UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA

RADIOLOŠKE TEHNOLOGIJE

SEMINARSKI RAD

UTICAJ NOVIH TEHNOLOGIJA NA ZDRAVLJE

Alagić EdvinAlispahić HamedDinar BelminJusupović DžemailTallawi Kamal Ass.mr.sci. Suada Branković

UVOD

Neizmjerljiv je doprinos novih tehnologija napretku društva, no iskustvo nas uči da se ljudsko tijelo, kako biološki, tako i psihički i sociološki mora adaptirati na nove odnose i zahtjeve koje pred njega postavljaju nove tehnologije.

Svaka nova tehnologija zrači na neki način. U kojoj mjeri to utječe na naše zdravlje još je uglavnom nepoznato .Uglavnom se radi o dvije vrste zračenja:

- jonizujuće(primjena u medicini,tehnologiji,industriji,nauci,energetici) - nejonizujuće(to su mobiteli,računari,frižideri,mikrovalne pećice itd.).

Očit primjer je epidemijski porast ozljeda nastalih uslijed dugotrajnih, prisilnih i neprimjerenih položaja i pokreta u radu s računarom, bez kojeg se danas, u stoljeću kompjutorizacije, ne može zamisliti niti jedna ljudska djelatnost.

Svi koji u svom radu, edukaciji ili u slobodno vrijeme koriste računar, podložni su ozljedama kičme i ruku. To mogu biti vrlo ozbiljna i bolna stanja koje je mnogo lakše spriječiti nego liječiti i koja se dešavaju i mladim, pretežno zdravim osobama, dovodeći do bitnog onesposobljavanja funkcija dnevnog življenja. Djeca su najugroženija jer na njihov razvoj dosta utiče rad za računarom.

U najnovijim statistikama (ASOII-Anual Survey of Occupational Injuries and Ilnesses), od svih povreda nastalih u radnom procesu 62 posto čine ozljede nastale zbog stalnih i ponavljajućih opterećenja, od čega je 7,5 posto vezano za tipkanje, micanje miša i slične aktivnosti kojima se služe osobe u radu s računarom. U posljednjoj decenijii zabilježen je dramatični porast takvih ozljeda – čak hiljadu posto. Naša zemlja takođe je zahvaćena velikim stepenom kompjutorizacije.

Posljedice koje nastaju u radu sa računarom, nisu toliko poznate, naročito mladima i njihovim roditeljima, ali zbog velikog broja ljudi koji su podložni njima, potrebno je educirati ljude o posljedicama koje nosi rad sa računarom i savjetovati ljude kako da smanje rizik od nastajanja ozljeda.

ZAŠTO NASTAJU PROBLEMI? 

Izloženost mišića, ligamenata, tetiva i njihovih ovojnica te živčanih struktura stalnim pokretima i prisilnim položajima, kao u radu sa računarom, dovode do sumiranja traumatskih mikro-oštećenja tih struktura koji se u početku kompenziraju. Ako izloženost traumama potraje duže, nastaju prvi simptomi zamora, a kasnije i upalne promjene uslijed prenaprezanja. Oštećenja mogu biti izazvana i dugotrajnim pritiskom, posebno u ručnom zglobu, nervnih i vaskularnih struktura pri nepravilnom držanju miša. Česte su ozljede i kod nepravilne tehnike tipkanja, odnosno ako je pozicija tijela, vrata i glave neprilagođena u odnosu na radnu površinu.

Nedostatak odmora tijekom rada, loša organizacija rada, hladnoća, nagli rotacijski pokreti, vibracije i psihičko opterećenje poslom pogoduju nastanku bolesti. U radu s računarom najugroženiji su dijelovi šake, laktovi, ramena, vratna i slabinska kičma.

Kumulativna trauma može biti rezultat i drugih aktivnosti koje uključuju dugotrajne prisilne položaje, kao u sportu ili u slobodnim aktivnostima pa i tijekom spavanja. Konačno oštećenje rezultat je zbira svih trauma.

Ove bolesti mogu biti potencirane i drugim bolestima kao što su: artritis, šećerna bolest, bolesti štitne žlijezde, giht, povećana tjelesna težina, a i povrede tih dijelova tijela.

NAJČEŠĆI SIMPTOMI

Najčešće obolijevaju radnici u bankama, službenici, računarski tehničari i inžinjeri svih struka, koji u svakodnevnom radu intenzivno koriste računar, ali i muzičari, radnici u elektronskoj i farmaceutskoj industriji, mehaničari i drugi koji u radnom procesu izazivaju prenaprezanja pojedinih dijelova tijela. Također i djeca mogu pretrpjeti velika opterećenja na njihovom tijelu, ali i psihička i socijalna opterećenja koje su vezane za rad sa računarom.

Bol i zamor su prvi simptomi bolesti. Kasnije se javljaju utrnulost, mravinjanje, žarenje i bockanje, gubitak osjeta i snage u rukama. Znakovi upale su oticanje i crvenilo pojedinih dijelova ruku i gubitak pokreta i funkcija. Javlja se bolnost i otvrdnuće u mišićima vrata, bol u vratnoj i slabinskoj kičmi, zatiljne glavobolje, vrtoglavice, poremećaj spavanja i depresije. Osobe koje boluju od kumulativne traume izazvane radom mogu istovremeno imati i više simptoma bolesti.

Motorni deficit

Psihički problemi

Gojaznost

Bolovi u leđima

Kožne bolesti

0%

32%

7%

13%

0%

Problemi sa zdravljem kod 13 i 14-godišnjaka u Njemačkoj

TRI VRSTE OBOLJENJA

U medicinskoj literaturi možemo izdvojiti tri vrste oboljenja:

1. Lokalne upale tetiva i njihovih ovojnica (tendinitisi, tenosinovitisi), kao što su Quervain tenosinovitis, škljocavi prst (trigger finger), epikondilitis, burzitis.

2. Kanalikularni simptomi (sindromi koji nastaju zbog pritiska na pojedine strukture) – sindrom karpalnog kanala u ručnom zglobu i sindrom gornjeg torakalnog otvora.

3. Bolni sindromi – sindrom brahijalnog pleksusa, fibromialgija, sindrom hronične boli i sl.

Od svih nabrojenih bolesti najčešći je sindrom karpalnog tunela, koji čini 55 posto ukupnih oboljenja izazvanih kumuliranom traumom u radu sa računarom. Neka su istraživanja pokazala da ćete, ako koristite računar duže od dva sata dnevno, vjerojatno oboljeti od sindroma karpalnog tunela, tenosinovitisa šake ili fibromialgije.

LIJEČENJE I SAMOPOMOĆ

Većina ljudi ima povremeno bolna iskustva i nelagode u koštano-mišićnom sistemu, koje traju dva do tri dana i vezana su uz neki teži fizički rad. Ako imate takva iskustva uz normalne radne aktivnosti ili tokom rada na računaru, morate se odmah obratiti doktoru koji se bavi tom problematikom. Rana terapija i edukacija je ključ u sprječavanju daljih oštećenja. Ne ignorirajte vašu bolest jer mogu nastati ozbiljnija oštećenja, koja se vrlo teško i dugotrajno liječe.

Treba zapamtiti da su tegobe u vratu, ramenima, laktu i ruci, koje povezujemo s pretjeranim i neprimjerenim radom s računalom, samo mehanizam nastanka povrede, ali ne i dijagnoza. Tek utvrđivanjem tačne dijagnoze započinje se sa liječenjem.Osnovne smjernice u liječenju uključuju prije svega mirovanje bolesnog dijela ili postavljanje ortoze (imobilizacija) ako je upala jača. Hitna primjena protuupalne terapije uključuje lokalne injekcije kortikosteroidima (blokade), jer je primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova dugotrajnija i manje uspješna. Lokalna primjena nesteroidnih masti ne daje dobre rezultate. Odmah treba započeti s fizikalnom terapijom. Ona se sastoji od nekoliko faza, koje u konačnici trebaju vratiti snagu i funkciju oštećenog segmenta.

DJECA I RAČUNAR

RAČUNARI PRIDONOSE BOLJOJ PRIPREMLJENOSTI DJETETA ZA ŠKOLU

Nedavna istraživanja donose dobre vijesti. Istraživanja su pokazala da rad na računaru može poboljšati pripremljenost za školu kod djece predškolske dobi, te pridonijeti njihovom kasnijem školskom uspjehu.

U istraživanju koje je obuhvatilo 122 djece predškolske dobi iz Head Start programa (američki program obrazovanja i brige o djeci slabijeg imovinskog stanja), eksperimentalna grupa je radila na računaru 15-20 minuta na dan, birajući obrazovni računarski program koji su sami smatrali najprikladnijim za svoj razvoj, dok su djeca iz kontrolne grupe (bez pristupa računarima) radila po standardnom nastavnom planu Head Start programa.

Sva su djeca na početku istraživanja ispunila četiri standardizirana upitnika. Iste upitnike su popunjavali šest mjeseci kasnije kako bi se utvrdila njihova pripremljenost za školu, vizualno-motoričke sposobnosti, ukupne motoričke sposobnosti i kognitivni razvoj. Kod djece koja su radila na računaru utvrdila se bolja pripremljenost za školu i kognitivni razvoj nego kod djece koja nisu radila na računaru. Također se pokazalo da djeca koja rade na računarima kod kuće i u školi, postižu bolji školski uspjeh nego djeca koja koriste računare samo u školi.

Rad sa računarom, u kući i školi, djeci može narušiti njihovo zdravlje. Iako je dječji organizam prilagodljiviji, dugotrajni prisilni položaji i veoma brzi pokreti očiju i šake kod igranja računarskih igara u dužem vremenskom periodu utječu na napetost mišića vrata i ramena, izazivaju bol u ramenima, prstima, ručnom zglobu i vratu, glavobolje, nedostatak apetita i nesanice. Druženje sa računarom nikada ne smije zamijeniti igru i bavljenje sportom. Roditelji moraju kontrolirati vrijeme korištenja računara njihove djece, upozoriti ih na tegobe da bi ih djeca mogla prepoznati.

Svaki dan64%

Naj-manje

jednom sed-

mično23%

Naj-manje

jednom odišnje

4%

Nikad9%

Korištenje računara kod djece

RAČUNARI REMETE SAN I LOŠE UTJEČU NA ZDRAVLJE

Gledanje televizije, igranje video igara, provjera elektronske pošte i slanje poruka računarom ili mobitelom neposredno pred spavanje znatno utječu na bioritam, remete san te loše utječu na raspoloženje i zdravlje.

Istraživanje znanstvenika američke institucije National Sleep Foundation (NSF) pokazalo je kako ovisnost o televiziji, mobilnim telefonima i prijenosnim računarima može biti iznimno štetna za zdravlje. Tačnije rečeno, ova vrsta ovisnosti može utjecati na manjak sna i neispavanost, što negativno utječu na poslovnu sposobnost, raspoloženje, odnose u obitelji, vozačke navike, seksualni život i općenito na zdravlje pojedinca.

Gledanje televizije, igranje video igara, provjera elektronske pošte i slanje poruka računarom ili mobitelom neposredno pred spavanje znatno utječu na bioritam i na naviku odlaska na spavanje.

"Mobiteli i računari, koji nam na razne načine olakšavaju život, često se zloupotrebljavaju. Milioni Amerikanaca su zbog korištenja tih uređaja kasno navečer, sutradan su neispavani, osjećaju se umorno te loše funkcioniraju", tvrdi Russell Rosenberg, potpredsjednik NSF-a čije je sjedište u Washingtonu.

Gotovo 95 posto sudionika istraživanja provedenog u NSF-u odgovorilo je da neposredno prije odlaska na spavanje koristi neku vrstu gadgeta ili tv, a dvije trećine priznalo je da tokom sedmice ne spava dovoljno.

Charles Czeisler, znanstvenik s Medicinskog fakulteta na Harvardu i voditelj Bolnice za ženske bolesti u Bostonu tvrdi kako izlaganje umjetnom svjetlu neposredno prije odlaska na spavanje ubrzava metabolizam i smanjuje otpuštanje melatonina, hormona zaduženog za regulaciju sna.

"U sobe smo pustili tehnologiju, koja nam ometa normalan san i odmor, zbog čega puno ljudi spava manje nego što bi trebalo", kazao je  Czeisler. Osobe u dobi od 46 do 64 godine najveći su konzumenti tv-programa neposredno prije odlaska na spavanje, a više od trećine mladih u dobi od 13 do 18 godina i 28 posto mladih u dobi od 19 do 29 prije odlaska na spavanje igra video igrice.

Najugroženija i najneispavanija grupa su tinejdžeri u dobi od 13 do 18 godina. Čak 22 posto ih je priznalo da su neprestano pospani. "Najviše me brinu mladi u dobi od 13 do 18 jer noću spavaju prosječno sat do sat i pol manje nego što su spavali njihovi vršnjaci prije 100 godina, a to znači da izgube oko 50 sati sna mjesečno", tvrdi Czeisler.

SAVJETI ZA IZBJEGAVANJE OZLJEDA

Nekoliko savjeta koji mogu spriječiti nastanak ozljede uslijed ponovljenih trauma u radu s računarom:

- Smanjite vrijeme rada na računaru. U zamjenu, bolje je šetati ili se baviti sportom.

- Prilagoditi radni prostor: monitor treba biti ispred lica, a njegov gornji rub u visini očiju.

- Tastatura i miš moraju biti anatomski modelirani uz oslonac za ručni zglob i postavljeni nešto

niže od stola, tako da se ne naprežu mišići vrata i ramena.

- Sjedite uspravno oslanjajući se na stolicu.

- Pridržavajte se pravila da nikada ne oslanjate ručni zglob na stol.

- Svakih 20 minuta treba napraviti kraći odmor.

- U slobodno vrijeme bavite se sportskim aktivnostima.

- Obavezno je raditi određene vježbe za ruke, vrat i ramena.

- Tijekom rada na računaru uputno je napraviti vježbe istezanja.

- Odmah prestanite raditi s računarom ako osjetite bol u ruci, ramenima ili vratu.

- Miša treba zamijeniti tastaturom kad god je to moguće.

SMANJIVANJE RIZIKA OD POJAVE KRATKOVIDNOSTI UZROKOVANE RADOM

ZA RAČUNAROM

Kako bi bolje vidjeli izbliza, naše oči se naprežu. Neki stručnjaci smatraju da umor izazvan pretjeranim naprezanjem očiju može dovesti do promjena u oku, koje uzrokuju kratkovidnost. Stručnjaci se slažu da fokusiranje slike na računarskom zaslonu izaziva veći umor očiju nego čitanje običnog teksta iz knjige ili časopisa.

Povremene pauze prilikom rada na računaru mogu pomoći u reduciranju umora uzrokovanog naprezanjem očiju, te time pridonijeti smanjivanju rizika od razvoja kratkovidnosti. Neki to nazivaju pravilom „20-20-20“ – svakih 20 minuta trebalo bi odmoriti oči od računara i gledati u neki predmet koji je udaljen 20 stopa (odnosno 6 metara) 20 sekundi.

Ova jednostavna vježba opušta očne mišiće i smanjuje naprezanje i umor koji mogu uzrokovati progresivnu miopiju. Neki oftamolozi preporučuju nošenje posebnih zaštitih naočala prilikom rada na računaru, koje će također smanjiti naprezanje očiju.

Obavezno se javite oftamologu, ako uočite znakove problema sa vidom poput škiljenja, trljanja očiju, crvenila u očima, zamagljenost vida ili brzo umaranje očiju tijekom čitanja i rada na računaru.

JONIZUJUĆE ZRAČENJE

Jonizujuće zračenje je elektromagnetno ili čestično zračenje koje može da jonizuje materiju i izazove oštećenje ćelija živih organizama.

Stanovništvo može da bude izloženo jonizujućem zračenju:

profesionalno

prilikom korištenja zračenja u medicinske svrhe

u životnoj sredini

Djelovanje na zdravlje

Jonizujuće zračenje djeluje štetno na biološke sisteme i može da dovede do pojave:

Funkcionalnih Morfoloških Genetskih promjena

a ukoliko su doze kojima je osoba izložena visoke, može da dođe i do smrti.

Zaštita od jonizujućeg zračenja:

- Skraćivanje vremena ekspozicije

- Povećanje rastojanja od izvora do čovjeka

- Lična zaštitna sredstva

- Sistematski pregledi profesionalnih izloženih lica

1. Jonizujuće zračenje može biti i jeste uvijek opasno !

2. Nema donjeg praga neškodljivog ozračenja !

3. Postoji gornji prag dopuštenog ozračenja !

4. Znanje omogućuje efikasniju zaštitu !

5. Zaštitu treba sprovoditi dosljedno !

6. Zaštitu sprovoditi permanentno !

NEJONIZUJUĆA ZRAČENJA

Nejonizujuća zračenja su svi oblici elektromagnetnog zračenja.

Izloženost elektromagnetnim zračenjima može biti:

1. u radnoj sredini (profesionalna)

2. u životnoj sredini (u stambenim prostorijama i komunalnoj sredini)

3. u medicini (kod dijagnostičke ili terapijske primjene izvora nejonizirajućih zračenja)

Djelovanje nejonizujućeg zračenja na zdravlje

Ispitivanja nisu pokazala da slaba električna polja dovode do oštećenja zdravlja. Da li je to slučaj i kod dugotrajne niske izloženosti još se ne zna.

Neke studije su pokazale da kod ljudi koji su dugo izloženi elektromagnetnim poljima rizik za nastanak karcinoma je dva do tri puta veći nego kod onih koji nisu izloženi.

Zaštita od nejonizujućeg zračenja podrazumijeva:

- izlaganje mora biti ispod propisane granice izlaganja.

- svako nepotrebno izlaganje,izbjegavati.

MJERE ZAŠTITE

- propisivanje graničnih vrijednosti zračenja.

- određivanje uslova za proizvodnju,promet,korištenje,označavanje i vođenje evidencije o izvorima nejonizujućeg zračenja.

- primjena sredstava i opreme za zaštitu.

- obezbjeđivanje materijalnih,tehničkih i drugih uslova za sistematsko ispitivanje i praćenje nivoa nejonizujućeg zračenja u životnoj sredini.

- obrazovanje i stručno usavršavanje kadrova.

Stručnjaci preporučuju ograničavanje vremena na najmanje moguće te gledanje zaslona na najvećoj mogućoj udaljenosti na kojoj se može čitati.

MP3 i slični uređaji mogu utjecati na sluh. Dugotrajno slušanje glasne muzike preko nekog oblika slušalica dokazano oštećuje sluh. No, postoje i istraživanja koja upozoravaju na moguće štetno djelovanje kristalno čistog zvuka koji je ugodne jačine, ali je dugotrajan. Naznake su da takvo slušanje može djelimično oštetiti sluh, jer se uho prilagođava samo jasnom zvuku kroz slušalice čime se slabi prepoznavanje ostalih zvukova, odnosno buke iz okoline.

ZAKLJUČAK

Nova tehnologija štetno utiče na zdravlje, ali njena pozicija u svijetu je jako važna i bez nje naš život bi bio nezamisliv. Veliki uticaj ima na naše zdravlje jer napredak računara i drugih novih tehnologija donosi i napredak zdravlja a posebno medicine. Medicinska dijagnostika je okosnica zdravstvenih sistema i njen napredak je omogućio spašavanje miliona ljudi.

Unatoč visokim troškovima i složenosti medicinskih tehnologija, korištenje novih tehnologija i dalje će se širiti.  Prednosti medicinskog napretka će prevagnuti njihove nedostatke. Skupa tehnologija je jeftina ako se može poboljšati kvaliteta života, očuvanje ekonomske produktivnost i spriječiti visoku cijenu invalidnosti.

Tehnologija ide naprijed, tako brzo da ostatak svijeta (zemlje u razvoju) nije u mogućnosti to nadoknaditi.  Hoće li narodi i dalje imati pristup inovativnoj tehnologiji u budućnosti?