavnika istraživača, poljoprivrednih proizvođača

Pavle D. Radovanović, generalni sekretar PKCG za Dnevne novine

Uključivanjem u rad organa Komore do boljih uslova poslovanja

Privredna komora trenutno implementira 10 međunarodnih projekata sa ciljem poboljšanja konkurentnosti domaćih privrednih subjekata i njihovog položaja na tržištu.

13

Broj 4April 2015.

i laboratorija na studijskim posjetama u Grčkoj i Italiji.

- Privredna komora je kroz IPA Adriatic projekat NEXT u 2014. godi-ni omogućila učešće za 14 privrednih društava na sajmu inovacija INNOVACTORS (Civitanova, Italija) iz oblasti: ICT, održiva proizvo-dnja, elektromehanička i metalomehanička industrija.

- U okviru IPA Adriatic projekta AdriaTinn, u 2014. godini, između ostalog su, na osnovu otvorenog poziva, odabrana mala i srednja preduzeća za realizaciju mentorskog programa. Odabrana pre-duzeća su iskazala potrebu za angažovanjem mentora potrebnih profila. Nakon održavanja info dana i seminara za mentore i he-lpdesk eksperte odabrani mentori su započeli aktivnosti i rad u preduzećima.

Privredna komora je u 2015. godini počela sa sprovođenjem pro-jekta Erasmus za mlade preduzetnike koji se realizuje u okviru COSME programa. Erasmus za mlade preduzetnike (bez iskustva ili sa iskustvom kraćim od tri godine) je program razmjene koji im pruža priliku da uče kroz posao od iskusnih preduzetnika u drugim zemljama učesnicama. U toku boravka, koje može traja-ti od jednog do šest mjeseci, u zavisnosti od biznis plana, mladi preduzetnici će usvajati i razmjenjivati znanje i poslovne ideje s preduzetnikom domaćinom, te sticati iskustvo i potrebne vještine za vođenje sopstvenog biznisa.

Dnevne novine: Čime se stiče pravo za učešće na sajmovima i predstavljanja posredstvom PKCG?

P. Radovanović: Privredna društva imaju pravo i mogućnost da učestuju na sajmovima na kojima predstavljanje organizuje Ko-mora. O sajmovima u zemlji i inostranstvu, kao i drugim aktivno-stima, privrednike informišemo putem sajta Komore, mjesečnika Glasnik i putem e-maila.

Cijeneći da su sajmovi efikasan model promocije privrednih dru-štava, Komora je u 2014. godini organizovala nastupe crnogorske privrede u Subotici, Puli i Budvi. U Subotici je kao zemlja partner na zajedničkom štandu i na poslovnom forumu u Gradskoj kući, predstavila domaće potencijale, a kompanije koje su bile zaintere-sovane za neposredno učešće imale se priliku za susrete sa privre-dnicima iz srodnih djelatnosti.

U Puli je crnogorska privredna delegacija, učestvovala na sajmu Pula Boat Fair, koji doprinosi otvaranju tržišta i plasmana proizvo-da i usluga u nautičkom sektoru.

Jadranski sajam u Budvi je tradicionalno mjesto predstavljanja ponude domaćih proizvođača i pružalaca usluga na kojem Ko-mora organizuje i tematske rasprave, radionice, sjednice odbora udruženja.

Dnevne novine: Kojim putem se ostvaruje pravo na stručnu eduka-ciju kroz programe PKCG?

P. Radovanović: Komora organizuje seminare iz područja finansi-ja, menadžmenta, marketinga, poslovnih komunikacija, prodaje, upravljanja projektima, upravljanja ljudskim resursima... čime članicama čini dostupnima najnovija znanja i vještine iz područja za koja su zainteresovani. Zaposleni članica Privredne komore se mogu prijavljivati na seminare i edukativne aktivnosti koji se or-ganizuju, a koji se redovno oglašavaju putem sajta Komore.

Izbor tema se vrši na osnovu zahtjeva članica. Komora je u toku prošle godine organizovala 46 edukativnih aktivnosti koje je po-hađalo više od 2000 polaznika.

14

Broj 4 April 2015.

Komoravijesti

Proizvođači voda traže povraćaj akciza

Grupacija za flaširane vode, u okviru Udru-ženja poljoprivrede i prehrambene indu-strije, kako je rečeno na sjednici održanoj 8. aprila 2015. godine, uputiće zahtjev Vladi za izmjenu Zakona o akcizama u dijelu mo-gućnosti povraćaja akcize na gorivo koje se koristi za proizvodnju i distribuciju voda. Takođe, u cilju omogućavanja vođenja ade-kvatne poslovne politike proizvođača sa aspekta plasmana, od Ministarstva finansi-ja i Uprave carina biće zatraženo otvaranje nove tarifne oznake sa 10 cifara za gazira-ne flaširane vode.

Proizvođači voda založili su se za izmje-ne legislative kojim će se olakšati naplata njihovih potraživanja, te posebno istakli veliki problem naplate od objekata koji su otvoreni samo tokom turističke sezone. Smatraju da zakon koji reguliše zapošlja-vanje stranaca predstavlja ograničenje po-slovanju jer zahtijeva puno administrira-nja oko prijema potrebnog visokostručnog kadra koji nedostaje u Crnoj Gori. Zatražen je sastanak sa predstavnicima Uprave za inspekcijeske poslove povodom kontrole uvoznih voda. U cilju bolje promocije ovog sektora, dogovorena je izrada brošure „Cr-nogorske vode”.

Na sjednici je razmotrena Informacija o proizvodnji flaširane vode i njenom trži-šnom učešću u 2014. godini. Proizvodnjom flaširane vode bavi se sedam fabrika, koje su u prošloj godini proizvele 24,5 miliona litara flaširane vode, što je najveća ostvare-na proizvodnja do sada. Pozitivni trendovi zabilježeni su i kod uvoza i izvoza. Uvoz voda je smanjen za 10 odsto u poslednjih šest godina, dok izvoz bilježi rast. U odno-su na instalisane kapacitete, izvoz je i dalje nizak, što ukazuje na potrebu sagledavanja barijera za intenzivniji tržišni nastup na inostranim tržištima.

Konstituisan Odbor za privredno zakonodavstvo

Konstitutivna sjednica Odbora za privre-dno zakonodavstvo pri Privrednoj komori

Crne Gore održana je 15. aprila 2015. godine. Za predsjednika Odbora izabran je Blažo Jovanić, predsjednik Privrednog suda u Podgorici, a za njegovog zamjenika Rajka Pejović iz kompanije „13 jul – Plantaže“ AD Podgorica.

U Odbor su osim predstavnika privrednih društava, izabrani i predstavnici organa državne uprave i Zajednice opština Crne Gore, kako zajedničkim djelovanjem svih aktera koji utiču na ekonomiju radili na stvaranju povoljnijih uslova za poslovanje privrede.

Sekretar Odbora Aleksandar Mitrović, ru-kovodilac sektora pravnih i opštih poslova Privredne komore Crne Gore je prezento-vao Odluku Upravnog odbora Komore o formiranju Odbora za privredno zakono-davstvo, djelokrug rada i plan aktivnosti kao značajnog tijela u okviru kojeg će se razmatrati predlozi i nacrti zakona, kao i važeći zakoni i prakse koje se sprovode u poslovanju i pravnom prometu uopšte.

Upravni odbor Komore, je prilikom dono-šenja Odluke, zaključio da je potrebno u većoj mjeri uključiti predstavnike realnog sektora u kreiranje strateških dokumena-ta, zakonskih i podzakonskih propisa koji tretiraju poslovanje privrednih subjeka-ta, u kom cilju je odlučeno da se obrazuje Odbor za privredno zakonodastvo, koji će objediniti i koordinisati aktivnosti Komo-re na uključivanju predstavnika privrede prilikom kreiranja regulatornog okvira za poslovanje.

- Organi Komore, odbori udruženja i drugi oblici organizovanja i rada u Komori, sve češće ističu da regulatorni okvir kojim se definišu uslovi poslovanja, treba uskladiti sa potrebama privrednih subjekata, te da je, u cilju stvaranja povoljne investicione kli-

me, neophodno detaljno sagledati i primi-jeniti zahtjeve privrednika prilikom izrade propisa koji se predlažu i mijenjaju od stra-ne obrađivača - istakla je Ljiljana Filipović potpredsjednica Komore.

Odbor za privredno zakonodavstvo je usvo-jio Poslovnik o radu i Program rada za 2015. godinu.

- Brojne su aktivnosti kojima će se Odbor baviti u svom radu, shodno usvojenom Planu rada. Između ostalog odbor će uče-stvovati u pripremi i davanju mišljenja na nacrte i predloge zakona i drugih propisa relevantnih za poslovanje privrede i pri-premi amadmana u postupku njihovog donošenja; pratiti primjene zakona i dru-gih propisa i sagledavati njihovih mogući efekat na poslovanje privrednih subjekata; usklađivati domaće pravo sa pravom EU i itd. – rekao je predsjednik Odbora Jovanić.

Saradnja sa lokalnim samoupravama

Privredna komora Crne Gore je u tekućoj godini intenzivirala saradnju sa lokalnim samoupravama u cilju uklanjanja biznis barijera na opštinskim nivoima. Cilj je unapređenje poslovnog ambijenta odno-sno stvaranje uslova za veće interesovanje stranih investitotra. Predstavnici Komore su, ovim povodom, posjetili opštne Tivat i Herceg Novi.

Tokom posjete Tivtu, 2. aprila 2015. godine, potpredsjednik Privredne komore Stan-ko Zloković i generalni sekretar Pavle D.

15

Broj 4April 2015.

Radovanović razgovorali su sa predsje-dnikom opštine Ivanom Novoselom i nje-govim saradnicima. Predstavnici Komore su izrazili zadovoljstvo razvojem Tivta i aktivnostima koje je lokalna uprava preu-zela u prethodnom periodu, prevashodno u oblasti unapređenja poslovnog ambijenta.

Ocjenjeno je i da postoji širok spektar ak-tivnosti za nastavak saradnje u narednom periodu između opštine i Privredne komo-re Crne Gore, a naročito u domenima zaje-dničkog apliciranja ka međunarodnim do-natorima, edukacije privrednih subjekata sa područja Tivta, kao i zajedničkog orga-nizovanja poslovnih foruma i uključivanja privrednih subjekata iz Tivta u razne odbo-re koji djeluju u sklopu Komore.

Sastanku su pored predsjednika Novosela, prisustvovali Zoran Petranović, menadžer opštine i Petar Vujović, savjetnik predsje-dnika za ekonomski razvoj i međunarodne odnose.

Potpredsjednik Komore Stanko Zloković i rukovodilac Sektora za ekonomske odno-se sa inostranstvom Željko Baltić posjetili su 3. aprila 2015. godine Herceg Novi, i sa predsjednikom Opštine Nikolom Gojko-vićem i njegovim saradnicima, razgovarali o daljem jačanju saradnje radi stvaranja boljih uslova za poslovanje kompanija. Ocijenjeno je da će saradnja Komore i ove opštine i ubuduće ići uzlaznom putanjom i biti znatno unaprijeđena.

Predstavnici Komore su iskazali spre-mnost da sve resurse ove institucije stave u funkciju stvaranja poslovnog ambijenta atraktivnog za poslovanje i strane investi-tore. Ocijenjeno je da je sinergijsko djelova-nje privrede i lokalne administracije efika-san način kreiranja povoljne biznis klime.

Čelnici Herceg Novog predstavili su aktiv-nosti u vezi sa formiranjem kancelarija za podršku investitorima i za IPA fondove. S tim u vezi dogovoreno je da Privredna ko-mora pomogne ovoj opštini u dijelu stručne edukacije kadrova prilikom izrade i imple-mentacije projekata za evropske fondove kao i kod prezentacije razvojnih projekata

stranim investitorima.

S obzirom da Opština ima nekoliko proje-kata spremnih za realizaciju po sistemu privatno-javnog partnerstva, kao i druge razvojne planove, dogovoreno je da ih Pri-vredna komora, u sklopu promocije crno-gorske privrede, predstavi stranim investi-torima.

Zajednički je cilj da se obezbjede uslovi da privreda Herceg Novog realizuje svoje pla-nove i da opštinski veoma ambiciozni pro-jekti budu realizovani.

Nedoumice oko naknadne naplate carinskog duga

Odbor Udruženja špeditera Privredne ko-more Crne Gore, na sjednici održanoj 7. aprila 2015. godine, razmotrio je problema-tiku naknadne naplate carinskog duga. Or-ganizovana je prezentacija preduzeća S&T koje pruža provajderske usluge, te usvojen Izvještaj o radu Odbora za 2014. godinu.

Carinskim zakonom i uredbom za njegovo sprovođenje predviđena je naknadna kon-trola carinske deklaracije i po tom osnovu naplata, povraćaj ili otpis carinskog duga. Imajući u vidu da je PDV sastavni dio ca-rinskog duga, na osnovu ovih odredbi spro-vodi se i naknadna naplata PDV-a, odnosno razlike između snižene stope od 7% i opšte stope od 19%, kao i u situacijama kada PDV nije bio obračunat uopšte.

U praksi se javljaju situacije u kojima Pra-vilnik o utvrđivanju proizvoda i usluga koje se oporezuju po sniženoj stopi PDV--a nije dovoljno precizno definisao da li je neki proizvod na sniženoj ili opštoj stopi, što dovodi u nedoumicu privredne subjek-te (uvoznike i špeditere) i carinski organ, usporava carinske postupke i zahtijeva tu-mačenja resornog ministarstva. Dodatne komplikacije nastaju kada je tumačenje re-sornog ministarstva u suprotnosti sa više-godišnjom praksom, kao i kada se razlikuje od mišljenja organa uprave ili drugog mini-starstva koje je nadležno za određene robe.

Među primjerima za naknadnu naplatu ca-rinskog duga su: treset, tablet uređaje, pal-mino ulje, dijetetski suplementi i vrhnje za kuvanje.

- Ovakva situacija nije dobra za predvi-dljivost poslovanja pa se može smatrati i biznis barijerom – smatra predsjednik Od-bora Radovan Radulović.

Iz svega naprijed navedenog, a uzimajući u obzir i činjenicu da se na tržištu pojavljuju

novi proizvodi, potrebno je, kroz izmjene i dopune, unaprijediti postojeći Pravilnik o utvrđivanju proizvoda I usluga koji se opo-rezuju po sniženoj stopi PDV-a. Zaključak je da bi trebalo u Pravilnik unijeti tarifne oznake svih proizvoda na koje se obraču-nava snižena stopa.

Takođe, inicijativa privrednih subjekata (uvoznika i špeditera) je da se ne vrši na-knadna naplata carinskog duga prouzroko-vana razlikom u stopama PDV-a, u slučaje-vima kada se nakon višegodišnje primjene jedne stope PDV-a od strane carinskog or-gana, bez izmjene propisa, odnosno na osnovu tumačenja resornog ministarstva, to promijeni i počne zahtijevati obračun po drugoj, opštoj stopi.

Predstavnici Ministarstva finansija ocije-nili su na sjednici da je naknadna kontrola i naplata carinskog duga praksa EU, ali i najavili da će se ubrzo pristupiti izmjena-ma pomenutog Pravilnika. Oni su, u susret tome, zatražili da im privrednici dostave spisak proizvoda za koje smatraju da mogu biti predmet nedoumica.

Na prethodnoj sjednici Odbora udruženja za informaciono komunikacione tehnoli-gije upućen poziv članicama da razmotre mogućnost da otpočnu sa pružanjem uslu-ga elektronske komunikacije sa Upravom carina, za šta je interesovanje izrazilo pre-duzeće S&T.

Izvršni direktor preduzeća S&T Milan Marić je prezentovao kompaniju i mo-gućnosti da se uključe u pružanje usluga elektronske komunikacije sa Upravom ca-rina. Trenutno se ovim poslom bavi samo preduzeće ZZI, po cijenama koje su za ove usluge među najvišim u regionu. U vezi mogućnosti pružanja provajderskih uslu-ga od strane više kompanija, predstavnici Uprave carina saopštili su da ove usluge može da pruža i bilo koje drugo preduzeće koje ispunjava uslove propisane Stručnim uputsvom za elektronsku razmjenu poda-taka sa tom institucijom.

16

Broj 4 April 2015.

Odložiti primjenu člana Zakona o strancima

Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore je, na sjedni-ci 6. aprila 2015. godine, zatražio odlaganje primjene člana Zakona o strancima koji propisuje obavezu pribavljanja prethodne saglasnosti Zavoda za zapošljavanje prili-kom njihovog radnog angažovanja. Odbor smatra da bi primjena pomenute norme otežala poslovanje turističkim poslenicima u ljetnjoj sezoni, imajući u vidu da domaće tržište rada ne bi moglo da pravovremeno obezbijedi nedostajući kadar umjesto stra-nog.

- Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva i Privredna komora se permanentno zalažu da se u Crnoj Gori stvara ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći ra-dnici, ali smatramo da bi primjena pome-nutog člana Zakona o strancima u ovoj go-dini napravila probleme turističkoj privredi i zato tražimo da se ona odloži, kako bi se ova sezona odvijala po planu, pa očekuje-mo da nam nadležne institucije izađu u su-sret po ovom pitanju – rekao je predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević.

Na istom fonu su bile diskusije Željka An-drića, Institut Igalo i Marka Petričevića, HTP Mimoza Tivat.

Sa sjednice je takođe izražen protest protiv svih koji činjenjem ili nečinjenjem naruša-vaju investicioni ambijent Crne Gore i time odbijaju investiture čime nanose štetu nje-nom turizmu i cjelokupnoj ekonomiji.

Razmotreni su rezultati u sektoru ostvare-nim tokom prošle godine i raspravljano o aktivnostima na pripremi, promociji i odvi-janju ljetnje turističke sezone 2015, o čemu su govorili državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić i direktorica Nacionalne turističke organi-

zacije Željka Radak Kukavičić.

Državni sekretar Jelušić je kazao da su za pripremu turističke sezone plairana sred-stva od 30 miliona eura. Za infrastrukturu u primorskim opštinama je iz budžeta opre-dijeljeno 13 miliona. Očekuje se 1000 novih kreveta u smještaju kategorija četiri i pet zvjezdica, a tome su doprinijele poreske olakšice od 30 i 70 odsto na ove nepokre-tnosti. Izrazio je uvjerenje da će stope PDV--a u ovoj oblasti biti smanjene tokom 2016, u cilju povećanja konkurentnosti turističk-og proizvoda.

On je kazao da se očekuje dolazak gostiju iz 25 destinacija, odnosno iz 15 država.

Prema Jelušićevim riječima raduju očeki-vanja o rastu posjeta njemačkih turista za 20 odsto, premda je to još nedovoljno.

Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić sumirala je promotivne aktivnosti koje su učinjene u susret ljetnjoj sezoni, uz ocjenu da su zadovoljni zimskom. Ona se osvrnu-la na rusko tržište sa kojeg je, zbog krize u tom regionu, sporiji buking nego pretho-dnih godina.

- Crna Gora mora da intenzivira aktivno-sti na drugim tržištima. Mi smo definisali intenzivne mjere ka tržištima Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Skandinavije i Poljske – rekla je Radak Kukavičić.

Prema njenim riječima potrebno je da svi ulože napor kako bi ova turistička sezona, puna izazova, bila na nivou uspješnosti makar kao 2014.

Privrednici su ocijenili da je u toku pre-mještanje fokusa Crne Gore ka zapadnim turističkim tržištima, te da je potrebno oja-čati NTO da bi efikasnije promovisala našu destinaciju, a ujedno su ukazali na ulogu lokalnih turističkih organizacija u destina-cionom menadžmentu.

Članovi Odbora su dobili informaciju o for-miranju i početku rada prvog klastera zdra-vstvenog turizma od njegovog izvršnog di-rektora prof. dr Vasilija Vlatka Stijepovića.

Prevare sa instrumentima finansiranja u međunarodnim transakcijama

Prevarne radnje se rapidno šire i neopho-dno je učiniti napor na međunarodnom nivou da se spriječi da dalje ugrožavaju uzajamno povjerenje učesnika u interna-cionalnim transakcijama. Ovo je rečeno na seminaru na temu: „Prevare sa instrumen-tima finansiranja u međunarodnim tran-sakcijama” koji je Privredna komora Crne Gore organizovala 29. aprila 2015. godine.

Predavač je bila Cvijeta Anđelković, člani-ca Komisije za bankarsku tehniku i praksu Međunarodne trgovinske komore. Ona se fokusirala na prevare sa instrumentima fi-nansiranja prvoklasnih banaka prije svega na garancije, akreditive i mjenice. Učesnici seminara bili su bankari, trgovci, pravnici, risk menadžeri i drugi koji se bave finan-sijskim i komercijalnim transakcijama u međunarodnom prometu.

Istakla je da je međunarodna trgovina u svijetu u uzlaznoj liniji. Procjenjuje se da će 2020. godine iznositi oko 30 triliona dola-ra. U Međunarodnoj trgovinskoj komori se uvijek ističe da su banke te koje bi trebalo da podrže firme i isprate ovako značajan promet u trgovini finasiranjem odnosno instrumentima koji su im na raspolaganju i koji se stalno unapređuju.

- Međutim, unapređenjem trgovine i in-strumenata koji se koriste nijesmo zaštiće-ni od prevaranata. Zbog nestašice finansi-jskih sredstava, usljed finansijiske krize, u svijetu su prevaranti ponovo dobili „vjetar u leđa“. Njihove žrtve su oni koji traže sred-stva, a ponekad i investitori koji žele da pla-siraju novac i ostvare dobru kamatu. Naj-veći primjeri prevara su u zemljama gdje se premješta proizvodnja, gdje je jeftinija radna snaga, kao na primjer u Kini – rekla je Anđelković.

Prema njenim riječima ni Balkan nije po-šteđen prevarnih radnji.

Komoravijesti

17

Broj 4April 2015.

- Svuda u svijetu ima prevara, ali u poslje-dnje vrijeme je najviše prevarnih ponuda u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Srbiji. U Srbiji je nedavno izvršena jedna prevara. Riječ je o porudžbini konca iz Kine, koja nije bila obezbijeđena dobrim dokumen-tom. Kada je stigla u Beograd, u vrećama je umjesto konca bio pijesak. Znatna sredstva je kupac izgubio jer se nije dovoljno obez-bijedio pravim dokumentima da dobije ono što je poručio, a to je mogao samo preko svoje banke – rekla je ona.

Dodala je da, nažalost, dolazi do prevara i uz učešće samih banaka. Naime, postoje primjeri da banka osmisli prevaru za svoga klijenta na način koji samo ona može.

Anđelković naglašava da se, na nivou Međunarodne trgovinske komore, u po-sljednje vrijeme mnogo posvećuje pažnja edukaciji, jer samo putem nje se može sa-znati kakve sve prevarne radnje postoje u svijetu.

- Zaštita od prevara je jedino edukacija. Unapređujte znanje iz vaše profesije, idite na seminare i savjetovanja. Morate dobro poznavati terminologiju, posebno vodite računa da je dobro znate, jer je preciznost izražavanja jako bitna. Naime, prevaran-ti koriste pogrešnu terminologiju i putem otkrivanja tih termina možete se zaštiti od prevare. Kroz razgovor sa sagovornikom možete saznati da li je došao u dobroj na-mjeri ili ne – poručila je Cvijeta Anđelković učesnicima seminara.

Ona savjetuje da trgovci u međunarodnom prometu uspostave dobru saradnju sa svo-jom bankom jer je ona ta koja će ih usmje-riti kako da se zaštite od prevare, i to na način što će u finansijskoj klauzuli svog ugovora izabrati najbolji mehanizam obez-bjeđenja ili plaćanja.

- Da li je to garancija ili akreditiv? Izvoznik će prije prihvatiti garanciju ili stand by akreditiv, a uvoznik dokumetarni akreditiv. Ima sada puno novih savremenih meha-nizama kao što su platna obligacija banke, gde je plaćanje sigurno jer uspostavlja od-nos dvije banke, a ne firmi – savjetuje ona.

Zaključila je da prevaranti dobro prate kako

ko posluje. Oni su informisani gdje je ne-stašica finansijskih sredstava, a gdje se ne posvećuje potrebna pažnja instrumentima finansiranja.

- Mislim da se nikada neće moći stati na kraj ovakvim prevarantima jer ako ih otkri-jete danas, sjutra su već korak ispred vas – rekla je Cvijeta Anđelković.

Sastanak mikrokreditnih institucija sa IFC-om

Mikrofinansiranje u Crnoj Gori ima per-spektivu i mogućnost razvoja. Potrebno je da mikrokreditne institucije oforme za-jedničko udruženje i sinergetski utiču na unapređenje ambijenta za poslovanje. Po-moć Međunarodne finansijske korporacije (IFC) ovom sektoru je itekako dobrodošla, u smislu podrške unapređenju zakonske re-gulative, organizovanja raznih vidova edu-kacija, prenošenja najboljih praksi u poslo-vanju iz inostranstva, upravljanju rizicima i korporativnom menadžmentu. Privredna komora je otvorena da pruži podršku ak-tivnostima u pravcu razvoja ovog sektora. Ovo je rečeno na okruglom stolu koji je organizovala Privredna komora Crne Gore 23. aprila 2015. godine, a koji je okupio pred-stavnike IFC-a (članice grupacije Svjetske banke) i mikrokreditnih finansijskih insti-tucija koje posluju u našoj zemlji. Okru-glim stolom je moderirao Novica Ivanović, sekretar Odbora udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Pri-vredne komore.

Zoran Martinovski, menadžer u IFC-u za-dužen za Crnu Goru i Makedoniju, predsta-vio je tu korporaciju kao najveću globalnu razvojnu instituciju koja je fokusirana na finansiranje privatnog sektora u zemljama u razvoju, kao i na pružanje savjetodavne i tehničke pomoći vladama i kompanija-ma. Njega i Kirila Nejkova, rukovodioca IFC programa korporativnog upravljanja za jugoistočnu Evropu interesovalo je stanje u ovom sektoru u Crnoj Gori, perspektive i glavni izazovi, te kako ova korporacija može pomoći da se poslovanje mikrokredi-tnih institucija unaprijedi. Okruglom stolu je prisustvovala i Ratka Stijepović savjetni-ca za investicije u IFC-u .

Predstavnici mikrokreditnih institucija (MFI) – Alter modusa, Klikloana i Montene-gro Investments Credita, ukazali su da su najveći problemi mikrofinansijskog sek-tora nedovoljna razvijenost i uvezanost. Smatraju da nema u dovoljnoj mjeri razu-mijevanja regulatora o ulozi i misiji mikro-

finansiranja, kao i o razlikama u poslova-nju mikrokreditnih institucija u odnosu na komercijalne banke. Problem su i izvori finasiranja, jer samo jedna institucija (Alter modus) kao najveća u sektoru ima pristup kreditnim srestvima na međunarodnom tržištu, dok lokalne banke ne pokazuju in-teres da finansiraju ovu vrstu djelatnosti. Pojedine institucije su uglavnom foku-sirane na kreditiranje stanovništva, dok je Alter Modus fokusiran na kreditiranje mikropreduzetnika. Kredite koje odobrava MFI kreću se od 500 do 30 000 eura, dok je prosječni iznos oko 2.000 eura. Kao još je-dan problem u poslovanju sa MSP istaknut je deficit kvalitetnih biznis planova .

Nezaobilazna tema bila je visina kama-tnih stopa na mikrokredite i da li postoje mogućnosti da one budu niže. Iz mikro-kreditnih institucija ocijenjeno je da je ka-matna stopa na nivou, ili čak niža nego u okruženju kada su MFI u pitanju, a svakako su niže nego na globalnom nivou (prosjek oko 30%). Svako njihovo buduće snižavanje treba da bude zbog povećanja obima ak-tivnosti, veće efikasnosti plasmana sred-stava, jeftinih izvora finansiranja ili sma-njenja obaveza koje imaju prema državi, a ne kao posljedica administrativnih mjera. Oni dodaju da je broj njihovih nenaplativih kredita manji nego u bankarskom sektoru, i to značajno, što govori da klijenti mogu uspješno da izmiruju svoje obaveze. Pred-stavnik IFC-a Martinovski je naveo da je ograničenje kamatnih stopa u Makedoniji na 16% dovelo do gašenja pojedinih miko-kreditnih institucija, te samim tim dovelo do situacije da klijenti nijesu imali pristup kreditnim sredstvima. Time je spriječena osnovna funkcija MFI - finansijska inklu-zija onih koji nemaju pristup bankarskim proizvodima jer su njihovi biznisi suviše mali i samim tim previše rizični da bi bili predmet njihovog interesovanja .

Ovo je bio, kako je rečeno, prvi sastanak sa predstavnicima IFC-a na ovu temu. Iz Privredne komore je najavljeno da će se o poslovanju MFI uskoro raspravljati i na sjednici Odbora udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja.

18

Broj 4 April 2015.

Današnja Komora je uspjela da očuva, ali i unaprijedi odnos privrede sa partnerima, donosiocima odluka, tj. kreatorima poslovnih prilika. Naravno, kao fundamentalna posebnost

i važnost, zadržala se suština upravljanja Komorom, preko pred-stavnika koje privreda sama bira da je zastupaju u ovoj instituciji, budući da to obezbjeđuje najkonkretniji i najcjelishodniji način kreiranja i uticaja na razvoj nacionalne ekonomije. Sva privredna društva u Crnoj Gori su naše članice, mi generišemo i uspostavlja-mo ravnotežu između interesa različitih sektora privrede i štiti-mo interes ekonomije u cjelini, saopštio je Velimir Mijušković u intervjuu povodom Dana ove privredne asocijacije.

Pobjeda: Koja je vaša ocjena uslova u kojima posluju crnogorski privrednici?

V. Mijušković: Činjenica je da je Crna Gora zahvaljujući konkre-tnim poboljšanjima zavrijedila višu poziciju na svjetskim rang listama o kvalitetu poslovnog ambijenta. To jeste potvrda da se na tome kontinuirano radi, istina, najviše u dijelu koji se odnosi na ubrzavanje ili ukidanje određenih administrativnih procedu-ra. Sa druge strane ostaje problem, koji vema često ističem, a nije obuhvaćen niti jednom metodologijom za ocjenjivanje poslovnog ambijenta, a posljedice su mu itekako razorne. Riječ je o tome da pojedini daju sebi za pravo javno komentarisanje poslovanja kon-kretnih kompanija i ljudi koji ih vode, zaboravljajjući da se ipak radi o privatnom kapitalu, kojim vlasnik neprikosnoveno raspo-laže. Te apriori osude od najčešće nekompetentnih, a apsolutno nepozvanih za to, kao posljedicu imaju realno pogoršavanje po-slovne klime. Ovo mogu posvjedočiti brojni kako domaći tako i strani privrednici i investitori.

Naravno, veliki problem naše privrede ostaje nedostatak finansi-jskih sredstava, koji usporava razvoj. A razvoj na mikronivou je

Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore u intervjuu Pobjedi

Neprimjereno je zbog političkih interesa prekrajati zakone Neprimjereno je da nova pravna akta, na kojima se radilo u Vladi kroz različita tijela i radne grupe, u kojima posredstvom Privredne komore privrednici takođe učestvuju, budu mijenjana amandmanskim djelovanjima u Skupštini, ocijenio je predsjednik Privredne komore.

19

Broj 4April 2015.

su dostupna, problem u međusobnom dugovanju, loša rješenja koja se nude aktuelnim zakonom o privrednim društvima. Ističu kao problem potraživanja na opštinskom nivou, koja po nivou, vr-sti i visini variraju od opštine do opštine.

Zakon o javnim nabavkama je do nedavno bio žarište brojnih pro-blema, uključujući kako visoke troškove učešća na tenderima, tako i stvaranja nelojalne konkurencije.

Svakako, članice Privredne komora Crne Gore, tj. ukupna crnogor-ska privreda kao najakutniji problem ističu neadekvatno radno zakonodavstvo.

Pobjeda: Aktuelni Zakon o radu kao biznis barijera?

V. Mijušković: Na složenost i brojnost problema koje generiše neadekvatno uređeno radno zakonodavstvo iz Privredne komo-re Crne Gore ukazujemo godinama. Naše godišnje informacije o stanju privrede sa preporukama i sugestijama sadrže jasan zah-tjev privrede da se ova oblast mora urediti na način da se donesu potpuno nova akta koja će biti na isti način dobra i za poslodavca i za zaposlenog i za Vladu, koja je, na koncu, i najveći poslodavac u Crnoj Gori. Premijer je na sastancima koje Komora upriliči krajem svake kalendarske godine, nakon jasno prezentovanih argumena-ta privrede da je upravo ova sfera najproblematičnija, konstatovao da nema sumnje da tu nešto nije postavljeno kako treba, budući da svaka od strana ima prigovore, te da je potrebno pristupiti iznala-ženju najedakvatnijeg rješenja da se to prevaziđe.

Iz ugla, prije svega dugogodišnjeg privrednika, sasvim odgovorno tvrdim da poslodavac predstavlja mnogo pouzdaniju zaštitu zapo-slenom koji je revnosan prema svojim obavezama na poslu, nego bilo koji sindikat. I zbog toga apelujem i na vas kao medij, da poku-šate osvijetliti sliku koja je pogrešno postavljena u javnosti da po-slodvaci izbjegavaju zaključivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme. To jednostavno ne stoji. Poslodavci samo žele jednostav-niju proceduru za utvrđivanje povrede radne obaveze i otkaza koji na osnovu toga proističe. Time bi se obezbijedilo postojanje fleksi-bilnijeg tržišta rada. Ne manje važno od donošenja novog Zakona o radu je i obezbjeđivanje njegove dosljedne primjene.

Sve zemlje Regiona su već sprovele reforme radnog zakonoda-vstva, što za konačan ishod ima veću fleksibilnost i selektivnost radne snage.

Osim podzakonskih akata koja bi proistekla iz novog Zakona, nužno je donijeti i novi Zakon o Socijalnom savjetu. Struktura ak-tuelnog Savjeta, svojim kapacitetom ne može odgovoriti zadacima koji su mu postavljeni Zakonom. Svođenje konstitutivne struktu-re Savjeta, isključivo na potpisnike Opšteg kolektivnog ugovora, umanjuje značaj ekonomsko-socijalnog dijaloga. Osim toga sve češće se može čuti da predstavnici pojedinih privrednih grana u komunikaciji sa predstavnicima sindikata ne uspijevaju da dođu do adekvatnog rješenja za granske kolektivne ugovore. To je mo-žda i najeklatantniji primjer koliko je sadašnje rješenje daleko od odgovarajućeg.

Pobjeda: Kako komentarišete neplaćanje doprinosa na zarade i is-platu dijela zarade na ruke?

V. Mijušković: Ovo nas vraća na probleme koji postoje na relaciji poslodavac-zaposleni, a čije uzroke treba tražiti gotovo isključivo u lošem normativnom uređenošću radnih odnosa. Država je, shvatio sam, kroz neke instrumente najavila iskorjenjivanje ove loše pra-kse. Komora to, naravno, podržava budući da takve radnje proširu-

nužan da bi kompanije povećale svoju konkurentnost, time bile spremnije za izvoz, što bi u konačnom imalo i popravljanje nepo-voljnog spoljnotrgovinskog bilansa.

Pobjeda: Kako smanjiti uvoznu zavisnost Crne Gore?

V. Mijušković: Bilansi nacionalne ekonomije pokazuju kontinu-irani i rastući spoljnotrgovinski deficit u razmjeni roba i usluga sa inostranstvom. Ovi trendovi su uočljivi i u onim privrednim granama u kojima naša zemlja posjeduje bogate potencijale, zna-čajne proizvodne kapacitete i dugu tradiciju proizvodnje visoko kvalitetnih proizvoda. Takva kretanja su dugoročno neodrživa i zahtijevaju podršku potpunijem korišćenju raspoloživih resursa, osposobljavanju domaćih firmi za prilagođavanje kvaliteta mena-džmenta i ukupnog poslovanja visokim zahtjevima konkurentno-sti na nacionalnom, a posebno na internacionalnom nivou. Ključ-ni faktori ograničenja rasta izvoza su mali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje, niska diverzifikovanost tržišta, kao i nedovoljna kon-kurentnost privrede.

Na širem, makroekonomskom planu, smatram da je od ključne važnosti za unapređenje izvoza razvijanje institucija i ostvariva-nje višeg nivoa usklađenosti usluga koje pružaju državni organi i relevantne društvene institucije sa prioritetnim potrebama ak-tuelnih i potencijalnih izvoznika. Nezaokružen sistem podrške i nedovoljan stepen koordinacije doprinosi preklapanju aktivnosti i postizanju skromnih rezultata. Neophodan je proaktivan stav u pogledu politike i strategije izvoza čija vizija bi bila usmjerena na stvaranje povoljnijeg bilansa, odnosno, znatno veće pokrivenosti uvoza izvozom. Ostvarivanje tog cilja iziskuje ambiciozniji, ofan-zivniji i organizovaniji nastup domaćih kompanija na inostranim tržištima, a od Vlade Crne Gore, odnosno nadležnih institucija, kvalitetniju podršku koja će im olakšati uključivanje u trgovinske tokove. Samo na taj način, uz stalno podizanje svijesti o benefiti-ma izvoza, dodatno će se ohrabriti postojeći i stvarati novi izvoz-nici. Takva makroekonomska politika, uz institucionalnu podršku koja će izvoznicima olakšati uključivanje u trgovinske tokove, ali ne uz favorizovanje koje znači ignorisanje tržišnih zakonitosti i standarda međunarodne konkurentnosti, nužan su uslov i osnov za agresivniji i organizovaniji nastup domaćih firmi na inostranim tržištima.

Pobjeda: Na koje biznis barijere najčešće ukazuju Vaše članice?

V. Mijušković: Privreda smatra neprimjerenim da nova pravna akta na kojima se radilo u Vladi kroz različita tijela i radne grupe, u kojima posredstvom Privredne komore privrednici takođe uče-stvuju, budu mijenjena amandmanskim djelovanjima u Skupštini. To svakako ne bi bilo sporono, da tim promjenama često bude do apsurdnosti izmijenjen na Vladi utvrđeni akt. Uz to, imali smo slu-čajeva da se, zarad političkih kompromisa u samoj Vladi utvrđuju kao konačni prijedlozi tekstovi akata koji nijesu u zoni kvalitetnog rješavanja određenog pitanja. Dodao bih i da ostaje utisak nedo-voljne međuresorske saradnje prilikom izrade zakona i drugih propisa, što u konačnom generiše ograničenost njihove imple-mentacije.

Ljudi u biznisu, koji da bi opstali moraju svakog dana da se grče-vito nadmeću sa konkurencijom, kontinuirano uče, brinu da obez-bijede razvoj, kvalitetne radne uslove za svoje zaposlene, ne mogu imati visok stepen razumijevanja za radnje u čijim osnovama osim sitnog političkog interesa ne stoji ništa.

Uz to, privrednici ukazuju još na nepovoljna kreditna sredstva koja

20

Broj 4 April 2015.

ju sivu zonu poslovanja, stvaraju nelojalnu konkurenciju na tržištu, uperene su protiv osnovnih ljudskih i Ustavom garantovanih prava svakog pojedinca, i podrivaju temelje stvaranja zdrave i održive ekonomije.

Pobjeda: Kako unaprijediti poresku disci-plinu?

V. Mijušković: Poreska disciplina, složiće-mo se, predstavlja svojevrstan odraz kul-ture jednog naroda. Ako se sjetimo kakav smo period prolazili od kraja 80-tih godina prošlog vijeka na ovamo, jasno je i da smo, zbog niza eksternih faktora, tu kulturu bili zanemarili. Ovo se odnosi i na privredu i građane.

Ipak, možemo konstatovati da se prepo-znaje da je država odlučna da smanji obim postojanja sive ekonomije. To privreda ap-solutno podržava, jer postoji značajan broj kompanija čije je poslovanje ugroženo si-vom ekonomijom. Mjerljivi parametri ne-dvosmisleno pokazuju da se za nešto više od dvije godine zahvaljujući sistematskom djelovanju nadležnih organa njen obim se smanjio, premda moramo priznati da je ona još itekako prisutna, a najizraženija je u sektoru turizma. Ne treba prenebreći činjenicu da suzbijanju sive ekonomije če-sto stoji na putu odsustvo konsolidovane primjene propisa. Tako, su novčani iznosi sankcija za nelegalno poslovanje i dalje znatno ispod nivoa zarade koja se može ostvariti poslovanjem u sivoj zoni. Iz tog ra-zloga je neophodno uvesti strožiju kaznenu politiku za ove prestupe, a najavu toga već imamo. Želim da dodam da kada se govori o kaznama, u prvom planu treba da je, ko-liko se time može suzbiti neka pojava, a ne koliko se može u budžetu prihodovati od tih kazni.

Pobjeda: Da li smatrate da treba ograničiti slobodu osnivanja novih preduzeća predu-zetnicima koji duguju poreze, ne vraćhaju kredite i duguju drugim kompanijama?

V. Mijušković: Poslednje četiri godine Pri-vredna komora jasno prstom upire na ovaj problem. To svakako uzrokoju loš Zakon o privrednim društvima, koji obiluje manj-kavostima i nedorečenostima. Zakon je donesen 2002. godine i do sada je mijenjan i dopunjavan četriri puta, ali privreda ne prepoznaje da je bilo šta tim promjenama unaprijeđeno.

Dobro je da se, kako smo to u Komori i zah-tijevali pristupilo izradi novog akta. Formi-ran je tim koji pod okriljem Ministarstva ekonomije radi na tekstu. Insistiraćemo

preko našeg predstavnika u Radnoj grupi da se prije svega utvrdi odgovornost uprave društva koje krši propise u smislu neizmi-renih obaveza iz ranijeg perioda. Takođe, rad i donošenje odluka Skupštine akciona-ra i drugih organa društva, treba definisati, baš kao sankcije i ograničavanje mogućno-sti osnivanja više privrednih društava od strane istog fizičkog lica.

Novi akt je potrebno da uredi i dio koji se odnosi na visinu osnivačkog kapitala dru-štva, koji je nužno povećati. Čvrsto smo na stanovištu da je nužno da osnivački ulog za doo bude veći od jednog eura, mada nam se sa relevantnih adresa pokušavalo objasniti da bi time pogoršali poslovni ambijent. Pri-vrednici su nepodijeljeni u stavu da se na ovaj način mnogo više ugrožava poslovna klima i zaista ćemo biti istrajni u namjeri da ova izmjena nađe mjesto u ovom zako-nu, jer je smatramo suštinskom. Važno je i izvršiti pojednostavljenje postupka dokazi-vanja zloupotrebe pravnog statusa društva sa ograničenom odgovornošću. To znači da je nužno predvidjeti i normu koja bi preci-znije definisala ovlašćenje lica za zastupa-nje, posebno u slučaju kada više lica ima ovlašćenje. Pozivajući se na dobre prakse u drugim zemljama, založićemo se da novi tekstom budu uređeni i pitanje odgovorno-sti ličnom imovinom za obaveze društva.

Podsjetiću da sada u Privrednoj komori, kao dio procesa za rad na novom Zakonu obavljamo široke konsultacije sa privre-dom, kako bi do najsitnijih detalja identi-fikovali sve problem koje im stvara Zakon koji je u primjeni. Naravno, ostajemo u oba-vezi da sa Ministarstvom ekonomije u Ko-mori upriličimo I sastanke I rasprave kada tekst zakona dobije formu na osnovu koje se takvi skupovi mogu organizovati.

Pobjeda: Da li očekujete smanjenje kamata na kredite?

V. Mijušković: Dugo već se pominje da bi banke u Crnoj Gori trebale da smanje ka-mate, a i lično sam očekivao da će se to i desiti. Mišljenja sam da privreda treba da dobija kreditne zajmove za razvoj i nove projekte pod neuporedivo boljim uslovima od postojećih, tj. sa onom kamatom koju imaju kompaniije u zemljama Evropske unije. Takvi uslovi pomogli bi njihovoj kon-kurentnosti. Ipak, to ne znači da od banaka koje imamo u Crnoj Gori možemo očekivati ili ih neko prisiliti da daju povoljnije kredi-te. Naime, kao da zaboravljamo da bankar-ski sistem u Crnoj Gori čine isključivo ko-mercijalne banke. One jesu u doba visoke

konjukture i ekonomskog rasta ušle u zonu kreditiranja privrede sa visokim kamatnim stopama, ostvarujući tako značajan profit. Nakon pojave krize vratile su se svom iz-vornom cilju poslovanja – komercijalnom bankarstvu na kraći i srednji rok. Saglasno njihovoj poslovnoj politici, one nemaju ambicija da se bave kreditiranjem razvoja privrede. Naprotiv, smanjuju pasivne ka-matne stope, a kamate na plasman ostaju iste ili gotovo neznatno padaju, što dovolj-no govori o njihovoj kreditnoj aktivnosti.

Aksiom je da komercijalne banke posluju po principima tržišta i sa neotuđivim pra-vom opredjeljuju za koje namjene plasiraju svoj kapital i pod kakvim uslovima.

Na žalost, visoka je cijena kapitala koji je privreda prinuđena da uzima za potrebe tekućeg poslovanja, čime se dodatno ugro-žava njihova konkurentnost. Dodatno opte-rećenje je što se do ovih kredita teško dola-zi, zbog izuzetno kompleksne procedure. S toga, jedan broj poslovnih subjekata nije u mogućnosti da dođe ni do ovakvih kredita.

Svuda u svijetu, pa i kod nas u okruženju, postoje razvojne banke i fondovi čiji je za-datak da, ostvarujući profit, pokrivaju ovaj segment poslovanja. Postoje različiti mo-daliteti njihovog formiranja i funkcionisa-nja, ali ih u najvećem broju slučajeva, kroz razne forme učešća, direktne i indirektne podsticaje, formiraju ili prate države radi uticaja na razvoj i kretanja u dugoročnim strategijama ekonomske politike tih zema-lja.

Razvojna banka je neophodna za podršku, prije svega, onim programima iz oblasti proizvodnje koja je održiva na duži rok i izvozno orjentisana. Jedino uz takvu kre-ditu podršku možemo očekivati razvoj koji znači konkurentnu privredu na otvorenom tržištu.

Mi danas imamo puno projekata koji če-kaju svoju realizaciju, a koji se naslanjaju na postojeće proizvodne kapacitete. Rea-lizacijom ovih projekata zaokružile bi se tehničko-tehnološke cjeline koje znače proizvodnju visokog stepena finalizacije. Jasno je da bi to značilo širenje asortimana proizvoda visoke vrijednosti.

Postojanjem jedne banke razvojnog tipa u Crnoj Gori, značajno bi se smanjio pritisak na raspoloživa obrtna srestva naših kom-panija, koje angažujući sopstveni obrtni kapital za investicije ugrožavaju svoju li-kvidnost.

Ali, budući da je sada više nego jasno da

21

Broj 4April 2015.

se regionalno ekonomski moramo bolje povezivati uz realizaciju zajedničkih razvojnih projekata, slobodan sam iznijeti promišlja-nje da bi realnost mogla biti formiranje jedne Regionalne razvojne banke. Vjerujem da za takvo što podrška sa strane, tj. iz EU ne bi izostala.

Pobjeda: Kako ubrzati stečajne i postupke naplate duga od kom-panija?

V. Mijušković: Ubrzavanje stečaja može uzrokovati smanjenje mogućnosti naplate potraživanja od strane povjerilaca. S toga, mislim da ove procese nije nužno ubrzavati. Istina, ne treba ih voditi do u nedogled, ali ni insistirati na skraćivanju rokova. Cilj stečajnog postupka je srazmjerno namirenje potrazivanja stečaj-nih povjerilaca. Postupak namirenja se može sprovesti prodajom stečajne mase, odnosno imovine stečajnog dužnika, u djelovima ili u cjelosti ili reorganizacijom (tzv. programirani stečaj). Rokovi u stečajnom postupku su prekluzivini i isti se kao takvi ne smiju restriktivno utvrđivati na štetu stečajnih povjerilaca, zaposlenih i drugih zainteresovanih lica.

U cilju jačanja finansijske discipline i likvidnosti privrednih dru-štava, na predlog Komore je usvojen Zakon o rokovima plaćanja novčanih obaveza i izmijenjen Zakon o izvršenju i obezbjeđenju.

Shodno pravilima Evropske unije, rokovi plaćanja za naručioce iz sistema javnih nabavki su ograničeni na 30 dana, kao I za privatni sektor ukoliko se ugovorom drugačije ne definiše. Zakon takođe propisuje obaveze i sankcije za nepoštovanje ugovorenih obaveza, odnosno rokova plaćanja.

Izmjenom Zakona o izvršenju i obezbjeđenju je znatno ojačan sta-tus mjenice, u smislu njene izvršnosti prilikom naplate potraživa-nja za čije obezbjeđenje je izdata.

Što se tiče naplate duga od kompanija uvođenjem instituta izvrši-telja postignut je izvjestan napredak. Ipak, praksa je pokazala da sprovođenje mehanizama naplate sadrži izvjesne nedostatke, koji se, što podržavam, pokušavaju u hodu rješavati. U tom cilju je ne-ophodna kvalitetna saradnja sa bankarskim sektorom. Jedan od sastanaka crnogorskih banaka i izvršitelja održan je u Komori i očekujem da će do unapređenja uskoro doći.

Takođe, jedan od mogućih modela rješavanja, ili bolje reći izbjega-vanja da dođe do ovih problema je ugovaranje arbitraže kod skla-panja posla. Izvjesno je da ćemo u relativno kratkom period dobiti Zakon o arbitraži, u čijoj je izradi Komora uz Ministarstvo pravde bila aktivni sudionik I obezbijedila ekspertsku pomoć iz inostarn-stva. Pri Privrednoj komori već više godina postoje Arbitraže, o njima svi treba više da uče, kako bi mogli njihove prednosti nad uobičajenim sudskim postupcima da koriste.

Pobjeda: Kako u kontekstu rasta javnog duga vidite zajam za gra-dnju autoputa?

V. Mijušković: Gradnja auto puta je veliki posao, koji počinjemo dok kriza još traje. Čak i u drugačijim okolnostima ovako veliki infra-strukturni projekti nose sa sobom određeni rizik. Budući da smo se dugo pripremali na ovakav poduhvat, uvjeren sam da je Vlada vrlo analitično sagledala sve elemente Ugovora, pretpostavila sve mo-guće ishode zavisno od razvoja projekta i drugih spoljnih faktora i definisala scenarij za sve potencijalne situacije. Budućnost i održi-vost nacionalne ekonomije vezani su za razvoj infrastrukture i ovo je projekat koji može pravdati rizike svake vrste, pa tako i fiskalne.

22

Broj 4 April 2015.

Velimir Mijuskovic, President of the CEM - interview for Pobjeda

It is inappropriate

to change the laws

because of political

interests

23

Broj 4April 2015.

It is inappropriate that the new legal acts should be changed by the introduction of amendments at the Assembly, as these laws were previously drafted by the Government and the working groups – Mijuskovic has said.

The Chamber today has managed to maintain and improve the relation between the economy and its par-

tners, decision-makers, i.e. the creators of business conditions. Of course, as its fun-damental specificity and significance, the Chamber has retained the essence of its managerial organization through the re-presentatives selected independently by the economy sector, given the fact that it provides the most concrete and wholeso-me way of creating and influencing the national economy. All economic agents in Montenegro are our members. We create and establish balance between the inte-rests of different sectors of economy and protect the interest of economy as a whole, Velimir Mijuskovic has said on the Cham-ber Day.

Pobjeda: What can you say about the busi-ness conditions for the Montenegrin enter-prises?

V. Mijuskovic: It is a fact that thanks to the concrete improvements Montenegro has earned a higher position at the world doing business lists. This is a proof that we have been working on this in continu-ity, mostly in the segment which refers to the speeding up or elimination of certain administrative procedures. On the other hand we have a remaining problem, which I often emphasize and which creates deva-stating consequences – some individuals give themselves the right to comment on the operations of certain companies and their management forgetting that here we speak about private capital, which is at the owner’s exclusive disposal. These apriori judgements by the incompetent and abso-lutely uncalled-for individuals, result in an aggravated business climate. This can be confirmed by numerous domestic and fo-reign entrepreneurs and investors.

Of course, the lack of financial means, whi-ch slows down development, remains a big problem of our economy. And the de-velopment on a micro level is a necessity if the companies want to increase their competitiveness and thus be readier for export, which would in turn lead to the im-provement of the unfavorable foreign trade balance.

Pobjeda: How can we reduce Montenegrin

Pobjeda: What are the business barriers most frequently pointed at by your mem-bers?

V. Mijuskovic: The economy sector thinks that it is inappropriate that the new le-gal acts which have been created by the Government through various bodies and working groups, where the entreprene-urs also participate through the Chamber of Economy, can be changed through the amendments in the Assembly. This would not be a problem was it not that these amendments often change the determined Government’s Act to absurdity. Besides, we had the cases that, due to political intere-sts, the Government made the final pro-posals of the acts which do not represent a good quality solution for a certain issue. I would add that there is an impression of insufficient inter-sector cooperation du-ring the work on the law and other legal acts, which as a final result generates their limited implementation.

The businessmen, who need to do many things in order to survive, such as: fight fierce competition, study in continuity, provide conditions for development and provide quality work conditions for their employees, cannot have a high level of un-derstanding for the activities which conta-in nothing other but small political interest.

Besides, the entrepreneurs point at the unfavorable credit instruments at their disposal, the problem of mutual debts, bad solutions offered by the current corporate law. They also emphasize the problem of the debt claims at the municipality level which, by the level, type and amount, vary by municipality.

The Public Procurement Law had been the focus of numerous problems, including high participation costs at tenders and thus the creation of unfair competition.

Of course, the members of the Chamber of Economy, i.e. all economy sectors, empha-size inadequate labor legislation as the most acute problem.

Pobjeda: The current Labor Law as a busi-ness barrier?

V. Mijuskovic: We, the Chamber of Eco-nomy of Montenegro, have been pointing

dependence on import?

V. Mijuskovic: The national economy ba-lances show a continuous and growing fo-reign trade deficit. These trends are notable even in those branches of economy where our country has rich potentials, significant production capacities and a long tradition of the high quality production. In the long--term period, such trends are unsustain-able and they require the support for the better use of available resources, harmoni-zation with the quality management, and business operations in line with the high requirements of the national and foreign competitiveness level. The key factors of the limitations in the export growth are small capacities, fragmentation of produc-tion, low market diversification, as well as insufficient competitiveness of economy.

At the wider, macro-economic level, I be-lieve that it is of key importance for the improvement of export to develop insti-tutions and achieve a higher level of har-monization of state services and relevant social institutions with the priority needs of current and potential exporters. The incomplete support system and insuffici-ent coordination level contributes to the overlapping of activities and the achieve-ment of modest results. We need a more proactive attitude with respect to policy and export strategy and with a vision di-rected at the creation of a more favorable balance, i.e. the import-export coverage. The achievement of this objective requires a more ambitious, aggressive and organi-zed approach of domestic companies at international markets, and from the Gover-nment of Montenegro side, i.e. the relevant institutions, a better quality support which will facilitate their participation in trade. Only in this way, with the constant raising of awareness on the import benefits, will we encourage the current exporters and create the new ones. Such macroeconomic policy, with the institutional support which will facilitate the inclusion of new expor-ters in the trade business, however without favoring as it would mean ignoring the tra-de laws and international competitiveness standards, are a precondition and a basis for a more aggressive and organized per-formance of domestic enterprises at the foreign markets.

24

Broj 4 April 2015.

for years at the number and complexity of the problems which are generated by inadequate labor legislation. Our annual documents on the status of economy with suggestions contain a clear request by the economy sector that there is a need to adopt completely new acts which will be equally good both for the employer and the employee, as well as for the Government, which is the biggest employer in Mon-tenegro after all. At the annual meetings between the Prime Minister and the entre-preneurs organized by the Chamber, after clearly presented arguments by the entre-preneurs that this is the most problema-tic sphere, the Prime Minister stated that something, undoubtedly, was not set right given the fact that each side had objections and that there was a need to identify the most adequate solution to overcome this problem.

From the perspective of an entrepreneur, which I used to be for many years, I can say with full responsibility that the entre-preneur presents a much more reliable pro-tection for a hard working employee than any trade union. For that reason I ask you as a media representative to try to create a better image of the entrepreneurs in pu-blic because it is not true that entreprene-urs avoid the agreements which guarantee permanent placement of employees. This is simply not true. The employers only want simpler procedures to determine unjustified refusal of work and the dismis-sal resulting from it. This would ensure a more flexible labor market. No less impor-tant than the adoption of a new Labor Law is to secure its consistent implementation.

All regional countries have already con-ducted the reforms of labor legislation, which as its final result has the flexibility and selectivity of workforce.

Besides the secondary legislation pertain-ing to the new Law, we need the adoption of the new Law on Social Council. The struc-ture of the current Council cannot respond to the tasks set by the Law. The reduction of the constitutional structure of the Co-uncil to the signatories of the General Col-lective Agreement exclusively, lessens the significance of economic – social dialogue. Besides, we hear more frequently that the representatives of certain branches of eco-nomy in their communication with the trade union representatives do not manage to come to an adequate solution for branch collective agreements. This may be the most conspicuos example as to how far

companies should be allowed to establish new enterprises?

V. Mijuskovic: In the last four years to this day, the Chamber of Economy has clearly pointed at this problem. This is certainly caused by a bad Corporate Law, which is full of imperfections. The Law was brought in 2002 and to this date it has been amen-ded four times. However, the economy sector does not see any progress resulting from these amendments.

It is a good thing that the work on the cre-ation of a new law has been started, as we requested. The team which is engaged under the auspices of the Ministry of Eco-nomy to work on the text of the law has been established. Through our represen-tative in the working group we will insist on determining the responsibility of the managment of those companies which violate the legal provisions, in the sense of unsettled claims from the previous period. In addition, there is a need to define the ac-tivities and the decision-making process at the Meeting of Shareholders and other companies’ organs, as well as the sancti-ons and limited opportunities for the esta-blishment of economic agents by the same natural person.

The new act should define the segment related to the amount of the initial capital, which needs to be increased. We firmly believe that it is necessary to increase the initial capital for private limited compani-es, which is currently set at 1 EUR, although some relevant institutions tried to explain to us that this would aggravate the busi-ness climate. The entrepreneurs are unani-mous that it is this situation actually whi-ch aggravates the business climate much more and that we will be persistent that this change should find its place in this law because we consider it essential. It is also important to simplify the procedures to prove the abuse of legal status of the priva-te limited companies. This means that it is necessary to foresee the rules which would define more accurately the authorized per-sons, especially in those cases where there are several authorized persons. Referring to the good practices in other countries, we will advocate that the new text should de-fine the issue of responsibility over private property for the companies’ obligations.

I will remind you that now at the Chamber of Economy, as a part of the process for the work on the new law, we hold extensive conslutations with the economy sector so

from the adequate is the current solution.

Pobjeda: How would you comment on the unpaid income taxes and the payment of income in cash?

V. Mijuskovic: This brings us back to the problem between the entrepreneurs and employees which causes almost exclu-sively lie in the bad legislation related to work relations. I understand that the sta-te has announced the eradication of this practice through the introduction of some instruments. Of course, the Chamber su-pports this given the fact that these activi-ties encourage grey economy, create unfair competition at the market, violate the basic human rights and constitutional rights of each individual and prevent the creation of a healthy and sustainable economy.

Pobjeda: How can we improve the tax di-scipline?

V. Mijuskovic: We will agree that the tax di-scipline represents a kind of reflection of a culture of one nation. If we remember what period we have been through since the end of the 80-ies of the last century to this date, it is clear that we have been neglecting this culture due to many external factors. This refers both to the economy sector and its citizens.

Still, we can say that the state has decided to reduce the volume of the grey economy. The economy absolutely supports this be-cause there is a significant number of com-panies which businesses have been affec-ted by the grey economy. The comparable parameters undoubtedly indicate that for a period of more than two years its volume has reduced thanks to the systematic ef-forts by the relevant authorities although we must admit that it is still largely pre-sent, mostly in the tourism sector. We sho-uld not forget the fact that the reduction of grey economy is often hindered by the con-solidated implementation of the law. Thus, the fines for illegal operations are still be-low the income earned from the activities in the grey zone. Therefore, it is necessary to introduce a harsher penal policy for the-se violations and we already have an anno-uncement in that respect. Speaking of pe-nalties, I want to add that the focus should be on how they can reduce some anomaly not on how much money from it will go to the budget.

Pobjeda: Do you think that those entre-preneurs who do not pay taxes, do not pay back their loans and who owe to other

25

Broj 4April 2015.

that we can identify even the slightest pro-blems created by the law which has been in force. Of course, we are obliged to hold me-etings and discussions with the Ministry of Economy when the text of the law gets to that phase when it is possible to discuss it.

Pobjeda: Do you expect the reduction of the loan rates?

V. Mijuskovic: There have been requests for quite some time that the interest ra-tes in Montenegro should be reduced and I personally expected that this would ha-ppen eventually. I think that the economy sector should receive the bank loans under the uncomparably better conditions than the existing ones, i.e. with the interest rates similar to the ones in the EU. Such conditi-ons would increase their competitiveness. Still, it does not mean that we can expect or force the banks in Montenegro to appro-ve more favorable loans. Namely, it seems that we have forgotten that the banking system in Montenegro consists of com-mercial banks exclusively. In the time of the economic boom they have entered the crediting zone for the economy sector, thus achieving high profit. After the breakout of the crisis they returned to their original go-als – commercial short-term and middle--term banking. In line with their business policy, they have no ambitions to give lo-ans for the development of the economy sector. To the contrary, they reduce the passive interest rates, while the placement rates remain the same or slightly fall, whi-ch tells about their credit activity.

It is an axiom that commercial banks ope-rate in line with the market principles and they have an inallienable right to decide how they want to place their capital and under which conditions.

Unfortunately, the price of the capital that the economy sector is forced to take is high, which additionally hinders its competiti-veness. The fact that, due to a very complex procedure, these loans are difficult to obta-in presents an additional burden. Therefo-re, a certain number of economic agents cannot obtain even this kind of loans.

Everywhere in the world, and this holds for the regional countries, there are deve-lopment banks and funds which have the task to cover this segment of business at the same time achieving profit. There are different modalities of their establishment and functioning but in the majority of the cases, through different types of partici-pation, direct and indirect incentives, they

the public procurement system are limited to 30 days, as well as for private sector un-less stated otherwise by the contract. The law also prescribes the obligations and sanctions for failing to meet the contract requirements, i.e. payment deadlines.

The amendements to the Law on Executi-on and Security have significantly streng-thened the status of the draft, in the sense of its execution in the settlement of cla-ims, given the fact that it is issued for this purpose. With respect to the settlement of the company’s debt, the introduction of the instutute of public enforcement officer has resulted in a certain progress. Still, in practice it has turned out that the payment mechanism contains certain deficiencies which, and I support this, are to be solved in the course of work. In that respect we need a quality cooperation with the ban-king sector. One of the meetings between Montenegrin banks and enforcement offi-cers was held at the Chamber and I expect that this will lead to certain improvements in the near future.

In addition, one of the potential models for the solution, or better to say avoiding the-se problems, is to agree on the arbitration procedure in the phase when the business agreement is concluded. It is certain that we will shortly receive the Law on Arbitra-tion. The Chamber, together with the Mi-nistry of Justice, has actively participated in the work on this law and provided the foreign expert assistance. At the Chamber of Economy there have been arbitrations for several years and all of us should learn more about it so that we could use their ad-vantages over regular court proceedings.

Pobjeda: How do you see the loan for the construction of the Bar – Boljare highway in the context of the increase of public debt?

V. Mijuskovic: The construction of the hi-ghway is a huge job which we are starting at the moment of the still ongoing crisis. Even under different conditions, such big infrastructure projects carry a certain risk. Given the fact that we have had long pre-parations for this project, I believe that the Government has carefully analyzed all ele-ments of the agreement, prepared different case scenarios depending on the project development and other external factors. The future and sustainability of national economy are related to the development of instructure and this is a project which can justify the risks of all kinds, including fiscal.

are established or monitored by the states in order to influence the development and trends of the long-term strategies of the economic policies of these countries.

The development bank is necessary for the support primarily to those programmes re-lated to the long-term, sustainable, export--oriented production. Only with such support can we expect the development which refers to the competitive economy at the open market. Today we have numerous programmes awaiting its realization which lean on the existing production capacities. The realization of these projects would ro-und up the technical – technological whole which refer to the high value production. It is clear that this would mean the extensi-on of the range of high value products. The establishment of one development bank in Montenegro would significantly relieve the pressure on our companies' working assessts, which risk their liquidity with the engagement of their own working capital.

However, given the fact that it is clear that we need improved regional economic con-nections with the realization of joint deve-lopment projects, I feel free to express my view that it would be realistic to establish one regional development bank. I believe that this idea would receive the EU support.

Pobjeda: How to speed up the procedures related to bankruptcy and debt collection from the companies?

V. Mijuskovic: The speedying up of ban-kruptcy may cause reduced opportuniti-es for the payment of debts to creditors. Therefore, I think that it is not necessary to speed up these processes. True, they should not last forever but one should not insist on the reduced deadlines either. The objective of the bankruptcy procedure is a proportional settlement of bankruptcy cre-ditors. The payment procedure can be con-ducted by the sales of bankrupt estate, i.e. the property of the bankruptcy company, partially and as a whole (the so-called pro-grammed bankruptcy). The deadlines in the bankruptcy procedure are preclusive and as such they must not be determined resrtictively to the disadvantage of the bankruptcy creditors, employees and other interested persons. In order to strengthen financial discipline and liquidity of econo-mic agents, at the Chamber’s proposal the Law on Payment Deadlines and the amen-ded Law on Execution and Security have been adopted. In line with the EU rules, the payment deadlines for the customers from

26

Broj 4 April 2015.

Na početku skupa potpisan sporazum o saradnji NTO Crne Gore i Klastera zdravstvenog turizma.

Okrugli sto u Budvi

Potencijali i pravci razvoja zdravstvenog turizma

Privredna komora je organizovala okrugli sto „Potencijali i pravci razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori”, 16. aprila 2015. godine na Jadranskom sajmu u Budvi. Skup, kojem su

prisustvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, nacionalne i lokalnih turističkih organizacija, Klastera zdravstve-nog turizma, hotelijera i turističkih agencija, upriličen je u okviru Sajma turizma i opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo – METU-BES.

Sporazum o saradnji Nacionalne turističke organizacije i Klastera zdravstvenog turizma potpisali su na početku okruglog stola Želj-ka Radak Kukavičić, direktorica NTO i Vasilije Vlatko Stijepović, izvršni direktor ovog klastera.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, otvarajući skup, podsjetila je da je turizam jedna od prioritetnih grana razvoja koja značajno doprinosi BDP-u Crne Gore i predstavlja zamajac za unapređenje ostalih sektora privrede.

- Zdravstveni turizam je najbrže rastuća grana turizma u svijetu, sa godišnjim rastom između 15 i 20 odsto. Svjetska zdravstvena or-ganizacija predviđa da će do 2030. zaštita i briga o zdravlju postati najjača svjetska industrija i jedan od najvećih pokretača turistič-kih putovanja - rekla je Filipović.

Iako postoji jaka međuzavisnost između turizma i zdravstvenog sektora, u Crnoj Gori, prema njenim riječima, potencijal za sara-dnju još nije u potpunosti iskorišćen.

- Standardi zdravstvenih usluga, stručnost i oprema objekata koji

ih pružaju, turistička atraktivnost lokacije i cijene mogu biti prepo-ruka turistima za odabir Crne Gore kao destinacije zdravstvenog turizma - rekla je Filipović.

Privredna komora će shodno potencijalima za razvoj ovog vida tu-rizma koji postoje u zemlji, u okviru Odbora udruženja turizma I ugostiteljstva, oformiti grupaciju za zdravstveni turizam.

Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma Nebojša Racković, govorio je stvaranju preduslova i kreiranju zakonodav-nog okvira za razvoj zdravstvenog turizma, koji su u njihovoj na-dležnosti. Prema njegovim riječima, potrebno je što prije da Mini-starstvo održivog razvoje i turizma i Ministarstvo zdravlja, koji su nadležni za ovu oblast, izrade Strategiju zdravstvenog turizma sa akcionim planom koji će biti osnova njegovog daljeg razvoja.

- Cilj je da Crna Gora bude cjelogodišnja turistička destinacija. a zdravstveni turizam tome može itekako da doprinese – kazao je Racković.

On je naveo da globalno, zdravstveni turizam donese godišnje 94 milijarde dolara prihoda. Zdravstveni turizam je generisao dva miliona radnih mjesta. Samo Evropa ima 32.000 spa odredišta.

27

Broj 4April 2015.

ni konkurenti našoj zemlji u ovom segmentu Austrija, Slovenija, Mađarska, Rumunija, Češka, Hrvatska...Faktori uspjeha su, između ostalog, kvalitet usluge, cijena, stručno osoblje koje govori bar je-dan strani jezik, laka dostupnost destinacije, uređena infrastruk-tura, sertifikacija i akreditacija...

Izvršni direktor Klastera zdravstvenog turizna Vasilije Vlatko Stijepović govorio je o poziciji ovog udruženja u Crnoj Gori. On je podsjetio na globalni trend rasta zdravstvenog turizma koji posta-je sve interesantniji zbog starenja svjetske populacije.

- Tržište zdravstvenog turizma je jako kompleksno i potrebno je na njemu nastupiti objedinjenom ponudom. Zajednički, sinergetkim djelovanjem zdravstvenih, državnih, turističkih i drugih instituci-ja bolje ćemo ostvariti interese u ovom segmentu – naglasio je Stijepović. On je podsjetio da je u februaru 2015. godine formiran Klaster zdravstvenog turizma i ukazao na značajnu ulogu Privre-dne komore Crne Gore. Preko ove asocijacije, ponovio je on, biće inicirana zakonska rješenja koja će unaprijediti poslovanje u ovoj oblasti. Crna Gora, zaključio je Stijepović, ima neophodne predu-slove da postane destinacija zdravlja, jer posjeduje prirodne resur-se, renomirane institucije te je potrebno stalno unapređivati zna-nja kadrova u ovoj oblasti.

Dr Marina Delić, medicinski direktor u Institutu „Dr Simo Miloše-vić Igalo” govorila je o iskustvima i potencijalima te reprezentativ-ne medicinske ustanove koja od 1969. godine organizovano prima domaće i strane pacijente na liječenje.

- Potražnja za turističkim proizvodima zdravlja bilježi permanen-tni rast, a što je s obzirom na demografske i promjene društvenih vrijednosti realno očekivati i u budučnosti. Zdravstveni turizam je izuzetno zahtjevan spoj turizma i medicine. U toj oblasti sve mora biti visoko sofisticirano. Institut „Dr. Simo Milošević“ već posjeduje dugogodišnju praksu, tradiciju i mjesto koje je izborio na evrop-skom tržištu, rezultate, opremljene smještajne i terapeutske kapa-citete, iskusne kadrove i pogone za stvaranje novih kadrova, koji mogu u potpunosti zadovoljiti sve zahtjeve tržišta – ocijenila je ona.

Delić je istakla da Institut sa sadašnjim kapacitetima i potencija-lima u pravilno odabranom razvoju, može u relativno kratkom pe-riodu zauzeti značajnu, pa i lidersku poziciju u oblasti zdravstve-nog turizma južne Evrope. S toga je potrebno prioritetno zaštititi zdravstveni turizam u Igalu, tako što će se u okvirima utvrđenim granicama Mjesne zajednice Igalo, proglasiti lječilišno mjesto – banjsko lječilište.

Aleksandar Radinović, direktor JU Kakaricka gora govorio je o po-tencijalima te ustanove u kojoj se rehabilituju i resocijalizuju zavi-snici o psihoaktivnim supstancama. On je kazao da ova ustanova već ima pacijente iz okruženja, Kanade i SAD, te da posjeduje ka-pacitete da doprinese razvoju zdravstvenog turizma naše zemlje.

Dr Mirko Mikić govorio je potencijalima dentalnog turizma u Crnoj Gori ukazavši prije svega na cjenovne povoljnosti, uz kvalitet opre-me, materijala i stručnost domaćeg kadra koji ne zaostaju za EU.

Dr Dušan Nenezić je predstavio wellness&spa programe u okviru zdravstvenog turizma.

Na skupu je za 25. maj 2015. najavljen dvodnevni Okrugli sto o ra-zvoju ovog sektora, koji će se održati u Ulcinju, što predstavlja na-stavak aktivnost Klastera zdravstvenog turizma na organizovanju sastanaka sa lokalnim samoupravama.

Racković smatra da je u Crnoj Gori potrebno smanjiti stopu PDV--a u ovoj oblasti, intenzivirati saradnju privatnog i javnog sekto-ra, razviti nove usluge i uvezati razne vidove turizma. Kao veliku komparativnu prednost Crne Gore u odnosu na zemlje zapada on je naveo nisku cijenu zdravstvenih usluga.

Moderator okruglog stola, sekretarka Odbora turizma i ugostitelj-stva Privredne komore Sanja Marković, saglasila se sa time da je potrebno donijeti akcioni plan koji će definisati potrebne korake u pravcu razvoja zdravstvenog turizma. Ona je iskazala otvorenost Privredne komore da doprinese izradi što kvalitetnijeg takvog do-kumenta, te izrazila očekivanje da će pomenuta grupacija, kada bude formirana pri ovoj asocijaciji, predložiti brojna rješenja u pravcu unapređenja uslova za razvoj ovog vida turizma.

U fokusu izlaganja Biljane Božović iz Nacionalne turističke orga-nizacije bila je promocija zdravstvenog turizma. Ona je posebno istakla značaj sertifikovanosti pružaoca usluga.

- Da li pružaoci usluga u Crnoj Gori imaju sertifikate ili idu ka tome? Sertifikati su bitna referenca za privlačenje turista u zdra-vstvenom turizmu – rekla je Božović. Ona je navela da su glav-

28

Broj 4 April 2015.

Kompanija Bonesa tokom skoro dvije decenije uspješnog poslovanja uvozi, distribuira i proizvodi prehrambene pro-izvode. Prepoznatljiva je po visokim standardima proizvo-

dnje i poslovanja, sinonim je za proizvode vrhunskog kvaliteta i pošten odnos prema komintentima i kupcima, kaže njen vlasnik Nedeljko Lale Čović.

Glasnik: Kompanija Bonesa se bavi proizvodnjom prehrambenih artikala i distribucijom proizvoda agroindustrije već 18 godina. Šta je Bonesa danas?

N. Čović: Prvo da zahvalim Privrednoj komori na nagradi. Velika je čast kad vas nagradi najstarija asocijacija privrednika u zemlji i kad priznanje dobijete „iz struke”, od ljudi koji znaju kako oba-vljate posao.

Nedeljko Lale Čović, Bonesa

Najviše vrijedi nagrada privrednika

Bonesa je prepoznatljiva po kontinuiranom rastu proizvodnje i pozitivnom poslovanju.

29

Broj 4April 2015.

tljaju u mrežu sopstvenih nepočinstava. Sprovodeći u potpunosti ISO 9001 i HACCP standarde mnogo nam je lakše da poslujemo. Nosioci smo žiga Dobro iz Crne Gore .

Glasnik: Kakvi su Vam poslovni planovi?

N. Čović: Sagledavajući ekonomsku situaciju, kako u našoj zemlji tako i u okruženju, smatramo da nije vrijeme za velika ulaganja. Prioritet nam je da sačuvamo resurse koje smo godinama sticali i gradili, kao i da nastojimo da unaprijedimo poslovni ambijent. Naša stalna obaveza je i da ulažemo u kadrove i, naravno, da spro-vodimo sve standarde koje imamo. Ni po koju cijenu ne smijemo pasti ispod svog nivoa. Naši kupci i poslovni partneri bi to odmah osjetili i reagovali.

Glasnik: Prepoznatljivi ste i kao društveno odgovorna kompanija?

N. Čović: Bonesa od osnivanja do danas vodi računa o zajednici u kojoj posluje, kao i o okruženu. Deset godina smo sponzori i osni-vači Košarkaškog kluba “Mornar. Čast je biti dio barske košarke koja je iznjedrila i NBA asove, poput Nikole Vučevića. Osim toga, dugogodišnji smo sponzori manifestacije “Hodočašće pod Starom maslinom”.

Najveće barsko blago je suživot tri vjere koji je opstao neokrnjen i u teškim vremenima, a Stara maslina na Mirovici koja je stara 2240 godina jeste simbol tog suživota. Poznato je i da gotovo sve kulturne i sportske manifestacije koje se održavaju u Baru pratimo i pomažemo. Mislim da smo prepoznati po tome prepoznati.

Smatramo da je obaveza svakog pojedinca, a posebno privrednog drustva, da daju doprinos zajednici u kojoj živi.

Glasnik: Kako Crna Gora da postane prepoznatljiv proizvođač u agroindustriji i kada bi se to moglo desiti?

N. Čović: Odgovor na to pitanja je jednostavan -putem prihvatanja jednoobraznog sistema poslovanja i stvaranja jednakih i pravič-nih uslova za konkurentnost među proizvođačima. Istovremeno, nikako ne bi trebalo da rušimo sisteme za kvalitet koji već postoje i koji se primjenjuju u praksi, kako zbog tradicije, tako i zbog već izgrađenog renomea.Crna Gora bi vrlo brzo mogla da postane pre-poznatljiva po proizvodima agroindustrije, prije svega zbog svojih prirodnih potencijala. Malo gdje ima na ovako malom prostoru to-liko raznolikosti - netaknuta priroda sjevera, bogatsvo centralnog dijela i u, turističkom smislu, još uvijek nedovoljno valorizovani biser - jug Crne Gore, od prelijepe Bojane do ljekovitog Igala.

Glasnik: Kako doživljavate nagradu Privredne komore Crne Gore koja Vam je ove godine dodijeljenja za uspjesno poslovanje?

N. Čović: Na početku sam rekao da se nagrada od esnafa ne može mjeriti ni sa jednom drugom. Laureati smo brojnih nagrada na ra-znim sajmovima, ali ova je nešto posebno. Gradonačelnik Bara dr Srzentić je na nedavnom prijemu kazao: “Ova nagrada je prizna-nje, kako Čoviću, uspješnom privredniku, tako firmi i gradu Baru, a okupljanje u opštini prilika je da iskažemo poštovanje za sve što je na polju privrede do sada uradio.” Moram da priznam – lijepo zvuči. Nagrada je značajna i zbog toga što dolazi od asocijacije koja je i u ovim teškim vremenima pomagala ekonomski razvoj naše zemlje.Djeluje kao fraza, ali je sušta istina da nam nagrada Privredne komore znači veliki podsticaj za dalje usavršavanje i još kvalitetnije poslovanje.

Što se Bonese tiče prepoznatljivi smo po kvalitetu proizvoda. Naj-više mi prija kad čujem da naši kupci kažu: „Ne brini, kupljeno je u Bonesi, sigurno je kvalitetno i ima sve sertifikate!” Zaista na-stojimo da održimo visoke standarde proizvodnje i poslovanja i da vodimo računa o željama kupaca i potrebama poslovnih partnera. Sarađujemo sa renomiranim proizvođačima iz zemlje i inostran-stva. Čini mi se da smo prilično organizovan i profesionalan tim i da svi zajedno brinemo o ugledu firme, jer se dobar glas teško stiče, a lako gubi.

Glasnik: A kada se osvrnete na poslovne bilanse od početaka bi-znisa do sada, što kažete?

N. Čović: Od veleprodaje lokalnog karaktera, sa ograničenim tran-sportnim sredstvima i zakupljenim poslovnim prostorom, „Bo-nesa“ je za samo nekoliko godina, postala jedno od vodećih uvoznih i distributivnih preduzeća u Crnoj Gori. Za sve poslovne aktivnosti su nam trebala kreditna sredstva banaka koja su u tom periodu bila nepovoljna za poslovanje. Danas sve djelatnosti oba-vljamo u velikom distributivnom centru u vlasništvu „Bonese“ koja zapošljava oko četrdeset radnika, odgovarajućih kvalifikaci-ja. Preduzeće raspolaže najmodernijim rashladnim komorama, vlastitim carinskim skladištem i adekvatnim voznim parkom. Sve poslovne aktivnosti, s posebnim akcentom na higijensko-sa-nitarne uslove i proces proizvodnje, u Bonesi su prilagođenje zahtjevima savremenog poslovanja. Proces rada bazira se na evropskim standardima proizvodnje i distribucije hrane. Bone-sa uvozi sireve Oldenburger iz Njemačke, kao i pileće proizvode iz Slovenije, Bosne i Hercegovine Srbije, iz grupacije Preutnina Ptuj. Iz godine u godinu imamo konstantan rast proizvodnje i pozitivno poslovanje.

Moram da priznam da sam posebno ponosan na činjenicu što Bo-nesa od uvođenja bijele liste poreskih obaveznika u Crnoj Gori na toj listi . Preduzeće je 2008. godine proširilo svoju djelatnost. Izgrađen je moderan proizvodni pogon. Osim po uvozu i dis-tribuciji, Bonesa tako postaje prepoznatljiva i po sopstvenom proizvodnom programu koji uključuje kečap, paradajz pirea kao i preradu i pakovanje maslina, kornišona i šampinjona.

Glasnik: Vaše preduzeće, već ste rekli, ima kontinuiran rast proi-zvodnje i pozitivno posluje. Koja je formula uspjeha?

N. Čović: Formula za uspjeh ne postoji, ali valja se isključivo oslo-niti na rad i znanje i nikad ne treba raditi ono što ne znate da radite. Trgovinom se bavim već 40 godina i nikad nisam dozvolio da se Bonesa bavi drugim poslovima osim proizvodnje i prodaje hrane za koje smo usko specijalizovani. “Svaštarenje” može da donese zaradu na kratak rok, ali kompanija dugoročno gubi sve, odugleda do poslova. Bitno je i da u preduzeću imate zdravu, dobru, optimističku atmosferu. Samo u takvoj atmosferi pojedinac moža da da svoj maksimum. I svjesni smo da jedino uz ogroman rad i angažovanje rukovodstva i svih zaposlenih možemo istrajati u ovom teškom ekonomskom vremenu.

Glasnik: Važan dio poslovne politike je primjena savremenih prin-cipa i standarda proizvodnje i distribucije hrane. Komentar.

N. Čović: Visoki standardi uvedeni u proizvodnji i distribuciji hrane podrazumijevaju ozbiljnost i stručnost poslovanja prema preciznim poslovnicima dokumentovanim ISO 9001 i HACCP ser-tifikatima, te su ovi sistemi uvedeni na nivou kompletne firme i u upotrebi već osam godina. Da vam kažem: mnogo je lakše raditi po propisima, nego “hvatati krivine”. Oni koji to rade kad-tad se upe-

30

Broj 4 April 2015.

Nedeljko Lale Covic, Bonesa

The award by the entrepreneurs is most valued Bonesa is recognizable by the continuous growth of production and positive business operations.

31

Broj 4April 2015.

The company Bonesa has imported, distributed and produ-ced food products during almost two decades of work. It is recognizable by high standards of production and business

operations and it is a synonym for high quality products and fair attitude towards customers and buyers – these are the words of its owner, Nedeljko Lale Covic, in an interview for Glasnik.

Glasnik: The company Bonesa has been engaged in the production of food items and distribution of agricultural products for 18 years. What is Bonesa today?

N. Covic: First, let me thank the Chamber of Economy for this award. It is a great honor to be awarded by the oldest association of entrepreneurs in the country and to be recognized by the peo-ple from the same branch who know how you do your business. Bonesa is recognizable by the quality of its products. I feel best when I hear our buyers say: “Do not worry, it is bought in Bonesa. It is of good quality for sure and it has all certificates!” We really try to maintain high standards of production and business ope-rations and we take care of the customers’ wishes and business partners’ needs. We cooperate with the renowned producers from the country and abroad. I think that we are a quiet organized and a professional team and that we all invest efforts to maintain the

good reputation of the company because it is something difficult to achieve and easy to lose.

Glasnik: And when you look back at the business balances from the start-up period to this date, what would you say?

N. Covic: From its start-up time as the wholesale enterprise with limited transport means and leased business premises, in just a couple of years Bonesa has become one of the leading import and distribution enterprises in Montenegro. For all business activities we needed the bank loans, which were very unfavorable for bu-sinesses at that time. Today we do all our business at the big dis-tribution center, which is in Bonesa’s ownership. Bonesa has cca forty employees with adequate qualifications. The enterprise has most up-to-date cooling chambers, its own customs warehouse and an adequate carpool. It has adapted all its activities to modern business requirements, with a special accent on the hygiene and sanitation conditions and production process. The work process is based on the European standards of food production and distri-bution. Bonesa imports the cheese Olendburger from Germany, as well as chicken products from Slovenia, Bosnia and Herzegovina, Serbia and from the Perutnina Ptuj Group. As the years go by we achieve a constant growth of production and positive business performance. I must confess that I am especially proud that Bo-nesa has been on the taxpayers’ white list since its introduction. In 2008 the enterprise extended the range of its activities. It con-structed a modern production plant. Therefore, apart from its im-port and distribution activities, it has become recognizable by its production program which includes: ketchup, tomato puree, pro-cessing and packaging of olives, gherkins and button mushrooms.

Glasnik: Like you have said, your enterprise has a continuous growth of production and positive business performance. What is your success formula?

N. Covic: There is no particular success formula. One needs to lean on his/her work and knowledge and should never do what he/she does not know how to do. Bonesa has been engaged in trade for 40 years and I have never made any excursions into other activities apart from the production and sales of food which is our narrow specialization. Being Jack of all trades may bring a short-term pro-fit but in the long term the company loses everything – from re-putation to business deals. It is important to have a healthy, good, optimistic atmosphere at the enterprise. Only in such an atmo-sphere can you give your maximum. And we are aware that only with a lot of work and the engagement of the management and all employees can we persist in this difficult time for the economy.

Glasnik: A very important segment of a business policy is the im-plementation of modern principles and standards of food produc-tion and distribution. Can you comment on this?

N. Covic: High standards introduced in the production and distri-bution of food require serious and professional operations in line with the accurate operating procedures documented in the ISO 9001 and HACCP certificates. Therefore, these systems are intro-duced at the level of the entire enterprise and have been in use for eight years already. Let me tell you: it is much easier to work in line with the regulations than “skive off” work. Those who act in this way sooner or later reap the fruits of their actions. It is much easier to do business with the full implementation of the ISO 9001 and HACCP standards. We are the holders of the trademark Good from Montenegro (Dobro iz Crne Gore).

32

Broj 4 April 2015.

Glasnik: What are your business plans?

N. Covic: Taking into consideration the economic situation in Montenegro and the regional countries, we believe that now is not the time for big investments. Our priority is to maintain the resources we have been acquiring and building for years and to improve the business climate. Our constant obligation is to invest in staff and, of course, to apply all standards we have introduced. We must not fall below this level at any price. Our buyers and bu-siness partners would sense it immediately and react accordingly.

Glasnik: You are also recognized as a socially responsible com-pany.

N. Covic: Since its inception to this date, Bonesa takes care about the community where it has business operations and of its sur-rounding. We have been founders and sponsors of the basketball club Mornar for ten years. It is an honor to be a part of the basket-ball team from Bar which has created NBA stars, like Nikola Vuce-vic. Besides, we are the long-term sponsors of the manifestation “Pilgrimage Under the Old Olive Tree”. The greatest treasure of Bar is the cohabitation of three denominations which has remained untainted in the difficult times and 2240-year Old Olive in Mirovica is the symbol of this cohabitation. It is a well-known fact that we follow and support almost all cultural and sport manifestations in Bar. I think that everyone knows about this. We believe that it is an obligation of each individual, and especially an economic agent, to provide contribution to the community in which they live.

Glasnik: How can Montenegro become a recognizable producer in the agriculture industry and when could this happen?

N. Covic: The answer to this question is simple – by introducing a uniform business system and creating equal and fair conditi-ons for competitiveness among producers. At the same time, we should not destroy the existing quality systems which are appli-ed in practice, both because of tradition and the built up reputa-tion. Montenegro could become recognizable by the agricultural products, most of all because of its natural potentials. There are not many places where you can find so many diversities – wild nature of the north, the richness of the central part and, in the to-urist sense, still inadequately valorized pearl –the southern part of Montenegro, from the beautiful Bojana to Igalo with its healing potentials.

Glasnik: How do you feel about the award from the Chamber of Economy of Montenegro which you have received this year for bu-siness success?

N. Covic: I said at the beginning of this interview that the award received from the colleagues from your industry branch cannot be compared to any other. We have received numerous awards at different fairs but this is something special. The mayor of Bar, PhD Srzentic, has said at the reception recently: “This award is a recognition both to Mr Covic, a successful entrepreneur, and his company and the town of Bar, and the reception at the municipa-lity is an opportunity to show respect for everything he has done so far in industry”. I must confess that it sounds nice. The award is also important because it comes from an association which has helped the economic development of our country in difficult times for our country. It sounds like a phrase but it is a simple truth that the award by the Chamber of Economy serves as a great motive for further accomplishments and new improvements of the quality of our business operations.

33

Broj 4April 2015.

Ranko Jovović,Comp-Comerc

Respektabilna kompanija velikog potencijala

Comp-Comerc, dobitnik Nagrade Privredne komore Crne Gore za uspješno poslova-nje, izrastao je od male porodične firme, osnovane 1998. godine, u respektabilnu grupaciju jednako uspješnu u trgovini, hotelijerstvu, ugostiteljstvu, distribuciji. Sa-

govornik Glasnika je predsjednik ove grupacije Ranko Jovović.

Glasnik: Predstavite našim čitaocima razvojni put Vaše kompanije i, ukoliko ste u mo-gućnosti, otkrijte tajnu uspješnog poslovanja u ovako različitim oblastima.

R. Jovović: Počeci nijesu bili nimalo laki, ali smo svih ovih godina, u većoj ili manjoj mjeri, uvijek išli uzlaznom putanjom, tako da smo stekli zavidno iskustvo i reference u oblasti-ma trgovine, hotelijerstva i ugostiteljstva, te distribucije. Izrasli smo u, ne samo za crno-gorske prilike već i šire, ozbiljnu i respektabilnu kompaniju sa velikim potencijalom.

Veoma bitan momenat u razvoju kompanije je aranžman sa grupacijom slovenačkog Mercatora koji je bio izuzetno značajan za nas budući da time nastaje grupacija Mercator- Mex. Nakon toga, tačnije 2006. godine, iz te grupacije nastaje NTC distribucija, koja danas na tržištu predstavlja nezaobilaznog partnera svim trgovinskim kompanijama.

Što se tiče turizma i ugostiteljstva, prekretnica u razvoju ovog segmenta poslovanja se desila 2007. godine privatizacijom kompanije MMK Standard ad iz Nikšića. Danas upra-vljamo sa sedam turističko ugostiteljskih objekta u Crnoj Gori, i to: hotelima Lighthouse u Igalu (bivši hotel Metalurg), Ski centrom Vučje, kao i ugostiteljskim objektima Pasend i Gradska kafana u Herceg Novom, Pasend i Forest u Nikšiću, te ugostiteljskim objektom Forest u City kvartu u Podgorici. Investicioni ciklus još traje, s obzirom na to da su u toku

Sagovornik Glasnika za narednih deset godina predviđa još značajnije tržišno učešće njegove grupacije u segmentu trgovine, ali i obogaćenu ugostiteljsku ponudu sa još nekoliko objekata na najatraktivnijim lokacijama u Crnoj Gori.

34

Broj 4 April 2015.

i očekuju nas značajna ulaganja u Hotel Li-ghthouse i Ski centar Vučje.

Pored navedenog, u sastavu grupacije posluje i kompanija SL Montenegro doo Nikšić, koja se bavi trgovinom na veliko i malo, pa u sklopu ove kompanije, pored di-sktribucije robe na veliko, posluju i marketi „Svaki dan“ u Nikšiću.

Kao sedma, odnosno najmlađa kompanija u sastavu grupe je NTC Logistics doo Ni-kšić, koja je osnovana 2013. godine i bavi se transportom, distribucijom skladištenjem i carinjenjem robe široke potrošnje.

Glasnik: Šta za Vas znači Nagrada najstari-je asocijacije privrednika u državi? Ocijeni-te saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore.

R. Jovović: Nagrada Privredne komore Crne Gore je za mene prije svega jedna velika obaveza da u narednom periodu opravdamo povjerenje koje nam je ukaza-no od strane ove asocijacije. Nakon toga je ovo veliko priznanje za dosadašnji rad i zalaganje mene i mojih saradnika, te po-sebno zadovoljstvo što ovo priznanje dolazi upravo od strane kolega privrednika. Naša grupacija ima odličnu saradnju sa svim poslovnim asocijacijama u zemlji, pa tako i sa najbrojnijom i najznačajnijom - Privre-dnom komorom koja je udruženje svih pri-vrednika Crne Gore. Ipak, ja na ovu nagradu gledam kao nagradu svih zaposlenih, gdje sam ja samo jedan od jednakih.

Glasnik: Vaša kompanija je uložila značaj-na sredstva u Ski centar Vučje i od njega stvorila destinaciju o kojoj se govori kada je riječ o zimskom turizmu. Tome je do-prinijelo i organizovanje niza kulturnih, sportskih i drugih promotivnih manifesta-cija koje su imale odjeka. U kojoj mjeri ste zadovoljni postignutim rezultatima tokom minulih sezona u ovom ski-centru i kakvi su Vam planovi za njegovu budućnost? Pla-nirate li dodatne investicije u Vučje u nare-dnom periodu?

R. Jovović: Naravno da planiramo, kompa-nija je u završnoj fazi kompletiranja plan-ske dokumentacije za dalje investicije u smještajne kapacitete čime bi se povećao kapacitet hotela za oko 50 ležaja. Plan u najskorijoj budućnosti je i izrada sušare za meso na vjetar u skladu sa HACCAP stan-dardima.

Što se tiče Ski centra Vučje, pored zna-čajnih ulaganja u same objekte značajna sredstva se izdvajaju i za uređenje okoline, pa je tako 40.000 m2 površine presvučeno

travnatim pokrivačem, zasađeno je preko 3.000 sadnica, urađen je i teren za orijen-tiring po najsavremenijim evropskim stan-dardima površine oko četiri km2 u saradnji sa Evropskim savezom za orijentiring. Na-bavljena je nova mašina za pripremu sta-ze, urađena je još jedna ski staza za djecu i ugostiteljski objekat u podnožju staze, tako da je ukupno u protekloj godini investirano oko pola miliona eura na Vučju. U samoj finalizaciji je i izgradnja sportskih terena.

Najznačajniji projekat u budućem periodu je rješavanje problema vodosnabdijevanja Ski Centra Vučje. Pa je kompanija sa Mi-nistarstvom poljoprivrede dogovorena iz-gradanja akumulacionog jezera kapaciteta 20.000 m3, a plan je da se realizuje u vidu privatno-javnog partnerstva u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, tačnije sa Upravom za vode. Uprava za vode je već uradila kom-pletan projekat izgradnje akumulacionog jezera kojim bi se problem vodosnabdjeva-nja Ski Centra Vucje riješio, pa se nadam da će to biti realizovano u skorijoj budućnosti. Ovim bi Ski centar omogućio instalaciju to-pova za osnježavanje staza, što bi smanji-lo uticaj vremenskih prilka na uspješnost zimske sezone.

Takođe smo veoma aktivni kada je u pi-tanju organizovanje kulturnih i sportskih manifestacija pa tako Ski centar Vučje već tradicionalno organizuje i „Snowboard extreme session“ koji je svojim sadržajem privukao hiljade posjetilaca i dodatno pro-movisao ne samo Vučje već i ukupnu turi-stičku ponudu Crne Gore.

Inače, Ski centar Vučje je dobitnik presti-žne nagrade Wild Beauty Award za 2010. godinu za doprinos razvoju turizma.

Glasnik: Šta je po Vašem mišljenju potreb-no uraditi da bi se unaprijedio zimski turi-zam u Crnoj Gori? Koji su to potezi u pravcu unapređenja ambijenta koji bi doprinijeli da Vučje postane centar konkurentan reci-mo jednom Zlatiboru ili Jahorini?

R. Jovović: Raznolikost turisticke ponude na tako malom prostoru kakva je Crna Gora jeste ono što nas čini drugačijom od kon-kurentskih destinacija. Mogućnost kombi-novanja različitih oblika i vidova turizma u okviru planinskog i primorskog, na manje od 200 km vazdušne linije jeste ključna prednost koja odlikuje veoma mali broj de-stinacija.

Potencijali za razvoj ne samo zimskog tu-rizma su nesumjnjivi, klimatske prilike

pogoduju razvoju prvenstveno skijaškog turizma, ali i svih tipova avanturističkog i sportskog turizma - od pješačenja, vožnje bicikla, paraglajdinga, planinarenja, ribolo-va i obilazaka nacionalnih parkova i peći-na, do jahanja, vožnje kanua i splavarenja.

Kada je u pitanju zimska turistička sezona, značajan je porast broja gostiju iz Hrvatske (uglavnom iz Dubrovačko Neretvanske žu-panije) i Albanije kojima su naši planinski centri najbliži i cjenovno najkonkurentniji.

Takođe imamo veoma pozitivno iskustvo kada su u pitanju manifestacije koje su ve-oma dobro posjecene i koje animiraju veli-ki broj gostiju da posjete Vučje. Naveo bih primjer već tradicionalne manifestacije „Snow dance festival“ i „Snow board extree-me“ koji okupljaju nekoliko hiljada posjeti-laca i učesnika.

Poseban akcenat treba dati na što boljoj prezentaciji tradicionalne gastro ponude sjevera koja ima svoje specifičnosti i odli-ke zbog koji se po kvalitetu i raznovrsnosti može svrstati u najznačajnije osobenosti Crne Gore.

Osim ambijenta za koji bi mogli reći da je veoma povoljan kako za posjetioce tako i za potencijalne investitore smatram da bi veoma značajno za razvoj sjevera ali i cita-ve Crne Gore bilo i još bolje pozicioniranje na saobraćajnim mapama pri čemu akce-nat treba dati na avio konekcijama sa naj-znacajnijim evropskim tržištima. Imajući u vidu činjenicu da je u toj sferi ključna uloga države i njenih subjekata privrednicima uz sve navedeno još preostaje da se tješnje povezuju, komuniciraju i osmišljavalju nove proizvode i strategije kako bismo svi zajedno na najbolji mogući nacin postali još konkurentniji na svjetskoj turističkoj pozornici.

Glasnik: Turističko-ugostiteljsku ponudu Crne Gore Comp-Comerc obogaćuje i hote-lom „Lighthouse” u Igalu. Kako se ukrajin-ska kriza odražava na njegove rezultate?

R. Jovović: Svakako da će ukrajinska kriza uticati na pad broja turista sa ruskog trži-šta prije svega. Ipak, brojnim aktivnostima uspjeli smo da taj pad sa ovog tržišta u značajnoj mjeri nadomjestimo sa gostima sa novih tržišta, prije svega zapadno evrop-skog, ali i sa tržišta zemalja u regionu. Tako da očekujemo da ova ljetnja turistička se-zone protekne na prošlogodišnjem nivou.

Glasnik: Šta je urađeno po pitanju rekon-strukcije hotela „Lighthouse”, te kakvi su planovi razvoja ovog hotela u narednom

35

Broj 4April 2015.

periodu?

R. Jovović: Od privatizacije pa do danas smo u objekat hotela „Li-ghthouse“ (bivši hotel Metalurg) uložili značajna sredstva u rekon-strukciju recepcije, restorana i soba tako da sada raspolažemo i di-jelom hotela od 32 sobe i apartmana koji zadovoljavaju standarde 4* i koji radi tokom čitave godine. Ugrađeni su i novi liftovi, urađen je remont kotlarnice i izgrađeno je postrojenje za akumulaciju vode. Završen i projekat rekonstrukcije kompletnog hotela, i isti predat Skupštini opštine Herceg Novi, u cilju regulisanja prostorno planske dokumentacije kako bi se nastavilo za daljom rekonstruk-cijom.

Trenutno pregovaramo sa Ministarstvom turizma i Morskim do-brom oko iznalaženja rješenja za zakup neke od plaža u blizini ho-tela, ali i sa Opštinom Herceg Novi oko zakupa parking prostora u blizini hotela.

Glasnik: U sastavu Comp-Comerca posluje kompanija NTC, jedan od vodećih domaćih distributera poznatih brendova, te NTC Logi-stic, čija je djelatnost uvoz, carinjenje i distribucija robe. Upoznajte nas bliže sa radom ove dvije kompanije, rezultatima i planovima za budućnost.

R. Jovović: Kao dio naše poslovne porodice, tu je i kompanija NTC koja spada u vodeće u Crnoj Gori kada je u pitanju distribucija poznatih svjetskih i domaćih brendova, obzirom da svim našim partnerima obezbjeđujemo odlično pozicioniranje proizvoda i kompletnu pokrivenost tržišta kroz najveće prodajne centre, kao i potpuno učešće u svim marketinškim aktivnostima koje sprovo-dimo. Izdvajanjem sektora logistike iz kompanije NTC nastala je NTC Logistic čija je osnovna djelatnost pružanje klijentima kom-pletne usluge logistike do krajnjeg kupca uz pomoć dugogodišnjeg iskustva u dijelu uvoza, carinjenja, skladištenja i distribucije robe. Uz stavljanje na raspolaganje naših kapaciteta skladišnog prosto-ra i voznog parka omogućavamo klijentima da svu svoju energiju i fokus preusmjere na samu prodaju i komunikaciju sa kupcima. Posjedujemo regalno skladište sa 2.000 paletnih mjesta, podno skladište na 800 m², carinsko skladište tip “A” sa 400 paletnih mje-sta i komore sa termorezimom -20c sa 400 paletnih mjesta.

Glasnik: Kakvom vidite Vašu grupaciju za recimo deset godina? Uključuje li Vaša vizija dalju diversifikaciju djelatnosti Comp-Co-merca?

R. Jovović: Grupaciju za deset godina vidim kao stabilnu, sa još značajnijim tržišnim učešćem u segmentu trgovine, te obogaćenu sa još par ugostiteljskih objekata na najatraktivnijim lokacijama u Crnoj Gori. Uzimajući u obzir veoma dobro iskustvo i poslovne rezultate koje ostvaruju ugostiteljski objekti “Forest” koji posluju u sastavu grupe, plan nam je dalje širenje ovog brenda, u čiji razvoj ulažemo značajan trud i energiju.

Što se tiče diversifikacije djelatnosti u narednom periodu moguće je da ćemo proširiti našu poslovnu aktivnost na proizvodnju pe-leta, budući da smo prepoznali da ovaj tržišni segment nije zado-voljen, kako na domaćem tako ni na inostranom tržištu. Te smo u skladu sa tim u procesu pregovora sa bankama i nadležnim insti-tucijama oko mogućnosti realizacije ove investicije.

Na kraju bih se još jednom zahvalio Privrednoj komori Crne Gore na ukazanom povjerenju, te zahvalio na dobijenoj nagradi koja je rezultat rada svih zaposlenih.

36

Broj 4 April 2015.

Ranko Jovovic,Comp-Comerc

A respectable company with high potential

Comp-Comerc, the winner of the Award for Business Success by the Chamber of Economy of Montenegro, has grown from a small family business, founded in 1998, into a respectable

group equally successful in trade, hotel industry, hospitality, dis-tribution. Our interviewee for this edition is the President of this group, Ranko Jovovic.

Glasnik: Could you present for our readers the development path of your company and, if possible, disclose the secret of successful business operations in such versatile areas?

R. Jovovic: The beginning was not easy at all. However, all these

The interviewee of Glasnik for the next ten years envisages a larger market share of this group in the trade segment and the extended hospitality offer with several facilities at the most attractive locations in Montenegro.

years, to a smaller or larger extent, we have been moving upward and gaining enviable experience and references in the area of tra-de, hotel industry, hospitality and distribution. We have grown into a serious and respectable company with big potential not only for Montenegrin conditions.

A very important moment in the company’s development was the arrangement with the Slovenian Mercator Group, which was extremely important for us given the fact that this way the group Mercator- Mex was created. Following this, or more precisely in 2006, this group created NTC distribution, which has become an

37

Broj 4April 2015.

unavoidable partner for all trade compani-es.

When it comes to tourism and hospitality, the turning point in the development of this business segment happened in 2007 with the privatization of the company MMK Standard AD from Niksic. Today we manage seven hospitality facilities in Mon-tenegro: hotels Lighthouse in Igalo (ex-ho-tel Metalurg), Ski Center Vucje, as well as hospitality facilities Pasend and Gradska kafana (city caffe) in Herceg Novi, Pasend and Forest in Niksic, as well as the hospi-tality facility Forest in City Kvart in Podgo-rica. The investment cycle is still ongoing and we expect significant investments in Hotel Lighthouse and Ski Center Vucje.

Apart from the above, one of the group members is the company SL Montenegro doo Niksic, engaged in wholesale and re-

procured a new snow track machine, desi-gned a new ski track for children and con-structed a hospitality facility at the foot of the ski track. In total, we have invested cca 500,000 EUR in Vucje. At the project final phase, we plan the construction of sport playgrounds.

The most significant project in the future period will be the solution of the water su-pply issue for Ski Center Vucje. Therefore, in cooperation with the Ministry of Agri-culture, we have agreed the construction of the artificial lake of the capacity of 20,000 m3. In addition, we plan to realize the pu-blic – private partnership with the Mini-stry of Agriculture and Rural Development of Montenegro, or more precisely, with the Water Management Office. The Water Ma-nagement Office has already designed the full project for the construction of the arti-

tail sale. Apart from wholesale distribution, this company manages the markets „Svaki dan“ in Niksic.

The seventh and the youngest company in this group is the company NTC Logistics doo Niksic, established in 2013 and enga-ged in transport, distribution, warehousing and customs clearance of consumer goods.

Glasnik: What does the Award of the oldest association of entrepreneurs in the count-ry mean for you? What can you say about your cooperation with the Chamber of Eco-nomy of Montenegro?

R. Jovovic: The Award of the Chamber of Economy of Montenero presents a big obligation for me to justify the trust this association has placed in us. Besides, this is also a recognition of the efforts my as-sociates and I have invested so far, espe-

ficial lake which would solve the problem of water supply for the Ski Center Vucje. Therefore, I hope that this will be realized in the near future. This would enable the installation of ski cannons for the produc-tion of additional snow for ski tracks, whi-ch would reduce the influence of weather conditions on the success of the winter season.

We are also very active in the organizati-on of culture and sports manifestations. Thus the Ski Center Vucje traditionally or-ganizes the „Snowboard Extreme Session“ which contents have attracted thousands of visitors and additionally promoted not only Vucje but the overall tourism offer of Montenegro.

As a result, the Ski Center Vucje was the recepient of the prestigeous Wild Beauty

cially given the fact that this recognition comes from our colleagues entrepreneurs. Our group has excellent cooperation with the business associations in the country, one of them being the most numerous and the most significant – the Chamber of Eco-nomy of Montenegro. Still, I see this award as the award to all employees, where I am only one among the equal.

Glasnik: Your company has invested signi-ficant funds in the Ski Center Vucje and created a well-known destination when it comes to winter tourism. You organized a series of culture, sport and other promoti-onal manifestations, which contributed to the popularity of this destination. To what extent are you satisfied with the achieved results during the past seasons at this ski--center and what are your plans for its fu-ture? Do you plan additional investments

in Vucje in the coming period?

R. Jovovic: Of course we have plans. The company is in the final phase with the completion of planning documentation for further investments in the accommo-dation capacities, which would extend the hotel capacities for cca 50 beds. We also plan the construction of the meat wind--powered drier in line with the HACCAP standards.

When it comes to Ski Center Vucje, apart from significant investments in the facili-ties, we also invest in the soft landscaping. In that respect, we planted 40,000 m2 of grassland, 3,000 m2 of plants and, in coo-peration with the Orienteering Federations in Europe, we designed cca 4 km2 of the orienteering terrain in line with the most up-to-date European standards. We have

38

Broj 4 April 2015.

Award 2010 for its contribution to the development of tourism.

Glasnik: In your opinion what needs to be done to improve winter tourism in Montenegro? Which activities should be undertaken to improve the climate and turn Vucje into a kind of center which would be competitive to say Zlatibor or Jahorina?

R. Jovovic: The versatility of tourism offer in such a small space as Montenegro is what makes us different from the destinations of our competitors. The possibility of combining different types of tourism - from mountain to coastal, in less than 20 km air route is a key advantage which is characteristic for a small number of destinations.

It goes without saying that Montenegro has the development po-tentials not only for winter tourism. The climate conditions are favorable not only for the development of ski tourism but also for all types of adventure and sport tourism – from walking, bicycle riding, paragliding, mountaineering, fishing and visits to national parks and caves, horse riding, canoeing and rafting.

When it comes to winter tourist season, we have recorded a signi-ficant growth of guests from Croatia (mainly from the Dubrovnik and Neretva region) and Albania for whom our mountain centers are the closest and most competitive in terms of prices.

We also have a very positive experience when it comes to the ma-nifestations which are very well visited and which attract a high number of tourists to visit Vucje. I would mention an example of the now traditional manifestation „Snow Dance Festival“ and „Snow Board Extreme“ which gather several thousands visitors and participants.

A special accent should be put on a better presentation of the tra-ditional gastro offer of the north, which has its specificities and characteristics. Given its high quality, the food from this area can be placed into the Montenegrin most famous specificities. Apart from the climate which may be considered as favorable both for the visitors and the potential investors, I believe that it would be very important for the development of the north but also for the whole of Montenegro to better position on the transport maps. Here the accent should be put on air connections with the most important European markets. Given the fact that the role of the state and its institutions is key in this sphere, apart from the above mentioned, the entrepreneurs need to establish closer connecti-ons and to communicate and design new products and strategies so that all of us could improve our competitiveness at the world tourist stage.

Glasnik: Comp-Comerc enriches the tourist-hospitality offer of Montenegro through its hotel „Lighthouse” in Igalo. How does the Ukranian crisis reflect on its results?

R. Jovovic: The Ukrainian crisis will certainly reflect on the fall in the number of tourists from the Russian market primarily. Still, through numerous activities we have managed to make up for the this fall with the guests from new markets, primarily European, but also from the markets of the regional countries. Therefore, we expect that this summer tourist season will be on the same level as last year.

Glasnik: What has been done regarding the reconstruction of the hotel „Lighthouse”, and what are the plans for the development of this hotel in the next period?

R. Jovovic: Since the privatization time to this date, we have inve-sted significant funds in the hotel „Lighthouse“ (ex hotel Metalurg) – in the reconstruction of the reception, restaurant and rooms. Therefore, we now have one part of the hotel with 32 rooms and apartments open all year round which are rated with 4 stars. We have installed new elevators, reconstructed the boiler room and constructed the water accumulation plant. The hotel reconstruc-tion project has been completed and handed to the municipal as-sembly of Herceg Novi, with an aim to regulate the spacial plan-ning documentation and continue with further reconstruction.

We are currently negotiating with the Ministry of Tourism and the public company Morsko dobro the solution for the lease of some of the beaches in the vicinity of the hotel but also with the Municipa-lity of Herceg Novi about the lease of the parking lot in the vicinity of the hotel.

Glasnik: One segment of Comp-Comerce is the company NTC, one of the leading domestic distributors of famous brands, which is engaged in import, customs clearance and distribution of goods. Could you provide us with more information on the activities of these two companies, their results and plans for the future?

R. Jovovic: One part of our business family is the company NTC, which is one of the leading distributors of world and domestic brands in Montenegro given the fact that it enables excellent posi-tioning and coverage on the market through the biggest sales cen-ters and full participation in all marketing activities we conduct. As a result of the separation of the logistics sector from the NTC company, the company NTC Logistic was created. This company provides full logistics services to the end users with the help of the long-term experience in import, customs clearance, warehousing and distribution of goods. We put at the customers’ disposal our warehousing capacities and carpool and thus enable our clients to redirect all their energy and focus on the sale and communication with customers. We possess the rack warehouse with 2,000 pel-let places, ground floor warehouse of 800 m², customs warehouse type “A” with 400 pellet places and a chamber with the thermo re-gime -20 C with 400 pellet places.

Glasnik: How do you see your group in say ten years? Does your vision include further diversification of the Comp-Comerc activi-ties?

R. Jovovic: In ten years I see this group as a stable enterprise with a more significant market share in the trade segment, enriched with several hospitality facilities at the most attractive locations in Montenegro. Taking into consideration a very good experience and business results achieved by our hospitality facilities “Forest” which are part of the group, our plan is further extension of this brand and we invest significant efforts and energy in this respect.

When it comes to the diversification of activities in the next peri-od, we may extend our business activities to the production of pe-llets, given the fact that we have noticed that this market segment is not well developed either in the country or abroad. Therefore, we have been negotiating with the banks and relevant institutions as to what the options for the realization of this investment are.

In the end, I would like to thank once again the Chamber of Eco-nomy of Montenegro for the trust it has placed in us and for the award which is the result of the efforts invested by all our emplo-yees.

39

Broj 4April 2015.

Skupština PKCG

Izbori u Komori

Privredna komora Crne Gore organizovaće tokom 2015. godi-ne izbore za članove 13 odbora udruženja čiji mandat traje četiri godine. Novina je da je povećan broj članova ovih od-

bora, pa će ih ubuduće biti do 30. Njihove konstitutivne sjednice održaće se do 20. oktobra 2015. godine.

Skupština najstarije asocijacije privrednika donijela je na sjednici održanoj 27. marta 2015. godine Odluku o raspisivanju izbora.

Upućen je poziv članicama Komore - privrednim društvima, ban-kama i drugim finansijskim i organizacijama za osiguranje i pre-duzetnicima, koji obavljaju djelatnost sa sjedištem na teritoriji Crne Gore, da do 15. maja 2015. godine predlože predstavnike za od-bore udruženja, koji će kroz rad u ovim organima doprinijeti una-pređenju poslovnog ambijenta, a time uticati na ekonomski rast.

Članice Komore se organizuju u udruženja prema pretežnoj dje-latnosti koju obavljaju. Od njihovog angažovanja zavisi kvalitet i efikasnost rada Komore u cjelini. Kroz rad u Komori članice imaju mogućnost da na organizovan, argumentovan i stručan način is-kazuju svoje i zajedničke interese. One predlažu mjere organima zakonodavne i izvršne vlasti u cilju unapređenja uslova rada i po-slovanja. Djelovanjem u asocijaciji, članice kreiraju njen program rada u skladu sa svojim potrebama i interesima te na taj način koriste usluge koje im, u skladu sa Zakonom i Statutom, Komora može pružiti.

Izbori će se vršiti za članove sljedećih odbora udruženja:- Udruženje energetike i rudarstva;- Udruženje metalurgije i metaloprerađivačke industrije;

- Udruženje šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke dje-latnosti;- Udruženje poljoprivrede i prehrambene industrije;- Udruženje saobraćaja;- Udruženje građevinarstva i industrije građevinskog materijala;- Udruženje trgovine;- Udruženje turizma i ugostiteljstva;- Udruženje malih i srednjih preduzeća i preduzetnika;- Udruženje organizacija bankarstva i drugih finansijskih organi-zacija i osiguranja;- Udruženje informacionih i komunikacionih tehnologija;- Udruženje špeditera;- Udruženje komunalne privrede.

Predstojeće izborne aktivnosti sprovodiće se na principima kva-liteta, ravnopravnosti i uzajamnog povjerenja, imajući u vidu da izabrani predstavnici privrednih subjekata treba, osim svojih, da zastupaju i privrednu granu u cjelini.

Pri izboru članova u odbore udruženja vodiće se računa o njihovoj ekonomskoj snazi, strukturi (mala, srednja, velika), uticajnosti na privredu, odgovarajućoj granskoj i teritorijalnoj zastupljenosti, do sada iskazanoj spremnosti da učestvuju u njenom radu, o ispunja-vanju obaveza prema ovoj asocijaciji ustanovljenih Zakonom, Sta-tutom i opšim aktima Komore, i sl.

Skupština Komore će najkasnije do 31. jula 2015. godine utvrditi koje će članice imati predstavnike u odborima udruženja. Konsti-tutivne sjednice novoizabranih odbora održaće se do 20. oktobra 2015. godine.

Objedinjeni stavovi privrede imaju jaču snagu.

40

Broj 4 April 2015.

Energetski kabl u funkciji početkom 2017. godine

Glavni radovi na izgradnji trafostanice u Lastvi Grbaljskoj na koju će direktno biti priključen energetski kabl počeće sredi-nom aprila, saopšteno je Dnevnim novina-ma saopšteno iz Crnogorskog elektropre-nosnog sistema CGES.

Sa italijanske strane, projekat poveziva-nja dvije države podmorskim energetskim kablom teče planiranom dinamikom i do sada je u more položeno nešto više od 140 kilometara kabla. Crnogorska strana dužna je da izgradi trafostanicu u Lastvi Grbalj-skoj na koju će biti priključen energetski kabl i 400 kv dalekovoda koji tu trafostani-cu povezuje na prenosnu mrežu.

- Gradilište koje će biti na potezu od Lastve do Pljevalja još je jedna ilustracija veličine i složenosti ovog projekta. S tim u vezi, pri-premni radovi gradilišta trafostanice već su počeli, a veći građevinski radovi se oče-kuju sredinom aprila ove godine. Paralelno sa ovim aktivnostima, radi se na projekto-vanju i pripremi dokumentacije za Glavni projekat TS Lastva - objasnili su u CGES-u.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje TS Lastva iznosi oko 23 miliona eura.

Početak gradnje autoputa 11. maja

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Bra-jović najavio je da će 11. maja i zvanično početi radovi na izgradnji autoputa Bar - Boljare.

On je kazao da od tog datuma počinje rok od 48 mjeseci za potpuni završetak priori-tetne dionice autoputa, Smokovac - Uvač - Mateševo.

- Ministar finansija Radoje Žugić saopštio je da je uplaćena prva rata avansa. Mi smo to već ranije uradili, dok je kineska Exim banka to uradila 29. aprila. Time su ispu-njeni i posljednji uslovi za određivanje da-tuma početka radova na autoputu. Drago mi je što mogu da saopštim da očekujem

da će zvanični datum početka radova na autoputu biti 11. maj. Ono što je posebno va-žno za crnogorsku javnost jeste da od tog datuma teče rok od 48 mjeseci za potpuni završetak prioritetne dionice autoputa Bar - Boljare, Smokovac - Uvač – Mateševo - kazao je Brajović.

Prioritetna dionica će prema ugovoru ko-štati 809,6 miliona eura. Kredit kod Eksim banke se vraća 20 godina, sa grejs perio-dom od šest godina.

Jadransko-jonski put prolazi zaleđem Ulcinja

Trasa Jadransko-jonskog puta, transevrop-ske magistrale koja će povezivati sedam evropskih država, uključujući i Tursku, ula-ziće u Crnu Goru na teritoriji opštine Ulcinj, saznaje Portal Ul-info.

Taj dogovor postignut je 21. aprila u Briselu na sastanku premijera Crne Gore i Albanije Mila Đukanovića i Edija Rame.

- To je projekat za budućnost cijele regije - ocijenili su predsjednici vlada ovih dviju zemalja.

Prolazak autoputa u neposrednom zaleđu grada imaće ogromne efekte na ekonomiju Ulcinja, posebno za turizam.

Premijer Crne Gore i Albanije Milo Đukano-vić i Edi Rama ocijenili su da dvije zemlje imaju izuzetno dobre bilateralne odnose koje u budućnosti treba fokusirati na izgra-dnju zajedničkih infrastrukturnih projeka-ta od obostranog interesa i interesa cijelog regiona.

- Uoči sastanka predsjednika vlada šest država Zapadnog Balkana sa komesarima Evropske unije za proširenje i susjedsku politiku Johanesom Hanom i saobraćaja Violetom Bulc premijeri Crne Gore i Alba-nije dali su podršku zajedničkom projektu izgradnje Jadransko -jonskog puta u cilju boljeg povezivanja regiona i dinamičnijeg ekonomskog razvoja - saopšteno je iz Vla-dinog biroa za odnose s javnošću.

Takođe, premijeri Crne Gore Albanije su iskazali interesovanje za izradu zajedničk-og projekta Crne Gore i Albanije za valori-zaciju područja Skadarskog jezera i rijeke Bojane

Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim integracionim procesima u Re-gionu.

Rama je ponovio da Albanija snažno podr-žava ulazak Crne Gore u NATO, i ocijenio i da bi članstvo Crne Gore u Alijansi bilo značajno za stabilnost i napredak regiona Zapadnog Balkana.

Prema saznanjima istog portala, kineske kompanije zainteresovane su da kroz kon-cesioni aranžman izgrade dionicu Jadran-sko-jonskog autoputa od Valone do Podgo-rice.

Aerodrom Tivat dobija novi kontrolni toranj

Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMAT-SA) podnijela je Ministarstvu održivog ra-zvoja i turima zahtjev za izdavanje građe-vinske dozvole za rekonstrukciju objekata Aerodromske kontrole letjenja (AKL) u Tiv-tu.

Zahtjev je podnesen 15. aprila, a rekon-strukcija podrazumijeva i modernizaciju i rekonstrukciju kontrolnog tornja tivatske vazdužne luke. U to će SMATSA uložiti bli-zu 4 miliona eura.

U skladu sa Državnom studijom lokacije „Aerodrom Tivat - sektor 24“, predviđeno je da se obavi detaljna rekonstrukcija po-stojećeg kontrolnog tornja visine 37 me-tara, te da se na sada slobodnoj parceli, u njegovom podnožju, podigne novi objekat, sve ukupne površine od oko 1,4 hiljade kva-

Crna Goravijesti

41

Broj 4April 2015.

drata.

U objektu ispod tornja smjestiće se meteo--služba, kancelarije AKL Tivat, tehničke prostorije i aerodromski biro.

Toranj će biti detaljno rekonstruisan jer će se srušiti postojeća kupola i prostorije teh-ničke sale. Na tom nivou napraviće se nova moderna kupola sa najmanje 80 kvadrata korisne površine u kojoj će istovremeno moći da raditi pet kontrolora. Na etaži is-pod, izgradiće se nove prostorije za odmor kontrolora, učionica i sanitarni čvor, a to-ranj će pored najmodernije komunikacione i IT opreme, dobiti i panoramski lift.

SMATSA se za rekonstrukciju kontrolnog tornja i izgradnju novih prostorija za potre-be AKL Tivat odlučila zbog starosti i neade-kvatnih katakteristika postojećih objekata, kao i činjenice da aerodrom Tivat već godi-nama bilježi najveću stopu rasta u obimu saobraćaja od svih vazdušnih luka u bivšoj Jugoslaviji.

Početak ove investicije, zbog raznih admi-nistrativno-pravnih okolnosti, kasni oko 10 mjeseci. Prema nezvaničnim informacija-ma, pripremni radovi počeće u septembru. Već u oktobru krenuće i glavni radovi, jer će se tada, zbog smanjenja obima saobraćaja, stvoriti uslovi da se kontrola letjenja pri-vremeno izmjesti u poseban kontejner sa opremom.

Počinje gradnja akva parka u Budvi

Izgradnja akva parka na brdu Spas u Budvi počela je postavljanjem kamena temeljca koji su postavili predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović i predstavnici preduzeća „Aquaterra Solutions” sa kojim je krajem prošle godine potpisan ugovor o zakupu oko 41,89 hiljada kvadrata opštinske zemlje na 30 godina za gradnju zabavnog akva parka na brdu Spas.

Potpis je stavljen i na ugovor za kupovinu opreme španskog proizvođača „Action Wa-terscapes S.L”, koja je predviđena za ugra-dnju i montiranje, vlasništvu Opštine, za

šta se „Aquaterra” obavezala da plati dva miliona eura.

Na ime godišnjeg zakupa zemljišnog kom-pleksa na brdu Spas kompanija će Opštini plaćati 240.000 eura.

Simpo oprema Hilton

Kompanija Simpo iz Vranja opremiće na-mještajem podgorički hotel Hilton, saznaje Pobjeda.

Hilton Podgorica, čiji je investitor Normal kompani, vlasništvo Žarka Burića, treba da posluje u istoimenom svjetskom lancu i da ispunjava sve standarde predviđene za ho-tele tog ranga. Oni garantuju besprekornost u pružanju usluga.

Hotel će imati 200 smještajnih jedinica, za-tim kongresne sale, velnes i fitnes centar i zatvoreni bazen. Ukupna vrijednost projek-ta je 44 miliona eura. Burić je dobio zajam od Evropske banke za obnovu i razvoj od 23,9 miliona eura za rekonstrukciju hote-la 2011. godine. Rekonstrukcijom nekada-šnjeg hotela Crna Gora, koja je počela 2013. godine, dobiće se objekat sa pet zvjezdica koji će odgovarati brendu Hilton, ali i saču-vati autentičnost hotela sa najdužom tradi-cijom u Podgorici, prenosi Pobjeda.

Na izgradnji hotela „Hilton“ angažovano je 14 firmi, od toga 11 iz Crne Gore, sa 95 ra-dnika.

Emirate interesuje ulcinjski turizam

Royal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emi-rata pokazala je interesovanje za Adu Bo-janu. Predstavnici te kompanije su prije nekoliko dana obišli to turističko naselje, potvrdio je za Televiziju Crne Gore direktor Hotelsko-turističkog preduzeća „Ulcinjska rivijera“ Radomir Mikan Zec.

Ulcinjani od dolaska tako renomiranog investitora očekuju da preporodi turizam u tom gradu i Crnoj Gori. Iako je odustala od Kraljičine plaže, arapska Royal grupa

nije odustala od investicija u Crnu Goru. To potvrđuje njihov nedavni obilazak Ulcinja i Ade Bojane.

- Utisci su veoma povoljni, tako da mislimo da su veoma zainteresovani to su čak i po-kazali, ali dok se ne potpiše ugovor sve je u fazi planiranja - kaže Zec.

Danas stari sjaj Adi može vratiti samo re-nomirani investitor poput Royal grupe.

- Valorizacija Velike plaže i ulcinjskih po-tencijala može puno doprinijeti ne samo Crnoj Gori - smatra predsjednik opštine Ul-cinj Fatmir Đeka.

- To podrzaumijeva ne samo izgradnju ho-tela, nego kompletne infrastrukture. Aero-dromi, vodovod, kanalizacija, energetika, i to bi značilo da Crnu Goru sigurno jedan vrlo brzi ekonomski preporod - pojašnjava Zec.

Arapi su se prije nekoliko godina intereso-vali za Adu i najavljivali investicije od više milijardi. Osim Arapa u proteklih nekoliko godina za Adu Bojanu bili su zainteresova-ni investitori iz drugih država. Konkretnih ponuda nije bilo, pa su svi dosadašnji poku-šaji privatizcije ovog mjesta bili bezuspje-šni.

Razlog su neriješeni imovinski odnosi koji su lani regulisani, pa je Ulcinjska rivijera ove godine u planu privatizacije. Sa svim tim se poklopio i odustanak od Kraljičine plaže, i Ulcinj je kako kažu sagovornici Dnevnika, dobio šansu koja se dugo čekala. Kako je ne bi propustili priliku i napravili grešku kao sa Kraljičinom plažom, oni po-zivaju javnost na oprez.

- Potrebno je da se ide maksimalno opre-zno , da se svemu priđe studiozno, da naši kadrovi dobro izanaliziraju sve da sve do-bro pripreme, da nema tu nekih političkih igara - zaključio je Zec.

Ako se to i ostvari HTP Ulcinjska rivijera koja upravlja Adom do kraja godine biće na trećem tenderu za prodaju sa svih 63 odsto državnih akcija.

42

Broj 4 April 2015.

Britanski magazin „The Guardian”, uvrstio je prugu Beograd--Bar u listu „najspektakularnijih putovanja za koje vjerova-tno nikad nijeste čuli“, prenosi RTCG.

Guardian je napravio listu od deset relacija koje se prelaze staro-modnim vozovima, a koje nijesu toliko poznate.

Tu su se našle pruge iz Ekvadora, Kanade, Australije, Francuske,

The Guardian

Pruga Beograd-Bar na Guardianovoj top listi

Madagaskara, Japana, Brazila, Šri Lanke, Austrije, ali i svima nama poznata pruga između Beograda i Bara.

Pruga Beograd-Bar je duga 476 kilometara, a Gardijan navodi da vas na tom putu čeka prolazak kroz oko 250 tunela i preko 400 mostova. Posebno su naveli spektakularan pogled sa vijadukta Mala Rijeka, visokog 200 metara i dugog pola kilometra.

43

Broj 4April 2015.

Postoje veoma realni izgledi da se u našem akvatoriju otkriju veće zalihe „crnog zlata“.

Prof. dr Tihomir Dragašević

Crna Gora je interesantno naftnogeološko područje

Sva dugogodišnja istraživanja nafte i gasa na području Crne Gore govore da je riječ o vrlo interesantnom naf-

tnogeološkom području. Već u prvim bušo-tinama pronađen je gas naftnog porijekla, kao i laka nafta, kazao je za Pobjedu dr Tihomir Dragašević, profesor sa Rudarsko--geološkog fakulteta u Beogradu.

Riječ je o lakoj nafti, kategorije u koju spa-daju američka slatka nafta, sirova nafta iz nalazišta Sjevernog mora i slično. Slatka laka nafta ima jeftiniju proizvodnju i pre-radu, budući da se nalazi na manjim dubi-nama. Utvrđene su istraživanjima mnoge strukture na različitim nivoima stijenskog kompleksa, mogu predstavljati skladišta, kako se to kaže - zamke na naftu i gas. I od-nosi različitih sedimentnih fakcija ukazu-ju na mogućnosti formiranja statigrafskih zamki koje bi mogle sadržavati naftu i gas, pojasnio je Dragašević.

Profesor Dragašević, rođeni Pljevljak, jedno je od najznačajnijih imena jugoslovenske geofizike, objavio je pet knjiga i više od 90 naučnih radova u stranim stručnim časo-pisima. U svim naftno-geološkim radovi-ma na području Crne Gore učestvovao je, kako kaže, još od studentskih dana i tome posvetio više od tri decenije rada, kao koor-dinator i kao savjetnik na projektu Naftno-istraživačke aktivnosti na području južnog Jadrana. Bio je i direktor Instituta geofizike u Beogradu, kao prvi čovjek posebnog pre-duzeća za istraživanje nafte u Titogradu, a onda duže vrijeme koordinator i savje-tnik u Jugopetrolu, sve do privatizacije te kotorske državne kompanije. Arhiva koju je dr Dragašević iza sebe ostavio, radeći u državnoj kompaniji Jugopetrol, osnova

je današnjeg novog interesovanja brojnih velikih kompanija za istraživanje nafte na Jadranu. Priča profesora Dragaševića ot-kriva da postoje veoma realni izgledi da se u akvatoriju Crne Gore otkriju veće zalihe „crnog zlata“.

- U istraživanja za naftu i gas sam bio uključen, kao koordinator i savjetnik Ju-gopetrola Kotor, još od 1970. godine. Prva ozbiljnija ispitivanja su započela sklapa-njem ugovora Jugopetrola Kotor i američke kompanije Buttes Gas & Oil Co. Ugovorom je obuhvaćen istražni prostor od graničnog područja sa Albanijom sve do rta Prevlaka. Poslije izvedenih seizmičkih ispitivanja, njihovom interpretacijom, locirana je bušo-tina JJ-1 koja je na dubini od 3.600 metara ušla u oligocensku krečnjačko-peščarsku seriju koja je bila ispunjena gasom pod vrlo velikim pritiskom - prisjeća se Dragašević i napominje da strani partner - zbog ne-postojanja infrastrukture za prenos gasa - nije bio zainteresovan za eksploataciju. Ta prva istraživanja bila su ohrabrenje za nove partnere iz SAD: Jugopetrol Kotor je već krajem 1970. godine potpisao ugovor sa moćnom američkom kompanijom Che-vron Co. iz San Franciska. Ta je kompanija potpisala ugovore i sa Crnom Gorom i sa Hrvatskom o istraživanju ugljovodonika u Jadranu.

Osamdesetdevetogodišnji Dragašević vje-rovatno je danas najbolji poznavalac sedi-menata Jadrana. Rukovodio je istraživanji-ma kada je, tokom tri decenije, na prostoru Crne Gore snimljeno više od dvije hiljade kilometara seizmičkih profila i izbušeno više bušotina u podmorju, ali i na kopnu.

- Na rezultatima tog prošlog rada zasniva

se i ocjena vrijednosti podmorja Crne Gore i objašnjava interes inostranih kompanija za naše tendere, kao i njihova spremnost da ulažu znatna sredstva u dalje traženje ugljovodonika. Svi ti današnji razgovori o vrednovanju naših podvodnih terena, po-nekad i bez dovoljno naučnog ukusa, re-zultat su davno činjenog, nekadašnje brige države za valorizaciju njenih skrivenih bo-gatstava - kaže dr Dragašević i upozorava da Crna Gora mora biti svjesna što ima i čime raspolaže.

- Ta slatka laka nafta (sweet light oil) koju smo pronašli u prvim bušotinama je zna-čajan uspjeh istraživanja, ona ima jeftiniju proizvodnju i preradu, budući da se nalazi na manjim dubinama. Slična je, kao što rekoh, sa naftom iz nalazišta u Sjevernom moru, kao i sa dijelom nafte sa Bliskog is-toka, Afrike i Venecuele - ističe profesor i upozorava na važnost basena koji krije za-lihe gasa i nafte.

- Utvrđeno je postojanje Južno-jadranskog sedimentnog basena u kojem debljina se-dimenata premašuje 15.000 metara u epi-centralnom dijelu. Nema u svijetu danas basena takve debljine i takvih strukturnih karakteristika, a da nema proizvodnje naf-te i gasa. Da bi se utvrdile rezerve nafte koje sadrži određena struktura u okviru koje je i utvrđena nafta ili gas, potrebno je izbušiti dodatne bušotine kako bi se ležište okonturilo i dobili podaci za sračunavanje rezervi. Dokumentacioni materijali su vje-rovatno sačuvani i predstavljaju vrijednost za sagledavanje daljih radova. Ostalo je na nama, da preduzmemo neophodne radnje da bi valorizovali vlastite resurse - zaklju-čuje dr Dragašević.

44

Broj 4 April 2015.

Realna stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore u prošloj godini je, prema preliminarnim podacima MON-STAT-a, iznosila 1,5 odsto.

Direktorica MONSTAT-a Gordana Radojević saopštila je da je BDP u tekućim cijenama, prošle godine iznosio oko 3,4 milijarde eura, a u stalnim cijenama oko 3,38 milijardi.

- Nominalno u prošloj godini stvoreno je više BDP-a za oko 100 mi-liona eura u odnosu na 2013 - rekla je Radojević na konferenciji za novinare.

Pomoćnica direktorice MONSTAT-a Branka Šušić Radovanović ka-zala je da je realna stopa rasta BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2013. iznosila 2,6 odsto.

- BDP u tekućim cijenama, u četvrtom kvartalu je iznosio 855 mili-ona eura, a u stalnim 845 miliona. Stopa nominalnog rasta BDP-a u četvrtom kvartalu iznosi 3,8 odsto - navela je Šušić Radovanović.

Radojević je objasnila da je do rezultata obračuna BDP-a MONSTAT došao korišćenjem međunarodne metodologije ESA 95, uz više-godišnju ekspertsku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Konačne podatke MONSTAT će, kako je najavljeno, objaviti krajem septembra.

Radojević je kazala da je vremenska distanca između preliminar-nih i konačnih podataka uslovljena prije svega Zakonom o raču-novodstu i reviziji, koji definiše glavne izvore podataka za obračun BDP-a, a to su bilansi stanja i uspjeha i statistički aneks.

- Prema Zakonu o računovodstu i reviziji poslovni subjekti u oba-vezi su Poreskoj upravi dostaviti završne račune odnosno prika-zati poslovne rezultate do 30. marta tekuće za prethodnu godinu - podsjetila je Radojević.

Shodno obavezama definisanim zajedničkom pregovaračkom pozicijom za poglavlja 18 – Statistika, MONSTAT će od septembra početi da primjenjuje nove verziju metodologije iz 2010, odnosno ESA 2010.

MONSTAT

Ostvaren rast BDP-a 1,5 odsto

Realna stopa rasta BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2013. iznosila je 2,6 odsto.

- S obzirom na iskustvo zemalja EU, za očekivati je da dođe do od-ređene razlike u preliminarnim rezultatima i konačnim podacima koje ćemo objaviti krajem septembra - navela je Radojević.

Na pitanje da li će zvanične podatake u septembru MONSTAT ob-javiti bez ikakvih uticaja Vlade, koja bi željela da zadrži javni dug u okviru 60 odsto BDP-a, Radojević je odgovorila da MONSTAT rad bazira na Zakonu o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične stati-stike.

- Taj zakon garantuje da Zavod za statistiku primjenjuje sve princi-pe, od principa profesionalne nezavisnosti, objektivnosti, naučne nepristrasnosti, relevantnosti, pouzandosti, odnosno sve principe koji su integrisani našim zakonom. Primjenu tog zakona kontroli-še Eurostat, a zbog toga što smo sada u procesu pregovora sa EU, ta kontrola je intenzivnija - rekla je Radojević.

45

Broj 4April 2015.

Ukupni, odnosno direktni i indirektni doprinos turizma i pu-tovanja crnogorskom bruto domaćem proizvodu (BDP) iz-nosio je prošle godine 733,2 miliona eura ili 20 odsto BDP-a.

Prema izvještaju Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), ukupni doprinos turizma i putovanja BDP-u porašće 7,9 odsto u ovoj godini, a procjene su da će narednih deset godina rasti 7,7 od-sto godišnje do 1,66 milijardi 2025, što je 31,9 odsto BDP-a.

Prema prognoziranoj stopi rasta ukupnog doprinosa turizma u ovoj godini, Crna Gora je u izvještaju WTTC-a, koji analizira tren-dove rasta 184 zemlje u kojima je turizam strateška grana, zauzela sedmo mjesto.

Crna Gora, kako se navodi, zauzima treće mjesto prema procjena-ma dugoročnog rasta ukupnog doprinosa turizma BDP-u.

Svjetski savjet za turizam i putovanja

Turizam doprinio

crnogorskom BDP-u sa

733 miliona eura

Crna Gora zauzima treće mjesto prema procjenama dugoročnog rasta ukupnog doprinosa turizma BDP-u.

Direktni doprinos turizma i putovanja BDP-u iznosio je 348,4 mili-ona eura ili 9,5 odsto BDP-a u prošloj godini, navodi se u izvještaju za Crnu Goru, u koji je agencija Mina-business imala uvid.

WTTC prognozira da će direktni doprinos turizma i putovanja BDP--u porasti ove godine šest odsto, a u narednih deset godina 7,6 od-sto godišnje do 769,5 miliona ili 14,8 odsto BDP-a u 2025.

Direktan doprinos BDP-u odnosi se na ukupnu potrošnju unutar pojedine zemlje na turizam i putovanja rezidenata i nerezidenata u poslovne svrhe i razonodu, kao i na potrošnju vlade na usluge direktno povezane sa posjetiocima, na primjer u muzejima ili na-cionalnim parkovima.

S druge strane, kako je objašnjeno, ukupan doprinos turizma i pu-tovanja BDP-u podrazumijeva širi uticaj na ekonomiju, odnosno efekte investicija, snabdjevača i slično.

Investicije u turizam i putovanja u prošloj godini su, prema izvje-štaju WTTC-a, iznosile 234,9 miliona eura ili 30,1 odsto ukupnih in-vesticija. Predviđa se rast od 15,6 odsto u ovoj godini, kao i rast od 8,2 odsto godišnje tokom narednih deset godina na 594,8 miliona eura u 2025. godini ili 53,2 odsto ukupnih investicija.

Turizam i putovanja su prošle godine direktno generisali 15 hilja-da radnih mjesta, odnosno 8,6 odsto ukupne zaposlenosti, dok je ukupni doprinos turizma i putovanja zaposlenosti bio 18,5 odsto.

U ovoj godini očekuje se rast ukupnog doprinosa turizma zaposle-nosti od 6,9 odsto.

46

Broj 4 April 2015.

Investicija od 70 miliona eura

Novi luksuzni hotel u Ulcinju

Radovi bi po planu trebalo da budu završeni krajem 2018. godine.

Gradnja hotela Jadran na poluostrvu Suka počeće 1. decembra ove godi-ne, potvrdio je „Vijestima” izvršni

direktor kompanije „Star of Montenegro” Novak Durutović.

Vlada je dala saglasnost na predlog aneksa ugovora o korišćenju morskog dobra nakon što je Morsko dobro prethodno, početkom mjeseca, prihvatilo korigovani plan koji je dobio zeleno svjetlo i od Ministarstva finansija. Durutović je kazao da su sada konačno ispunjeni svi uslovi za gradnju luksuznog zdanja od pet zvjezdica.

„Bilo je netačnih interpretacija u mediji-ma oko toga što smo lani povukli zahtjev za dobijanje dozvole. Razlog je bio taj što je investitor, holandska kompanija Nedifact tražila reviziju projektne dokumentacije, tako da će projekat umjesto planiranih 50 miliona eura, sada koštati do 70 miliona”, kazao je Durutović.

principu razmjene temperature sa mor-skom vodom, dok će struju proizvoditi foto naponske ćelije. Hotel će imati oko 180 za-poslenih, a Durutović je ranije najavio da će oni biti mahom iz Ulcinja.

„Star of Montenegro” je ćerka kompanije „Montenegro 2000”, koja ima njemačko-cr-nogorski kapital.

Saga oko gradnje Jadrana traje od 1999. godine kada je crnogorsko-njemački kon-zorcijum zaključio ugovor sa JP o korišće-nju državnog zemljišta. U početku nije bilo urbanističkih planova a investitori nijesu htjeli da grade dok im se poluostrvo ne oslobodi od ljudi i stvari. Tek lani predsje-dnik Opštine Fatmir Đeka položio je kamen temeljac za izgradnju stanova u Pinješu za familije sa Suke, čija je vrijednost 660 hi-ljada eura. U međuvremenu, Montenegro 2000 ostao je bez neophodnog kapitala za izgradnju Jadrana, pa su se kao novi stra-teški partneri pojavili Holanđani.

U aneksu su, kako je naveo, precizirane sve aktivnosti i rokovi za izgradnju hotela na polustrvu Suki.

„Do 25. jula moramo kompletirati svu pro-jektnu dokumentaciju za dobijanje dozvo-le. Petnaestog oktobra počinju pripremni radovi kada će biti završena i zgrada u Pi-nješu za 15 familija koje žive u montažnim barakama na južnom dijelu poluostrva. Mjesec kasnije te porodice useliće u nove stanove nakon čega mi startujemo”, kazao je Durutović.

U aneksu piše da do prvog decembra 2016. godine mora biti završeno 25 odsto investi-cije. Prema prvom projektu, hotel je trebalo da ima oko 150 ležajeva u 114 soba raču-najući i one u pet rezidencijalnih vila. Na prostoru od 26.000 metara kvadratnih, pla-nirani su restorani, kongresne sale, bazeni, kazino, fitnes centar i svi prateći sadržaji za hotel od pet zvjezdica. Hotel će koristiti prirodne resurse za grijanje i hlađenje na

47

Broj 4April 2015.

Željko Savović, Telemont

Konkurentnost se teško stiče, a lako gubi

Telemont posluje u djelatnosti najin-tezivnijeg tehnološkog razvoja, u ele-ktronici i telekomunikacijama, pa je,

po prirodi stvari, fokus kompanije na ino-vativnom pristupu unapređenja poslova-nja odnosno permanentnoj primjeni novih znanja. - Za uspješno poslovanje kompa-nije jako je bitna brzina predviđanja, a ne toliko prilagođavanje promjenama. Sma-tramo da samo unaprijeđenim rješenjima i njihovom integracijom možemo ponuditi konkuretnije rješenje, kaže za Glasnik Želj-ko Savović, osnivač i vlasnik Telemont-a, kompanije koja je za inovativnost dobila Nagradu Privredne komore Crne Gore.

Glasnik: Inovativnost ima izuzetno veliki značaj u poslovanju, zato i pitanje šta ste sve uradili da Telemont ima atribut inova-tivne kompanije i kako upravljate tim pro-cesom?

Ž. Savović: Poslovati u oblasti elektronike i telekomunikacija je vrlo izazovno. Svjedoci smo da takav dinamičan proces ne mogu uspješno svi da otprate kako globalni pro-izvođači tako i regionalni integratori. Zato nam je jako bitna brzina predviđanja, a ne

Inovativno unaprijeđeni projekti i njihova integracija su garant konkurentnosti.

48

Broj 4 April 2015.

toliko prilagođavanja promjenama. Smatramo da možemo samo sa unaprijeđenim rješenjima i njihovom integracijom ponuditi konkuretnije rješenje. Svaki projekat razrađujemo u nekoliko va-rijanti pažljivim odabirom proizvođača. Investiramo u najnovije tehnologije i rješenja koje prvo primjenjujemo, a zatim demonstri-ramo u našem novom demo objektu u direktnim prezentacijama potencijalnim investitorima, izvođačima i projektantima. Ovi no-viteti povećavaju efikasnost u poslovanju, povećavaju bezbjednost, smanjuju potrošnju energije i ujedno čine komfornijim poslovno i životno okruženje. Kontinuirano investiramo u edukaciju zaposle-nih, kako bi pratili aktuelne trendove u oblasti telekomunikacija, tehničkih bezbjednosnih sistema, multimedije kao i rješenjima za energetsku efikasnost.

Glasnik: U poslovnom smislu, prema eminentnim poznavaocima ove zahtjevne oblasti, pod inovacijom se podrazumijeva uvođenje i primjena novih ideja koje rezultiraju povećanjem profita, kvaliteta, unapređenjem međuljudskih odnosa… Najkraće, to je uvođenje is-plativih novina. Koji su preduslovi koje kompanija treba da ispuni da bi primijenila pomenute „isplative novine“?

Ž. Savović: Prije svega da bude otvorena za promjene na bolje. Rje-šenja koja implementiramo minimalno utiču na povećanje inve-sticije, a opravdavaju se u relativno kratkom roku kroz smanjenje operativnih troškova, tako da je povrat investicije moguć već u roku od nekoliko godina.

Glasnik: Za prepoznatljive i značajne rezultate u oblasti inovativ-nosti Privredna komora Telemont-u je dodijelila Nagradu. Šta za Vas znači priznanje najstarije asocijacije crnogorske privrede?

Ž. Savović: Predlaganje je inicirano od privrednika tj. naših kori-snika usluga pa je i smatramo najvećom nagradom. Ako pogleda-mo dugu tradiciju dodjele nagrade blizu 50 g. i pojedina značajna imena crnogorske privrede onda to ima i posebnu težinu.

Glasnik: Predstavite Vašu kompaniju.

Ž. Savović: Kolektiv od 40 mladih i obrazovanih ljudi čine danas Telemont. Tehnički sektor čini 30 zaposlenih (22 inženjerai 8 tehničara) koji su svakodnevno angažovani na tehničkoj podršci korisnicima. Posebno smo ponosni na veliki broj realizovanih složenih projekata i na saradnju sa oko 1.000 poslovnih korisnika gdje održavamo sisteme koje smo projektovali, implementriali ili instalirali.

Glasnik: Usluge Telemont-a koristi više od 80 odsto crnogorske privrede. Navešćemo samo neke kompanije sa kojima sarađujete: Crnogorski Telekom, hoteli Hilton i Queen off Montenegro, Porto Montenegro, LušticaBay...Možete li okvalifikovati tu saradnju i što ona obuhvata?

Ž. Savović: Na navedenim ili drugim projektima angažovani smo na projektovanju, izradi tehničkog rješenja, implementaciji ili od-ržavanju. Saradnja počiva na inicijalnom povjerenju, a koje mora da se opravda i stalno potvrđuje. Potrebe i zahtjevi klijenata čine osnovu našeg razvoja. Strani i domaći investitori trebaju rješenja kojima će unaprijediti i olakšati poslovanje, pružiti bolju uslugu svojim korisnicima i ujedno ostvariti uštedu u potrošnji energije i telekomunikacionih usluga.

Glasnik: Sarađujete i sa preko 20 svjetskih lidera u oblasti komu-nikacija, sigurnosti, multimedija i energije, pa su Vam ta iskustva, sigurno, dragocjena. Po čemu Vas prepoznaju partneri?

Ž. Savović: Partneri prije svega cijene dinamičnu ulogu koju ima-mo na tržištu, potencijal kolektiva, a svakako našu disciplinu po-slovanja i kvalitet međusobne saradnje. Kroz saradnju sa velikim globalnim proizvođačima stičemo znanja, prisustvujemo stalnim edukacijama, upoznajemo se sa aktuelnim tehnologijama i ima-mo pristup i podršku njihovih razvojnih centara. Često utičemo na razvoj rješenja proizvođača predlažući, testirajući i implementira-jući dodatne funkcionalnosti.

Glasnik: Telemont je prepoznatljiv i po tome što forsira „zelenu

49

Broj 4April 2015.

gradnju“ odnosno poštuje standarde energetske efikasnosti i za-štite životne sredine. Što možete reći o tome? Podsjetimo, prvi ste u Crnoj Gori napravili »pametnu zgradu«.

Ž. Savović: To je oblast koja je svakako „aktuelna”. Poslije izvjesnog iskustva i provedenih godina ako je čovjek usmjeren i poštuje prirodu, postaje još više svjestan potrebe i obaveze prema ener-getskoj efikasnosti i životnoj sredini. Prednosti pametne zgrade, SmartHome, BMS tj. takve integracije i umreženja su očigledne ne samo kroz uštedu već i komfornost, a već sada postaju standard izvođenja i korišćenja. Intezitet gradnje u Crnoj Gori stvara po-većanu konkurentnost, pa su investitori spremniji za prihvatanje savremenijih tehnologija sa ciljem da ponude više od očekivanog.

Mi praktikujemo da novitete prvo testiramo u našem poslovnom okruženju i zatim ih primenimo kod klijenata. Naš objekat je bio poduhvat gdje smo tokom gradnje imali priliku da učimo, što je uticalo da sagledamo potencijal i benefite gradnje u širem smislu. Naši dalji planovi su usmjereni ka sveobuhvatnijem pristupu gra-dnji gdje ćemo pri definisanju projekta pored tehnologija imati u vidu i ukupan uticaj na okolinu i zdravije življenje.

Glasnik: Možemo li reći da ste uspjeli da svoju kompaniju napra-vite konkurentnom na tržištu, koje je postalo super konkurentno, zahvaljujući prije svega inovativnosti? Pod tržištem podrazumije-vam ne samo crnogorsko, već i regionalno.

Ž. Savović: Dosadašnji rezultati pokazuju da smo bili jako kon-kuretni ali ne smatramo pametnim da se okrećemo unazad već da testiramo konkuretnost u budućem periodu. Uvijek smo imali regionalnu konkurenciju na ozbiljnijim projektima u Crnoj Gori, a naročito sada u periodu većih investicija. Konkuretnost je stvar trenutka i forme koja se teško stiče, a ako se samo malo opustite lako i gubi.

Glasnik: Zašto ste odlučili da se oprobate baš u ovoj djelatnosti i koliko je teško raditi ovaj posao?

Ž. Savović: U startu stručno školsko obrazovanje usmjeri profesiju kojom se bavimo, a sve kasnije je lična ambicioznost, istrajnost i sposobnost da se uči i razvija . Kako je elektronika i telekomunika-cija jedna od najintezivnih djelatnosti to je potrebno puno napora da se ostvare rezultati. U te napore često ne spadaju tehnička i profesionalna rješenja već poslovno okruženje, likvidnost privrede itd.

Glasnik: Što možete reći o Vašim poslovnim planovima?

Ž. Savović: Telemont je u poslednjih osam godina intezivno proši-rio portfolio rješenja. U ovom trenutku ne planiramo dalje širenje ponude već poboljšanje postojećih rješenja, resursa i organizacije sa ciljem još kvalitetnije ponude klijentima. Vrijednost preduzeća

se može povećavati na više načina: u početku je to bilo preduze-tnički da se ostvari saradnja sa što većim brojem klijenata, da se stvori finansijska i materijalna pretpostavka za dalji razvoj, a mi-slim da je sada vrijeme da radimo na podizanju znanja, kvaliteta i organizacije u cilju pružanja boljih usluga na tržištu. Razvoj je usmjeren ka sistemima za automatizaciju (Bulding Management Systems) i pametnim zgradama gdje se globalno očekuje snažan rast tržišta.

Ne smijemo zaboraviti svakako ni društveno odgovorno poslo-vanje jer smatramo da posle početnog i egzistencijalnog perioda preduzeće treba da nastavi i ima izraženu društveno odgovornu politiku poslovanja.

Glasnik: I zapažanje o zgradi Telemonta koja je po mnogo čemu jedinstvena, a mi ćemo istaći rafinirana arhitektonska rješenja i cjelokupan ambijet, koji čine prije svega ljudi koji, jednostavno re-flektuju pozitivne biznis vibracije, pa je utisak da je zadovoljstvo raditi u Vašoj kompaniji. Da li je bilo komplikovano uraditi uprav-nu zgradu Telemonta i odabrati prave ljude koji tu rade?

Ž. Savović: Tokom izgradnje poslovne zgrade nijesmo imali neki već viđeni model i predhodno iskustvo pa nijesmo ni žurili, već smo se trudili da pažljivo definišemo i uskladimo zahtjeve. Arhi-tekte i dizajneri koji su radili na projektu odlično su prepoznali našu viziju i pretočili je u modernu građevinu prilagođenu lokal-nom okruženju. Insistirali smo da naš projektni zadatak i ideju realizuju isključivo lokalne firme ( Atrium, Doding, EntExt, Bohor, Dr.Trade, Fab Live, Gradnjapromet itd) i to je produkt naše zaje-dničke saradnje.

Svakako da kvalitet Telemonta nijesu objekti i sredstva već pri-marno i ljudi koji čine kolektiv, a na koje smo veoma ponosni. Uvi-jek je bio kriterijum da to budu mladi, obrazovani, vrijedni, a prije svega skromni ljudi.

Glasnik: Da li biste pomenuli još nešto što je važno za Vaše poslo-vanje, a što nijesmo obuhvatili pitanjima?

Ž. Savović: Odgovor nije toliko vezan za Telemont koliko za sre-dinu u kojoj živimo. Treba stvarati uslove da ljudi i firme iz naše sredine imaju šansu: da uče, razvijaju se i postižu rezultate. To nije jednostavno zbog ograničenja i veličine tržišta pa se ozbiljnim i odgovornim treba ukazati i druga prilika koju moraju opravdati.

Trebamo više promišljati i planirati, biti racionalni i efikasni, kreta-ti se u okviru realnih budžeta, bolje koristiti resurse, razvojno i od-rživo razmišljati, trebamo snažno promovisati pozitivne primjere, biti skromni. Imati trasparentno poslovanje sa dostupnim podaci-ma. Za mnoge aktivnosti i rezultate nije potreban novac već samo ideja, organizacija i rad.

50

Broj 4 April 2015.

Zeljko Savovic, Telemont

Competitiveness is difficult to gain and easy to loseProjects with the innovative improvements and their integration are the guarantee of competitiveness.

51

Broj 4April 2015.

Telemont operates in the field of the most intensive techno-logical development, electronics and telecommunications. Therefore, it places focus on the innovative approach to

business improvements, i.e. permanent implementation of new knowledge.

- For successful business operations the speed of thinking ahe-ad is more important than adaptations to changes. We think that only through the improved solutions and their integrations we can offer more competitive solutions – these are the words of Zeljko Savovic, the founder and owner of Telemont, the company which received the Award for Innovation from the Chamber of Economy of Montenegro.

Glasnik: Innovation is of great significance in business. That is why we want you to tell us something about the activities that have turned Telemont into an innovative company and about the way you manage these processes.

Z. Savovic: Business operations related to electronics and tele-communications are very challenging. We are the witnesses that such a dynamic process can be followed both by global producers and regional integrators. That is why the speed of looking ahead is more important than adaptation to changes. We believe that we can become more competitive with the improved solutions and their integration. We analyze each project in several versions with the careful selection of producers. We invest in the latest tech-nologies and solutions which we implement and demonstrate at our new demo facility through direct presentations to potential investors, sub-contractors and project engineers. These novelties increase efficiency in business operations, ensure safety, reduce electricity consumption and protect environment. We continuo-usly invest in the education of employees in order to follow the current trends in telecommunications, technical safety systems, multimedia and energy efficiency solutions.

Glasnik: According to the eminent connoisseurs of this deman-ding area, innovation in the business sense means the introducti-on and implementation of new ideas which result in the increased profit, quality, improved interpersonal relations, etc. To put it short, it is the introduction of profitable novelties. What are the precon-ditions which the company needs to introduce in order to imple-ment „profitable novelties”?

Z. Savovic: First of all, they need to be open for changes to the better. The solutions we implement have minumum effect on the increase of innovation and they are paid back in a relatively short period through the reduction of operational costs. Therefore, the return of the investment is possible in just a couple of years.

Glasnik: Telemont has received an award from the Chamber of Economy for recognizable and significant results in the area of in-novations. What does this recognition from the oldest association of Montenegrin economy mean for you?

Z. Savovic: We have been nominated by the enterpreneurs, i.e. the users of our services and that is why we consider it as our greatest award. If we consider that this award has a 50-year old history and that some eminent Montenegrin companies were its recepeints, we can say that it gives it special significance.

Glasnik: Could you say a few words about your company?

Z. Savovic: This is a company which consists of 40 young and edu-cated persons. The technical sector has 30 employees (22 engine-

ers and 8 technicians) who provide technical support to users on a daily basis. We are especially proud of a great number of realized complex projects and of our cooperation with cca 1,000 business users, where we maintain the systems we engineered, implemen-ted or installed.

Glasnik: The Telemont services are used by more than 80% of the Montenegrin industry, such as: Montenegrin Telekom, hotels Hil-ton and Queen of Montenegro, Porto Montenegro, Lustica Bay, etc. How would you qualify this cooperation and what does it contain?

Z. Savovic: We are engaged in the engineering, technical design, implementation or maintenance at the said or other projects. The cooperation rests on the initial trust which needs to be justified and confirmed in continuity. The clients’ needs and requirements make the basis for our development. Foreign and domestic inve-stors need the solutions which will improve and facilitate their operations, provide improved services for their users and at the same time achieve the savings in their electricity consumption and telecommunication services.

Glasnik: You cooperate with more than 20 world leaders in the area of communications, safety, multimedia and energy. These experiences must be precious for you. By which features do your partners recognize you?

Z. Savovic: Most of all, the partners appreciate our dynamic role at the market, the potential of our team and, certainly, our discipline of doing business and the quality of our mutual cooperation. Thro-ugh the cooperation with the producers we acquire knowledge, attend various types of education, learn about the new technolo-gies and gain access to the support of their development centers. We often influence the development of the producers’ solutions by proposing, testing and implementing additional functions.

Glasnik: Telemont is recognizable by favouring „green building”, i.e. by its respect of the energy efficiency standards and enviro-nmental protection. What can you say about it? We remind the readers that you are the first company in Montenegro which con-structed a „smart building”?

Z. Savovic: This is certainly an area of current interest. After a cer-tain experience and years spent in this business, if one is dedica-ted and respects nature, he/she becomes more conscious of the need and obligations towards energy efficiency and environmen-tal protection. The advantages of smart building, SmartHome, BMS, i.e. such integrations and networking are obvious not only because of the savings and comfort. In addition, they have already become the standard of performance and usage. The intensity of construction activities in Montenegro creates increased competi-tiveness and the investors become readier to accept modern tech-nologies with an aim to offer more than expected.

Our practice is to test novelties in our business surrounding and then implement them at our clients’ facilities. The construction of our facility was a project in which we learnt a lot during the construction process. This made us understand the potentials and benefits of construction in its wider sense. Our further plans are directed at an overall approach to construction where in the pro-ject definition phase we will consider not only technologies but overall effect to the environment and healthy lifestyles.

Glasnik: Can we say that you have managed to make your com-pany more competitive at the market, which has become super

52

Broj 4 April 2015.

competitive, thanks to innovations? By market I mean not only Montenegrin but regional market as well.

Z. Savovic: The results so far indicate that we were highly competitive but we do not think it is smart to look back. Instead it is better to test competitiveness in the future period. We have always had regional com-petition at serious projects in Montenegro, especially now – in the period of higher investments. Competitiveness is a matter of the moment and form which are difficult to attain and easy to lose if you only relax for a bit.

Glasnik: Why did you opt for this area exac-tly and how difficult is this business?

Z. Savovic: At the very beginning, it is school education which determines our profession. Everything that happens later is personal ambition, persistence and ca-pacity to study and develop. Given the fact that electronics and telecommunications are among the most intensive activities, a lot of efforts need to be invested to achieve results. These efforts often do not include technical and professional solutions but business environment, solvency of the in-dustry, etc.

Glasnik: What can you say about your bu-siness plans?

Z. Savovic: In the period of eight years Tele-mont has worked intesively on the extensi-on of its portfolio solutions. In this moment we do not plan further extension of our offer. What we do plan is the improvement of the already existing solutions, resources and organization with an aim to provide improved quality offer to our clients. An enterprise’s value can be increased in seve-ral ways: at the beginning we tried to esta-blish cooperation with the highest number of clients possible, to create financial and material preconditions for further deve-lopment. Now I think it is the time to work on raising the level of knowledge, quality and organization in order to provide better services at the market. The development is directed at automated systems (Bulding Management Systems) and smart buildin-gs where a strong market growth is expec-ted on a global level.

Of course, we must not forget socially re-sponsible activities either because we be-lieve that following the initial period im-portant for the survival of an enterprise, an enterprise should continue its activities in line with the socially responsible policy of

53

Broj 4April 2015.

doing business.

Glasnik: We think that the Telemont buil-ding is unique in many respects. In our opinion, it contains refined architectonic solutions and it perfectly fits the overall climate, which primarily consists of people who simply reflect positive business vibra-tions. Hence, our impression is that it is a pleasure to work in your company. Was it complicated to design the administrative building of Telemont and select the right people who are employed there?

Z. Savovic: During the construction of the business building we did not have either a model to follow or previous experience. Therefore, we did not hurry but we tried to define and adapt to the requirements. The architects and designers who worked on a project perfectly recognized our vision and embodied it into a modern construc-tion which fits into the local surrounding. We insisted that the terms of reference and ideas should be realized by local compa-nies exclusively ( Atrium, Doding, EntExt, Bohor, Dr.Trade, Fab Live, Gradnjapromet, etc.) and that is the product of our joint co-operation.

Telemont’s quality certainly does not lie in the facilities and means but primarily in the team members of whom we are very proud. It has always been the criterion that these should be young, educated, valuable and above all modest people

Glasnik: Could you tell us something more about your business operations which have not been included in our questions?

Z. Savovic: The response is not so much related to Telemont as it is to the place we live in. There is a need to create conditions so that people from our company and our surrounding get a chance to study, develop and achieve results. Due to the limitations and market size, this is not easy. Therefore, those who are serious and responsible sho-uld be given the second opportunity which they would have to justify.

We need to analyze and plan, be rational and efficient, move within the real budget, better use resources, think in terms of de-velopment and sustainability. We should strongly promote positive examples, be modest. We should have transparent ope-rations with the available data. For many activities and results we do not need mo-ney but ideas, organization and work.

54

Broj 4 April 2015.

Akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije

Blokada sajtova i Facebook profila preko kojih se nelegalno prodaje

Vlada Crne Gore objavila je u aprilu Akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije za ovu godinu, koji iz-

među ostalog, predviđa rigoroznu borbu protiv nelegalne trgovine preko interneta. U Akcionom planu dostavljenom Portalu Analitika, navodi se da je neophodno iden-tifikovati sajtove preko koji se obavlja pro-daja.

- Za sve sajtove koje koriste neregistrovani obveznici, ili nerezidenti, koji nemaju za-stupnika, preduzeti mjere za njihovu blo-kadu u skladu sa ovlašćenjima iz Zakona o elektronskoj trgovini, Zakona o poreskoj administraciji i Zakona o carinskoj službi, Zakona o sprječavanju nelegalnog poslova-nja, Zakona o untrašnjoj trgovini, Zakona o zašti potrošača, Zakona o inspekcijskom nadzoru. Zabraniti prodaju bez plaćanja po-reza i uvesti u legalno poslovanje ovakvu vrstu prometa proizvoda i usluga - piše u planu.

Vlada najavila angažovanje Svjetske banke kao konsultanta u borbi protiv nelegalne trgovine putem društvenih mreža.

nistarstva finasnija obratilo Svjetskoj banci za konsultatnsku pomoć odnosno za trans-fer znanja u dijelu prepoznavanja aktivno-sti koje moramo preduzeti da bi ispoštovali standarde u oblasti i u krajnjem zaštitili in-terese države, u smislu uvođenja u legalne tokove robe nabavljene posredstvom inter-neta. Naime, prema pomenutom izvještaju Uprave za inspekcijske poslove, kod ovog oblika trgovine nema dostupnih podataka o tome ko je otvorio nalog preko kojeg se vrši trgovina, koja je kao takva nelegalna i predstavlja opasnost za potrošače, ali i po legalno tržište roba i usluga

Programom rada Vlade Crne Gore za 2015. godinu predviđeno je donošenje Akcionog plana za suzbijanje sive ekonomije za 2015. godinu kojim bi se definisale mjere za suz-bijanje sive ekonomije tokom 2015 godi-ne, a u cilju nastavka aktivnosti na planu suzbijanja neformalne ekonomije -jačanje fiskalne discipline i eliminisanja nelojalne konkurencije kao i podizanje svijesti o zna-

Vlada je ranije najavila angažovanje Svjet-ske banke kao konsultanta u borbi protiv nelegalne trgovine putem društvenih mre-ža.

- Sve veća upotreba ICT u svim segmenti-ma života i poslovanja posebno se odrazila na trgovinu. Izvještaj o radu Uprave za in-pekcijske poslove, u dijelu rada inspekcije za usluge informacionog društva, ukazu-je da je trgovina preko društvenih mreža (putem Facebook stranica i veb sajtova) uglavnom nelegalna i predstavlja najveću poteškoću u nadzoru ove inspekcije, na šta ukazuju i podaci iz inspekcijskog nadzora po inicijativama koje su se uglavnom od-nosile na te probleme (8 od ukupno 10 inici-jativa) - konstatovala je Vlada, dodajući da se nameće se i pitanje načina carinjenja i oporezivanja robe kupljene posredstvom on-line kanala.

Prepoznajući ovo kao potencijanu biznis barijeru Ministarstvo se posredstvom Mi-

55

Broj 4April 2015.

čaju legalnog poslovanja.

- U cilju eleminisanja nelojalne konkurencije i slabljenja konku-rentnosti preduzeća koja posluju u formalnoj zoni, Komisija za suzbijanje sive ekonomije će i u narednom periodu nastaviti sa implementacijom mjera u borbi protiv sive ekonomije kroz kon-truktivnu diskusiju svih involviranih subjekata i sagledavanjem efekata predloženih mjera na najvišem nivou. Nastaviće se sa intenzivnom i snažnom medijskom kampanjom na nacionalnom nivou, čiji je cilj jačanje fiskalne discipline svih poreskih obvezni-ka sa namjerom motivisanja građana i privrede na odgovorno po-našanje, kroz jačanje svijesti o negativnoj pojavi sive ekonomije na građane kao direkne korisnike budžeta i privredu, koja je, zbog sive ekonomije, izložena nelojalnoj konkurenciji - piše u Akcio-nom planu, a prenosi Analitika.

Iskustvo Srbije: Rat protiv lažnog Ray Bana

Trgovina putem interneta postala je u posljednjih nekoliko godina „novi eldorado” za prodaju falsifikata luksuzne robe. Procjenjuje se da zbog falsifikata proizvođači luksuznih marki zarađuju najma-nje 10 odsto manje. Borba sa kopijama danas je mnogo teža, jer je teško pratiti put do potrošača koji ponudu preko interneta dobija

kod kuće, pišu Večernje novosti.

U Srbiji su na internetu posebno tražene firmirane naočare po go-tovo bagatelnim cenama, ali nude se uglavnom kopije koje nemaju nikavu zaštitu od sunčevih zraka. Svjetski lider u proizvodnji nao-čara Luxotic najavio je oštrije kontrole u Srbiji.

- Zatvorićemo više od 50 ilegalnih web-stranica koje prodaju fal-sifikovane Ray Ban naočare. U ovakvu borbu s plagijatima naoča-ra krenuli smo kako bismo zaštitili sve veći broj kupaca koji na-očare poručuju putem sajtova, uvjereni da su odabrali originalni proizvod popularnog brenda po autlet ceni. Ovakva intervencija je posebno hitna jer loš kvalitet može oštetiti oči kupca. Upravo zato timovi za zaštitu robne marke svakodnevno ulažu maksimum da zatvore ilegalne sajtove - ističu u kompaniji Luxotic.

Tokom prošle godine u Srbiji je ukupno bilo 19 zaplijena i oduzeto je 2.119 falsifikovanih naočara u vrijednosti od 63.570 dolara. Sv-jetski podaci ukazuju da je u 2014. ukupno zaplijenjeno naočara u vrednosti od 22,4 milina evra. U svetu je samo u periodu od janu-ara do juna 2014. pokrenuto 1.714 ilegalnih sajtova, koji prodaju te falsifikovane naočare za sunce. Prve tri zemlje po ukupnom broju registrovanih ilegalnih veb-sajtova su: Kina (26 odsto), Sjedinjene Američke Države (13 odsto) i Nemačka (sedam odsto).

56

Broj 4 April 2015.

Okrugli sto

Unapređenje nacionalnog sistema zaštite od radona

Privredna komora Crne Gore, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Inženjerska komora organizovali su 30. aprila 2015. okrugli sto na temu „Unapređenje nacionalnog sistema za-

štite od radona”.

Okrugli sto je dio sprovođenja nacionalnog projekta MNE9004 pod nazivom „Mapiranje radona u Crnoj Gori i unapređenje naci-onalnog sistema zaštite od radona“, koji finansiraju Međunarodna agencija za atomsku energiju i Vlada Crne Gore, uz podršku kan-celarija OEBS i UNDP. Projekat sprovode Ministarstvo održivog ra-zvoja i turizma, Agencija za zaštitu životne sredine i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.

Cilj skupa bio je informisanje o sadržaju i ciljevima projekta kao i upoznavanje privrednika i stručne javnosti sa budućim obave-zama u procesu integracije Crne Gore u Evropsku uniju, a koje su veoma zahtjevne u dijelu oblasti zaštite od jonizujućih zračenja, prije svega zaštite od radona.

Rukovodilac sektora za obrazovanje Privredne komore dr Mladen Perazić rekao je da evropska politika iz ove oblasti predstavlja je-dnu od najkompleksnijih i najobimnijih koje su države članice EU do sada razvile.

- Razvoj ove politike za cilj nije imao samo elemenat zaštite živo-tne sredine, već i uspostavljanje balansa između razvoja i kreira-nja jedinstvenog tržišta, kao i efekata koji bi pojačani industrijski razvoj i slobodna konkurencija mogli imati po životnu sredinu – objasnio je on.

Perazić je naglasio da je okrugli sto posvećen štetnom uticaju ra-dioaktivnog gasa radona koji predstavlja jedan od najvećih zdra-vstvenih rizika za stanovništvo. Zato je, zaključio je, pitanje pre-ventivnog ponašanja u cilju smanjenja koncentracije radona u zgradama od prvorazrednog značaja.

Državna sekretarka u Ministrarstvu održivog razvoja i turizma Da-liborka Pejović kazala je da je poglavlje 27: Politika zaštite životne sredine možda jedno od najzahtjevnijih u pregovorima sa Evrop-skom unijom, a tim prije što Crna Gora slijedi koncept ekološke

Najveća koncentracija radona je u okolini Nikšića i to zbog boksitnog zemljišta na tom području.

države. Prema njenim riječima, naša zemlja je već dobila pohvale od EU jer je među rijetkim koje su uspjele da unaprijede institucio-nalni okvir za prihvatanje obaveza iz aquisa EU.

- Ocijenjeno je da moramo na svaki način podržati projekat mapi-ranja radona, jer time izlazimo u susret javnom interesu i opštoj potrebi da zaštitimo zdravlje ljudi, prvenstveno djece. Cilj projekta je da dobijemo dobru mapu sa kritičnim oblastima gdje je koncen-tracija radona najveća kako bismo uspostavili sistem da taj pro-blem rješavamo – rekla je Pejović.

Istakla je da su na evropskom putu pred crnogorskim društvom tri izazova: znanje, vladavina prava i održivi razvoj. Zato je edukacija u ovim projektima izuzetno važna komponenta.

- Privredna komora nam je jedan od ključnih partnera u ovom poslu jer se pregovarački proces uveliko tiče privrede – rekla je državna sekretarka.

Državna sekretarka je najavila da su tokom ovog ljeta u planu građevinski radovi na školskim zgradama u pravcu smanjenja koncentracije radona.

Prof. dr Branislav Glavatović, predsjednik Inženjerske komore Crne Gore rekao je da će se realizacija ovog projekta reflektovati na zakon o izgradnji objekata, zahvaljujući kom će gradnja biti kvali-tetnija nego do sada kako bi stanovnici bili zaštićeni od zračenja.

Projekat mapiranja radona u Crnoj Gori predstavio je akademik prof. dr Perko Vukotić. On je objasnio da je radon prirodan, he-mijski inertan gas, bez boje, ukusa i mirisa, koji ima više izotopa i svi su radioaktivni. Udisanje radona i njegovih produkata raspa-da može uzrokovati kancer pluća. Radon u stanovima u Evropi je uzročnik oko 9% smrti od kancera pluća, odnosno oko 2% svih smr-ti od kancera. Prema evropskim epidemiološkim studijama, sva-ko povećanje koncentracije radona za 100 Bq/m3, povećava rizik dobijanja kancera pluća za 16% i to važi za pušače i za nepušače. No, za pušače od 15 do 24 cigareta dnevno rizik dobijanja kance-ra pluća je 26 puta veći nego za nepušače. Glavni izvor radona u boravišnim prostorijama je tlo ispod kuće. U tlu je koncentracija

57

Broj 4April 2015.

radona više desetina hiljada Bq/m3. Ostali izvori su građevinski materijal, voda i spoljašnji vazduh.

On je podsjetio da je sistematsko jednogodišnje mjerenje radona u Crnoj Gori urađeno 2002/03. u 434 stana (277 u urbanom i 157 u ruralnom području) u južnom i centralnom regionu, koji obuhvata-ju oko 70% stanovništva i stalno nastanjenih stanova u Crnoj Gori. Tada je nađeno da je srednja godišnja koncentracija radona 105 Bq/m3 (2,5 puta veća od prosječne u svijetu), sa rasponom 2 – 2210 Bq/m3. Koncentracija je veća u porodičnim kućama, nego u stam-benim zgradama, odnosno u ruralnom nego urbanom području, zbog razlika u kvalitetu gradnje.

- Najveća koncentracija radona je u okolini Nikšića i to zbog bo-ksitnog zemljišta na tom području – kazao je akademik Vukotić.

Zaključujući prezentaciju projekta, on je kazao da nije dovoljno samo mjeriti koncentracije radona, već je potrebno sistemski dje-lovati kako bi se zaštitilo stanovništvo od njegovog zračenja.

On je istakao značaj preventivnog djelovanja tokom planiranja i izgradnje objekata kojim se značajno, a jeftino, djeluje na reduko-vanje nivoa radona. Naveo je da je potrebno ostaviti prostor ispod podne ploče da bi se radon odatle mogao ventilirati napolje, od-nosno izgraditi kanal ili mreža perforiranih cijevi za tu namjenu.

Takođe, moguće je planirati barijeru za radon u vidu membrana iznad ili ispod podne ploče. Potrebno je i zaptivanje spojeva podne ploče i temelja, kao i prodora svih cijevi kroz ploču. Poželjno je plo-ču izgraditi od vodonepropusnog betona, naveo je, između ostalog, Vukotić.

On je naglasio da je koncentracija radona najveća u podrumima objekata, a zatim na prizemlju. Na višim spratovima ona je gotovo jednaka kao i u vazduhu.

- Najbolji način da se u prostoriji smanji koncentracija radona je provjetravanje, premda je to u koliziji sa energetskom efikasnošću - rekao je akademik.

Menadžerka ovog projekta Tamara Đurović iz Ministarstva održi-vog razvoja i turizma kazala je da Crna Gora ima pravne akte, re-zultate mapiranja i tekući projekat koji će zaokružiti cijeli sistem zaštite od uticaja radona, uz stručne ljude te podršku međunaro-dnih institucija. Crna Gora je u obavezi da primijeni direktive EU koje su sada mnogo strožije, a odnose se na zaštitu od jonizujućeg zračenja, što će biti tretirano novim zakonom i strategijom u koje će biti transponovane pomenute direktive. Novina direktive EU je da je maksimalna dozvoljena količina radona 300 bekerela po me-tru kubnom.

58

Broj 4 April 2015.

Regionvijesti

Uber u Srbiji

Kompanija Uber potvrdila je da se pripre-ma za dolazak u nekoliko država regiona, uključujući i Srbiju.

Tehnološka kompanija, označena kao naj-veći konkurent klasičnim taksi uslugama, priprema tim za Srbiju, izjavio je u Zagrebu direktor Ubera za širenje u zemljama jugo-istočne Evrope Rob Kazam, pišu hrvatski mediji.

Uber, kompanija koja je podigla na noge taksi udruženja širom sveta i koja vredi neverovatnih 40 milijardi dolara, planira da osim u Srbiju, proširi poslovanje i na Hrvat-sku i Sloveniju.

Govoreći o načinu poslovanja te kompani-je, Kazam je naveo da je reč o tehnološkoj kompaniji a ne transportnoj, a koja omo-gućava da „dodirom na samo dva dugmeta, dobijate auto za 3 do 5 minuta, znate sve o vozaču koji vas vozi a plaćanje će biti iz-vršeno jako jednostavno i automotizovano je”.

On je istakao da je svaki od gradova zaseb-no tržište, a da kvalitet automobila i kvali-tet usluge variraju od grada do grada.

Budući da ne poseduju vozila, naveo je on, moraju da oblikujemo proizvod prema sva-kom od tržišta.

- Kada je kompanija pokrenuta u San Fran-cisku, prvih godina korisnici su se vozili u skupim automobilima. Ipak, tržište se sada okreće ka štedljivijim, ekonomičnijim au-tomobilima, gde vozači bolje zarađuju, ali i gde korisnicima više nije bitan momenat luksuza, već isključivo funkcionalnost - kaže Kazam.

Navodi da vozači prolaze detaljne provere i a svaki od vozača može da radi onda kada on to želi – to može biti 8 sati dnevno ili 45 minuta. To može biti full-time profesija, ili sporedna stvar koju radite za dodatni dže-parac, pojašnjava on.

Cilj Ubera je, kako dodaje, da se bolje iskori-ste sredstava koje čitava zajednica posedu-

kvalitetnim proizvodima, prepoznatljivim markama, uređenim sistemom poslovanja te marljivim i sposobnim zaposlenicima koji su sve to godinama stvarali. Namjera nam je prije svega učiniti ovu kompaniju još uspješnijom i boljom te iskoristiti sve sinergijske učinke koje smo u ovom spaja-nju prepoznali - dodao je.

Finci preuzimaju FAP

Agencija za privatizaciju Srbije objavila je uspješnu privatizaciju Fabrike Automobila Priboj, jer je finska kompanija SISU auto ispunila uslove konkursa, potvrdio je mi-nistar privrede u Vladi Srbije Željko Sertić.

Sertić je podsjetio da se na konkurs za pri-vatizaciju FAP jedino prijavio SISU auto i da će nakon objave finska kompanija doći u Priboj i zvanično preuzeti pogone koji su bili predmet privatizacije.

Ministar privrede je za televiziju Pink ista-kao da će na ovaj način i drugi djelovi pri-bojske fabrike, koji nisu bili predmet priva-tizacije, imati mogućnost i veću šansu da pronađu svoje partnere.

SISU će u Srbiji osnovati kompaniju za proizvodnju, prodaju i razvoj teških komer-cijalnih vozila i komponenti, a radi reali-zacije investicionog projekta investitor na-mjerava da kupi dio imovine i opreme FAP.

Riječ je o renomiranom finskom proizvođa-ču kamiona prilagođenih posebnim potre-bama za rad na nepristupačnim terenima i u teškim vremenskim uslovima.

Specijalni kamioni kompanije SISU bazira-ju se na motorima i tehnologiji Mercedes--Benza najnovije generacije, pa će ovim ugovorom i ta tehnologija stići u pribojske pogone.

je, prenosi B92.

- U 2015. godini nije smisleno da grad od nekoliko miliona ljudi opslužuje samo par hiljada taksista i to po izuzetno visokim ce-nama - kaže on.

Podravka kupila slovenačko „Žito”

Hrvatska Podravka je kupila slovensku kompaniju Žito. U Ljubljani je sklopljen ugovor o kupovini 51,55 posto dionica slo-venske firme vrijedan više od 33 miliona eura.

Hrvatska vlada je pozdravila potez Podrav-ke i najavila dodatna ulaganja u inostran-stvu, prenosi Al Jazeera.

- Ja se veselim svakoj investiciji u Hr-vatskoj, a posebno kada vidim da je hr-vatska tvrtka kupila neku kompaniju na regionalnom tržištu. Mislim da je to naša budućnost. Nema razloga da taj trend ne nastavimo i očekujemo slične poteze u energetskom sektoru - kazao je Ivan Vrdo-ljak, ministar privrede Hrvatske.

Kako navodi hrvatski portal Poslovni.hr, Žito je jedan od najvećih i najpoznatijih prehrambenih proizvođača u Sloveniji.

Konzorcijum prodavaca čine Slovenski dr-žavni holding, te Modra zavarovalnica, KD Kapital, KD Skladi, Adriatic Slovenica i NLB Skladi.

- Navedenom akvizicijom, Podravka kon-soliduje svoj položaj, te postaje lider u ne-koliko dodatnih kategorija proizvoda, čime se značajno poboljšava tržišna pozicija - piše ovaj portal.

Predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić je izjavio kako njegova firma akvi-zicijom Žita stvara „novog prehrambenog lidera na tržištu Slovenije sa značajnim potencijalom rasta na brojnim tržištima na kojima je Podravka prisutna“.

- Ovo predstavlja snažan iskorak u inter-nacionalizaciji poslovanja, pri čemu tržište Slovenije postaje jedno od Podravkinih naj-značajnijih tržišta. Žito je kompanija s vrlo

59

Broj 4April 2015.

SISU auto ima status Mercedesovog par-tnera, jer njegovi inženjeri za njemačkog giganta razvijaju posebna tehnološka rje-šenja, prenosi BIZLife.

Proizvodnja čaja unosan posao

Proizvodnja čajeva postaje unosan posao, jer potrošnja ovih napitaka raste iz godine u godinu. U Srbiji se proizvodnjom čajeva bavi oko stotinu proizvođača, ali su rijetki oni koji zaokruže proizvodni ciklus od ot-kupa ili uzgajanja ljekovitog bilja do pako-vanja.

Nebojša Stanojević iz Sokobanje, dugogo-dišnji otkupljivač i prerađivač ljekovitog bilja, osmislio je mašinu za pakovanje go-tovog čaja, jedinstvenu u Evropi.

Njegova firma od skoro proizvodi i „čaj za grickanje”, koji najvećim delom izvozi. Lje-kovitim biljem i proizvodnjom čajeva Ne-bojša Stanojević iz Sokobanje bavi se već trideset godina.

Sada njegova firma proizvodi i pakuje pre-ko 120 vrsta čajeva koje, zahvaljujući stan-dardu ISO 22.000, plasira na domaće i izbir-ljivo evropsko tržište.

Skoro sve mašine u fabrici čajeva su jedin-stvene, osmislio ih je sam vlasnik i njegovi najbliži saradnici.

Fabrika čajeva u Sokobanji zapošljava 26 radnika koji mjesečno primaju oko 35.000 dinara, što je iznad proseka u ovom kraju.

I Pavlija Manojlović iz sela Dugo Polje živi od prodaje lekovitog bilja. Od tog novca na-pravila je kuću, ali, kako kaže, ni ljekovitog bilja više nema kao nekada. Samo za otkup ljekovitog bilja, beračima na području So-kobanje ovaj proizvođač čajeva godišnje isplati oko 70 miliona dinara.

Predsednik opštine kaže da je ovo jedno od retkih proizvodnih i izvozno orijentisanih preduzeća u Sokobanji, prenosi B92.

U Srbiji se proizvodnjom čajeva bavi oko stotinu proizvođača, ali su rijetki oni koji zaokruže proizvodni ciklus od otkupa ili uzgajanja ljekovitog bilja do pakovanja.

Delta gradi novi Intercontinental

Beograd će ponovo imati svoj Interkonti-nental. Izgradnja novog hotela sa pet zvjez-dica na Novom Beogradu bi mogla da poč-ne već u septembru.

„InterContinental Beograd” biće izgrađen

u bloku 20, između zgrade „Delta Holdinga” i hotela „Hyatt”. Imaće 220 soba, luksuzni spa centar, veliku banket dvoranu i nekoli-ko manjih konferencijskih sala.

- Napravili smo projekat hotela koji je fa-scinantan. Potpredsjednici „InterContinen-tal Hotels Group” dolaze u Beograd, „Pri-cewaterhouse Coopers” nam radi studiju izvodljivosti, a napravljen je i biznis plan. Čekamo dozvolu za izgradnju što nam je trenutno jedini problem, ali nadam se da ćemo i ovo riješiti u sljedećih mjesec dana kako bismo mogli da radimo arhitektonski projekat i raspišemo tender. Ako bismo do-zvole dobili u očekivanom periodu sa rado-vima bi moglo da se krene već u septem-bru, a za završetak hotela bi bilo potrebno godinu, do godinu i po dana - kaže Živorad Vasić, generalni direktor Hoteli i poslovni prostor „Delta Real Estate”.

Zajedno za zemljištem i izgradnjom, pro-cjena Vasića je da će projekat dostići vrije-dnost od oko 40 miliona eura.

- Imamo dobar odnos sa gradskom struk-turom vlasti i iskreno vjerujem da oni shvataju važnost ove investicije i da ćemo dobiti dozvole i krenuti izgradnju u plani-ranom periodu. Realizacijom ovog projekta Beograd dobija još jedan svjetski hotelski brend, hotel najviše kategorije, a bilo bi za-posleno 170-180 novih radnika«, prenio je B92.

Spajaju energetske sisteme

Priština i Tirana nastoje da spoje energet-ske sisteme Kosova i Albanije, što bi dovelo do energetske stabilnosti, a u toku je izgra-dnja tzv. „energetskog autoputa”, koji bi tre-balo da omogući razmjenu struje, javlja Al Jazzera.

Naime, hrvatska firma Dalekovod gradi na

Kosovu, dok Energoinvest iz Bosne i Her-cegovine radi na izgradnji 400-kilovoltnog dalekovoda na teritoriji Albanije. Cijeli pro-jekt, sa kompletnom opremom, vrijedan je blizu 70 miliona eura.

Sva struja koja se proizvodi u Albaniji je iz hidroelektrana, dok 98 posto energije koja se proizvodi na Kosovu dolazi iz ter-moelektrana. Kombinacija dva energetska sistema će značajno utjecati na stabilnost snabdijevanja energijom, kažu stručnjaci.

- Kombinacija između ovih kapaciteta u Al-baniji i na Kosovu je idealna, jer tada bismo imali 50 posto energije iz hidroelektrana i 50 posto energije iz termoelektrana, i to predstavlja idealan balans - kaže Naim Bej-tullahu, izvršni direktor u kosovskoj firmi za transmisiju i tržište električne energije.

No, struje nema dovoljno - ni u Albaniji, ni na Kosovu.

- Dalekovod koji se gradi može podstaći zvaničnike koji odlučuju da obje zemlje stvaraju zajedničku strategiju za razvoj proizvodnih kapaciteta. To bi utiecalo na bolje snabdijevanje i na cijenu električne energije - dodaje Bejtullahu.

Krajem prošle godine, Vlada Kosova dodi-jelila je projekt izgradnje nove termoelek-trane, kapaciteta 600 megavata, američkoj kompaniji Contour Global. Ako sve bude teklo po planu, do početka naredne godine trebalo bi da bude potpisan i ugovor.

- Procjenjuje se da će izgradnja koštati blizu milijardu eura. Postoji konsenzus za ovaj projekat. Izgradnja novih kapaciteta za proizvodnju električne energije je ne-ophodan uslov za ekonomski razvoj, i to nema alternativu - navodi Blerand Stavile-ci, ministar za ekonomski razvoj.

Ukupno 50 posto sredstava za izgradnju dalekovoda je donacija njemačke Vlade, dok su ostala sredstava obezbijeđena kre-ditom iz razvojne banke KFV.

Dalekovod bi trebao da bude gotov naredne godine, ali izgradnja nove termoelektrane, nakon što se potpiše ugovor, trajaće najma-nje pet godina.

60

Broj 4 April 2015.

Ernst&Young Strategic Growth Forum, Rim

Šira mediteranska regija jedna od najatraktivnijih za direktne strane investicijeGlavne prednosti regije su ekonomski rast i povećanje prilika za ulaganje praćene poboljšanjem znanja i postojeće infrastrukture.

Šira mediteranska regija danas je, sa ukupnim bruto domaćim proizvodom (BDP) većim od deset biliona američkih dolara i 17,11 hiljada stranih ulaganja sprovedenih u posljednjih pet

godina, jedna od najatraktivnijih svjetskih destinacija za direktne strane investicije (SDI).

To su rezultati analize Ernst&Young (EY) BaroMed 2015 - The Next Opportunity koja uključuje 27 zemalja takozvane BaroMed regije, u koju spadaju Albanija, Alžir, Bahrein, Bosna i Hercegovina, Ki-par, Crna Gora, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izrael, Italija, Jordan, Katar, Kuvajt, Liban, Libija, Malta, Maroko, Oman, Saudijska Arabija, Sirija, Slovenija, Španija, Tunis, Turska i Ujedinjeni Arap-ski Emirati (UAE).

Ti podaci su prezentovani u sklopu EY Strategic Growth Foruma koji se pod nazivom Otključavanje potencijala Mediterana održao u Rimu, prenosi SEEbiz.

Rimski EY Strategic Growth Forum prvi put je na istom mjestu okupio predstavnike zemalja regije koji učestvuju na dvodnevnom programu usmjerenom podizanju nivoa saradnje i ekonomskog rasta regije.

Između ostalog, programu Foruma prisustvuju bivši predsjednik Evropske komisije (EK), José Manuel Barroso i italijanska mini-starka ustavnih reformi, Maria Elena Boschi.

Globalna destinacija za strana ulaganja prema EY BaroMed 2015 analizi koja je zabilježila 17,11 hiljada stranih ulaganja od 2009. do 2013. godine, čak 78 odsto tih ulaganja sprovedena su u euro-medi-teranskoj regiji i zemljama koje pripadaju području Zaliva.

I dok se kao glavne prednosti regije, koje su privukle globalne firme i ulaganja, ističu ekonomski rast i povećanje prilika za ulaganje praćene poboljšanjem znanja i postojeće infrastrukture, kao naj-veće prepreke i dalje se ističu nestabilnost i nedostatak transpa-rentnosti.

Istraživanje govori kako Mediteran predstavlja područje koje je atraktivnije za ulaganje od Evrope, Azije i Afrike pojedinačno. Kada se Mediteran upoređuje sa ostatkom Evrope, investitori su istaknuli njen brži ekonomski rast i brojne poslovne prilike po-krenute demografskim pokazateljima i urbanizacijom, koju prate novi spektakularni gradovi i područja u zemljama Zaliva, Turskoj i Sjevernoj Africi.

61

Broj 4April 2015.

S obzirom na relativni nedostatak značajnih subjekata pogodnih za preuzimanja i neiskorišćeni potencijal regije kao cjeline, spa-janja i preuzimanja zauzela su tek 35 odsto ukupnih stranih ula-ganja, dok su greenfield investicije iznosile 65 odsto. U 2013. go-dini samo greenfield investicije ukupno su iznosile 85,5 milijardi amričkih dolara, što je veći iznos nego što je privukla Kina.

Područje Turske i Balkana, u periodu od 2009. do 2013. godine, pri-vuklo je 1,75 hiljada SDI projekta ukupne vrijednosti preko 100 mi-lijardi američkih dolara. Od toga se 81 odsto odnosi na greenfield investicije, a 19 odsto na spajanja i preuzimanja.

Kada se govori o sektorima atraktivnim za preuzimanja u regiji Mediterana, na prvom mjestu su telekomunikacije, mediji i tehno-logija (17,3 odsto), a prate ih maloprodaja i proizvodi široke potro-šnje (15,4 odsto) i sektor energetike (11,7 odsto).

Na području Turske i Balkana na prvom mjestu je maloprodaja i proizvodi široke potrošnje (18 odsto), nakon čega slijede teleko-munikacije, mediji i tehnologija (13 odsto), a potom energetika (11 odsto).

Kada je riječ o greenfield investicijama, u regiji Mediterana najviše

ih je zabilježeno u sektoru poslovnih usluga što uključuje IT i cen-tre za korisničke i poslovne procese (15,4 odsto), potom slijedi digi-talna industrija (10,8 odsto) i sektor finansijskih usluga (10,6 odsto).

Slična je situacija na samom području Turske i Balkana, gdje je u greenfield investicijama predvodio sektor poslovnih usluga (14 od-sto), nakon čega slijede digitalna industrija i finansijske usluge sa osam odsto. Na ovom području su u greenfield investicijama pred-njačile njemačke firme sa 15 odsto.

Izvještaj koji je prezentovan u sklopu EY Strategic Growth Foruma takođe identifikuje osam pokretača rasta direktnih stranih ulaga-nja u regiji: digitalnu potražnju, preduzetništvo, urbanizaciju, eko-nomsku konkurentnost, industrijsku diverzifikaciju, obnovljivu energiju, društveni razvoj i transparentnost.

S druge strane, ulagači se jasno izražavaju kada govore što zemlje regije koje se ne nalaze u Evropi moraju učiniti kako bi se pobolj-šala njihova privlačnost. Postizanje političke stabilnosti trebalo bi biti prioritet, kao i poboljšanje sigurnosti pojedinaca i robe, nakon čega slijedi razvoj obrazovanja, infrastrukture i međunarodne pro-mocije.

62

Broj 4 April 2015.

Ivan Mijušković,Interproduct

Interproduct spreman za tržište Evropske unijeOd male porodične firme za proizvodnju crnogorske pršute,

do jednog od lidera u prehrambenoj industriji naše zemlje koji ima ambicije da izvozi proizvode na tržište EU – tako

bi se mogao opisati dosadašnji razvojni put Interproducta d.o.o. sa Cetinja. Sagovornik Glasnika je Ivan Mijušković, osnivač i izvršni direktor ovog preduzeća, laureat Nagrade Privredne komore Crne Gore za unapređenje menadžmenta.

Glasnik: Dobitnik ste Nagrade Privredne komore za unapređenje menadžmenta. Šta za Vas znači ovo prestižno priznanje i da li predstavlja podstrek za buduće poslovne uspjehe?

I. Mijušković: Naravno da svako priznanje prija i dodatno motivi-še, a samim tim nam nameće obavezu da istrajemo i budemo još uspješniji. Ovo priznanje ima poseban značaj samim tim što dolazi od kolega privrednika.

Glasnik: Predstavite nam ukratko kompaniju Interproduct, njen razvojni put, tržišta i korake koje ste preduzeli ka unapređenju menadžmenta. Koliko su ti koraci imali značaja da bi Interproduct postao jedna od vodećih kompanija u crnogorskoj prehrambenoj industriji?

I. Mijušković: Bitno je naglasiti da je Interproduct d.o.o porodična kompanija koja poslovanje bazira na prethodno stečenim poro-dičnim iskustvima. Možemo slobodno reći da smo kreatori novog tehnološkog postupka u proizvodnji crnogorskih suhomesnatih proizvoda koji zadovoljava sve svjetske standarde a pritom smo zadržali tradicionalnu recepturu. Interproduct pokriva tržišta BiH, Srbije i Crne Gore, sa ambicijom da izvozi i na tržište EU. Našu kompaniju posjetili su predstavnici Evropske komisije i veterinar-ske inspekcije Rusije, kada su njihovi eksperti utvrdili da zadovo-ljavamo sve kriterijume za ta tržišta.

Glasnik: U kom pravcu ćete dalje unapređivati menadžment In-terproducta?

I. Mijušković: Što se unapređenja menadžmenta tiče, kontinui-rano radimo na usavršavanju zaposlenih i organizacije. U toku je implementacija novih standarda BRS-a i IFS-a, a sertifikaciju oče-kujemo sljedeće godine. Radi se na kontroli kvaliteta, a u toku je i instalacija softvera koji će obuhvatiti sve faze procesa u okviru kompanije.

Glasnik: Kakva je Vaša vizija kompanije u narednih 10 godina? Da li ste spremni da se u dogledno vrijeme upustite u konkurentsku utakmicu na tržištu EU od 500 miliona ljudi? To pitamo jer znamo da puno polažete na kvalitet, što dokazuju i međunarodni sertifi-kati.

I. Mijušković: Jasno je da već sada vizija postoji. Radićemo na proširivanju asortimana proizvoda, trudićemo se da idemo uko-rak sa naprednim svjetskim inovacijama, preko softvera i robota i, naravno, samo povećanje kapaciteta je neminovno. Kao što sam već pomenuo, mi već sada zadovoljavamo sve standarde EU, a za kvalitet smo dobili potvrde konsultantskih kuća i veterinarskih in-spekcija. U prilog kvalitetu govore i priznanja koja su osvojili naši proizvodi. U toku je implementacija najviših standarda u proizvo-dnji hrane. Mi tržište EU prepoznajemo kao vrlo zahtjevno, ali isto-vremeno i kao šansu za razvoj i prosperitet kompanije.

Glasnik: Kako ocjenjujete aktuelni poslovni trenutak Crne Gore za kompanije u prehrambenoj industriji? Šta je potrebno unaprijedi-ti u biznis ambijentu, koje barijere otkloniti, da bi poslovanje bilo olakšano?

I. Mijušković: Aktuelni trenutak je delikatan, samom spoznajom sivog tržišta i njegovog uticaja na ostale proizvođače. Smatram da bi stvari trebalo rješavati na način na koji se to radi unutar EU. Naplata potraživanja mora biti regulisana na mnogo kvalitetniji i efikasniji način. Treba pokrenuti mogućnost da sami proizvođači mogu osigurati potraživanja kod raznih osiguravajućih kuća. Na taj način bi izbjegli rizik od nenaplaćenih potraživanja. Jako bitna su i nova tržišta koja se moraju otvarati raznim međudržavnim sporazumima jer već postoje kompanije u zemlji koje zadovoljava-ju i najzahtijevnije svjetske standarde.

Glasnik: Interproduct je nosilac kolektivnog žiga „Dobro iz Crne Gore”. U kojoj mjeri ovaj žig doprinosi boljem pozicioniranju Inter-productovih proizvoda na tržištu?

I. Mijušković: Kao nosioci žiga „Dobro iz Crne Gore”, prepoznati smo od strane Privredne komore i eksperata koji se bave kvali-tetom hrane, što poboljšava naše rangiranje na tržištu među pre-poznatljivim nosiocima ovog žiga. Ovaj žig nameće i obavezu za trajnim unapređenjem i očuvanjem kvaliteta proizvoda.

Glasnik: Ocijenite saradnju Vaše kompanije sa Privrednom komo-rom Crne Gore i doprinos asocijacije privrednika u borbi za što bo-lje uslove poslovanja članica?

I. Mijušković: Moram da pohvalim saradnju Privredne komore sa našom kompanijom, što se ogleda i kroz niz dosadašnjih, zaje-dničkih projekata. Privredna komora stremi novim standardima u potrazi za adekvatnim rješenjima iz uređenih sistema koji nama privrednim subjektima stvara povoljniju biznis klimu koja omo-gućava dinamičniji razvoj crnogrske privrede u cjelini.

63

Broj 4April 2015.

Kreatori smo novog tehnološkog postupka u proizvodnji crnogorskih suhomesnatih proizvoda koji zadovoljava sve svjetske standarde, a pritom smo zadržali tradicionalnu recepturu, kaže za Glasnik laureat Nagrade Komore za unapređenje menadžmenta.

64

Broj 4 April 2015.

Ivan Mijuskovic,Interproduct

Interproduct ready for the EU market We can freely say that we are the creators of a new technological procedure in the production of Montenegrin smoked meat products which meets all world standards at the same retaining the traditional recipe - Mijuskovic has said for Glasnik.

From a small family business for the production of Montenegrin prosciut-to to one of the leaders in food indu-

stry of our country which has ambitions to export its products to the EU market – this is how we could describe the development path of Interproduct d.o.o. from Cetinje from its inception to this date. The collo-cutor of Glasnik is Ivan Mijuskovic, the founder and the executive manager of this enterprise, the laureate of the Chamber of Economy of Montenegro for the Improve-ment of Management.

Glasnik: You are the laureate of the Cham-ber of Economy of Montenegro for the Im-provement of Management. What does this prestigious award mean for you and does it present a motive for further business su-ccesses?

I. Mijuskovic: Certainly, it is always plea-sant to receive any type of recognition and it represents additional motivation. At the same time, it is an obligation to work hard and be even more successful. This recogni-tion has a special significance because it comes from the colleagues entrepreneurs.

Glasnik: Could you give us a brief presen-tation of the company Interproduct, its de-velopment path, market and the steps you have taken towards the improvement of management? To what extent have these steps helped Interproduct to become one of

the leading companies in the Montenegrin food industry?

I. Mijuskovic: It is important to emphasize that Interproduct d.o.o. is a family business which bases its activities on the previously acquired family experiences. We can freely say that we are the creators of a new tech-nological procedure in the production of Montenegrin smoked meat products which meets all world standards at the same re-taining the traditional recipe. Interproduct covers the markets of Bosnia and Herzego-vina, Serbia and Montenegro with an ambi-tion to export to the EU market, as well. Our company has been visited by the represen-tatives of the European Commission and veterinary inspection from Russia. On that occasion their experts determined that we satisfy all criteria for those markets.

Glasnik: In which direction will you impro-ve the management of Interproduct?

I. Mijuskovic: We work continuously on the advanced training of our employees and the improvement of our organization. Cur-rently, we are in the implementation pha-se of new BRS and IFS standards and we expect their certification next year. We are also engaged in quality control and in the installation of the software which will co-ver all process phases within the company.

Glasnik: What is your vision of the com-

pany in the next 10 years? Are you ready for the engagement in the competition game at the EU market of 500 million people? We ask this because we know that you pay a lot of attention to quality, which is certified by the international certificates.

I. Mijuskovic: It is clear that the vision alre-ady exists. We will work on the extension of the range of products and try to keep up pace with the advanced world innovations, through software and robots. Of course, we also need to extend our capacities. Like I said, we already satisfy all EU standards and we have received the certificates of quality from the consultancy agencies and veterinary inspections. The quality of our products is confirmed by various certifica-tes. We are currently in the implementati-on phase of the highest standards in food production. We recognize the EU market as very demanding but at the same time as a chance for the company’s development and prosperity.

Glasnik: What can you say about the cur-rent business climate in the Montenegrin food industry? Which segments of the bu-siness climate need improvement, which barriers should be eliminated, in order to facilitate the business operations?

I. Mijuskovic: The present moment is deli-cate – taking into account grey market and its influence on other producers. I think

65

Broj 4April 2015.

that the things should be solved following the EU example. The payment of outstan-ding debts should be regulated in a better quality and efficient way. We need to create opportunities so that the producers may insure the debts with various insurance companies. This way they would avoid the risk of outstanding debts. The new markets which must be opened in line with various interstate agreements are also very impor-tant because there are companies in the country which satisfy the most demanding world standards.

Glasnik: Interproduct is the holder of col-lective trademark „Dobro iz Crne Gore”

(Good from Montenegro). To what extent does this trademark contribute to better positioning of the Interproduct products at the market?

I. Mijuskovic: We are recognized as the hol-der of the trademark „Dobro iz Crne Gore” (Good from Montenegro) by the Chamber of Economy and the experts engaged in the food quality, which increases our ranking at the market among the reputable holders of this trademark. This trademark obliges us to continuously improve and maintain the quality of our products.

Glasnik: How would you estimate the coo-peration of your company with the Cham-

ber of Economy of Montenegro and the contribution of this association of entre-preneurs to the improvement of the busi-ness climate for its members?

I. Mijuskovic: I must praise the coopera-tion of the Chamber of Economy with our company, which is reflected in a series of our joint projects so far. The Chamber of Economy aims at the achievement of new standards in its search for adequate solu-tions from the well-organized systems, which creates favorable business climate for us and secures a more dynamic deve-lopment of the Montenegrin economy as a whole.

66

Broj 4 April 2015.

Konferencija

Standardi kvaliteta i konkurentnost

privreda

Uspostavljanje nacionalne nagrade za kvalitet bilo bi od ogromnog značaja za povećanje konkurentnosti crnogorske privrede.

Konferencija „Implementacija standarda kvaliteta u cilju ja-čanja konkurentnosti i internacionalizacije privreda CEFTA regiona” održana je 17. aprila u Hotelu „Podgorica”.

Skup je organizovala Privredna komora Crne Gore uz podršku projekta „Implementacija CEFTA 2006 u cilju unapređenja interna-cionalizacije privreda Jugoistočne Evrope“, kojeg finansiraju Mi-nistarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke, uz podršku Unije njemačkih privrednih komora (DIHK), Fondacije za privredni razvoj SEQUA i CEFTA Sekretarijata.

Cilj konferencije je promocija i podizanje svijesti privrednika, dr-žavne uprave i javnosti o značaju implementacije principa kvali-teta i međunarodnih standarda kao podrške u upravljanju orga-nizacijom i unapređenju konkurentnosti. Takođe, cilj je razmjena iskustava i praćenje trendova iz oblasti menadžmenta kvalitetom, kao i promocija kompanija koje su implementirale međunarodne standarde kvaliteta.

U okviru konferencije održani su paneli „Poslovna izvrsnost i kon-kurentnost”, „Standardi u funkciji jačanja konkurentnosti – pobolj-šavanje i inovacije“, te „Organizaciona kultura i kvalitet“, tokom kojih su izlaganja imali predstavnici privrednih komora Crne Gore

i regiona, univerziteta, strukovnih organizacija, preduzeća i Cen-tralne banke.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, pozdravljajući učesnike u ime organizatora, kazala je da uslovi nadmetanja na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu, na-meću privrednim organizacijama, a i javnoj upravi, nužnost kon-tinuiranog prilagođavanja i unapređenja poslovanja. Nezavisno od sektora, veličine ili strukture, organizacije treba da uspostave odgovarajući okvir za upravljanje. Bez sistema za identifikaciju, određivanje prioriteta i stalnih unaprjeđenja, sistema u koji su uključeni svi zaposleni, organizacija nije sposobna da se pobolj-šava. Cilj svakog poslovnog sistema je ostvarenje što većeg profi-ta uz zadovoljstvo korisnika proizvoda (roba/usluga), zaposlenih i drugih zainteresovanih starana. Unapređenje produktivnosti i konkurentnosti postaje imperativ u poslovanju, odnosno uslov za uspješnost.

Filipović je naglasila da kvalitet u primjeni predstavlja metode učenja i tehnike skraćivanja vremenskih ciklusa, smanjivanje troškova i poboljšanje procesa i proizvoda. Takođe podrazumijeva obezbjeđenje treninga za postojeće i nove zaposlene, kao i men-

67

Broj 4April 2015.

torstvo ka podizanju efektivnosti i efikasnosti. Implementacija sis-tema menažmenta kvalitetom je dokazani i pouzdan način da se organizacija poboljšava i uspješno bori sa konkurencijom.

- Imajuću u vidu da je strateški cilj zemalja CEFTA regiona pristu-panje EU, neophodno je uložiti dodatne napore u usvajanje i imple-mentaciju evropskih standarda, kako bi naše kompanije podigle nivo konkurentosti i što spremnije se suočile sa konkurencijom na otvorenom, evropskom tržištu – kazala je potpredsjednica Ko-more.

S tim u vezi, dodala je ona, nastojanja Privredne Komore Crne Gore su usmjerena ka uspješnom zastupanju interesa crnogorskih pre-duzeća i stvaranju povoljnih uslova za unapređenje njihove kon-kurentnosti u globalnom privrednom ambijentu.

- Smatrajući da bi uspostavljanje nacionalne nagrade za kvalitet bilo od ogromnog značaja za povećanje konkurentnosti crnogor-ske privrede, ali i ne samo nje, Privredna komora je prije tri godine uradila Nacrt nacionalne nagrade za kvalitet, sa predlogom da na-gradu dodjeljuje predsjednik države. Nažalost, ova nagrada još nije zaživjela – rekla je Filipović.

Izrazila je uvjerenje da će Konferencija, uz učešće predstavnika Vlade Crne Gore, privrednih komora regiona i univerziteta, te pri-vrednika, pružiti doprinos uspješnosti poslovanja i sve većoj inte-graciji ponude regiona.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je da se fokus eko-nomske politike Vlade Crne Gore, kao zemlje koja primjenjuje CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini i koja je kandidat za član-stvo u EU odnosi na otklanjanje prepreka ekonomskog rasta i ra-zvoja te povećanje konkurentnosti ekonomije. Vlada je u januaru usvojila Program ekonomskih reformi za 2015. godinu u kojem se određene reformske mjere odnose na jačanje konkurentnosti ma-lih i srednjih preduzeća, među kojima je podrška uvođenju među-narodnih standarda poslovanja i unapređenja kvaliteta.

-Stavljanje akcenta na uvođenje standarda kvaliteta, kao jednog od najvažnijih elemenata konkurentnosti preduzeća je naročito važno u vremenu pregovora za članstvo u EU i neophdnosti crno-gorkih preduzeća da po ulasku Crne Gore u Uniju budu spremna da posluju pod konkuretnskim pritiscima – kazao je Kavarić.

Ministar je podsjetio da finansijska podrška sektoru MSP obuhvata refundaciju do 70 odsto opravdanih troškova uvođenja standarda, odnosno sertifikacije i resertifikacije, kao i troškova usaglašavanja sa zahtjevima međunarodnih standarda za dobijanje areditacije za ocjenjivanje usaglašenosti.

Prema njegovim riječima, realizacija dva javna poziva u 2014. za učešće u Programu usaglašavanja sa zahtjevima međunarodnih standarda pokazala je izuzetnu zainteresovanost privrednih su-bjekata za uvođenje standarda. Najveće interesovanje iskazano je za standarde serije MEST EN ISO 9001 koji su značajni u okviru unapređenja sistema upravljanja rizikom kao i za HACCP sistem koji je obavezan prema Zakonu o bezbjednosti hrane. Javni poziv za učešće u ovom programu u 2015. je otvoren do 11. maja.

-Očekujemo da će preduzeća u Crnoj Gori maksimalno iskoristiti postojeće mjere finansijske podrške za uvođenje međunarodnih standarda poslovanja i unapređenja kvaliteta, što treba da dopri-nese povećanju njihove konkurentnosti, odnosno povećanju pro-daje na domaćem i međunarodnom tržištu. Istovremeno očeku-jem da navedene mjere doprinesu daljem povećanju trgovini sa

zemljama članicama EU, kao i potpisnicama CEFTA sporazuma, s obzirom na značaj trgovine u okviru CEFTA-e na koju se u 2014. odnosilo oko 45 odsto crnogorskog izvoza roba i oko 10 odsto uvoza – zaključlio je ministar ekonomije Kavarić.

Poslovna izvrsnost i konkurentnost

Poslovna izvrsnost je najbolja praksa u upravljanju organizacijom, postizanju rezultata, upoređivanju sa dobrom praksom i jačanje konkurentnosti – glasi definicija Evropske fondacije za menadž-ment kvalitetom.

Prema riječima uvodničara u prvi panel, predsjednika Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore mr Danila Radomana, pro-izvodne ili uslužne organizacije koje primjenjuju poslovnu izvr-snost imaju za cilj zadovoljenje svih zainteresovanih strana onim što postižu, načinom na koji to postižu kao i onim što mogu postići sa uvjerenošću da će ostvareni rezultati biti održivi i u budućnosti.

Država Crna Gora, dodao je on, nalazi se na samom početku usta-novljavanja modela i nagrade izvrsnosti. Urađen je elaborat o usta-novljavanju nacionalne nagrade za kvalitet i poslovnu izvrsnost u Crnoj Gori, i očekuje se njegova verifikacija od strane Vlade Crne Gore.

- Nacionalna nagrada za kvalitet i poslovnu izvrsnost predstavlja snažan motivacioni faktor i podsticaj razvoju i širenju kulture i kvaliteta u Crnoj Gori, a samim tim povećava konkurentnost na domaćem i inostranom tržištu – rekao je Radoman.

Predsjednik Stručnog savjeta fondacije za kulturu kvaliteta i izvr-snost Republike Srbije prof. dr Miloš Jelić istakao je da kvalitet i poslovna izvrsnost se poslednje dvije decenije prepliću kao glavne vodilje za podizanje konkurentnosti kompanija.

- Dok kvalitet polazi od standarda i zahteva postavljenih pred orga-nizaciju koje treba ispuniti, poslovna izvrsnost traga za onim po-slovnim praksama koje su organizacije učinile uspešnom, odno-sno učinile su da organizacija po svojim performansama prednjači u svom poslovnom okruženju – rekao je Jelić.

Za postizanje poslovne izvrsnosti primjenjuju se modeli poslovne izvrsnosti koji se zasnivaju na određenim konceptima (principi-ma) i kriterijumima, a koriste se za mjerenje poslovne izvrsnosti. Postoji nekoliko globalno relevantnih modela, a oni se u nacio-nalnim okvirima preuzimaju, ili kao identični ili se prilagođavaju preovalađujućim poslovnim uslovima u određenom geografskom prostoru.

Predsjednik Hrvatskog društva menadžera kvaliteta dr Miroslav Drljača ocijenio je da poslovna izvrsnost predstavlja koncept upra-vljanja koje je rezultat evolucije Totalnog menadžmenta kvalite-tom.

- Poslovna izvrsnost kao filozofski pristup ima značajnu ulogu u stalnom poboljšanju. Kao pragmatički pristup ona je nedostižna i upravo zato motivira da se ka njoj teži – rekao je Drljača.

Prema njegovim riječima, redosljed aktivnosti kako bi kvaliteta doprinijela jačanju konkurentnosti je sljedeći: uvođenje sistema upravljanja kvalitetom kao strateška odluka organizacije i njego-vo shvatanje kao restrukturiranje sistema menadžmenta, slijedi nužna edukacija uprave, menadžmenta svih nivoa i zaposlenih, te mjerenje doprinosa povećanju konkurentnosti.

68

Broj 4 April 2015.

Nataša Kecman predstavila je aktivnosti kojim Privredna komora Srbije unapređuje sertifikat izvrsnosti Excellent SMI koji se dodje-ljuje malim i srednjim preduzećima i koji je objektivan znak kvali-teta. Mala i srednja preduzeća iz Srbije koja su nosioci ovog serti-fikata uključena su Evropsku mrežu preduzetništva koja podstiče njihov razvoj. Privredna komora Srbije planira dodatne benefite za nosioce ovog sertifikata, a na jesen je predviđen regionalni susret koji će se baviti ovom temom i očekuju da će se Privredna komora Crne Gore se uključiti u taj projekat.

Ljiljana Šljivić je govorila o sistemu kvaliteta u Pivari „Trebjesa“. Ova kompanija je izradila program izvrsnosti koji im omogućava da budu prvi izbor za potrošače, koji se zasniva na ljudskim re-sursima, upravljanju kvalitetom, bezbjednosti zdravlja, društveno odgovornom poslovanju i jačanju timskog rada.

Standardi u funkciji jačanja konkurentnosti - poboljšavanje i inovacije

Govoreći kao uvodničar u panel „Standardi u funkciji jačanja kon-kurentnosti – poboljšavanje i inovacije“, direktor Instituta za stan-dardizaciju Crne Gore mr Miodrag Perović ocijenio je da se nacio-nalna konkurentnost ne može ostvariti bez domaćih organizacija koje zadržavaju ili povećavaju svoj udio na globalnom tržištu.

- Crnogorska privredna društva treba da prepoznaju izvoz kao svoj prioritet u poslovanju i da obezbijede neophodne uslove (kvalitet i cijene proizvoda i usluga, međunarodne standarde kvaliteta, sa-vremenu marketing politiku) i odgovore konkurenciji na domaćem tržištu i istovremeno izazovima jedinstvenog tržišta Evropske unije – rekao je Perović.

Kvalitet proizvoda, dodao je on, smatra se vrlo bitnim faktorom konkurentnosti. Sistem kvaliteta po pravilu ne može biti cilj već sredstvo za stvaranje konkurentske prednosti, zaključio je Perović.

Profesor sa Fakulteta inženjerskih nauka Univerziteta u Kra-gujevcu dr Slavko Arsovski kazao je da je konkurentnost pojam koji se odnosi na preduzeće, region, državu, asocijacije država itd. Označava sposobnost entiteta da ostvari i održi lidesku poziciju u dužem periodu, tako da proizvodi postanu de facto standardi za druge.

- Konkurentska dominacija se ostvaruje integracijom poslovne strategije i kvaliteta, podržanog standardizacijom – rekao je Ar-sovski.

On je dodao da se uloga standardizacije ogleda u podršci infra-strukturi kvaliteta na nacionalnom nivou, transferu znanja sadr-žanog u standardima u poslovne procese preduzeća, unapređenju kvaliteta poslovnih procesa, proizvoda i preduzeća u celini i una-pređenje inovacionih procesa u preduzećima, poslovnom i nauč-nom okruženju.

- Ukupno posmatrano, na nivou preduzeća, uloga standarda na konkurentnost je dvojaka - kratkoročno, standardizacija smanju-je konkurentnost, jer su troškovi veći od ulaganja u unapređenje konkurentnosti, ali dugoročno, standardizacija poveća konkuren-tnost, ako se ostvare „prave stvari“ na „pravi način“ – objasnio je profesor iz Kragujevca.

Zemlje jugoistočne Evrope do sada nisu dovoljno koristile mo-gućnosti koje pružaju primjene standarda i posebno standarda

69

Broj 4April 2015.

sistema menadžmenta kvalitetom- QMS, odnosno, ne koriste već generisana znanja za razvoj i poboljšavanje konkurentskih pozici-ja organizacije, riječi su profesora emeritusa Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Milana J. Perovića.

- Ove zemlje, kao manje razvijene, nijesu shvatile značaj »kvalite-ta kao sposobnosti organizacije da uči i implementira korisnikove želje“, i ″kvaliteta kao sposobnosti organizacije da poboljšava per-formanse proizvoda, procesa i organizacije“, što su dvije osnovne definicije kvaliteta. Znači, nisu shvatile da su standardi i mena-džment kvalitetompokretači i potpora poboljšavanja i inovacije. A, inovacije su »slamka spasa« i osnovno oružje u borbi za povećanje konkurentske prednosti – rekao je Perović.

Istraživanja koja su rađena u Crnoj Gori na temu „Razvoj inovacija u malim i srednjim preduzećima″, prema profesorovim riječima, ne ulivaju optimizam, jer ukazuju na realnost da inovacije nijesu preokupacija rukovodstva pa ni zaposlenih u tim preduzećima. Tako većina organizacija nema planove za usavršavanje zapo-slenih, niti rukovodstvo prepoznaje ljudske potencijale kao izvor kompetentnosti.

- Nameće se pitanje da li u preduzećima ima malo inovacija zato što su ona nerazvijena, ili su organizacije nerazvijene zato što ima malo inovacija? Kada su u pitanju mala i srednja preduzeća, onda je problem inovacija vrlo kompleksan, pogotovo što je to perma-nentan i težak posao koji traži angažovanje svih zaposlenih – ka-zao je on.

Naglasio je da organizacija treba da obezbijedi da stalno pobolj-šavanje postane ustanovljeno kao dio organizacione kulture, kako sugerira standard kvaliteta ISO 9004. Tome treba dodati još stalne obuke i osposobljavanja zaposlenih i rad u grupi kao način sticanja nevidljive imovine i na osnovu nje konkurentske prednosti.

Savjetnica predsjednika Privredne komore Crne Gore Tanja Radu-sinović govorila je o aktivnostima ove asocijacije na unapređenju konkurentnosti kroz promovisanje standardizacije.

-Privredna komora je prepoznala standarde kvaliteta kao veoma bitne i sa njima uskladila svoje poslovanje da bi na taj način kvali-tetnije pružala podršku članicama. Privredna komora Crne Gore je jedina asocijacija u kojoj su okupljene sve institucije kvaliteta koje kod nas obilježavaju Svjetski dan kvaliteta – rekla je Radusinović.

Ona je podsjetila da je Komora prije šest godina ustanovila zaje-dnički žig Dobro iz Crne Gore sa namjerom da podstiče konku-rentnost i kvalitet domaćih proizvoda, te da je od 1969. godine ustanovila svoju Nagradu čiji se jedan od segmenata odnosi na unapređenje menadžmenta i inovativnost, kako bi podstakla kom-panije da drže korak sa zahtjevima modernog poslovanja.

O ovoj temi sa aspekta kompanije Čelebić govorio je njen predstav-nik Nikola Racković.

- Koje konkretne koristi kompanija Čelebić ima od uvođenja sis-tema menadžmenta? Povećali smo produktivnost i radne snage i opreme za 15%. Smanjili smo cijenu koštanja naših proizvoda, i time postali cjenovno još konkurentniji na tržištu. Smanjili smo broj reklamacija na naše proizvode za više od 25%. Sklopili smo više veoma značajnih ugovora sa velikim stranim investitorima, a jedan od uslova je bio sertifikat ISO 9001 – rekao je Racković.

Kompanija Čelebić je sertifikovana po standardu ISO 9001 od de-cembra 2010. godine.

Organizaciona kultura i kvalitet

Sekretar Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore Aleksan-dar Marđonović, otvarajući finalni panel na temu “Organizaciona kultura i kvalitet”, kazao je da je na menadžmentima organizacija da pronađu novi pristup kvalitetu koji će ići izvan tradicionalnih alata kakvi su sistem menadžmenta kvalitetom ili potpuni mena-džment kvalitetom.

- Osnov svakog poboljšanja kvaliteta je da se kreira organiza-ciona kultura u kojoj su strateški ciljevi organizacija „spušteni“ na dnevne ciljeve svih zaposlenih, fokusiranih na isporučivanje kvalitetnih poizvoda/usluga. To je kultura koja doprinosi zdra-vom radnom okruženju, prirodno naglašava neprekidno poboljša-nje procesa i usredsređena je na zadovoljstvo kupaca – rekao je Marđonović.

Prema riječima prof. dr Zdravka Krivokapića iz Centra za kvali-tet Mašinskog fakulteta u Podgorici, kultura kvaliteta predstavlja skup usvojenih zajedničkih principa, vrijednosti i normi kojih se pridržavaju svi pojedinci u posmatranom ambijentu sistema upra-vljanja.

- Interesantna je definicija organizacione kulture kao društvenog lijepka koji spaja članove organizacije pomoću usvojenih zaje-dničkih vrijednosti, simbola i društvenih ideala. Danas se često kultura kvaliteta posmatra kao dio organizacione (poslovne) kul-ture - rekao je prof. Krivokapić, dodajući da je danas jasno da je u određenim slučajevima kultura kvaliteta pokretač organizacione kulture.

On je naglasio da se efikasan način izgradnje i unapređenja kul-ture kvaliteta može ostvariti inicijativom i opredjeljenjem mena-džmenta i uključenjem i posvećenošću kvalitetu od strane zapo-slenih. Osnovni elementi kulture kvaliteta obuhvataju liderstvo, orijentaciju na korisnika, menadžment ljudskim resursima i pro-cesima, stalna poboljšanja i donošenja odluka na bazi činjenica.

Jedna od ključnih i nezaobilaznih komponenti organizacione kul-ture je kultura rizika, istakao je na konferenciji izvršni direktor Centralne banke Crne Gore Radoica Luburić.

- Kultura rizika je izvor snage, ali može biti i zvor slabosti svake or-ganizacije. Što je kultura rizika u organizaciji razvijenija, zaposleni su više u stanju da, razmišljajući na bazi rizika, donose efektivnije i efikasnije upravljačke odluke. Bez snažne kulture rizika, ni najbo-lji program za upravljanje rizicima ne može upotpunosti spriječiti donošenje loših odluka. Snažna kultura rizika u organizaciji može biti dostignuta stalnim poboljšavanjima, ali samo ako je ona istin-ski podržana od strane menadžmenta – kazao je Luburić.

On smatra da u Crnoj Gori moramo naučiti da efektivno i efikasno upravljamo njima, ako mislimo da opstanemo i uspijemo, što je i suština kulture rizika.

U okviru ovog panela govorila je Tijana Slagalo iz Spoljnotrgo-vinske/Vanjskotrgovinske komora Bosne i Hercegovine. Ona je predstavila aktivnosti asocijacije iz koje dolazi na polju kvaliteta i ukazala na najveći problem koji pogađa konkurentnost njihove privrede, a to je nedovoljno razvijena infrastruktura, koja je daleko od potreba privrede.

70

Broj 4 April 2015.

Svijetvijesti

Nevjerovatan pad cijena rude gvožđa

Pad cijena rude gvožđa na svjetskom trži-štu je nevjerovatan. Cijene su se smanjile za trećinu, za manje od mjesec dana. Iako za zemlje koje uvoze ovu rudu, ovaj razvoj događaja predstavlja dobru vijest, on je za njene proizvođače katastrofalan.

Zagađuju okolinu, zarađuju mnogo novca i imaju niskoplaćene radnike - sa takvim atributima, svjetske rudarske kompanije nemaju mnogo simpatija. Ali sa druge stra-ne, upravo one upošljavaju milione radni-ka, većinom u zemljama u razvoju.

Zemlje poput Brazila, Alžira ili Mongolije zavise od rudnika za dobar dio svojih pri-hoda. Ali gotovo svi sada proizvode željezo sa gubitkom.

Analitičari predviđaju da će cijene ove rude ostati niske, a sa pragom profitabilnosti od 50 dolara po toni, na prve bankrote nije tre-balo dugo čekati.

- Iskreno, mali igrači će teško opstati na svjetskom tržištu. Izazov pred kojim se na-laze jeste da li da nastave proizvodnju sa ovako niskim cijenama. A budući da su to uglavnom dionička društva, većina nema drugog izbora nego da nastave raditi - kaže analitičar Colin Hamilton.

McDonald's najavio promjene poslovanja i otvaranje novih restorana

Američka multinacionalna kompanija McDonald's saopštila je da će promijeniti poslovanje i povećati broj franšiznih resto-rana na globalnom nivou.

Prvo tromjesečje 2015. godine kompanija je zaključila sa slabim rezultatima, a izvršni direktor Steve Easterbrook predstavio je strategiju kojom planira poboljšati poslo-vanje McDonald'sa.

- Brojevi ne lažu. Neću bježati od hitne po-trebe za ponovnim pokretanjem ovog posla - kazao je Easterbrook.

Naime, 2014. godine prihodi ove multina-cionalne kompanije pali su za 15 posto, a prema svemu sudeći ni 2015. godina McDonald'su nije ništa bolja.

Easterbrook je rekao da će novi poslovni plan biti usmjeren na stvaranje upravljačke strukture koja će biti više odgovorna i koja će se sastojati od četiri globalna odjela, ali i da je franšiziranje »gorivo poduzetničkog duha« McDonald'sa, zbog čega ova kom-panija ima u planu povećanje broja fran-šiznih restorana s 82 posto na 90 posto u 2018. godiniMcDonald's planira pokrenuti i dostavu u New Yorku u saradnji sa Postma-tesom, a ova najava dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je konkuretni Chipotels uveo dostavu sa istim dostavljačem.

- Kompanija ne može zanemariti želje ku-paca, ako je njihova poruka bila jasna - re-kao je Easterbrook.

On je obećao da će se McDonald's za kreira-nje menija i marketinga fokusirati na digi-talnu tehnologiju.

Dnevnica za branje špargli 150 eura

Dnevnica za branje špargli u Njemačkoj je 150 eura, radni dan traje od osam do 10 sati, a uključena je i pauza, napominjući da su nedjelje neradne.

„U sektoru poljoprivrede radi se naporno i za naknadu od oko osam i po eura po satu bruto, što je za veliku većinu Nijemaca jako niska plata, tako da s njihove strane goto-vo nema interesa za tako naporan, a slabo plaćen posao. Ipak, vrlo je atraktivan stran-cima, naročito Hrvatima i Poljacima”, ka-zao Mario Koturić, član Uprave Hrvatskoga ekonomskog saveza u Frankfurtu za „Slo-bodnu Dalmaciju”.

Od navedenog iznosa plate odbija se porez. Sezonski radnici taj plaćeni porez mogu dobiti natrag, ako ulože zahtjev na kra-ju poreske godine, ali je problem što malo sezonskih radnika poznaje zakon, pa nisu upoznati ni s tom mogućnošću.

Na internet forumima takođe se razmje-njuju informacije o odlasku u Njemačku i radu na ovakvim poslovima.

Mišljenja su podijeljena – od oduševljenja brzom zaradom, do razočarenja visokim cijenama, posebno cigareta i drugih tzv. luksuznih artikala.

Kao nedostaci navode se i rad po „cijeli dan” (nije precizirano), pauza za ručak od sat vremena (navodno smještaj u radnim bara-kama i jedan obilan obrok stoje 10 eura po danu), a radi se svim danima osim nedjelje.

Eurozona najbolji region za investiranje

Evropa je prestigla Sjedinjene Američke Države na listi regiona koji su najbolji za invesiranje, pokazuju podaci koje je objavio Blumberg.

Prema anketi koju Blumberg (Bloomberg Markets Global Poll) sprovodi od 2009. go-dine, 35 odsto ispitanih je reklo da je euro-zona prvi ili drugi izbor po mogućnostima za investicije u narednih 12 mjeseci.

Ovo je prvi put da je eurozona prva na listi. SAD, koje su dobile glas 33 odsto ispitanih trgovaca, analitičara, menadžera i direkto-ra, pale su na drugo mjesto, i prvi put nisu na vrhu od 2010.

Kina koja je 2010. bila prvi izbor, sada se smatra jednim od lošijih tržišta za investi-ranje.

71

Broj 4April 2015.

Evropa se popela na prvo mjesto uprkos neizvjesnosti u pregovorima Grčke i među-narodnih kreditora, kao i opasnosti da ta zemlja izađe iz eurozone.

- To je kao da Konektikat izlazi iz SAD - re-kao je predsjednik finansijske grupe CB3 Čarls Braun koji je učestvovao u ispitivanju.

- Da li bi nam nedostajao? Da. Da li bi to pro-mijenilo privredu zemlje? Ne - dodao je on.

Dvije petine ispitanih navelo je da se pri-vreda eurozone poboljšava, dok je na isto pitanje u januaru to reklo 14 odsto.

Poslije Eurozone (35 odsto) i SAD (33 odsto), na listi slijede Indija (27), Kina (14), Japan (13), Rusija (13), Brazil (10) i Velika Britanija (osam odsto).

Evropska komisija u ratu sa Google--om

Evropska komisija otvorila je široki front prema Googleu, optuživši ga za zloupotre-bu dominantnog tržišnog položaja.

Komesar za konkurenciju Margrethe Ve-stager u aprilu je optužila najvećeg pre-traživača interneta da je na svojim strani-cama s opštim rezultatima pretraživanja sistemski stavljala u povoljniji položaj vla-stiti proizvod za upoređivanje cijena. Osim toga, Vestager je objavila da će Komisija pokrenuti i zasebnu istragu o Googleovoj mobilnoj platformi Android kako bi se ispi-tale sumnje da je američka kompanija pri-siljavala druge firme koje koriste taj softver na sklapanje ugovora suprotnog pravilima tržišne utakmice.

- Google sada ima priliku uvjeriti Komisiju u suprotno - izjavila je Vestager.

Ako ih ne uspije uvjeriti, Googleu se „smije-ši” kazna koja može dosegnuti do 10 posto godišnjih prihoda. Evropska komisija već ima iskustva obračuna s američkim tehno-loškim divovima. Tako je zbog sličnih optu-žbi Microsoft kažnjen s 497 milijuna eura, a Intel je 2009. platio gotovo 1,1 milijardu eura kazne.

Kina investira 46 milijardi dolara u Pakistan

Predsjednik Kine Xi Jinping u Pakistanu je najavio investiciju u vrijednosti od 46 milijardi dolara. Riječ je o izgradnji Kine-sko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC) - mreže puteva, željeznice i cjevo-voda između ove dvije zemlje.

Ovaj koridor bit će dug oko 3.000 kilometa-ra i spajat Gwadar u Pakistanu s kineskom zapadnom Xinjiang regijom. Projekt će dati Kini direktan pristup Indijskom okeanu.

Ovo će doprinijeti kineskom planu da poja-ča ekonomski utjecaj na centralnu i južnu Aziju.

- Pakistan je za Kinu od ključnog značaja. Ovo će biti uspješna investicija - rekao je Mushahid Hussain Sayed, šef pakistan-skog Komiteta za odbranu pri parlamentu.

Pakistan se nada da će ova investicija po-moći njihovoj ekonomiji koja je u padu.

Ugovor vrijedan 28 milijardi dolara već je potpisan.

Prema planu CPEC-a, kineska vlada i banke će pozajmiti novac kineskim kompanijama kako bi investirale u projekat.

Tu su i projekti energije vezani za vjetar, ugalj, sunce i hidrologiju koji bi trebalo da proizvedu 10.400 megavati energije Pa-kistanu do 2017. godine. Vrijednost je 15,5 milijardi dolara. Bit će izgrađen i optički kabal između dvije zemlje u vrijednosti od 44 milijarde dolara.

Pakistan se nada da će ovim postati regio-nalni ekonomski centar.

Najbrži pad ekonomije u Ukrajini

Ukrajinski bruto domaći proizvod (BDP) pao je 6,5 odsto od aprila prošle godine, dok je Libija na drugom mjestu po najlošijim rezultatima na području ekonomije, navo-di se u analizi britanskog lista The Econo-mist. Rusija je peta, dok se Grčka nalazi na 15. mjestu, prenosi SEEbiz.

Britanski magazin je objavio i rang-listu zemalja čije ekonomije bilježe najbrži rast u svijetu, na kojoj prvih pet mjesta zauzi-maju afričke zemlje, na čelu sa Papuom Novom Gvinejom. Indija je na listi najbrže rastućih ekonomija šestoplasirana, dok je Kini pripalo 12. mjesto.

Ukrajinska ekonomija je pokazala znake najdublje recesije u poređenju sa ostatkom svijeta, prema podacima do kojih je Econo-mist došao analizom jednogodišnjeg rasta BDP zemalja od aprila prošle godine.

Podaci pokazuju da je ekonomija Libije pala 6,4 odsto, dok Macao, treća zemlja sa najnezavidnijom ekonomijom, bilježi eko-nomski pad od šest odsto.

Ekvatorijalna Gvineja je četvrta zemlja u svijetu po najlošijim ekonomskim rezulta-tima i ostvarenim padom BDP od 5,5 odsto, dok je petoplasirana Rusija, čiji je BDP pao četiri odsto u proteklih godinu. Grčkoj, čiji je BDP zabilježio tek neznatan pad, pripalo je 15. mjesto na listi najbrže padajućih eko-nomija u svijetu.

U ponedjeljak je Valerija Gontareva, koja se nalazi na čelu ukrajinske Nacionalne banke, rekla da je recesija te zemlje stigla do dna. Ona je najavila postepeni oporavak počevši od drugog kvartala ove godine.

Svjetska banka (SB) je, međutim, u srijedu snizila ekonomske šanse Ukrajine, pred-viđajući pad njenog BDP-a od 7,5 odsto to-kom ove godine.

72

Broj 4 April 2015.

Od početka februara do početka aprila 2015. godine ruska je rublja skočila za 22,3 posto i tako postala najprofi-

tabilnija valuta na svijetu, rekao je za Rus-sia Beyond The Headlines (RBTH) Aleksej Kozlov, glavni analitičar investicijske kom-panije UFS, prenosi Bankar.me.

Prema njegovim riječima, ruska valuta je bilježila brži rast od cijene nafte za koju je tradicionalno vezana. U istom razdoblju je sjevernomorska nafta tipa Brent posku-pjela za svega 9,8%, tj. s 53 dolara na 58,2 dolara.

Kako objašnjava stručnjak, rublja raste u velikoj mjeri zahvaljujući interesu investi-tora za visoku profitabilnost koju ostvaruju tržišta u razvoju. Ranije, u decembru 2014., ruska valuta je izgubila vrijednost za oko 50% u odnosu na američki dolar i euro.

Konstantin Koriščenko, zamjenik Katedre za tržište vrijednosnih papira i finansijski inženjering Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (a to je institucija koja najviše utiče na finansijsku politiku ruske vlade) i nekadašnji zamje-nik direktora Centralne banke, objasnio je za RBTH da ruska rublja proteklih sedmica raste zahvaljujući čitavom nizu pozitivnih faktora.

Među najvažnije on ubraja to što je Cen-

Vrtoglav rast ruskog novca

Rublja najprofitabilnija svjetska valutaPorast vrijednosti rublje je u velikoj mjeri zahvaljujući interesu investitora za visoku profitabilnost koju ostvaruju tržišta u razvoju.

zasad nije u porastu.

Stručnjaci zasada nisu sigurni hoće li nagli rast rublja imati dugoročnu tendenciju.

- Tvrdnje da se kurs rublje ‘otkačio’ od ci-jene nafte nisu potpuno korektne. Prije se može govoriti o drugačijem nivou cijena nafte u rubljima za 2015. godinu - kaže Kori-ščenko. Po njegovim riječima, nije jasna ni situacija s međunarodnim cijenama nafte. Sporazum s Iranom usmjerava te cijene na jednu, a sukob u Jemenu na drugu stranu.

Eksperti, međutim, ističu da u ruskoj eko-nomiji i dalje postoje krupni problemi.

- Banke nemaju dovoljno kapitala, rast je blizak nuli, i dalje je prisutna tendencija povećanja državnog sektora u ekonomiji – sve to zabrinjava i ne ulijeva optimizam glede buduće vrijednosti nacionalne valute - smatra Konstantin Koriščenko.

Ako cijena nafte ne skoči, kaže on, i ako se ne sačuva odliv kapitala iz Rusije, onda će perspektive kursa rublja u 2016. godini biti daleko manje “ružičaste” nego u 2015. U cjelini uzevši, situacija izgleda mnogo bo-lje nego prije nekoliko mjeseci, ali da bi se pozitivna tendencija očuvala vlada mora stimulisati tržišne mehanizme, a ne čekati kada će skočiti cijena nafte, smatra bivši zamjenik direktora Centralne banke.

tralna banka odobrila bankama devizne kredite u vrijednosti od ukupno 30 milijardi dolara i smanjila referentnu kamatnu sto-pu sa 17% na 14%, a popustila je i napetost na istoku Ukrajine.

- Sve to je uticalo na visoku spekulativnu privlačnost investicija u rublju i aktive iz-ražene u rubljima - kaže Koriščenko.

Po mišljenju analitičara investicijskog hol-dinga Finamore Antona Soroka, ruska va-luta u najskorije vrijeme može zabilježiti još veći rast ukoliko skoči cijena nafte i ako se na spoljno-političkoj sceni pojave oči-gledni uslovi za ukidanje sankcija Rusiji.

U pozitivne faktore on ubraja sporazume s pojedinim zemljama Evropske unije, pri-mjerice s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, s kojim se 8. aprila sastao preds-jednik Rusije Vladimir Putin.

- Situacija u Ukrajini u ovom trenutku, u cjelini gledano, djeluje kao stabilna, te bi se reklo da nema razloga za pooštravanje retorike od strane EU i SAD-a - smatra So-roko.

Po mišljenju Alekseja Kozlova, za jačanje rublje je u velikoj mjeri zaslužna Centralna banka, koja je kreditno-monetarnom po-litikom uspjela znatno ublažiti volatilnost valute. On ističe da i pored poskupljenja ru-blje interes investitora za rusku ekonomiju

73

Broj 4April 2015.

Irska rekorder u ekonomskom rastu i

iseljavanju stanovnika

U Sjedinjenim Američkim Državama danas živi 36,9 miliona Amerikanaca irskog porijekla, što je osam puta više od sa-dašnjeg broja stanovnika u Irskoj (4,6 miliona).

„Keltski tigar“ uspio je da dobije sve bitke osim jedne - da zaustavi odlazak stanovnika iz zemlje.

Od 2010. godine, kada je 15 odsto populacije ostalo bez posla, 240.000 Iraca je emigriralo, prenosi list Figaro.

Dok Grčka uporno pokušava da ubijedi Međunarodni monetarni fond (MMF) da joj produži rok za vraćanje duga, Irska traži od MMF-a da joj dozvoli da unaprijed otplati svoj dug.

Dablin s nestrpljenjem očekuje da idućeg mjeseca otplati preosta-li dug MMF-u od 5,5 milijardi eura, pošto je početkom aprila vratio 3,5 milijardi eura, a prošle godine je izmirio prvu tranšu duga od devet milijardi eura.

„Ovaj plan prevremene otplate duga omogućava uštedu od 1,5 mi-lijardi eura kamate na kredit“, objašnjava irski ministar finansija Majkl Nunan.

Dokaz ozdravljenja privrede Irske je i taj što je odnedavno kama-tna stopa zaduživanja za ovu zemlju na finansijskim tržištima manja od kamate na kredit koji su odobrili MMF, EU i Evropska centralna banka.

Irska je 2013. zabilježila privredni rast od 3,5 odsto, a prošle godine od čak 4,8 odsto, postavši tako rekorder ekonomskog rasta u EU.

„Keltski tigar“, kako su ovu zemlju nazivali prije izbijanja eko-nomske krize 2008, ponovo je u punoj snazi osim u jednom pogle-du - a to je odliv stanovništa koji je od 2010, kada je stopa nezapo-slenosti iznosila 15 odsto, dostigao brojku od 240.000.

„Iseljavanje stnovništva iz zemlje je pogubno za našu ekonomiju. Potrebno nam je da se iseljenici vrate kući“, objasnio je Enda Keni, predstavljajući plan o dijaspori Global Ajriš.

Irska dijaspora je jedna od najbrojnijih u svetu. Samo u SAD irska dijaspora broji 36,9 miliona, sedam miliona Australijanaca takođe ima pretke irskog porekla, kao i 900.000 Britanaca.

Masovno iseljavanje Iraca seže još u XVII vijek, kada je 100.000 Iraca nasilno iseljeno u Ameriku, a kulminacija je bila sredinom XIX veka kada je zavladala velika glad.

U posljednjem velikom migracionom talasu iz 2010, prema poda-cima irske vlade iz 2013. godine, 62 odsto činilo je visokoobrazo-vano stanovništvo životne dobi između 25 i 34 godine.

„Jedini odgovor u borbi protiv iseljavanja stanovništva je politika solidnog zapošljavanja“, ocijenio je nedavno irski ministar za za-pošljavanje Ričard Bruton.

Dablin je u julu 2014. osnovao ministarstvo za dijasporu koje nudi posebne vidove pomoći porodicama koje žele da se vrate u zemlju.

Irske vlasti smatraju da će od 2016. talas iseljavanja biti preokre-nut u korist povratnika, a da će stopa nezaposlenosti, koja je u februaru pala na najniži nivo u protekle tri godine od 9,9 odsto, biti smanjena do 2018. na pet odsto, prenosi Tanjug.

74

Broj 4 April 2015.

Joseph Stiglitz

Američki san je mit

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz kaže da su SAD zemlja s velikim nejednakostima u prihodi-ma i da su šanse za poslovno napredovanje male.

SAD predstavljaju jednu od najlošijih sredina za mogućnost u na-predovanju, rekao je Stiglitz.

„Američki san je mit“, izjavio je Stiglitz.

Stiglitz koji je profesor na Univerzitetu Columbia, trenutno se nala-zi na turneji na kojoj promoviše svoju knjigu „Great divide“ (Velika podjela) u kojoj se nalaze njegovi tekstovi o nejednakim društvi-ma.

Kako piše CNN, trenutak za oglašavanje Stiglitza po ovom pitanju „nije mogao biti bolji“, jer je nejednakost prihoda postala jedna od najvažnijih tema pred predsjedničke izbore 2016. i predsednički kandidati već tragaju za svojim receptom za rješenje ovog proble-ma.

On je o ovome već pričao sa potencijalnom kandidatkinjom Demo-kratske stranke na predstojećim izborima Hillary Clinton.

Stiglitz tvrdi da uzrok nejednakosti prihoda u SAD-u nije samo re-zultat odnosa na tržištu, već i da državna politika ima veliki uti-caj na ovo, naročito nakon pobjede Ronalda Reagana na izborima 1980.

On je napomenuo da je poslije Drugog svjetskog rata postojao uslov za dobar prosperitet američke ekonomije, ali od tada plate radnika stagniraju.

U međuvremenu plate direktora su porasle na dohodak trideset puta viši od dohotka prosječnog radnika.

„Ne postoji čarobni štapić za rješavanje nejednakosti“, naglasio je Stiglitz i dodao da je jedan od načina za borbu protiv nejednakosti, smanjivanje moći kompanija monopolista.

Benoît Cœuré

Ekonomski oporavak eurozone

Ekonomski oporavak stigao je u 19 zemalja koje kao valutu koriste evro, ali je sada na njihovim vladama da osiguraju da on potraje. »Oporavak očigledno postoji u evrozoni. Privre-

dni rast se vraća, u porastu je poverenje preduzeća i domaćinstava, a posebno je dobra vest da je taj oporavak zasnovan na domaćoj tražnji i potrošnji«, izjavio je član izvršnog odbora Evropske cen-tralne banke Benoît Cœuré.

- Trenutno je, ipak, oporavak nedovoljan i neujednačen u različitim zemljama. Plašimo se da su trenutni pozitivni signali tek ciklična pojava, rekao je on, pozivajući vlade da podstaknu ekonomske re-forme. Da bi pomogla u oporavku ekonomije, ECB je lansirala obi-man program kupovine obveznica zemalja evrozone, poznat kao kvantitativno labavljenje, kojim planira da uliva 60 milijardi evra mesečno u ekonomiju evrozone do septembra 2016. U kombinaciji sa slabljenjem evra i niskim cijenama energenata, šema ECB pru-ža značajan podstrek privredi, navodi Cœuré.

- Pravi test biće podsticanje investicija u Evropi ove godine. Da bi-smo to postigli, potrebni su povoljni uslovi finansiranja. O tome mi brinemo, to je uloga ECB. Ali ljudi moraju imati planove i želju da posluju. Uloga vlada je da ih ohrabri u tome, smatra Cœuré.

Na pitanje o budućnosti Grčke u eurozoni, bankar je rekao da je pred Atinom još dosta posla, iako njen izlazak iz monetarne unije nije opcija koju ECB razmatra. »Ogromna većina Grka želi da osta-ne u evrozoni. Na njihovoj je vladi da preduzme neophodne korake da to omogući«, navodi Cœuré, dodajući da neizvjesnost u prego-vorima između Atine i njenih kreditora koči ekonomsku aktivnost i nosi rizike po grčki finansijski sektor. Grčka, kojoj ponestaje goto-vine, poručila je partnerima iz eurozone u februaru da će do kraja aprila postići sporazum sa kreditorima o listi reformi neophodnih za otključavanje preostale tranše iz kredita medjunarodne pomoći, vrijedne 7,2 milijarde evra. Do postizanja sporazuma, međutim, Atina ostaje bez pristupa sredstvima iz kredita pomoći, zbog čega joj preti bankrot, a možda i izlazak iz eurozone, prenosi Tanjug.

75

Broj 4April 2015.

Prema podacima investicione banke Jefferies, gotovo 70 odsto njemačkih obligacija ima negativan prinos. U Francuskoj je taj pokazatelj 50 odsto.

Ekonomski komentator Jeremy Warner

Prijeti najmasovniji finansijski kolaps u istoriji

Svijetu prijeti najmasovniji finansijski kolaps u istoriji, a po-većanje krize u eurozoni smanjuje teren za manevre, ocje-njuje ekonomski komentator i urednik u britanskom listu

Telegraf Jeremy Warner.

U komentaru pod naslovom „Negativne kamatne stope vode svijet na put najmasovnijeg sloma u istoriji”, Warner ukazuje da više od 30 odsto svih državnih obveznica zemalja eurozone ima negativni kamatnu stopu, što iznosi oko dva biliona eura u hartijama od vri-jednosti, prenosi Analitika.

Takvo stanje stvara dodatni teret za makroekonomsku situaciju i prijeti finansijskoj stabilnosti eurozone, upozorava on.

Od najave programa kvantitativnog labavljenja Evropske central-ne banke (ECB), prije četiri mjeseca kada su prinosi na 10-godišnje švajcarske obveznice prvi put u istoriji skliznuli u negativnu zonu, pokrenula se lavina negativnih kamatnih stopa širom evropskih tržišta državnih obveznica.

U potrazi za „sigurnim utočištem”, investitori su odlučili da pre-uzmu rizik i da plate vladama za privilegiju njihovog kreditiranja.

- Ako posmatramo svaku državu posebno, statistika još više uža-sava. Prema podacima investicione banke Jefferies, gotovo 70 od-sto njemačkih obligacija ima negativni prinos. U Francuskoj je taj pokazatelj 50 odsto«, predočava Warner.

On je naveo primjer Španije koja prije nekoliko godina apsolutno nije bila u stanju da otplaćuje svoje obaveze, a njen negativni po-

kazatelj je iznosio samo 17 odsto.

Sa njegove tačke gledišta, to se nikada nije desilo u ovakvoj raz-mjeri, ali sa povećanjem krize u eurozoni sve je manji prostor za manevre, a mogućnost bankrota postaje sve realnija.

Ono zbog čega su negativne kamatne stope razlog za brigu jeste činjenica da je, po Vornerovom mišljenju, obim rasta svjetske tra-žnje gotovo u potpunosti uslovljen rastućim nivoom duga.

Javni dug je počeo da raste kada su kompanije i domaćinstva smanjila svoje zaduživanje. U pogledu kreditne ekspanzije, tržišta u usponu su jednostavno zamijenila zapadne države, piše Warner, i dodaje da je alarm koji upozorava na finansijsku krizu prošao go-tovo neregistovano.

Samo kombinovani javni javni dug zemalja Grupe 7 (G7) je pora-stao za skoro 40 procenata na oko 120 odsto njihovog BDP-a od početka krize, dok je ukupan dug privatnog nefinansijskog sektora porastao za 30 odsto, što znatno nadilazi privredni rast.

Hvatajući se u koštac sa negativnim privrednim tendencijama, vodeće centralne banke širom svijeta su se jedna za drugom latile prakse štampanja novca.

Prvo je to učinila američka Uprava fedralnih rezervi, za njom Banka Engleske i Centralna banka Japana, a sada i u EU, navodi britanski analitičar i zaključuje da to može da poljulja makroeko-nomsku i finansijsku stabilnost svijeta u cjelini.

76

Broj 4 April 2015.

Brze željeznice, novi auto-putevi i luke trebalo bi da povežu cijelo tržište Evrope i Azije, sa ukupno tri milijarde potroša-ča. Koliko je porastao svjetski uticaj, postalo je jasno prošlog

mjeseca: prvo Velika Britanija, a potom i druge velike članice EU šokirali su SAD pridruživši se kao suosnivači u Azijskoj banci za ulaganja u infrastrukturu (AIIB).

Međutim, u martu je dodatni zamah dobila još jedna kineska inici-jativa koja bi mogla da ima dramatičan uticaj na svjetsku privredu, a iz koje bi i Hrvatska mogla da izvuče prednosti ako se na strate-škom nivou otvori novim prilikama, piše Jutarnji list.

Kinezi su spremni sami da ulažu, nude kredite i garancione fondove, a ukupna ulaganja procjenjuju se na bilione dolara. Za početak, Kina je za međunarodna ulaganja osnovala novi fond vrijedan 40 milijardi dolara.

Razvojni fond

Riječ je o novom „putu svile“, golemom programu infrastrukturnih ulaganja pod nazivom „Jedan pojas – jedan put” (One Belt One Road). Na posljednjem zasijedanju Nacionalnog narodnog kongre-sa u martu ova inicijativa – koja jednim svojim krakom dotiče i Hrvatsku – imenovana je kao glavni prioritet Kine, a to znači da iza projekta stoji i konkretan novac.

Novi autoputevi, brze željeznice, luke kao i energetska i komunika-ciona infrastruktura trebalo bi, ciljaju Kinezi, da povežu cijelo evro-azisjko područje sa tri milijarde potrošača. Kopnena komponenta, “Privredni pojas puta svile“, trebalo da poveže 20 zemalja od Kine do Turske, Rumunije i sjevera Evrope, a “Pomorski put svile 21. vi-jeka” pojačaće pomorske rute do Afričkog roga i Sueckim kanalom do sjevernog Jadrana.

Kinezi su spremni sami da ulažu, nude kredite i garancione fondo-ve, a ukupna ulaganja procjenjuju se na bilione dolara. Za početak, Kina je za međunarodna ulaganja osnovala novi fond vrijedan 40 milijardi dolara.

Krešimir Jurlin, naučnik sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose, ističe kako je u Hrvatskoj, ali i cijeloj Evrop-skoj uniji srazmerno malo pažnje upućeno ovoj kineskoj inici-jativi, “vjerovatno zbog percepcije kako je riječ o projektu daleke budućnosti”.

77

Broj 4April 2015.

Megaprojekat koji će promijeniti svijet

Dramatičan uticaj novog

Puta svile

Željeznice i tuneli

Ideja zaista zvuči futuristički i megalomanski jer dvije kompo-nente te inicijative, kopnena i morska, predstavljaju integrisani niz velikih infrastrukturnih projekata, procijenjenih na više od 20 biliona dolara. Međutim, nije riječ o tek planiranoj gradnji pruge ili autoputa sa početkom u Kini, koja će za deset ili 20 godina završiti u Evropi. Dio tog projekta već se ostvaruje te je Kina najavila aloka-ciju 40 milijardi dolara u razvojni fond kao dio svojih ukupnih pla-niranih ulaganja. Kina takođe sufinansira konkretne projekte koji su kompatibilni sa inicijativom, prema bilateralnim sporazumima sa Kazahstanom – ističe Jurlin.

– Prema postojećim planovima, obije komponente potencijal-no uključuju i naše tranzitne pravce jer prekomorska završava u Jadranu, a željeznička u Turskoj. Ponovo, nije riječ o dalekoj budućnosti jer je našoj javnosti malo poznato da se povezivanje Evrope i Azije izrazito intenziviralo, na primjer otvaranjem tunela ispod Bosfora 2013. te uspostavljanjem željezničke trans evroa-zijske veze preko Rusije koja je ostvarena 2011. godine – navodi Jurlin.

Velike mogućnosti

Naglašava kako je stoga potrebno strateški razmotriti ne samo činjenicu što će paketi sa Dalekog istoka sve brže stizati do hr-vatskih potrošača i tako dodatno predstavljati konkurenciju hr-vatskim trgovcima, nego i vrlo velike mogućnosti infrastrukturnih ulaganja u Hrvatskoj te u zemljama bližeg okruženja.

Steen Jakobsen, glavni ekonomista danske Saxo banke koji je pro-šle nedelje boravio u Hrvatskoj, kaže kako su motivi Kine prilično jasni.

– Kina ostaje bez izvoznih tržišta, ali novi put svile će Pekingu obezbijediti ne samo trgovinu, nego i uticaj na tržištima u nastaja-nju u cijeloj Aziji i Evropi – objašnjava Jakobsen.

Azijska banka za infrastrukturna ulaganja biće ključni dio finansi-ranja infrastrukture novog puta svile, napominje Jakobsen te isti-če kako se dosad toj banci priključilo više od 60 zemalja. Međutim, primijetio je, Hrvatska nije zatražila članstvo.

78

Broj 4 April 2015.

Isaac Tigrett, osnivač lanca Hard Rock Cafe

Velika besmislica je da ne možeš biti duhovan i imati novac

Osnivač Hard Rock Cafea govori o po-čecima poslovanja i spoju biznisa i duhovnosti. Isaac Tigrett specifična

je osoba svijeta biznisa, muzike i kulture.

Od svoje najranije mladosti bavio se muzi-kom i umjetnošću i njihovim uticajem na biznis. Vizija o smjeru društveno-kultural-nih promjena podstakla ga je da već u dva-desettrećoj godini života osnuje Hard Rock Cafe, prvi „besklasni“ restoran u Londonu. Nije mu bilo jasno zašto u Londonu bankari ne žele ručati s pekarima pa ga je klasna razdvojenost potaknula da okupi ljude na jednom mjestu. Poznat po svojoj osebujnoj organizacijskoj kulturi koja se vodila sloga-nom „love all, serve all“, Hard Rock Cafe pod njegovim je vodstvom ubrzo postao svjet-ski brend radi zabavnih i edukativnih sadr-žaja te posebne radne atmosfere i energije zaposlenih.

Nakon prodaje vlasničkog djela u kompa-niji i nekoliko godina posvećenih dobro-tvornom radu, 1992. godine pokreće House of Blues, jedinstveni lanac okupljališta po-svećenih promociji muzike ruralnog juga Amerike: Bluesa, Rhythm & Bluesa, Gospe-la, Jazza i Rock & Rolla. Novi preduzetnički poduhvat uskoro je postao toliko uspješan da ga je Tigrett 1997. godine prodao ugle-dnim investitorima kao što su Chase Bank, Disney Company, Univerzitet Harvard i Goldbury Ventures. Isaac trenutno živi i radi u južnoindijskoj državi Andhra Pra-desh i priprema novi projekt, svoju novu viziju, duhovno edukativni centar pod na-zivom Mystic Inn 7th Ray.

Rođeni ste u Americi, no biznis ste počeli u Engleskoj. Kako je sve počelo?

Rodom sam iz Jacksona, u državi Tennes-see. To je ruralno naselje između Neshvil-la i Memphisa. Tamo sam proveo prvih

o tome svom društvu jednom mjesečno u nekom od Hard Rock Cafea u svijetu, i tako sam vodio svoj posao. Moram reći da je po-ruka: „Voli sve, služi svima“, postala moto mog društva i svih ljudi koji su se divili onome što smo radili. To je bio jedini način da se uspješno proživi i stvara.

Tih ste godina počeli s društveno odgovor-nim poslovanjem. U što se uložili novac?

Osnovao sam fondaciju zvanu Rubber i u nju uložio pola svoje dobiti. Ona je prima-la polovinu prihoda od trgovine Hard Rock Cafea, koji su prodani za čudesnih 108 mi-lijuna dolara. Oh, Bože! Nakon prodaje Hard Rock Cafea bio sam blagosloven doći u Put-taparthi u Indiji graditi bolnicu sa Sai Ba-bom. On je širom Indije otvorio više od 200 škola. Također je otvorio univerzitet, visoku školu i mnoge druge škole. Sve to počiva na donacijama imućnih Sai sljedbenika koji novac daju anonimno središnjem povjere-ništvu i to godinama. Oni dolaze k njemu, a on na primjer kaže: „Sagradit ćemo školu“. Odmah dolazi neko sa strane i kaže: „Evo novca za to”. On kaže: „Odlično!” Ili kaže: „Ne!”. Čuo sam da kako od deset ponuda, devet odbija jer zna da to nije u redu. To je bio fenomen za mene kao biznismena, bilo je nevjerojatno gledati ga kako to radi.

Može li se biti duhovan i milijarder? Koliko vam je duhovnost pomogla u biznisu?

Velika je razlika između religije i duhov-nosti. Religija je u osnovi 'korporacija koja ne plaća porez'. Duhovnost je individualno putovanje na isto mjesto na koje svi idemo, bez obzira tko smo i koje smo religije. Lju-di kažu: »O, ne možeš biti duhovan i imati novac!« To je besmislica, apsolutna besmi-slica. Ono što ne može biti je obožavati no-vac i biti duhovno angažiran. Došao sam do točke gdje sam kroz meditaciju dosegao

petnaest godina života, a onda sam otišao u Englesku. Moji roditelji su se tada rastali i otac je sa svojim poslom prešao u Engle-sku. Imao sam metafizičke posjete od svoje četrnaeste godine. Tada sam time bio uža-snut. Nisam to shvatao. Nije lako kada ti stvari koje nisu tvog porijekla dolaze u svi-jest. Sada znam da je to put prema onome što mi u stvari jesmo ili bi trebali biti. Počeo sam se baviti poslom koji sam nazvao Hard Rock Caffe. Bio sam vatreni sljedbenik Jimi Hendrixa, Creama i Led Zeppelina i raznih drugih grupa koje još i danas cijenim. Mi-slim da su fantastični. I tako sam počeo raditi. Gospod me iznad mojih očekivanja blagoslovio izvanrednim uspjehom.

„Voli sve, služi svima“, slogan je koji vam je promijenio život. Gdje ste čuli za njega i kako vas je potaknuo na poslovne uspje-he?

Bilo je to 1974. godine, kada sam prvi put otišao u Puttaparthi u Indiji. Primijetio sam jedan mali drveni znak na vratima pre-ko puta kantine u ašramu. Taj znak je još tamo. Na njemu piše: „Voli sve, služi svima“. Pomislio sam: „Smjestio me u ovaj zapanju-jući ludi svijet i ludi posao“, i ta mi se po-ruka tako snažno dopala da sam pomislio: „Sigurno da je ovo jedina stvar koja je bitna u ovom životu i želim to uvesti u svoj po-sao“. Ta jedna kratka poruka promijenila je čitav moj život. Vratio sam se u Ameriku i počeo to propovijedati svom društvu. To se nalazi u mom srcu i uvijek sam to osje-ćao: „Voli sve, služi svima“, to je ono zašto smo rođeni, zašto smo ovdje, nema druge stvari za razmišljanje. I tako je ta poruka postala moto mog posla. U svakom Hard Rock Cafeu širom svijeta vidjet ćete natpis: „Voli sve, služi svima“ štampano je to na milionima majica i svim drugim proizvo-dima brenda. Imao sam običaj držati govor

79

Broj 4April 2015.

određeno stanje uma. Shvatio sam da sam postao nevezan za mno-ge stvari, materijalne stvari o kojima ionako nikada nisam naročito brinuo.

Živimo u vrijeme velikih promjena, tržišnih, ali i moralnih. Kakav je vaš stav o tome?

Mi smo u najmračnijem vremenu medija, televizije i svega toga. To-liko smo prestimulirani i kontrolirani. Vjerujemo u sve što vidimo, sve što čujemo. Ogovaramo, ogovaramo i ogovaramo o svemu. Ovo je izvanredno vrijeme. Ljudi su u davna vremena, prije 5000 godina, prolazili kroz nevjerojatne poko- re, samo da makar na trenutak mogu vidjeti Gospoda. A mi smo u najmračnijem raz-doblju koje nije ispunje-no ničim drugim nego zavišću, pohlepom, sebičnošću, ljutnjom i mržnjom i potpuno smo nesvjesni toga. Kao da smo to zaslužili, kao da smo to platili nekom pokorom. Ne mogu

vam opisati koliko sam uzbuđen mišlju da ću biti tu u vrijeme te promjene, možda uz malo sreće, no sigurno će biti moja kćer. I to

dugo očekivano vrijeme će uskoro početi.

Što je najvrijednije što posjedujete? Koja je vaša poruka?

Imam 66 godina, ne znam koliko vreme-na mi je ostalo, ali vam mogu reći jednu stvar, najvrijedniji imetak koji imam je vrijeme. To je važnije od svega drugog i ne želim ga rasipati. Ne rasipajte vrijeme, ne rasipajte hranu, ne rasipajte novac, ni

energiju!

80

Broj 4 April 2015.

Ekonomska istorija

Industrijalizacija krenula sa primorja

Novoosnovana industrijska preduzeća po kapacitetima, jači-ni opreme i broju zaposlenih najčešće su bile manufaktur-ne radionice, a samo su neka od njih bila prava industrij-

ska preduzeća. Prema dr Branislavu Maroviću, razvoj industrije u Crnoj Gori u pravom značenju te riječi, vezan je za crnogorsko primorje. Pokretanju privrednog razvoja doprinijeli su izgradnja: Luke Bar; drumskog saobraćaja Bar-Virpazar-Rijeka Crnojevića i dalje, prema Cetinju i Podgorici; željezničkog saobraćaja Bar-Vir-pazar-Plavnica- Podgorica-Danilovgrad-Nikšić i Virpazar-Cetinje; pomorske i rječne flote; industrijske i bescarinske zone u Baru; solane i drugih privrednih objekata. Formirane su uljara i fabrika sapuna u Baru, a potom Prva povlašćena fabrika sapuna i svijeća. Remontni zavod u Tivtu »Arsensal« jedino je industrijsko predu-zeće u Boki Kotorskoj koje je osnovala Austrougarska i to 1889.

»Prva bokeška glinena industrija u Krtolama« izgrađena je 1905, osnovana je kao akcionarsko društvo i radila do 1948. kada su nje-ne mašine prenesene na Lazine, Danilovgrad, a drvenarija podi-jeljena zadrugama i seljacima za opravku kuća. Na tržištu Boke Kotorske ova industrija plasirala je 40 odsto proizvodnje, a ostatak prodavala na području od Ulcinja do Splita.

Druga fabrika crijepa i cigle Račica DSOJ formirana je u Tivtu 1908. koja je pored crnogorskog, proizvode plasirala i u Dalmaciji, Alba-niji i Hercegovini.

U Bijeloj su 1907. industrijalci braća Mardešić sa Visa podigli Fa-briku za konzerviranje ribe. Njeni proizvodi su zbog kvaliteta bili izuzetno cijenjeni i izvoženi u brojne zemlje svijeta.

„Bokeška štamparija“ a.d. u Kotoru osnovana je 1907. i radila do Drugog svjetskog rata.

U Pristanu, Bar, 1913. godine je puštena u rad druga crnogorska ter-moelektrana koja je proizvodila striju za novu varoš koja se gradila od 1908. Elektrana je imala snagu 115 kw i proizvodila je trofaznu struju.

Razvoj crnogorske industrije, između dva svjetska rata, vezuje se i za početak rada prve pilane na Rijeci Crnojevića 1873.

U Nikšiću je Vuko Krivokapić 1896. godine osnovao Pivaru „Ono-gošt“ koja je pivo prodavala u ovom gradu, a dvije godine kasnije u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima. Pivara, odlukom knja-za Nikole, nije plaćala dažbine državi 10 godina. Ubrajana je u ma-

nje proizvođače piva, a strano, kvalitetnije i jeftinije pivo, bilo joj je konkurencija. Neophodno je bilo investirati u njenu modernizaciju i proširenje proizvodnje za što Krivokapić nije imao novca pa je 1907. godine Pivara pretvorena u „udrugu“ 13 nikšićkih trgovaca. Njihovim kapitalom je znatno renovirana i proširena, ali je i to bilo nedovoljno pa je 1909. prerasla u akcionarsko društvo Crnogorska pivara „Onogošt“. Dvije godine potom Pivara je ostvarila dobre re-zultate, da bi već 1912. poslovala sa gubitkom, a polovinom 1914. prestaje da radi.

U Nikšiću je od sredine 1911. radila Pivara „Trebjesa“ koja je imala savremeniju opremu, veći kapacitet proizvodnje, pa je potisnula Pivaru „Onogošt“ i ovladala crnogorskim tržištem. Radila je kao akcionarsko društvo i sagrađena je na obali Bistrice. Poslovanje

81

Broj 4April 2015.

Pivare od početka je bilo pozitivno i sa početnih 1500 hektolitara, godinu kasnije, proizvodnja je povećana na 7500 hl.

Na teritoriji današnje Crne Gore radila je i treća Pivara i to u Plje-vljima od 1889. Pivara je poslovala kao privatno preduzeće porodi-ce Šećerović, imala je kapacitet od 2000 hektolitara, prekidala je i obnavljala rad, da bi prekinula proizvodnju 1919.

Državna štamparija Crne Gore osnovana je na Cetinju 1863 i svsta-vana je u dobro uređena i moderna preduzeća iz ove branše. Iz-među dva svetska rata radi pod imenom Štamparija „Obod“ Zetske banovine, a od 1952. kao Samostalno štamparsko - izdavačko pre-duzeće „Obod“. Krajem 19. i početkom 20. vijeka cetinjska štam-parija nije mogla da zadovolji potrebe Crne Gore pa su formirane dvije manje: Štamparija cetinjske čitaonice 1884. i Štamparija Mi-

nistrastva vojnog Crne Gore 1907, a Cetinje je tada imalo i jednu privatnu štampariju. Nikšić je nabavio štampariju 1907. koja je ra-dila samo godinu.

Prva električna centrala izgrađena je na Cetinju 1910. Proizvodila je struju za potrebe ovog grada, a radila je 50 godina ili 450.000 sati.

Monopol duvan izgrađen je italijanskim kapitalom u Podgorici 1905, a njegova fabrika je imala površinu 7000 metara kvadratnih, dok je godišnji kapacitet iznosio 24 miliona cigareta. Prodavano je najviše rezanog duvana - 95 odsto i pet odsto cigareta. Određene količine duvanskih prerađevine su prodavane u Francuskoj, Italiji, Austrougarskoj i Egiptu.

(Izvor:Ekonomska istorija Crne Gore dr Branislav Marović)

82

Broj 4 April 2015.

The Guardian

Durmitor među deset najljepših nacionalnih parkova Evrope

Nacionalni park Durmitor, kao i cijela Crna Gora, našli su se na listi deset nacionalnih parkova Evrope po izboru čitala-ca britanskog Guardiana.

Taj list objavio je nedavno listu deset najljepših malo poznatih na-cionalnih parkova nađeg kontinenta. To je, kako ističu, privuklo veliku pažnju čitalačke publike, pa su stotine njih u redakciju Gu-ardian-a poslali svoje prijedloge. Zato je list odlučio da napravi još jednu listu upravo od predloženih nacionalnih parkova.

Više čitalaca hvalilo je ruralne pejzaže Crne Gore, zbog čega je mnogi na različite načine opisuju kao jednu od »najljepših zema-lja Evrope«.

- Nacionalni park Durmitor, koji se nalazi na sjeveru Crne Gore, prosto zadivljuje. Čine ga nagužvane planine, guste borove šume, dva duboka kanjoja i kristalno čista jezera. Cijelu zemlju možete proputovati za dva, tri dana i svaki njen dio je predivan - navodi se u jednom od komentara čitalaca Guardian-a.

Na listi su još nacionalni parkovi Plitvička jezera u Hrvatskoj, za-tim Pirin u Bugarskoj i Butrint u Albaniji. Čitaoci britanskog lista još su odabrali park prirode Sieras de Casorla, Segura i las Viljas u Haenu u Španiji, Helvetinjarvi u Finskoj, šuma Bjavovježa između Poljeske i Bjelorusije, Kaldera de Taburjente na Kanarskim Ostrvi-ma, planine Sibilini u Italiji i Vatnajekul na Islandu.