Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Varaždin, kolovoz 2011.
DIPLOMSKI RAD
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“
KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
KANDIDAT: MENTOR:
Hrvoje Lilek Doc. dr. sc. Ivan Kovač
ZADATAK ZA DIPLOMSKI RAD
Pristupnik: HRVOJE LILEK
Matični broj: 17 – 2009./2010.
Usmjerenje: INŽENJERSTVO OKOLIŠA
NASLOV DIPLOMSKOG RADA:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
SADRŽAJ
1. UVOD .................................................................................................................. 4
2. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRUČJA ....................................................... 9
2.1. ZEMLJOPISNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE ............................................... 9
2.2. GEOLOGIJA ............................................................................................... 13
2.3. HIDROGEOLOGIJA .................................................................................... 18
2.4. KLIMA ......................................................................................................... 23
3. DEPONIJA "MEKA" .......................................................................................... 26
3.1. OPIS DEPONIJE ........................................................................................ 26
3.2. KAPACITETI ZA POSTUPANJE S OTPADOM .......................................... 34
3.3. POSTOJEĆE STANJE SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA ............................................................................................................ 35
4. REZULTATI KEMIJSKE ANALIZE .................................................................... 37
4.1. REZULTATI IZ 2006-e GODINE ................................................................. 38
4.2. REZULTATI IZ 2011.-e GODINE ................................................................ 41
4.3. USPOREDBA REZULTATA ....................................................................... 42
5. 2D MODEL DISTRIBUCIJE ZAGAĐENJA U PODZEMNOJ VODI ................... 47
6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 50
7. LITERATURA .................................................................................................... 51
8. PRILOZI..............................................................................................................51
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 4
1. UVOD
Za početak samo neke činjenice o vodi:
- Hrvatska je 5. zemlja po bogatstvu i dostupnosti voda u Europi (UNESCO-ov
izvještaj iz 2003.).
- Voda pokriva dvije trećine Zemljine povšine, međutim voda za piće predstavlja
tek 2,5 % ukupne količine vode, a manje od 1 % ili 200.000 km3 je upotrebljivo.
- Pitka voda obnovljiva je jedino putem snijega i kiše, prosječno 40.000 do
50.000 km3 godišnje.
- Više od milijardu ljudi na svijetu nema pristup sigurnoj vodi za piće, a više od
dvije milijarde nema osnovne higijenske uvjete.
- Zalihe vode po stanovniku sustavno se smanjuju zbog rasta populacije,
zagađenja i očekivanih klimatskih promjena.
- Godišnje prosječno umire 8 milijuna ljudi, najviše djece, zbog nedostatne
opskrbe vodom.
- Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj je voda iz slavine još uvijek
zdravstveno ispravna.
- Više od 90 % voda u bocama potječe iz Hrvatske.
Uvažavajući gore navedene činjenice o vodi, koje već svi dobro znamo,
zaključuje se da bi o vodi trebalo voditi puno više brige i pažnje, te je u konačnici
bolje zaštititi od negativnih utjecaja.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 5
Najbliže veće vodocrpilište na promatranom području je u Bartolovcu gdje
se kaptira i gornji i donji sloj Varaždinskog vodonosnika.
Slika 1. Satelitska snimka vodocrpilišta Bartolovec
Ono služi za vodoopskrbu grada Ludbrega i šire okolice. To vodocrpilište se
nalazi uzvodno, odnosno sjeverozapadno od odlagališta otpada.
Vodocrpilište Bartolovec
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 6
Slika 2. Satelitska snimka deponije komunalnog otpada "Meka"
Odlagalište nema utjecaj na kakvoću kaptiranih voda iz tog vodocrpilišta.
Kao područje strateških zaliha pitke podzemne vode, za sjeverozapadni dio
Hrvatske, izdvojeno je područje dravskog zaobalja (prema Prostornom planu
Varaždinske županije, 2000. [1]). Odlagalište komunalnog otpada „Meka“
smješteno je nizvodno od svih vodocrpilišta s određenim zonama sanitarne zaštite
pa, kao što je ranije navedeno za vodocrpilište Bartolovec, ono nema izravan
utjecaj na sama vodocrpilišta. Međutim, tu postoji drugi problem. Dio Varaždinskog
aluvijalnog vodonosnika, koji je ovdje debljine oko 120 m, predstavlja pogodno
područje za smještaj crpilišta većeg značaja. U tom smislu i odlagalište otpada
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 7
Meka kod Ludbrega smješteno je u priljevnom području potencijalnog crpilišta
(Prilog 1 – Pregledna hidrogeološka karta). To je jedan od glavnih razloga zašto je
odabrana ova tema za diplomski rad.
Na varaždinskom području dugi niz godina bio je prisutan problem prevelike
koncentracije nitrata u pitkoj vodi koja je bila viša od zakonom propisane MDK
(maksimalno dozvoljene koncentracije) preuzete iz Pravilnika o zdrastvenoj
ispravnosti vode za piće (N.N. 47/08) [3]. Europska Unija preporučuje smanjenje
koncentracije nitrata u vodi za piće sa dosadašnjih 50 mg NO3-/L na 25 mg NO3
-/L.
Pošto Republika Hrvatska želi prihvatiti europske standarde i ući u Uniju, realno je
očekivati da će se to uskoro i dogoditi. Već po sadašnjim rezultatima se vidi da na
pojedinim crpilištima ti rezultati ne zadovoljavaju kriterije Europske unije. No, nisu
samo nitrati ti koji su problematični. Oni se najviše spominju jer se na području
varaždinske županije ljudi bave, u velikim razmjerima, poljoprivredom. Korištenje
raznih dušičnih gnojiva povećava koncentraciju nitrata u tlu, koji se infiltracijom
oborina otapaju i odlaze u podzemne vode.
Na podzemne vode također loše utječu mnogi drugi zagađivači, u koje
spadaju i odlagališta otpada koja nemaju adekvatne uvjete, odnosno odgovarajuće
brtvene slojeve kao što je to primjer na Odlagalištu komunalnog otpada „Meka“ u
Ludbregu. Kako na odlagalištu nema brtvenih slojeva, tako se oborinska voda
direktno infiltrira kroz otpad u podzemne vode. Pritom voda otapa i za sobom
pokupi mnoge teške metale i druge štetne elemente i spojeve koji se u konačnici u
podzemlju pojavljuju u količinama koje su veće od MDK, što vodu čini
neupotrebljivom za korištenje.
Na konkretnom primjeru Odlagališta komunalnog otpada „Meka“, 2006.
godine, provedena su uzorkovanja podzemne vode na tri piezometra. U ovom
diplomskom radu analizirana je promjena kvalitete vode u odnosu na prvobitne
rezultate uzorkovanja iz 2006. godine, te se predviđa njeno kretanje u doglednoj
budućnosti. Rezultati analize kemijskog sastava pokazali su da se u analiziranoj
vodi nalaze koncentracije pojedinih elemenata koje ne odgovaraju prema zakonom
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 8
propisanoj MDK. Koncentracije koje nisu odgovarale bile su redom: konc.
otopljenog kisika, KPK, BPK5, koncentracije klorida, kroma, olova i mangana, udio
masti, ulja i fenola te elektrovodljivost.
U daljnjem tekstu pažnja će se također usmjeriti na izmjerene koncentracije i
definirati 2D model distribucije zagađenja u podzemnoj vodi.
U konačnici, cilj ovog rada je dati doprinos očuvanju i eventualnom
unapređenju kvalitete podzemne vode na području Odlagališta komunalnog otpada
„Meka“ u Ludbregu.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 9
2. ZNAČAJKE PROMATRANOG PODRU ČJA
Varaždinska županija, kojoj pripada i grad Ludbreg, jedna je od najgušće
naseljenih i gospodarski najrazvijenijih područja u Republici Hrvatskoj. Uvažavajući
ove činjenice, ukoliko se ne počne sa aktivnijim djelovanjem zaštite voda, realno je
pretpostaviti da će se u doglednoj budućnosti javiti veliki problem vodoopskrbe na
tom području.
2.1. ZEMLJOPISNO-GEOGRAFSKE ZNAČAJKE
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 10
Slika 3. Karta promatranog područja
Lokacija deponije „Meka“ nalazi se na području grada Ludbrega koji je
smješten u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i pripada Varaždinskoj županiji.
Geografski gledano, Varaždinska županija sastoji se od dva dijela: većeg, koji
pripada dravskom porječju i manjeg, koji pripada savskom porječju. Ta dva dijela
odvojena su gorskim nizom Ivančice i Kalničkog gorja. Sjevernije od tog niza nalazi
se prostraniji podravski dio koji je pretežito nizinski, s brežuljcima na jugu i zapadu.
Općina Ludbreg zauzima krajnji istočni dio županije koja na sjevernoj strani
graniči sa Republikom Mađarskom, a sa zapadne strane sa Republikom
Slovenijom te Krapinsko-zagorskom županijom. S istočne strane graniči s
Koprivničko-križevačkom županijom dok se s južne strane naslanja se na
Deponij “Meka”
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 11
Zagrebačku i dio Koprivničko-križevačke županije. Ludbreg je smješten u podnožju
Kalničkog gorja, u dolini rijeke Bednje [1].
Ludbreg je naselje s vrlo dugim kontinuitetom naseljenosti koje se može
pratiti od kamenog doba, preko brončanog i željeznog, o čemu svjedoče brojne
iskopine pronađene na tom području. Antički Ludbreg - Castra Ioviae Botovia je
naseobina starih Rimljana (od 1. - 5. st) sa svim funkcijama i infrastrukturom
tadašnjih gradova. Srednjevjekovni Ludbreg spominje se u pisanim dokumentima u
13. i 14. st. kao kraljevski posjed [4].
Iako se čini da reljef u okolici Ludbrega ima niski stupanj energije, s
kontinuiranim općim padom od juga prema sjeveru, odnosno od zapada prema
istoku, i male hipsografske razlike u dravskoj nizini imaju veliko značenje. Općenito
uzevši, možemo u Ludbreškoj Podravini razlikovati tri karakteristične reljefne
cjeline, zonalno izdužene u smjeru istok - zapad:
1. Na sjeveru je niski, u 18. stoljeću zamočvaren položaj vodotoka Drave,
Plitvice, Bednje i Glibokoga;
2. Najplodniji i najvitalniji dio je zona holocenih i würmskih terasa - zapravo
kontaktno područje između dravskog položaja na sjeveru i kvartarno-tercijarog
pobrđa na jugu;
3. Na jugu je zona pobrđa, mahom kvartarne i dijelom tercijarne starosti, koja
se prema jugu nastavlja u razmjerno visoki mezozojski horst Kalnika [13].
Poplavna ravnica stvorena je radom rijeke Drave koja kao tekućica alpskih
obilježja brzo pritječe iz viših krajeva. I prije hidroenergetskih zahvata donosila je
puno naplavnog materijala osobito šljunka. Na otprilike 1 km južno od odlagališta
„Meka“ počinju brežuljkasti krajevi, odnosno sjeverni obronci Kalničkog gorja [13].
Grad Ludbreg okružen je s južne strane sa Koprivničko - križevačkom
Županijom, na sjeveru s općinom Sv. Đurđ, s istočne strane općinom Mali
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 12
Bukovec, općinom Veliki Bukovec, a sa zapadne strane s općinom Donji
Martijanec.
Odlagalište komunalnog otpada „Meka“ smješteno je na rubu sjevernoga
dijela grada. Taj prostor koji se danas koristi kao odlagalište, nekoć je bila močvara
koja se formirala meandriranjem rijeke Bednje. Omeđen je rijekom Bednjom,
građevinskom zonom, željezničkom prugom, poljoprivrednim površinama te
državnom cestom D2 Varaždin-Koprivnica. Na prostoru između odlagališta otpada
i zaobilaznice nalazi se pojas gustog visokog i niskog raslinja širine 70 do 130 m.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 13
2.2. GEOLOGIJA
Geološki gledano, veći dio Ludbreške Podravine povezan je s tzv.
Varaždinsko-murskom potolinom, jer su stare naslage tu znatno potonule.
Najizdignutije, odnosno najtanje su na tzv. Koprivničkom pragu. Istočno od
Koprivničkog praga započinje duboka izdužena Dravska potolina. Kvartarne i
tercijarne naslage kod Ludbrega dosežu djelomice dubinu veću od kilometar i pol.
Krajem tercijara usljedilo je uzdizanje tih mlađih naslaga, a tektonska gibanja
nastavljena su i u kvartaru, pleistocenu i holocenu. Stoga pleistocene sedimente,
nalazimo i na uzdignutijim terenima sjevernog pobrđa Kalnika i Topličke gore. O
tome dokumentiraju i pojedine ciglane na tim lokalitetima, kao primjerice u
Ludbregu u 18. stoljeću, a i kasnije. Tercijarna tektonska gibanja osobito su bila
izražena u prostoru horsta Kalnika, koji je u osnovi sastavljen od mezozojskih
stijena - vapnenca iz jure i krede.
Rubnim dijelovima aluvija rijeke Drave pripada šire područje odlagališta
otpada gdje je pri podbrežju Kalnika rijeka Bednja u les i lesoidene sedimente, na
trećoj dravskoj terasi, usjekla svoje korito. Pri tome je taložila, zajedno sa svojim
malim pritocima, aluvijalne sedimente, šljunke i pijeske, vrlo često u izmjeni s
proslojcima glina i glinovitog silta.
Miocenskim klastičnim i karbonatnim naslagama pripadaju najstarije
naslage šireg razmatranog područja koje prekrivaju južne dijelove razmatranog
područja. Dravska potolina počela je formirati svoj današnji oblik početkom
pleistocena, uz već izdignuto Kalničko gorje. Tijekom kvartara počelo je izdizanje
Bilogore, a rijeka Drava počela se povlačiti prema svom današnjem koritu. Za tog
razdoblja nastale su jedna pleistocenska i dvije holocenske terase. U razdoblju
glacijala jaki vjetrovi nanosili su velike količine prapora između kojih se vrlo često
mogu naći proslojci smeđe ilovače ili šljunkovitog pijeska.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 14
Na širem području odlagališta dominiraju lesoidne naslage glinovito-
pjeskovitog silta koji prekrivaju treću dravsku terasu. Ta terasa je bila povremeno
poplavljena, što je uzrokovalo povoljne uvjete za jezersko-barsku sedimentaciju.
Za vremena toplije i vlažnije klime u nastala jezera taloženi su uglavnom siltni
pijesci, a povlačenjem vode tijekom glacijala u preostalim močvarama taložile su
se glinovite naslage. Tijekom holocena taložene su naslage pijesaka i šljunaka I i II
dravske aluvijalne terase, sedimenti mrtvaja i korita rijeke Drave, te aluvijalno-
proluvijalne naslage Bednje i nanosi njenih pritoka, manjih potoka te eolski i barski
sedimenti.
U tektonskom smislu područje pripada Varaždinsko-legradskoj tektonskoj
jedinici, graničnom području između Legradskog antiklinorija i Lijepe Gorice.
Naslagama pleistocenskog lesa (lQ1), lesoidnim glinovito-pjeskovitim
siltovima (lpQ1), eolskim pijescima treće dravske terase (pQ2), aluvijalno-
proluvijalnim naslagama vodotoka Bednje (a1prQ2), organogeno barskim (obQ2) te
barskim sedimentima (bQ2) prekriveno je šire područje terena na kojem se nalazi
odlagalište. Bušenjem su ustanovljeni šljunci i pijesci pleistocena te se
pretpostavlja da su nastali kao ostaci dravske terase (a4Q1) na razmatranom
prostoru prekriveni dijelom lesom, a dijelom se nalaze u podini mlađih aluvijalno
proluvijalnih naslaga rijeke Bednje. Na uzvodnom dijelu terena na njih naliježu
naslage prapora ili lesa.
Eolskim transportom čestica dimenzija silta te njihovim nagomilavanjem u
nekoliko faza tijekom hladnih razdoblja virma nastao je les. To je prilično nevezan,
neuslojen i porozan sediment žute do žuto-smeđe boje, vrlo često granulometrijski
određen u rasponu od pjeskovitog do glinovitog silta. U naslagma lesa vrlo često
može se naći i nešto pijeska i šljunka, a zapaženo je i nekoliko proslojaka
smećkaste pjeskovite gline.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 15
Šljunci i pijesci taloženi su tijekom toplijih razdoblja i većeg fluvijalnog
donosa materijala, a gline tijekom hladnijih razdoblja u uvjetima mirne
sedimentacije [5].
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 16
Slika 4. Geološka karta M 1:100000 - list Koprivnica
(detalj; preuzeto iz Hećimović, 1994)
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 17
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 18
Lesoidni glinovito-pjeskoviti siltovi (lpQ1) naliježu na treću dravsku terasu.
Promjene klime tijekom sedimentacije lesoidnih naslaga uzrokovale su raznolikost
sedimentiranog materijala u rasponu od jezerskog do povremenog barskog
facijesa. Nanosi rijeke Bednje i njenih manjih pritoka su aluvijalno-proluvijalne
naslage, a leže preko lesoidnih glinovito pjeskovitih siltova na trećoj dravskoj terasi
i na naslagama pijeska i šljunka druge dravske terase u dijelu aluvija Bednje,
neposredno ispod odlagališta otpada. Uglavnom su to pjeskoviti siltovi debljine do
2 m, ispod kojih se prostire potočni nanos pjeskovito šljunkovitog sastava.
Taloženjem u lokalnim depresijama na sedimentima druge dravske terase
nastali su barski sedimenti koje nalazimo sjevernije od toka Bednje. Oni sadrže
glinu, siltozne gline i glinovito-pjeskovite siltove. U podlozi se mogu naći treset i
organogeno barski sedimenti koji su recentne naslage i sličnog sastava kao barski
sedimenti, ali u njima se nalazi više organske komponente [5].
2.3. HIDROGEOLOGIJA
Početak hidrogeoloških istraživanja vezanih za Varaždinski vodonosnik
započinje još 60-ih godina prošlog stoljeća kada Institut za geološka istraživanja iz
Zagreba počinje provoditi kompleksna hidrogeološka istraživanja. Može se reći da
je područje u kojem se nalazi Varaždinski vodonosnik vrlo dobro istraženo.
Varaždinski vodonosnik nalazi se u krajnjem zapadnom dijelu Dravske
doline. Izgrađen je uglavnom od kvartarnih šljunaka i pijeska, dok se u središnjem
dijelu javlja tanki sloj praha i gline. Vodonosnik je izdužen paralelno toku rijeke
Drave. Debljina vodonosnika se povećava od zapada prema istoku, te je ona
najmanja u području između Križovljana i Ormoža - 5 m, a najveća kod Preloga -
148 m (slike 5, 7 i 8) [6].
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 19
Slika 5. Prikaz vodonosnika Varaždinske županije
Podina vodonosnika je izgrađena od pjeskovitih i glinovitih lapora te
belvederskih šljunaka, a u krovini se pojavljuje tanki pokrivač od praha, gline i
prašinastog pijeska.
Granica općine Ludbreg
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 20
Slika 6. Strukturna karta po podinskoj plohi vodonosnika za područje Varaždina
(preuzeto iz: Urumović, K. Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., 1990.)
Legenda: 1 Izohipse podine vodonosnika, 2. Debljine vodonosnika preko 100 m, 3. Debljine vodonosnika 50-100m, 4. Debljine vodonosnika 25-50 m, 5. Debljine vodonosnika 0-25m, 6. Trasa litoloških profila, 7. Strukture: 1-Varaždinska depresija, 2-Ormož-Selnica,3-Ravna Gora, 4-Ivanščica), 8. Normalni rasjed, 9. Reversni rasjed, 10. Rasjed bez oznake karaktera, 11. Rasjed s horizontalnim pomakom, 12. Važniji rasjedi strukturnog sklopa: (1-Ormoški rasjed, 2-Južni rubni rasjed Murske potoline, 3-Rasjed duž sjevernog krila Ravne Gore, 4-Rasjed Sokolovac-Tužno-Ptuj, 5 Varaždinski rasjed)
Promatrajući strukturnu kartu vidljivo je da se, zapadno od razmatranog
odlagališta otpada, smanjuje debljina vodonosnika prema južnom podbrežju
Kalnika što je prikazano na slikama 6 i 7. Na slici 7 vidi se postojanje dva
vodonosna sloja razdvojena tanjim polupropusnim slojem gline debljine 5 m, praha
i prašinastog pijeska koji sve pliće zaliježe prema kalničkom podbrežju spajajući se
s aluvijalnim i aluvijalno-proluvijalnim sedimentima pritoka rijeke Drave kao što su
Plitvica i Bednja. Vrijednosti hidrauličke vodljivosti kreću se u granicama od 100 do
300 m/dan.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 21
Slika 7. Prikaz poprečnog profila
(preuzeto iz: Urumović, K. Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., 1990.).
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 22
Slika 8. Uzdužni litološki profil
(preuzeto iz: Urumović, K. Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., 1990.)
Legenda: 1. Šljunak, 2. Pijesak, 3. Prah, 4. Glina, 5. Lapor, 6. Rasjed, 7. Bušotina
Slika 9. Prikaz rasporeda potencijala podzemnih voda šireg područja Varaždina
(preuzeto iz: Urumović, K. Hlevnjak, B., Prelogović, E., Mayer, D., 1990.).
Legenda: 1- razina podzemne vode, 2-smjer toka podzemne vode, 3- vodocrpilište
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 23
Slika 9 prikazuje raspored potencijala podzemnih voda šireg područja
Varaždina gdje se vide gerealni smjerovi tečenja podzemnih voda. Sličan raspored
potencijala može se očekivati i na užem području odlagališta otpada gdje se tok
podzemne vode očekuje prema rijeci Bednji.
2.4. KLIMA
Na jugozapadu Panonske nizine geografski položaj odražava se na klimatska
obilježja, a lokalne razlike su uvjetovane reljefnim i hidrogeografskim značajkama
Ludbreške Podravine. Nema izravnih podataka za poznavanje klime u prošlosti, ali
može se pretpostaviti da nije bilo većih razlika između ondašnjih i današnjih
klimatskih uvjeta, osim što je vjerojatno bilo nešto hladnije. Danas, prema Köpenu,
na području Ludbrega vlada tip umjereno tople vlažne klime kontinentalnih
obilježja. Stoga, tu postoje velike temperaturne amplitude između ljeta i zime, što
posebno dolazi do izražaja kod ekstrema. Godišnja temperaturana amplituda može
biti veća i od 60 stupnjeva Celzijusa. Srednje vrijednosti su razmjerno povoljne, jer
je prosječna temperatura u siječnju oko -2°C, a u srpnju 18°C. Srednja godišnja
temperatura zraka iznosi oko 10O C [13].
Smjer i brzina vjetra mogu imati veliki utjecaj na djelovanje odlagališta otpada
prema okolišu. Po ruži vjetrova, koja je prikazana na slici 10, vidi se da na području
Ludbrega dominira smjer vjetra iz jugozapada. Napomenimo još da je ljeto godišnje
doba s velikom učestalošću slabih vjetrova, dok je najvjetrovitije u proljeće [13].
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 24
0%
5%
10%
15%
20%N
NNE
NE
ENE
E
ESE
SE
SSE
S
SSW
SW
WSW
W
WNW
NW
NNW
Slika 10. Ruža vjetrova za područje grada Ludbrega
(Preuzeto iz: Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog
otpada ”Meka” kod Ludbrega, GFV, siječanj 2007.)
Sušnih razdoblja nema. Padaline opadaju od zapada prema istoku, jer ih
uglavnom donose zapadni vjetrovi. Glavni maksimum je u jesen, a drugi
maksimum je u proljeće i rano ljeto. Također, značajke i obilježja te klime su i
velike oscilacije u količini padalina, u visini temperatura, te u snježnosti,
mrazovitosti i slično. Učestalost oborinskih dana s različitim količinama oborina je
30 - 40 % dana u godini, što iznosi otprilike 115 - 140 dana. Uključujući sve
oborinske dane, u samo 8 - 12 % dana dnevne količine oborina su 20 mm ili više i
to najčešće u lipnju i srpnju. Razmatrajući ukupnu godišnju količinu padalina, u
toplom dijelu godine padne 55 - 60% oborina, dok u hladnom dijelu godine padne
40 - 45%. Izbor ratarskih, voćarskih i vinogradarskih kultura prilagodio se ovim
klimatskim značajkama, ali i blagim pretežito zapadnim, sjeverozapadnim i južnim
vjetrovima [5].
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 25
0
50
100
150
200
250
300
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Mjesec
Obo
rine,
mm
Nizovi1 Nizovi2 Nizovi3
Slika 11. Prosječne količine padalina na području grada Ludbrega
(Preuzeto iz: Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog
otpada ”Meka” kod Ludbrega, GFV, siječanj 2007.)
Snježni pokrivač u prosjeku se može očekivati 10 ili više dana tijekom zime.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 26
3. DEPONIJA "MEKA"
Slika 12. Deponija komunalnog otpada „Meka“
3.1. OPIS DEPONIJE
Bitno je napomenuti da se sama lokacija odlagališta otpada u Ludbregu
nalazi u aluvijalnim sedimentima Drave i rijeke Bednje (alprQ2), u fosilnom
riječnom meandru dijelom nastalom uz sam dodir s kompaktnijim lesoidnim
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 27
6394200
151,85
151,45
151,49151,50
151,26
151,27
151,47
152,07
151,97
151,84
151,74
151,56
151,87
152,52
151,50
151,54
151,75 151,81
151,66
151,60
150,90
151,06
151,04
150,79
150,97
151,10
150,90
150,92
151,52
151,41151,24
151,25
151,24
151,34
151,67151,64
151,81
151,91
151,44
150,93
150,49
150,18
150,99
151,12
150,93150,90
150,90
150,57150,56
150,78
150,58
150,59
150,14
150,20
150,21
150,09
150,60
150,92
150,59
148,99
148,69
148,96
148,55
149,55
148,84
149,55
148,79
149,44150,00
150,24
150,27
151,03
151,30
150,33
149,31
150,09
149,79
150,00
150,01
149,91
149,81
149,98
149,86
149,66
149,66
148,93
148,64148,80
149,87
149,64
149,65
148,58
149,88
149,90
149,64
149,63
149,16
149,39
148,99
149,02
148,81
148,85
148,30
151,86
151,65
151,70
151,72
152,07
151,88152,04
152,09
151,70
151,81
151,90
151,79
151,79
151,98
151,88
151,90
151,78
151,09
151,29
150,49
149,58
149,17
149,31
149,32149,89
149,02
149,79
149,80
149,85
150,02
149,24
150,05
149,35
149,46
149,48
149,40
149,42
149,63
149,11
149,54
149,39
149,25
150,47
148,68
149,29
150,44
149,15
148,81
148,74
149,46
148,71
149,30
149,04
148,80
148,97
148,76
149,80
149,09
149,94
149,96
150,02
150,12
150,21
150,01
150,22
150,21
150,09
150,17
150,00
150,06
S2152,78
S3151,97
S4151,46
S5
S6151,49
S7150,91
S8151,93
S9149,83
S10149,35
S11151,13
S12151,37
151,91152,06
152,08152,02
152,35152,61
152,67
152,97
152,66
152,36
152,45
152,15
152,20
151,89 151,77
151,47
151,57
151,28
151,40
150,35151,21
150,85151,28
152,02
150,92151,52
151,25
151,63
151,38
150,96
151,48
151,10
151,53
150,86
151,57
151,18
151,56
151,32
150,98
151,26
151,75
151,70
151,84
151,66
151,56
151,62
151,61
151,06
151,38 151,21
151,57
151,63
151,49
151,43
149,80
149,37
149,35
149,91
149,21
149,88
149,38149,42
149,31 149,97
150,11
150,12
150,25
148,35
148,34
148,33
148,92
148,80148,31148,34
148,33
148,39
148,34
148,33
149,21
148,34
148,32
151,20
151,18
150,96
151,11
151,15
151,00
151,16
151,07
151,20
151,18
151,27
151,21
151,32
151,30
151,41
151,35
151,52
151,44
151,54
151,51
151,60
151,86
152,02
152,08148,30
149,49
149,85
148,12
149,42
148,87
148,51
148,30
148,94
148,20
148,87
148,20149,24
148,20149,35
149,12
148,28148,98
148,04
148,73
148,65
149,29
149,17
148,31148,91
148,41
148,25
148,73
148,24
148,79
148,34
148,76
148,74
148,27
148,17
148,32
148,30
148,31
148,50
148,31
148,30
149,00
149,19
151,50
151,36
151,43
151,37
151,34151,27
151,24
151,23
151,34
151,65
151,97
151,87
151,93
152,13
151,88150,09
151,44
151,60149,04
151,55
149,02
151,08
148,94
151,23
151,11
151,56
151,28
148,92
152,06
151,41
151,74
149,03
151,68
148,76
149,34
150,94
150,49
150,67
148,78
150,27
150,79
150,59
150,48
150,58
151,71150,97
150,83
151,77151,51
151,53
151,43
151,76
151,63
151,92
152,10
151,89
151,69
151,98
151,76
148,43
151,78
148,35
151,48
151,17
148,28
148,26
151,15
151,07
148,63
151,06
148,73
150,64
148,22
150,98
151,37
151,33
150,09151,06
151,16
151,02151,07
151,19
151,53
151,19
151,81
148,53
152,14
148,48
148,60
151,65
151,16
148,65
148,61
149,24
149,60
149,41
149,61
149,75
150,23150,52
150,62
149,73
149,70
149,68
most
Bednja
obilaznica
Ludbrega
600124
500
5124
400
5124
300
5124
200
5124
100
5124
6394300
6394400
6394500
6394600
P1
151,74P3
P2151,97
naslagama (lpQ1) [5]. Na toj lokaciji su provedena istražna mjerenja, odnosno
izbušene su tri istražne bušotine, dvije u različitim dijelovima odlagališta (P - 1 i P -
3) i jedna nizvodnije prema Bednji (P - 2).
U prilogu 2 prikazani su i geotehnički profili bušotina.
Slika 13. Geodetski snimak deponije
(Preuzeto iz: Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog
otpada ”Meka” kod Ludbrega, GFV, siječanj 2007.)
P - 1
P - 2
P - 3
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 28
Razmatranjem jezgre bušotine P - 1 došlo se do zaključka da se nakon
pokrova nasute zemlje debljine 90 cm nalazi sloj komunalnog otpada, debljijne 2,7
m, koji leži na prašinastom pjeskovito-glinovitom materijalu sive boje s rijetkim
valuticama šljunka i organskim primjesama debljine cca 1,5 m. Ispod toga nalazi se
sloj šljunkovitog pijeska s nešto pijeska i praha, sivo-smeđe boje, debljine 2,6 m.
Po dubini zatim slijedi 50 cm debeo sloj gline visoke plastičnosti ispod koje se
nalaze naslage prašinasto-glinovitog pijeska.
Slika 14. Sondažni profil bušotine (piezometar P - 1)
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 29
Uz rub fosilnog korita Bednje locirana je istražna bušotina P - 2 gdje se već
nakon tridesetak centimetara humusom bogatog tla nalazi sloj, debljine 5 m,
prašinasto glinovitog pijeska. Odmah ispod sloja pijeska ponovno se nailazi na sloj
pjeskovitog šljunka s relativno velikim valuticama (promjera 50 mm) debljine 2,9 m
koji leži na naslagama gline visoke plastičnosti.
Slika 15. Sondažni profil bušotine (piezometar P - 2)
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 30
Promatrajući jezgru bušotine P - 3, koja je smještena u dijelu odlagališta,
vidi se sloj od četrdesetak centimetara nasute zemlje ispod koje se nalazi oko 4,9
m debeo sloj otpada koji leži na sloju pjeskovitog šljunka debljine 3 m. Nakon
pretežito šljunkovitog sloja pojavljuje se proslojak gline niske plastičnosti debljine
50 cm, dok se na dnu bušotine se dolazi do sloja prašinastog pijeska sivo smeđe
boje.
Slika 16. Sondažni profil bušotine (piezometar P - 3)
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 31
Cijelo odlagalište otpada nalazi se u naslagama šljunka i pijeska različite
vodopropusnosti, ovisno o udjelu prašinasto-glinovite komponente. S obzirom na
svoju propusnost, sloj u potpunosti omogućava vertikalno procjeđivanje
onečišćenja sa odlagališta i njegov lateralni transport prema rijeci Bednji. Tek na
dubini od cca 7,4 do 8,4 m nalazi se sloj slabopropusnog materijala koji dublje
zaliježe prema rijeci Bednji, gdje ima važnu ulogu u sprečavanju prodora
onečišćenja u dublje dijelove sedimenta.
Udaljavajući se od korita Bednje prema lesoidnim sedimentima, na dubini od
oko 8 m, postupno isklinjava sloj slabopropusnog materijala na svega 50 cm
debljine, pri čemu raste udio pjeskovite komponente što povećava njegovu
vertikalnu propusnost. Zatim ponovo nailazi sloj pijeska sa znatnim udjelom praha i
nešto glinovite komponente, koji je također propustan.
Zbog relativno visoke razine podzemne vode, koja se nalazi u aluvijanim
sedimentima Bednje, cijelo dno i oko 50 % mase odloženog otpada nalazi se u
zasićenoj zoni što omogućava konstantno izluživanje onečišćenja u podzemnu
vodu i relativno jednostavnu lateralnu komunikaciju s ostalim dijelovima aluvija
Bednje, samim vodotokom Bednje i neposredno s dravskim aluvijalnim
vodonosnikom koji se prostire u produžetku. U istražnim bušotinama na odlagalištu
otpada provedena su mjerenja razine podzemne vode koja u razdoblju zimskih
mjeseci i hidrološki viših razina voda potvrđuju postojanje gradijenta prema Bednji.
Razina podzemne vode u istražno pijezometarskim bušotinama nalazi se na
dubini od 148 do 147 m n.m., a obala Bednje nalazi se na oko 146 m n.m. Kako bi
se razina vode u odlagalištu spustila na razinu ispod otpada, potrebno ju je sniziti
na razinu ispod 146 m n.m. [5].
Od 1994. god. grad Ludbreg i njegova okolica komunalni otpad odlažu na
odlagalište komunalnog otpada "Meka". Takvu odluku je donijelo općinsko vijeće
grada Ludbrega.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 32
Otpad se odlaže na neuređenu površinu smještenu u meandar rijeke
Bednje. Na odlagalištu nema osnovne infrastrukture kao što su: prikupljanje
procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga, odgovarajuća
kontrola ulaza materijala u odlagalište, struja, voda, kompletna ograda te požarni
put. Ono je djelomično ograđeno i postoji odgovarajući pristupni put. Na ulazu se
provodi kontrola ulaza, što ne uključuje i kontrolu vrste otpada.
Između odloženog otpada i temeljnog tla nema nikakvih brtvenih slojeva što
govori da je podloga na kojoj je odložen otpad neuređena. Kontakt otpada sa
samim tlom nalazi se djelomično ispod razine podzemne vode i dolazi do
nekontroliranog otjecanja procjedne vode u podzemlje. Pošto je otpad zatrpavan
bez odgovarajuće projektne dokumentacije, on se pomiješao s tlom što
onemogućuje njegovo selektivno otkopavanje. To dovodi do toga da je i tlo koje je
pomiješano s otpadom također onečišćeno, te ga također treba posebno zbrinuti
kao i sam otpad.
Bitno je još napomenuti da odlagalište komunalnog otpada „Meka“ nije
legalizirano. Za odlagalište postoji:
- Privremena lokacijska dozvola [5]
- Uvjerenje o uvjetima uređenja prostora iz 1994. god [5] ;
- Zaključak iz 1998. god. kojim se obustavlja zahtjev za obavljanje
djelatnosti postupanja s otpadom, pokrenut od strane Lukoma
d.o.o. [5] ;
- Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja iz
2003. god. kojim se naređuje Lukomu d.o.o. zatvaranje
odlagališta „Meka“ [5] ;
- Rješenje Ureda državne uprave iz 2003. god. kojim se odbija
zahtjev za izdavanje rješenja o udovoljavanju uvjeta za
postupanje s otpadom za odlagalište otpada Ludbreg na lokaciji
zvanoj „Meka“ [5] ;
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 33
- Rješenje kojim se izvanredno ukida zabrana rada odlagališta
otpada „Meka“ iz 2003. god. [5]
Razlog zašto odlagalište nije legalizirano leži u tome što su tehnički uvjeti za
rad vrlo loši i ne zadovoljavaju minimalne propisane standarde sanitarnog
odlaganja otpada.
U planu je postupna sanacija deponije i uređenje na način sanitarne
deponije. Također je u planu uvesti odvojeno prikupljanje otpada u gradu i okolici.
Sanacijom odlagališta „Meka“ želi se postići slijedeće:
1. Onemogućiti utjecaj odlagališta na zdravlje ljudi koji rade na odlagalištu
i koji stanuju u neposrednoj blizini,
2. Spriječiti daljnje prodiranje polutanata u podzemne vode,
3. Onemogućiti zagađenje okolnog poljoprivrednog tla i spriječiti pojavu
zaraze divljih životinja,
4. Sprijećiti negativne utjecaje na okolnu floru,
5. Onemogućiti negativan utjecaj odlagališta na kvalitetu površinskih
voda,
6. Omogućiti upotrebu odlagališta u periodu dok se ne osposobi nova
lokacija odlagališta ili ne riješi problem zbrinjavanja komunalnog
otpada na razini regije,
7. Provesti sanaciju na način da njena provedba ima najmanji mogući
utjecaj na okoliš.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 34
3.2. KAPACITETI ZA POSTUPANJE S OTPADOM
Komunalno poduzeće ''Lukom'' d.o.o. provodi organizirano sakupljanje i
odvoz komunalnog otpada te čišćenje javnih gradskih površina na području grada
Ludbrega. Svi proizvođači otpada dužni su otpad odlagati u kante za otpad ili
kontejnere postavljene uz stambene objekte.
Skupljanje i odvoz komunalnog otpada vrši se po utvrđenom rasporedu
specijalnim vozilima. Područje sakupljanja otpada obuhvaća grad Ludbreg i
prigradska naselja: Apatija, Slokovec, Sigetec Ludbreški, Selnik, Hrastovsko,
Kućan Ludbreški, Globočec Ludbreški, Čukovec, Bolfan, Vinogradi Ludbreški te
Segovinu.
Prema podacima dobivenim od poduzeća „Lukom“ d.d. [12] na području
grada Ludbrega postavljeno je:
- kante od 120 L, 250 L
- kontejnere: 500L (0,5m3), 1000 L(1m3), 4000L (4 m3).
Svako kućanstvo posjeduje kantu od 120 L ili 250L, što je slučaj i kod
manjih firmi, dok su kod većih firmi i poslovnih objekata kontejneri ili kante veće
zapremine.
Odvoz glomaznog otpada iz kućanstava provodi se 2 puta godišnje i to u
proljeće (travanj) i jesen (listopad) na način da kućanstva iznesu glomazni otpad
ispred kuće te se prema rasporedu otpad odvozi kamionima i odlaže na odlagalište
''Meka''.
Pod glomaznim otpadom podrazumijeva se metalni otpad, drveni otpad
(namještaj), plastični otpad, pokućstvo, manji kućanski aparati i slični proizvodi koji
su postali otpad. U glomazni otpad ne pripada industrijski otpad, građevinski otpad,
električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 35
3.3. POSTOJEĆE STANJE SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA
Prema članku 41. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) [7],
osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja
(obrade, odlaganja, spaljivanja i drugih načina zbrinjavanja otpada), odnosno za
djelatnosti gospodarenja posebnim kategorijama otpada, ne smiju početi obavljati
djelatnost prije nego pribave ovim Zakonom propisanu dozvolu.
Organiziranim skupljanjem i zbrinjavanjem komunalnog otpada iz
domaćinstava i sličnog neopasnog proizvodnog otpada obuhvaćeno je cijelo
područje grada Ludbrega, odnosno 6 931 stanovnik u cca 2 290 domaćinstava te
oko 217 gospodarskih subjekata.
Prema podacima preuzetim iz Studije utjecaja na okoliš sanacije odlagališta
komunalnog otpada “Meka” kod Ludbrega [5], odlagalište se prostire na približno
3,3 ha, dok odloženi otpad trenutno zauzima oko 2,5 ha. Od 1994. do 2005.
godine, na njemu je smješteno oko 35 000 m3 otpada. Godišnje se na odlagalište
odloži oko 1500 t otpada, što iznosi približno 0,455 kg po stanovniku dnevno.
Pretpostavljeno je da će se količina odloženog otpada povećavati za 2% godišnje,
što bi 2010. iznosilo oko 0,502 kg/stanovniku na dan. Dakle, procijenjena količina
odloženog otpada u 2010. godini bi trebala iznositi 1704 t/god.
Prema podacima dobivenih od komunalnog poduzeća ''Lukom'' d.o.o. [12], u
2010. godini količina odloženog otpada iznosila je više od pretpostavljenih
vrijednosti, cca 2664 t/god. Ludbrega.
Na odlagalištu se odlaže i neutvrđena količina građevinskog otpada.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 36
Tablica 1. Pretpostavljene i stvarne količina otpada za razdoblje od 2008. - 2010.
Godina
Pretpostavljene
koli čine
(t/god)
Stvarne
vrijednosti
(t/god)
Povećanje
u
tonama
(t)
Povećanje
u
postocima
(%)
2008. 1620 3102 1482 91
2009. 1661 2890 1229 74
2010. 1704 2664 960 56
Slika 17. Pretpostavljene i stvarne količina otpada za razdoblje od 2008. - 2010.
Razmatrajući navedene podatke može se zaključiti kako je stvarna količina
otpada u razdoblju od 2005. do 2008. godine znatno veća od predviđene, te se
može vidjeti da se od 2008. do 2010. količine otpada ipak blago smanjuju.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 37
4. REZULTATI KEMIJSKE ANALIZE
Kao što je već ranije navedeno, poznato je da ispod samog odlagališta
komunalnog otpada „Meka“ kod Ludbrega, teče podzemna voda. Na toj lokaciji,
2006-e godine, provedeno je prvo istražno mjerenje, odnosno uzorkovanje i
analiziranje kemijskog sastava podzemne vode iz tri piezometra. Svrha te kemijske
analize bila je odrediti eventualno postojeće zagađenje podzemne vode na
području odlagališta te utječe li uopće odlagalište na podzemne vode i ako utječe,
u kojoj mjeri. Pokazalo se da odlagalište ima utjecaja na podzemne vode, što je još
jednom potvrđeno i kemijskom analizom 2011. godine.
Kemijska analiza rađena je u laboratoriju Geotehničkog fakulteta, a rezultati
analize mogu se vidjeti u prilogu 3.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 38
4.1. REZULTATI IZ 2006-e GODINE
Tablica 2. Rezultati kemijske analize podzemne vode (2006. godina)
PARAMETAR JEDINICA P - 1 P - 2 P - 3 MDK1 MDK2
pH - 7,09 7,23 7,32 6,5 – 9,5 6,5 – 8,5
Elektrovodljivost µS/cm 1380,0 1388,0 820,0 2500,0 <500,0
Otopljeni kisik mgO2/l 2,5 0,80 0,3 - >7
BPK5 mgO2/l 1,3 19,9 1,9 - <2,0
KPK mgO2/l 84,0 168,0 162,0 - <4,0
Nitriti mgN/l <0,005 <0,005 <0,005 0,03 <0,01
Nitrati mgN/l <0,1 0,22 0,10 11,3 <0,5
Kloridi mg/l 71,0 71,3 68,1 250,0 -
Sulfati mg/l 12,17 33,17 31,60 250,0 -
Krom ukupni µg/l <2,0 <2,0 <2,0 50,0 <1,0
Olovo µg/l 3,3 <1,0 <1,0 10,0 <0,1
Bakar µg/l <1,0 <1,0 <1,0 2000,0 <2,0
Kobalt µg/l <1,0 <1,0 <1,0 - 100
Kadmij µg/l <0,1 <0,1 <0,1 5,0 <0,1
Mangan µg/l 158 1540 1420,0 50,0 50,0
Uk. ulja i masti mg/l 0,269 <0,025 0,054 0,01 <0,02
Uk. fenoli mg/l 0,006 0,002 <0,001 0,001 <0,001
1Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće N.N. 47/08 [3] 2Prema Uredbi o klasifikaciji voda N.N. 77/98 [8] i Državnom planu za
zaštitu voda N.N. 8/99 [9], Uredba o opasnim tvarima u vodama N.N.
137/08. [10]
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 39
Prema rezultatima dobivenim kemijskom analizom, a prikazani su u tablici 2,
vidljivo je da su neki mjereni parametri veći od zakonom propisanih vrijednosti
(MDK). Prekoračene vrijednosti na svim piezometrima su vrijednosti
koncentracija sljedećih parametara: elektrovodljivost, otopljeni kisik, KPK,
krom, olovo, mangan te masti i ulja.
Povišena vrijednost koncentracije fenola je na piezometrima P - 1 i P
– 2, dok je vrijednost koncentracije BPK5 znatno povišena samo na
piezometru P – 2.
Konačan zaključak je taj da je najviše neodgovarajućih vrijednosti
parametara kvalitete vode na piezometru P – 2. Razlog tome je taj što se
piezometri P - 1 i P - 3 nalaze na rubnim dijelovima deponije, za razliku od
piezometra P – 2 koji je smješten unutar same deponije (slika 18). Tome
doprinosi i činjenica da je kretanje podzemnih voda također usmjereno
upravo prema P - 2.
Pošto odlagalište nema odgovarajućih brtvenih slojeva, sve štetne
otpadne vode sa odlagališta direktno odlaze u podzemnu vodu što se u
konačnici najbolje detektira upravo na piezometru P – 2.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 40
Slika 18. Položaj piezometara i tok podzemne vode
LEGENDA:
Piezometar
DEPONIJ
“MEKA”
P - 1
P - 2
P - 3
TOK PODZEMNE
VODE
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 41
4.2. REZULTATI IZ 2011.-e GODINE
Tablica 3. Rezultati kemijske analize podzemne vode (2011. godina)
PARAMETAR JEDINICA P - 1 P - 2 P - 3 MDK1 MDK2
pH - 7,049 - 6,938 6,5 – 9,5 6,5 – 8,5
Elektrovodljivost µS/cm 839 - 1065 2500,0 <500,0
Otopljeni kisik mgO2/l - - - - >7
BPK5 mgO2/l - - - - <2,0
KPKMn mgO2/l 0,98 - 7,4 - <4,0
Nitriti mgN/l 0,007 - 0,008 0,03 <0,01
Nitrati mgN/l 0,083 - 0,047 11,3 <0,5
Kloridi mg/l 34 - 59 250,0 -
Sulfati mg/l 1,15 - 59 250,0 -
Krom ukupni µg/l 1,22 - 11,9 50,0 <1,0
Olovo µg/l <DL* - <DL* 10,0 <0,1
Bakar µg/l <DL* - <DL* 2000,0 <2,0
Kobalt µg/l <DL* - <DL* - 100
Kadmij µg/l <DL* - <DL* 5,0 <0,1
Mangan µg/l 149 - 311 50,0 50,0
Uk. ulja i masti mg/l - - - 0,01 <0,02
Uk. fenoli mg/l 0,015 - 0,424 0,001 <0,001
* manje od granice detekcije 1Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće NN 182/04.[3] 2Prema Uredbi o klasifikaciji voda N.N. 77/98 [8] i Državnom planu za
zaštitu voda N.N. 8/99 [9], Uredba o opasnim tvarima u vodama N.N.
137/08. [10]
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 42
Iz tehničkih razloga nije bio moguće uzorkovati vodu iz piezometra P - 2
stoga nije ni bilo moguće provesti kemijsku analizu za taj piezometar. Što se tiče
ostalih izmjerenih vrijednosti na P – 1 i P – 2 uočene su povećane vrijednosti istih
parametara kao i 2006. godine.
4.3. USPOREDBA REZULTATA
Prema rezultatima dobivenim 2011-e godine (tablica 3), vidljivo je da se
izmjerene vrijednosti parametara na piezometru P - 1 u većini slučajeva smanjuju u
odnosu na izmjerene vrijednosti iz 2006-e godine (tablica 2). KPK, koncentracija
olova i mangana su jedini parametri koji su se u tom periodu spustili ispod
zakonom propisane vrijednosti (2006-e godine bili su iznad MDK), dok su jedini
parametri čije se vrijednosti povećavaju na istom piezometru koncentracija nitrita i
koncentracija fenola. Bitno je napomenuti da je koncentracija nitrita još uvijek ispod
MDK. Koncentracije nitrata i kroma ostaju nepromijenjene, dok za neke parametre
nema izmjerenih vrijednosti.
Što se pak tiče piezometra P - 3, u odnosu na 2006-u godinu, rezultati iz
2011-e godine pokazuju porast vrijednosti kod više parametara nego je to slučaj na
piezometru P - 1. Elektrovodljivost je parametar kod kojeg je zabilježeno povećanje
izmjerene vrijednosti, a već je prethodno bio iznad zakonom propisanih
vrijednosti. Koncentracije kroma i fenola su 2006-e godine bile ispod MDK, dok
novo mjerenje 2011-e godine pokazuje da su se koncentracije toliko povisile da su
sad iznad te dopuštene granice. Parametri kod kojih je zabilježeno povećanje, ali
još uvijek nisu prešli MDK, su koncentracije nitrita i sulfata. Ukoliko se ne učini
ništa po pitanju smanjivanja vrijednosti tih parametara, uskoro će i oni preći MDK.
No, postoje i parametri na kojima su zabilježene manje vrijednosti od prvobitno
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 43
izmjerenih, a to su pH, koncentracije nitrata i klorida, te koncentracije mangana i
KPK, čije vrijednost su se smanjile, ali su još uvijek iznad MDK.
Kao što je i ranije navedeno, podaci za P - 2 (2011-a godina) nisu dostupni
pa se ne mogu usporediti sa prvobitnim mjerenjima. Pretpostavlja se da bi upravo
na tom piezometru bili izmjereni najlošiji rezultati zbog njegovog položaja koji se
nalazi u samom odlagalištu. Toj pretpostavci također pridonosi i činjenica da je
upravo prema P - 2 usmjeren i tok podzemne vode, što nije slučaj i za ostala dva
piezometra.
Usporedba rezultata iz 2006-e i 2011-e godine te trend povećanja ili
smanjivanja za svaki parametar prikazani su u tablici 4, dok je usporedba rezultata
između godina prikazana u tablici 5.
Tablica 4. Usporedba rezultata između piezometara
Parametar
Jedinica
2006. 2011.
∆2011.- 2006. P1 P3 P3-P1 P1 P3 P3-P1
pH - 7,09 7,32 0,23 7,049 6,938 -0,111 -0,341
Elektrovodljivost µS/cm 1380 820 -560 839 1065 226 786
KPK mgO2/l 84 162 78 0,98 7,4 6,42 -71,58
Nitriti mgN/l <0,005 <0,005 0 0,007 0,008 0,001 0,001
Nitrati mgN/l <0,1 0,10 0 0,083 0,047 -0,036 -0,036
Kloridi mg/l 71 68,1 -2,9 34 59 25 27,9
Sulfati mg/l 12,17 31,60 19,43 1,15 59 57,85 38,42
Krom µg/l <2,0 <2,0 0 1,22 11,9 10,68 10,68
Mangan µg/l 158 1420 1262 149 311 162 -1100
Fenoli mg/l 0,006 <0,001 -0,005 0,015 0,424 0,409 0,414
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 44
Tablica 5. Usporedba rezultata između godina
Parametar
Jedinica
P - 1 P - 3
∆P3 - P1
2006. 2011. ∆ 2006. 2011. ∆
pH - 7,09 7,049 -0,041 7,32 6,938 -0,382 -0,341
Elektrovstodljivost µS/cm 1380 839 -541 820 1065 245 786
KPK mgO2/l 84 0,98 -83,02 162 7,4 -154,6 -71,58
Nitriti mgN/l <0,005 0,007 0,002 <0,005 0,008 0,003 0,001
Nitrati mgN/l <0,1 0,083 -0,017 0,10 0,047 -0,053 -0,036
Kloridi mg/l 71 34 -37 68,1 59 -9,1 27,9
Sulfati mg/l 12,17 1,15 -11,02 31,60 59 27,4 38,42
Krom µg/l <2,0 1,22 -0,78 <2,0 11,9 9,9 10,68
Mangan µg/l 158 149 -9 1420 311 -1109 -1100
Fenoli mg/l 0,006 0,015 0,009 <0,001 0,424 0,423 0,414
Zbog što zornijeg uspoređivanja rezultata, izrađeni su i različiti dijagrami koji
prikazuju pravu sliku stanja na terenu, a izrađeni su prema izmjerenim
vrijednostima.
Na slici 19 prikazani su odnosi koncentracija parametara izmjerenih 2006-e i
2011-e godine za P - 1, dok su na slici 20 prikazani isti odnosi za piezometar P -
3. Crvena linija označava MDK, koja jasno prikazuje koncentracije parametara koje
su prešle MDK, te one koje su još uvijek ispod te granice.
Slike 21 i 22 prikazuju usporedbu koncentracija parametara između svakog
piezometra za 2006-u i 2011-u godinu, te njihov odnos prema MDK.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 45
Piezometar P - 1
1
10
100
1000
10000
Elektrov
odljiv
ost
Otoplje
ni kisi
k
BPK5
KPKMn
Nitriti
Nitrati
Kloridi
Sulfati
Krom
ukup
ni
Olovo
Bakar
Kobalt
Kadmij
Man
gan
Uk. ulj
a i m
asti
Uk. fen
oli
Parametar
Rel
ativ
na k
once
ntra
cija
(%)
2006.
2011.
MDK
Slika 19. Grafički prikaz koncentracija parametara na piezometru P - 1
Piezometar P - 3
1
10
100
1000
10000
Elektrovo
dljivost
Otoplje
ni kis
ik
BPK5
KPKMn
Nitriti
Nitrati
Klorid
i
Sulfat
i
Krom
ukup
ni
Olovo
Bakar
Kobalt
Kadmij
Man
gan
Uk. ulj
a i m
asti
Uk. fen
oli
Parametar
Rel
ativ
na k
once
ntra
cija
(%)
2006.
2011.
MDK
Slika 20. Grafički prikaz koncentracija parametara na piezometru P - 3
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 46
Odnos koncentracija parametara na razli čitim piezometrima (2006.)
1
10
100
1000
10000
Elektro
vodlj
ivost
Otoplj
eni k
isik
BPK5
KPKMnNitr
iti
Nitrati
Klorid
i
Sulfati
Krom u
kupn
i
Olovo
Bakar
Kobal
t
Kadm
ij
Man
gan
Uk. ulj
a i m
asti
Uk. fe
noli
Parametar
Rel
ativ
na k
once
ntra
cija
(%)
P1 (2006.)
P2 (2006.)
P3 (2006.)
MDK
Slika 21. Grafički prikaz koncentracija parametara 2006-e godine
Odnos koncentracija parametara na razli čitim piezometrima (2011.)
1
10
100
1000
10000
Elektro
vodlj
ivost
Otoplj
eni k
isik
BPK5
KPKMnNitri
ti
Nitrati
Kloridi
Sulfat
i
Krom
uku
pni
Olovo
Bakar
Kobalt
Kadm
ij
Manga
n
Uk. ul
ja i m
asti
Uk. fe
noli
Parametar
Rel
ativ
na k
once
ntra
cija
(%)
P1 (2011.)
P2 (2011.)
P3 (2011.)
MDK
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 47
Slika 22. Grafički prikaz koncentracija parametara 2011-e godine
5. 2D MODEL DISTRIBUCIJE ZAGA ĐENJA U PODZEMNOJ VODI
Ovim modelom prikazat će se distribucija koncentracija nekih parametara.
Za taj prikaz koriste se podaci dobiveni 2006-e godine, prikazani u tablici 2.
Kao primjer će se redom prikazati 2D modeli za sljedeće parametre: BPK5,
koncentracije klorida te koncentracije nitrata. Ovi modeli su izrađeni u software-
skom alatu Surfer 8.
5124300 5124350 5124400 5124450 5124500
6394350
6394400
P1
P2
P3
5124300 5124350 5124400 5124450 5124500
6394350
6394400
Slika 23. 2D prikaz povećanja koncentracije BPK5 prema piezometru P - 2
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 48
5124300 5124350 5124400 5124450 5124500
6394350
6394400
P1
P2
P3
5124300 5124350 5124400 5124450 5124500
6394350
6394400
Slika 24. 2D prikaz povećanja koncentracije klorida prema piezometru P - 2
5124300 5124350 5124400 5124450 5124500
6394350
6394400
P1
P2
P3
5124300 5124350 5124400 5124450 5124500
6394350
6394400
Slika 25. 2D prikaz povećanja koncentracije nitrata prema piezometru P - 2
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 49
Na prikazanim modelima uočava se razlika koncentracija navedenih
parametra između piezometara. Prikazano je povećanje koncentracija od
piezometara P - 1 i P - 3 prema piezometru P - 2. Tome najviše doprinosi činjenica
da se on nalazi u samom odlagalištu, te da je smjer podzemne vode usmjeren
prema njemu, kao što je to već i ranije navedeno. Pretpostavka je da bi prikazi
modela za ove, a možda i druge parametre, da su rađeni prema trenutnom stanju
na terenu (što trenutno nije moguće zbog tehničkih razloga), izgledali vrlo slično ka
ovima iz 2006-e godine, samo što bi vjerojatno još zornije prikazivali porast
koncentracija prema piezometru P - 2. Razlog tome bio bi, uz prethodno navedene
razloge, konstantno povećavanje količina otpada na odlagalištu. Povećavanjem
količine otpada povećavaju se i količine procjednih voda iz deponiije koji direktno
ulaze u podzemnu vodu, a samim time povisuju se i navedene koncentracije.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 50
6. ZAKLJUČAK
Cilj izrade ovog diplomskog rada bio je ustanoviti utječe li odlagalište
komunalnog otpada "Meka" kod Ludbrega na kvalitetu podzemne vode ispod
samog odlagališta, i ukoliko utječe, u kojoj mjeri se to događa. Ustanovljeno je da
odlagalište ima utjecaja na podzemne vode, što nikako nije dobro za grad Ludbreg
i njegovu okolicu pošto se zna da dio Ludbreškog aluvijalnog vodonosnika
predstavlja pogodno područje za smještaj crpilišta regionalnog značaja. Bitno je
napomenuti i da je odlagalište otpada "Meka" smješteno u priljevnom području
potencijalnog crpilišta.
Glavni problemi na odlagalištu su ti da nema osnovne infrastrukture kao što
je npr.: prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda, otplinjavanje, vaga,
odgovarajuća kontrola ulaza materijala u odlagalište te drugi.
Najveći problem krije se u tome što između otpada i temeljnog tla nema
nikakvih brtvenih slojeva, koji su upravo na navedenom slučaju prijekopotrebni.
Problem leži i u tome što se kontakt otpada sa samim tlom nalazi djelomično ispod
razine podzemne vode i dolazi do nekontroliranog otjecanja procjedne vode u
podzemlje.
Izradom 2D modela distribucije vidjelo se da se koncentracije određenih
parametara povečavaju u smjeru toka podzemne vode koja prolazi ispod
odlagališta. Podzemna voda je također usmjerena i prema rijeci Bednji pa štetne
spojeve prenosi i u nju samu. Uvažavajući tu činjenicu u opasnosti se nalaze i
flora, a naročito fauna rijeke Bednje.
Institucija:
GEOTEHNIČKI FAKULTET Diplomski rad:
UTJECAJ DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA „MEKA“ KOD LUDBREGA NA KVALITETU PODZEMNE VODE
Br. Indeksa: 17
Student: HRVOJE LILEK
Šk. god.: 2010./2011..
Str. 51
Postojeću lokaciju trebalo bi urediti na način sanitarnog odlagališta do
eventualnog otvaranja regionalne deponije te uvesti odvojeno prikupljanje otpada
u gradu i reciklažno dvorište.
7. LITERATURA
1. Prostorni plan Varaždinske županije, 2000.
2. Prostorni plan Varaždinske županije; izmjene i dopune - prosinac 2006.
3. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće N.N. 47/08
4. Prostorni plan uređenja grada Ludbrega – izmjene i dopune 2008
5. Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada ”Meka” kod
Ludbrega, GFV, siječanj 2007.
6. Urumovič, K. (1991.): O kvartnom vodonosnom kompleksu na području
Varaţdina, Geološki vjesnik br. 24, Zagreb.
7. Zakon o otpadu (N.N. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)
8. Uredbi o klasifikaciji voda N.N. 77/98
9. Državni plan za zaštitu voda N.N. 8/99
10. Uredba o opasnim tvarima u vodama N.N. 137/08.
11. Urumović, K., Hlevnjak, B., Prelogović, E. i D. Mayer (1990): Hidrogeološki
uvjeti varaždinskog vodonosnika.Geološki vjesnik 43, 149-158.
12. Podaci dobiveni od komunalnog poduzeća Lukom d.o.o.
13. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ludbreg
8. PRILOZI
PRILOG 1
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET Naslov: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ODLAGALIŠTA
OTPADA "MEKA''
Naručitelj: LUKOM d.o.o. Ludbreg
Voditelj studije:
mr. sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
Prilog 1 list 1: PREGLEDNA HIDROGEOLOŠKA KARTA
Mjerilo: 1:25 000 Datum: travanj 2006.
PRILOG 2
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEOTEHNIČKI FAKULTET Naslov: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ODLAGALIŠTA
OTPADA "ME KA''
Naručitelj: LUKOM d.o.o. Ludbreg
Voditelj studije:
mr. sc. Vitomir Premur, dipl.ing.rud.
Crtao:
Ivan Dodigović, dipl.ing.geoteh.
Prilog 2 list 1: GEOTEHNIČKI PROFILI
Mjerilo: Hor. 1:1 000, Ver. 1:100 Datum: veljača 2006.
PRILOG 3