1

USPOSTAVA VIDEONADZORNOG SUSTAVA ZAŠTITE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE MREŽE OD POŽARA

SAŽETAK

Sustav zaštite od požara čine državne institucije koje su izravno vezane uz poslove zaštite od požara kao i potporne organizacije te ostale tvrtke čija djelatnost utječe ili može utjecati na pojavu rizika od požarnog ugrožavanja.

Nacionalna strategija zaštite od požara, primarno je fokusirana na dosljednu provedbu propisa. Međutim, svakako je, obzirom na zajedničku odgovornost subjekata uključenih u osiguravanje mjera zaštite od požara kao specifičnog državnog interesa, preporučljivo razmatrati i one mjere, koje prema mogućnostima i uz odgovarajuću aplikaciju, mogu poslužiti za postizanje više razine zaštite u odnosu na zakonski minimum.

Iz perspektive operatora elektrodistribucijskog sustava, osobito su interesantne one mjere koje ne predstavljaju korist samo za štićenje okoliša od nastanka požara, već i za zaštitu elektrodistribucijskih postrojenja od prijenosa požara iz okoliša.

U tom smislu referatom se daje osvrt na problematiku opožarivanja elektrodistribucijske mreže te razrađuju mogućnosti uspostave sustava protupožarnog monitoringa zasnovanog na ICT-u.

Ključne riječi: elektrodistribucijska mreža, štete od požara, zaštita od požara, video – nadzor

IMPLEMENTATION OF VIDEO SURVEILLANCE SYSTEM AS AN ELECTRICAL DISTRIBUTION GRID PROTECTION FROM FOREST FIRE

SUMMARY

Fire protection system consists of government institutions which are directly related to fire protection and other organizations and companies which activities affect or may have affect on the occurrence of the risk from fire threat.

National strategy of fire protection is primarily focused on the consistent implementation of regulations. But certainly, considering the joint responsibility of entities involved in the fire protection measures assurance, as the specific national interest, it is advisible to consider the other measures as well, especially those which can be used to achieve higher levels of protection in relation to legislation minimum.

From the perspective of Distribution System Operator, particularly interesting are those measures that are not only usefull for protecting the environment from fire, but also to protect electrical distribution facilities from forest fire transfer.

In that sense, this paper is giving an overview on the issues of network protection from forest fires and representing a model for developing the fire monitoring system based on ICT.

Key words: electrical distribution grid, fire consequences and damages, fire prevention, video surveillance

Tomislav Perica, univ. spec. inf. HEP ODS d.o.o. Elektra Šibenik tomislav.perica@hep.hr

SO1 – 35 3. (9.) savjetovanje Sveti Martin na Muri, 13. – 16. svibnja 2012.

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE

2

1. UVOD

Nastanak i potom širenje požara na elektrodistribucijsku mrežu (bilo kao prirodne ili čovjekovim djelovanjem uvjetovane nepogode), nepovoljno reflektira na raspoloživost i dostupnost električne energije potrošačima. Šumski požari često rezultiraju velikim površinama opožarivanja, a kad se pojave na ili u blizini elektrodistribucijskih postrojenja i objekata često uzrokuju probleme u sanaciji (zbog posebnih zahtjeva naspram kadrovskih, tehničkih i materijalnih resursa).

Obzirom da požar na mreži izaziva neravnotežu između potreba za električnom energijom (stanje redovitog pogona) i smanjene mogućnosti njene isporuke (opožarena mreža), požari su inicijator neplaniranog (interventnog) održavanja, a koje je, u pravilu, skuplje, zahtjevnije i psihološki stresnije po operativne radnike koji rade na sanaciji mreže sa svrhom njenog oporavka do postizanja djelomične ili potpune funkcionalnosti. Rad se temelji na podacima iz Šibensko – kninske županije (u daljnjem tekstu: „županije”) čiji su pokazatelji o požarima korišteni kao podloga u analizi aspekata vezano za utjecaj požara na elektrodistribucijski sustav. Elektrodistribucijskim sustavom županije gospodari Elektra Šibenik (u daljnjem tekstu: „Elektra”), a koja je ujedno i subjekt istraživanja ovog referata.

1.1. Vegetacijski pokrov

Šume pokrivaju cca 25% područja županije (Tablica I.). Primarna uloga šuma u županiji je ekološka, estetska, rekreacijska, turistička, klimatska i hidrološka (šume županije nemaju izraženog značaja u gospodarstvu). Na obalnom području ističu se makija i bor, u unutrašnjosti hrast i bor, a na sjevernom dijelu ima najviše bukovog drveća. Sa šumama u županiji gospodare Hrvatske šume d.o.o. – Uprava šuma podružnica Split [1].

Tablica I. Šumsko zemljište na području županije [1]

Šumarija Obraslo (ha) Šikara (ha) Neobraslo (ha) Ukupno (ha)

Šibenik 13.865 14.084 1.630 29.579

Knin 36.701 28.170 3.282 68.153

Drniš 22.745 23.526 550 45.821

UKUPNO 73.311 6.473 5.462 143.550

1.2. Vjetrovitost

Vjetrovitost je čimbenik koji ima vrlo izražen utjecaj na širenje požara. Na vjetrovitost u Dalmaciji najviše utječe zemljopisni položaj i raspodjela baričkih sustava opće cirkulacije te blizina mora, izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina pojedinog područja i dr.. Na području županije najučestaliji su vjetrovi I. kvadranta (N i NNE) s učestalošću preko 30 %. Ovi vjetrovi ujedno razvijaju i najveće brzine strujanja. Iza njih slijede vjetrovi II. i III. kvadranta (WSW, E, SE, ESE). Česti su olujni udari bure brzine ≥ 61.9 km/h na području Šibenika i Knina. NNW komponenta se javlja u 25 % slučajeva u Kninu te N i NNE sa više od 30 % učestalosti i brzina na području Šibenika.

2. POSLJEDICE POŽARA NA ŠUME I ELEKTRODISTRIBUCIJSKU MREŽU

Požarne posljedice kvantificirane su prema podacima o pokazateljima šteta od požara za: a) šumsko gospodarstvo Šibensko – kninske županije; b) elektrodistribucijsku mrežu Elektre Šibenik.

3

2.1. Štete od požara na šumskom gospodarstvu županije od 2000. do 2011. godine

Broj požara, veličina opožarene površine i procjena šteta nastalih od šumskih požara nastalih na području županije u razdoblju od 2000. do 2011. godine, prikazani su u Tablici II. [17].

Tablica II. Broj požara, opožarene površine i štete nastale požarom u Šibensko - kninskoj županiji u razdoblju od 2000. do 2011. godine

Godina Broj požara Opožarena površina (ha)

Procjena štete (kn)

2000. 113 20.555 442.608.237

2001. 61 7.107 274.107.688

2002. 6 237 572.532

2003. 66 3.362 52.435.164

2004. 24 357 26.490.083

2005. 14 160 1.125.064

2006. 22 1.411 15.346.200

2007. 27 794 50.950.724

2008. 65 2.329 39.473.358

2009. 15 287 15.460.817

2010. 9 55 1.127.983

2011. 67 4.568 143.180.338

Ovako visoki iznosi šteta od požara na razini županije, već i na godišnjoj razini, potvrda su opravdanosti ulaganja u sustave protupožarnog monitoringa ponajprije za njihova vlasnika (Hrvatske šume d.o.o.). U nastavku su prikazane posljedice požara i na elektrodistribucijski sustav županije.

2.2. Uzroci požara na elektrodistribucijskim postrojenjima Elektre od 2001. do 2011. godine

Elektrodistribucijska postrojenja Elektre i pripadajuća elektrodistribucijska mreža, disperzirani su na području Šibensko – kninske (2994 km2 kopnene površine ili 5,3 % kopnenog teritorija RH), a dijelom i Splitsko – dalmatinske te Zadarske županije. Otočno područje županije s morem, proteže se na 2 675 km2 ili 8,6 % teritorija hrvatskog obalnog mora. Šibensko - kninska županija je, prema procjeni ugroženosti od požara, jedno od najugroženijih područja u Republici Hrvatskoj te je u svim prijašnjim razdobljima uvijek u vrhu prema broju požara, što se osobito odnosi na kninsko i drniško područje (Miljevački plato, Oklaj i Prominu), zbog klime koja je dosta vruća, no s malo padalina [2]. Nepovoljna okolnost je i opća karakteristika županije, odnosno izražena jačina strujanja vjetra (kako je opisano u poglavlju 1.2.) a koji značajno pospješuje širenje vatre.

Pokazatelji uzroka požara na elektrodistribucijskim postrojenjima Elektre, u razdoblju od 2001. do 2011. godine, grupirani su prema specifičnim uzrocima nastanka (u ovisnosti da li se radi o kvaru, gromu ili prijenosu požara iz okoliša) te prikazani u Tablici III.

4

Tablica III. Broj i uzroci požara (zbirno), na svim elektrodistribucijskim postrojenjima Elektre Šibenik, u razdoblju od 2001. do 2011. godine

Godina

Uzrok

KVAR GROM POŽAR IZ OKOLIŠA

2001. 3 24 39 2002. 4 33 25 2003. 3 22 39 2004. 5 21 31 2005. 2 31 34 2006. 0 16 10 2007. 2 6 10 2008. 1 8 21 2009. 0 3 7 2010. 2 2 5 2011. 4 14 39

Ukupno 26 180 260 Postotak 5.57% 38.62% 55.79%

Sukladno uzrocima požara na elektrodistribucijskim postrojenjima (Tablica III.), vidljivo je da su požari i požarom uzrokovane štete na postrojenjima Elektre, dominantno posljedica prijenosa požara iz okoliša i atmosferskih pražnjenja (na koje otpada 94.41 % svih požara koji pogađaju elektrodistribucijska postrojenja u vlasništvu Elektre). Na Slici 1. vidljivi su odnosi između pojedinih uzroka požara.

Slika 1. Prikaz broja požara prema uzroku požara na postrojenjima Elektre (od 2001. do 2011. g.)

5

2.3. Štete uzrokovane požarima na postrojenjima Elektre od 2006. do 2011. godine

Izvore požara u okolišu na području županije utvrđuje policija, no uglavnom se radi o nepažnji stanovništva [2].

Financijski pokazatelji šteta na elektrodistribucijskim postrojenjima Elektre, u šestogodišnjem razdoblju od 2006. do 2011. godine, a koje su izazivali požari uslijed kvarova, atmosferskih pražnjenja ili prijenosa požara iz okoliša, prikazani su u Tablici IV.

Tablica IV. Iznosi izravnih šteta od požara na elektrodistribucijskim postrojenjima Elektre Šibenik u razdoblju od 2006. do 2011. godine

Godina Iznosi šteta (kn)

KVAR GROM POŽAR 2006. 0 47.154 86.497 2007. 2.498 41.851 70.711 2008. 1.155 28.827 93.538 2009. 0 9.040 45.527 2010. 16.943 3.640 9.180 2011. 25.668 24.886 343.512

Ukupno 46.264 155.398 648.965 Postotak 5.43% 18.26% 76.29%

Osim izravnih šteta zbog troškova sanacije dijelova elektrodistribucijske mreže koji su nastali opožarivanjem, značajni su i neizravni troškovi zbog gubitka uslijed neisporuke električne energije potrošačima. U tom kontekstu, na Slici 2., prikazan je prijenos požara na 10 kV mrežu (područje Primoštena Burnjeg i Grebaštice), a koji je usred turističke sezone (25.06.2011. g.) spalio 750 ha drvne mase (makije, niskog raslinja, maslinika i vinograda). U tom požaru izgorjela su četiri drvena stupa s opremom na 10 kV DV „Krčulj“ te jedan stup na otcjepu „Konobe“.

Neizravna šteta od ovog požara, očitovala se neisporukom električne energije potrošačima (dijelom zbog opožarenja, a dijelom zbog osiguravanja uvjeta sigurnog gašenja) na širem području Primoštena (dijela Rogoznice) i Grebaštice, u vremenu:

a) od 11:26 do 18:17 sati, pogođeno 7.036 potrošača; b) od 18:17 do 18:33 sati, pogođeno 2.350 potrošača; c) od 18:33 do 20:21 sati, pogođeno 729 potrošača; d) od 20:21 do 22:11 sati, pogođeno 111 potrošača;

Kako se 30 kV DV za Primošten nalazi u zoni utjecaja paralelno položenog 10 kV DV (Donje polje – Kvanj), tako je za potrebe gašenja i on morao biti isključen u vremenu:

a) od 11:26 do 12:05 sati, pogođeno 1.683 potrošača; b) od 12:05 do 16:46 sati, pogođeno 859 potrošača.

Također, jasno je da su značajni i ostali neizravni troškovi nastali utjecajem požara, a koji se javljaju s osnova angažiranja gasitelja i opreme, a koji su, također, bili izrazito visoki i u slučaju opisanog požara, obzirom da je u njegovom gašenju sudjelovalo 140 vatrogasaca sa 44 vatrogasna vozila iz Šibensko – kninske, Splitsko dalmatinske i Zadarske županije, dok su, po snažnoj buri, požarište morskom vodom gasila i tri kanadera te dva protupožarna air – tractora [2].

6

Slika 2. Prijenos požara na elektrodistribucijsku mrežu (25.06.2011. Primošten Burnji) [3]

(izgorjelo 5 stupova 10 kV DV sa opremom)

3. SANACIJA OPOŽARENE MREŽE

Ukoliko je požar, primjerice, zahvatio tek nekolicinu stupova, sanacijske aktivnosti na opožarenom dijelu mreže mogu se organizirati uz povećan angažman organizacijskih jedinica izgradnje ili održavanja. Međutim, kod opožarivanja većih površina, nužna je dodatna organizacija i aktiviranje resursa koji će osigurati bolju operativnost.

Prilikom radova na interventnoj sanaciji opožarene mreže, ključne su tri komponente: a) postojanje upravljačkih procedura; b) hijerarhijska organizacijska struktura; c) materijalni (postrojenja) i ljudski (radnici) resursi kojima se upravlja.

Obzirom na navedenu strukturu radova na sanaciji opožarene mreže, radovi se moraju organizirati, tako da osiguravaju:

a) potpunu sigurnost radnika, kao i vatrogasaca angažiranih u gašenju požara na ili oko elektrodistribucijske mreže;

b) minimiziranje utjecaja požara (opožarenja mreže); c) najbolje moguće uvjete sanacije.

3.1. Upravljanje elektrodistribucijskim sustavom pod utjecajem požara

Reagiranje po nastanku, uočavanju, dojavi i sanaciji opožarenja na dijelovima mreže, zahtijeva progresivan slijed aktivnosti koje poduzimaju operativni radnici na otklanjanju posljedica požara kao i organizacijske aktivnosti koje poduzimaju ovlašteni organizatori radova. Dežurni dispečer, zadužen za vođenje pogona i koji, dodatno, sudjeluje u raspoređivanju i upućivanju terenskih ekipa na mjesto kvara, prema dojavi o požaru i na osnovu dostupnih informacija sa terena, u suradnji sa rukovoditeljem radova, određuje broj i sastav radnih ekipa odnosno radnika potrebnih za sanaciju šteta. Potom, zajednički moraju definirati radne zadatke, koordinirati radovima te razgraničiti ovlasti kada u otklanjanju posljedica požara sudjeluju radnici iz različitih organizacijskih jedinica (u slučaju kad je potrebno istovremeno provesti više različitih aktivnosti), primjerice, kod radova na više sekcija mreže i nužnosti lokalnog upravljanja.

7

Rukovoditelj radne skupine ima sve obveze glede poduzimanja pripremnih radnji i osiguravanja uvjeta za sigurno izvođenje radova, sukladno pravilima, kao i nadzor izvršitelja, odnosno izvođenja radova [4].

Obzirom na veličinu i pedološke karakteristike županije (zona kamenjara, crvenice i smeđeg tla) te specifičnost terena srednje Dalmacije, jasno je da se djelatnost Elektre provodi i na brdovitom, kamenitom, često i slabo pristupačnom terenu, što nerijetko za posljedicu ima produljenje vremena između dojave o kvaru (npr. požara na dalekovodu), lokalnog upravljanja elektrodistribucijskim postrojenjima te završetka radova. Dakako da reakcija na požar i učinkovitost sanacijskih aktivnosti koje će se provoditi na mreži, najviše ovise o zaprimljenim (vanjskim) informacijama i o brzini, odnosno kvaliteti njihove obrade, potom i reakcije. Na Slici 3. prikazan je Lawsonov model [5] koji predstavlja generički prikaz nalogodavno - upravljačkog procesa, koji se temelji na činjenici da okruženje sustava upućuje signal (ugroženost požarom), kojeg prvenstveno treba detektirati („osjet“), da bi se istog, nakon vrednovanja (usporedbom sa referentnim, ciljanim stanjem, odnosno vrijednostima), koristilo u odlukama kojima se definiraju odgovarajuće mjere koje treba poduzeti s ciljem odgovora na novonastale okolnosti (uspostava statusa redovne funkcionalnosti elektrodistribucijskog sustava).

Slika 3. Lawsonov model nalogodavno upravljačkog procesa

U praksi, ovo znači, da će dežurni dispečer reagirati tek po dojavi o situaciji na terenu. Pritom, što je informacija o požaru preciznija (lokacija, mogućnosti pristupa vozilima, vrsta tla, da li se radi o nerazminiranom području, stupanj požarne ugroženosti, zahvaćena površina, vrsta vegetacije na lokaciji i dr.), biti će i bolji i odziv, odnosno kvaliteta operativnih mjera koje će se poduzeti.

4. MODEL USPOSTAVE PROTUPOŽARNOG MONITORINGA ELEKTRODISTRIBUCIJSKE MREŽE OD NASTANKA I PRIJENOSA POŽARA IZ OKOLIŠA

Elektrodistribucijski sustavi su se kroz godine eksploatacije, pokazali dovoljno pouzdanima, čemu u prilog svjedoči relativno mali broj prekida u isporuci električne energije potrošačima. Sazrijevanjem spoznaje (80-ih godina prošlog stoljeća) da se tzv. ICT (Informational Communications Technology) sustavi mogu koristiti za daljinsko upravljanje elektrodistribucijskom mrežom, stvaraju se pretpostavke za unaprjeđenje sustava njenim gospodarenjem

U kontekstu značaja automatizacije i poboljšanja raspoloživosti elektrodistribucijskih sustava [6], u upravljanju i nadzoru nad radom suvremenih elektrodistribucijskih sustava, u nastavku su prezentirane dodatne mogućnosti korištenja ICT-a sa svrhom zaštite elektrodistribucijskih postrojenja od nastalih požara ili njihova štićenja od prijenosa požara iz okoliša.

8

4.1. Zakonske obveze za operatora elektrodistribucijskog sustava u zaštiti od požara

Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od požara [7], Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova i uz prethodno mišljenje Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara, svake godine donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, a kojim se elektrodistribucijska područja u priobalnom području RH obvezuju na:

a) ažuriranje plana zaštite od požara, mjera zaštite od požara te operativnog plana akcije gašenja; b) osiguravanje potrebne komunikacije između distribucijskog područja i županijskog

vatrogasnog zapovjednika; c) izradu planova redovnog održavanja elektroenergetskih objekata; d) izradu plana i provedba čišćenja elektroenergetskih objekata i trasa vodova od raslinja; e) provjere podešenja zaštitnih uređaja (releja) na izvodima VN vodova i TF polja; f) kontrolu izvora i pomoćnih napajanja u TS; g) pregled stabilnih sustava za dojavu požara i spašavanje radnika iz prostorija ugroženih požarom; h) osiguravanje provedbe nadzora Državnom inspektoratu iz područja zaštite od požara; i) otklanjanje nedostataka utvrđenih nalazima inspektora u utvrđenim rokovima; j) izradu planova opskrbe potrošača električnom energijom za slučaj požara većih razmjera; k) osiguravanje minimalno potrebnog broja radnika za potrebe organizacije i sanacije oštećenja

na elektrodistribucijskim postrojenjima nastalim kao posljedice požara većih razmjera; l) osiguravanje dostatnog broja vozila i ostale opreme za potrebe otklanjanja posljedica većeg požara; m) pismeno izvještavanje koordinacijskog tima za praćenje provedbe posebnih mjera ZOP.

Nadalje, inspekcijska tijela nadležna za zaštitu od požara, sukladno Pravilniku o zaštiti šuma od požara [8], ovlaštena su elektrodistribucijskoj tvrtki naložiti provedbu dodatnih mjera zaštite šuma od požara, a u vidu:

a) uvođenja tzv. „motriteljsko dojavne službe“. Motriteljsko dojavna služba predstavlja oblik protupožarno preventivne aktivnosti, koja ima zadaću trenutačnog otkrivanja i dojave požara otvorenog prostora, a obuhvaća motrenje s tzv. „motrionice“ (prirodno povišeno mjesto s kojega se na statičan način motri okolina radi brzog uočavanja požara i međusobne udaljenosti između motrionica maksimalno 15 km) ili tzv. „ophodarenja“, kao oblika motriteljsko dojavne službe, kojim se na dinamičan način, odnosno obilaskom terena, nadzire okolina radi brzog uočavanja požara;

b) izvođenja edukacija, prezentacija filmova, postavljanja plakata i znakova upozorenja od šumskih požara i dr. (u ove aktivnosti, elektrodistribucijska tvtrtka može biti uključena, s naslova obavljanja javne djelatnosti u šumskom području).

Čišćenje i uspostava sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama elektrodistribucijskih vodova, provodi se sukladno propisima o tehničkim normativima za izgradnju elektroenergetskih vodova napona od 1 kV do 400 kV [9], uz nastavnu obvezu (sukladno pravilniku [8]) uklanjanja posječenog biljnog materijala (spaljivanje na za to određenim mjestima, odnosno neugroženom prostoru) ili predajom vlasniku.

Radi smanjenja opasnosti od nastanka požara u elektrodistribucijskim postrojenjima, provode se sljedeći temeljni zahtjevi:

a) transformatori i drugi električni uređaji, štite se od kratkih i dozemnih spojeva, opasnih prenapona i nedopuštenih opterećenja;

b) ugrađivani električni rasklopni aparati, odabiru se na način da imaju što manji sadržaj ulja; c) svi aparati odnosno uređaji, pravilno se rabe i održavaju.

Navedeni zahtjevi sukladni su Pravilniku o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja [10], kojim se propisuju posebne mjere zaštite od širenja požara, a uzmajući u obzir tip i vrstu postrojenja:

a) izbor pogodne lokacije objekta te odgovarajući razmještaj opreme i uređaja koji sadržavaju ulje;

b) prikladno grupiranje opreme koja može izazvati požar u požarne sektore, vodeći računa o namjeni opreme, značenju i požarnom opterećenju;

c) primjenu mjera za brzo odvođenje ulja;

9

d) pravovremeno i pouzdano otkrivanje nastalog požara i prosljeđivanje informacije u nadzorni (dispečerski) centar;

e) postavljanje odgovarajućeg broja uređaja za gašenje požara; f) osiguranje potrebne količine vode za gašenje nastalog požara; g) planiranje i provedba organizacijskih mjera zaštite od širenja požara.

Dodatno, tlo ispod električnih uređaja i opreme koji su postavljeni na otvorenom prostoru, nužno je održavati i na odgovarajući način tretirati zbog eliminiranja mogućnosti zapaljenja raslinja i prijenosa požara na druge dijelove postrojenja i ostale objekte. Transformator ili uređaj koji sadrži više od 1 500 kg ulja, mora imati sustav za odvođenje ili prihvat ulja te postavljen odgovarajući broj vatrogasnih aparata za gašenje početnih požara. Broj vatrogasnih aparata određuje se sukladno Pravilniku o izboru i održavanju vatrogasnih aparata [11].

Požarni sektori u elektrodistribucijskom objektu, odnosno građevini, moraju zadovoljiti otpornost na požar u skladu sa specifičnim požarnim opterećenjem i to, za:

a) nisko požarno opterećenje do 1 GJ/m2 = 30 minuta; b) srednje požarno opterećenje od 1 GJ/m2 do 2 GJ/m2 = 60 minuta; c) visoko požarno opterećenje preko 2 GJ/m2 = 90 minuta.

U građevinama elektrodistribucijskog objekta nazivnog napona 110 kV i višeg, odnosno nazivne pojedinačne snage transformatora 20 MVA i veće (ako se radi o postrojenjima bez stalne posade), mora se osigurati sustav za rano otkrivanje požara, tzv. vatrodojavni sustav, sa karakteristikama sukladno Pravilniku o sustavima za dojavu požara [12], a transformatori nazivnih jediničnih snaga viših od 40 MVA (ukoliko su smješteni u građevinama), moraju imati instaliran stabilni sustav za gašenje požara. Elektrodistribucijske transformatorske stanice nazivnog napona 110 kV moraju imati osigurane dovoljne količine vode za opskrbu vatrogasnih vozila za gašenje požara na objektu, postrojenju ili uređaju (za potrebe posrednog gašenja). Karakteristike stabilnog sustava za gašenje vodom, moraju biti sukladne Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara [13].

Za postrojenja nazivnog napona od 110 kV, odnosno nazivne jedinične snage od 10 MVA i više, moraju biti izrađeni operativni planovi alarmiranja i gašenja u slučaju požara te mora biti osigurana provedba plana. Sukladno, na ulaznim vratima u elektrodistribucijske objekte, mora biti postavljena natpisna pločica sa podacima o nazivu objekta i vlasnika te telefonski broj na koji se mogu dojaviti uočene nepravilnosti.

4.2. ICT kao partner u zaštiti elektrodistribucijskih postrojenja od požara

Informatizacija zaštite elektrodistribucijskih postrojenja od požara, osigurala bi pravovremenost reakcije i bolju operativnost radnih grupa koje rade na otklanjanju posljedica požara te brže i lakše odlučivanje, smanjenje broja ozljeda, grešaka i propusta, obzirom da se požari nerijetko dešavaju na zabačenim i slabo pristupačnim lokacijama (što je čest slučaj u Dalmaciji), sa kojih je dojava, u pravilu, nedovoljno precizna ili spora. Integracijom informacijsko komunikacijske tehnologije, ICT-a u nadzor postrojenja od požara, direktno bi se smanjile štete za elektrodistribucijsku mrežu (i okoliš) zbog učinkovitije reakcije po uočenom požaru.

4.3. Komponente sustava protupožarnog monitoringa

Da bi se realizirao koncept sustava zaštite elektrodistribucijskih postrojenja od požara (analogno i zaštita ekosustava od prijenosa požara sa elektrodistribucijskih postrojenja) potrebno je prvenstveno definirati model podataka kojim se uspostavljaju odnosi među pojedinim entitetima sustava kojeg sačinjavaju: postrojenja, požar (odnosno njegov utjecaj), monitoring / videonadzor (odnosno „osjet“ tj. dojava požara) te operativne uloge funkcije vođenja pogona i održavanja.

Za obradu podataka iz pogona, centralni element je podatkovni server sa svrhom upravljanja i nadzora nad alarmima i događajima. Server mora imati funkcionalnost uvida (preko kamera u linku) u stanje na elektrodistribucijskoj mreži u stvarnom vremenu, čime dispečer ostvaruje mogućnost da, kao ovlašteni korisnik u centru za vođenje pogona, on line nadzire situaciju i/ili zaprima signalizaciju događaja.

Uz videonadzor na lokacijama, dispečer bi imao mogućnost dodavati napomene u status, upravljati prioritetima alarma ili pregledavati snimku registriranog događaja. Poželjno je da se aktivni događaji u pogonu elektrodistribucijskog sustava, automatski prosljeđuju dispečeru pomoću, u sustav nadodanih senzora (senzor prema podešenju, u slučaju požara može aktivirati akustičnu signalizaciju, odnosno alarm).

10

Korištenje pojedine vrste senzora, ovisi o odabiru korisnika, odnosno o očekivanim varijablama koje će se najbrže pojaviti na lokaciji prilikom požara. Sukladno, postoje tri grupe mogućnosti:

a) termički javljači (termomaksimalni ili termodiferencijalni); b) plameni javljači (infracrveni ili ultraljubičasti); c) dimni javljači (ionizacijski ili optički).

Opcionalno, približno slična funkcionalnost, može se ostvariti sa kamerama i to integriranjem procesora koji prima signal (očitanja) s kamera, na način, da „prepoznaje“ gibanja u prostoru (dim i plamen), čime se potom ostvaruje mogućnost automatskog prosljeđivanja alarma dispečeru. Komponente sustava protupožarnog monitoringa prikazane su na Slici 4..

Slika 4. Elementi videonadzornog sustava

Korist od informacija o požaru uvidom na samu lokaciju (Slika 5.), očituje se kroz bolji uvid u situaciju na terenu, što za posljedicu ima poduzimanje prikladnijih mjera te povećanu sigurnost i bolju učinkovitost radnih ekipa koje će biti upućivane na požarište.

Nadležni dispečer u dispečerskom centru, evidentira detalje događaja, obavještava nadležne te angažira radne grupe za otklanjanje kvarova. Kao nositelj signala videonadzornog sustava, može se koristiti bežična lokalna mreža, tzv. WLAN (Wireless Local Area Network), a koja omogućava postavljanje kamera na slabo pristupačnim lokacijama ili eventualno, postojeća elektrodistribucijska mrežna infrastruktura i to korištenjem energetskih vodiča, tzv. DLC (Distribution Line Carrier) ili uporabom kompozitnih zemnih užadi sa integriranim optičkim vlaknima za prijenos podataka, tzv. OPGW (Optical Power Ground Wire). Očekivano, sustav mora podržavati noćni mod rada uz ugrađene leće s digitalnim fokusom (zoom). Nužni element sustava, jest napajanje, a kao izvor se mogu koristiti i fotonaponske ploče ili baterije. U određenoj varijanti, napajanje je moguće ostvariti preko naponskog transformatora, postavljenog za tu svrhu na stup (slično kao za potrebe upravljanja daljinski upravljivom rastavnom napravom KONDUR).

Dispečer po angažiranju ekipa koordinira radovima, što je nužnost, a obzirom da se prilike na terenu značajno mijenjaju već i sa malom promjenom, primjerice smjera vjetra.

Slika 5. Integracija video nadzora u zaštiti od požara

(mogućnost prikaza na zaslonu radne stanice dispečera) [14]

11

Funkcionalan sustav protupožarnog monitoringa, mora biti sposoban: a) primati i obrađivati podatke sa nadziranih lokacija; b) nadzirati glavne prijenosne putove (odnosno vodove); c) pokazivati pogonska stanja sustava; d) uključiti alarm za uzbunjivanje; e) uključiti uređaj za prosljeđivanje dojave o požaru (npr. vatrogasnoj postrojbi); f) uključiti uređaj za upravljanje uređajima za zaštitu od požara (tj. stabilne sustave za gašenje

požara, a ako su ugrađeni u elektrodistribucijski ili drugi objekt); g) primiti dojavu od ostalih uređaja zaštite od požara (npr. stabilnog sustava tipa sprinkler,

ukoliko je isti ugrađen u elektrodistribucijskom ili drugom objektu); h) osiguravati paralelno prikazivanje; i) evidentirati dojavu požara; j) evidentirati signal sa ručnih javljača požara (ukoliko su isti ugrađeni u objektima); k) spajati se na sustav za obradu podataka.

Centralni server mora biti smješten na lokaciji sa trajnim dežurstvom, stoga je najpogodnija lokacija upravo dispečerski centar.

5. ASPEKTI UVOĐENJA SUSTAVA PROTUPOŽARNOG MONITORINGA

Zbog smanjenja izravnih i neizravnih troškova uslijed nastanka i/ili prijenosa požara na/sa elektrodistribucijskih postrojenja, kao i zaštite šumskog gospodarstva od utjecaja požara nastalih na postrojenjima, u nastavku su detaljnije prikazane koristi od uvođenja takvog sustava.

5.1. Iskustva iz SR Njemačke u uvođenju protupožarnog monitoringa

Troškovi nabavke, ugradnje i povezivanja komponenata sustava protupožarnog monitoringa, nisu predmet istraživanja ovog rada, obzirom da radi o tržišnoj kategoriji, stoga je interesantantnije razmotriti pokazatelje mogućih ušteda u smislu prevencije nastanaka, odnosno ograničavanja prijenosa požara na elektrodistribucijska postrojenja, ostale objekte i okoliš.

U tom kontekstu, zanimljiva su iskustva iz Savezne Države Brandenburg (SR Njemačka), koja su nakon dvadesetogodišnjeg praćenja broja požara i veličine opožarene površine (u razdoblju između 1975. i 1996. godine), pokazala, da je postavljanjem sustava video nadzora šuma, broj požara smanjen za cca četiri i pol puta (Slika 6.).

Slika 6. Utjecaj opožarivanja prije i nakon ugradnje sustava videonadzora (prerađeno iz [15])

12

Slikom 6. prikana je prosječna učestalost požara tijekom pojedinih mjeseci u godini (od 1975. do 1996. g.), a u odnosu prema veličini opožarene površine. Sivom krivuljom naznačen je prosječan broj požara u analiziranom dvadesetogodišnjem razdoblju, dok crvena krivulja daje prikaz stanja po ugradnji sustava protupožarnog monitoringa.

Ovakva učinkovitost u smanjenju broja požara (samim time i požarnih posljedica), pozitivna je posljedica pravodobne informacije sa lokaliteta o nastancima požara, a dakako, potom i poduzimanja odgovarajućih operativnih aktivnosti.

5.2. Projekcija ušteda uvođenjem protupožarnog monitoringa na razini Šibensko – kninske županije i model uvođenja sustava

Neovisno o postojećoj obvezi uvođenja motriteljsko – dojavne službe, a ukoliko to zahtijeva Ministarstvo unutarnjih poslova u sjedištu, odnosno nadležna policijska uprava (kako je već navedeno poglavljem 4.1.) i koju angažmanom vlastitih radnika mora osigurati vlasnik, odnosno operator elektrodistribucijskog sustava, uvođenje video nadzora u svrhu zaštite elektrodistribucijske mreže i objekata, predstavlja značajnu korist za vlasnika mreže. I to ponajprije s osnove sanacije posljedica požara i uvažavajući u radu prezentirane pokazatelje nastalih šteta od požara, kao i troškove zbog neisporuke električne energije potrošačima.

Interpretacijom šteta od požara koje trpi Elektra, evidentno je da samo izravni troškovi s osnove opožarivanja mreže u promatranom šestogodišnjem razdoblju (nastalih isključivo s osnova prijenosa požara iz okoliša), u prosjeku, na godišnjoj razini iznose cca 100.000 kn (vidi Tablicu IV.). Već i temeljem takve, „grube“ analize (ne analizirajući, dodatno i troškove zbog neisporučene električne energije potrošačima), vidljiva je korist od uvođenja sustava protupožarnog monitoringa elektrodistribucijskih postrojenja.

Nadalje, dodatno usporedivši ove troškove sa gubitcima zbog požarne devastacije šuma u županiji, a koji, razmatrajući dvanaestogodišnje razdoblje (vidi Tablicu II.), u prosjeku, na godišnjoj razini iznose cca 90.000.000 kn, nameće se nedvojbena korist od uvođenja sustava protupožarnog monitoringa šuma, kao osobitog interesa vlasnika (Hrvatske šume d.o.o.).

U uvođenju sustava, moguća je varijanta i javno partnerstvo, prirodno zainteresiranih strana i to prvenstveno: vlasnika šuma, jedinica regionalne uprave ili samouprave i vlasnika (operatora) elektrodistribucijskog sustava, međutim, svakako je realnije za očekivati, da nositelj takvog projekta (pokrovitelj) budu Hrvatske šume d.o.o., a kao gospodarski subjekt koji i trpi najveće gubitke zbog nastanaka i širenja šumskih požara.

5.3. Funkcionalnost videonadzornog sustava zaštite od požara

Prema tehničkim karakteristikama kamera za protupožarni nadzor, pojedina kamera može pokrivati područje od radijusa cca 15 km, odnosno od oko 700 km2, a ovisno o vidljivosti i krajoliku [15].

Područje distribucije električne energije kojeg pokriva Elektra, prostire se na 3.031 km2. Ukupna dužina mreže je 6.880 km, a napaja ju ukupno 1.111 TS. Sukladno površini koju pokriva Elektra i uvažavajući doseg pojedine kamere, proizlazi da bi se ukupna površina Šibensko – kninske županije (kopneni dio), mogla motriti već sa desetak protupožarnih videonadzornih kamera (Slika 7.).

13

Slika 7. Protupožarni nadzor elektrodistribucijske mreže

Međutim, obzirom da postizanje ovakvih uvjeta zahtijeva idealnu atmosfersku vidljivost, uz potpuno ravan teren (slično kao u Slavoniji) te uvažavajući činjenicu da je stvarna konfiguracija okoliša Šibensko - kninske županije, tipična dalmatinska (sa mnogo degradiranih sastojina, terenskih neravnina, brdovitog terena i kamenjara), tako bi, po prilici, za navedenu površinu bilo primjerenije, u prvoj fazi instalirati dvadesetak videonadzornih kamera.

Ulaganjem u sustav protupožarnog monitoringa elektrodistribucijskih postrojenja, minimizirali bi se izravni i neizravni troškovi zbog požara, a istovremeno i umanjile štete s naslova opožarivanja šuma. Izravan utjecaj na gospodarenje mrežom bio bi vidljiv već nakon kratkog vremena i to prvenstveno kroz povećanu kvalitetu poduzimanih aktivnosti (zahvaljujući pravovremenim informacijama sa terena), a gledano iz aspekta požarne ugroženosti, veličine prostora i vrste zahvaćene vegetacije. Dostupnost informacija o statusu požara utječe na planiranje radova, upućivanje radnika i koordinaciju aktivnostima i resursima. Na Slici 8. prikazana je mogućnost automatiziranog prosljeđivanja obavijesti o nastalom požaru na osobne ICT uređaje različitih kategorija radnika. Prosljeđivana informacija mogla bi obuhvaćati samo osnovne podatke o požaru („kad i gdje“), a ovako dostavljena, olakšala bi provođenje, odnosno ubrzala intervenciju, kvalitetu odgovora i koordiniranost radova (osobito ukoliko se na lokaciju upućuje više radnih ekipa iz različitih organizacijskih jedinica).

5.4. Održavanje videonadzornog sustava

Održavanje, odnosno provjeru pogonske funkcionalnosti videonadzornog sustava, nužno je redovito provjeravati, što mora biti regulirano Pravilnikom o zaštiti od požara [16] za ona distribucijska područja koja bi bila korisnici takvog sustava. Opravdano je, da za održavanje i provjeru ispravnosti bude zadužen radnik srednje stručne spreme elektro struke, koji bi sve događaje vezano uz održavanje unosio u dnevnik održavanja. Provjera funkcionalnosti, u definiranim vremenskim intervalima, minimalno bi morala obuhvaćati provjeru ispravnosti: kamera, uređaja za upravljanje radom kamera u dispečerskom centru, prijenosnih putova signala (vodova) i uređaja za napajanje električnom energijom.

14

Slika 8. Funkcionalnost prosljeđivanja dojave o požaru različitim grupama korisnika

6. ZAKLJUČAK

Elektrodistribucijska postrojenja izložena su raznim nepovoljnim čimbenicima iz okoliša, od kojih, uz ledenu kišu, snijeg i posolicu, jednu od najdestruktivnijih posljedica po funkcionalnost sustava, zasigurno predstavlja prijenos požara iz okoliša, a zbog kojih postrojenja postaju objekt značajnih kvarova koji nepovoljno reflektiraju na isporuku električne energije potrošačima. S druge strane, u neoliberalnom poslovnom okruženju u kojem djelujemo, potrošači električne energije, zastoj u isporuci ne tretiraju blagonaklono, što je prilično i razumljivo uvažavajući značaj i ulogu električne energije u svakodnevnom poslovanju i životu.

Uvažavajući velik broj opožarenja na elektrodistribucijskoj mreži tokom ljetnih mjeseci gotovo svake godine te posljedično vrlo zahtjevno otklanjanje posljedica, uz angažiranje dodatnih radnika i sredstava te istovremeno nastale gubitke uslijed neisporuke električne energije potrošačima (i izdatke na novoj elektromontažnoj opremi), svakako je opravdano ulagati u cjelovit sustav protupožarnog monitoringa, a obzirom da je dostupnost pravovremenih informacija sa terena, značajan preventivni čimbenik u poboljšanju raspoloživosti i zaštite elektrodistribucijskih postrojenja od prijenosa požara iz okoliša.

Elektrodistribucijska mreža i pripadajući stupovi dalekovoda i transformatorske stanice, u pravilu su bez video nadzora, što im, osobito u Dalmaciji, povećava vjerojatnost da postanu objekt požara, koji kompromitiraju raspoloživost i dostupnost električne energije potrošačima.

U smislu navedenog, Elektra provodi redovito čišćenje elektroenergetskih objekata i trasa vodova od raslinja čime se osiguravajuju propisane sigurnosne udaljenosti od zapaljivih materijala i drveća, kao što provodi i posebne mjere održavanja postrojenja s osobitim naglaskom na njihovu zaštitu od kratkih i dozemnih spojeva, opasnih prenapona i nedopuštenih opterećenja.

U uspostavi videonadzornog sustava zaštite elektrodistribucijske mreže od požara, operator distribucijskog sustava, mogao bi se uključiti, eventualno kao potencijalni partner, a zbog postojeće energetske infrastrukture koja bi mogla poslužiti kao podrška u uvođenju videonadzornog sustava zaštite šuma (posredno i elektrodistribucijske mreže) od požara.

Svakako, gledano iz perspektive požarne devastacije šumskog gospodarstva, implementacija ICT sustava sa svrhom nadzora rizika i ugroženosti od požara, preporuča se prvenstveno kao osobit interes vlasniku šuma, tj. društvu Hrvatske šume d.o.o., a također i jedinicama lokalne (regionalne) samouprave, koji i trpe najveće gubitke s naslova nastanaka i širenja šumskih požara.

15

LITERATURA

[1] www.rra-sibenik.hr/.../Razvojna-strategija/Razvojna%20strategija.pdf [2] Devčić J., Intervju broja - Darko Dukić: Očekujemo sezonu velikih požara, a sustav je takav da će

nam životi ponovno biti ugroženi; Šibenski tjednik, broj 227; 21. lipanj 2011. [3] http://www.vecernji.hr/vijesti/u-pozaru-izgorjelo-750-hektara-grebastici-primostenu-burnjem-clanak-

304146 [4] "Pravila i mjere sigurnosti pri radu na elektrodistribucijskim postrojenjima", HEP Vjesnik, Bilten br.

260; Siječanj 2012. [5] Lawson Joel Jr., „Command and Control as a Process“; IEEE Control Systems Magazine 1(1): 5-

11; March 1981. [6] http://www02.abb.com/global/seitp/seitp161.nsf/0/0eed46e53027b407c

125708b0059213e/$file/Electrical%20supply%20for%20offshore%20by %20use%20of%20VSC.pdf)

[7] "Zakon o zaštiti od požara", NN br. 92/10. [8] Pravilnik o zaštiti šuma od požara", NN br. 26/03. [9] "Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju elektroenergetskih vodova napona od 1 kV do

400 kV", NN br. 53/91. [10] "Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja",

NN br. 146/05. [11] "Pravilnik o održavanju i izboru vatrogasnih aparata", NN br. 35/94, 55/94, 103/96, 130/07. [12] "Pravilnik o sustavima za dojavu požara", NN br. 56/99. [13] "Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara", NN br. 8/06. [14] http://www.sonorasystems.com/ [15] http://www.fire-watch.de/cms/firewatch/product/results.php [16] "Pravilnik o zaštiti od požara", HEP Vjesnik, Bilten br. 182; Studeni 2007. [17] autoru podatke ustupile „Hrvatske šume“ d.o.o.; Uprava šuma podružnica Split; Siječanj 2012.