UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA POSLOVANJE · PDF filerazvoj poduzetništva, struktura hrvatskoga gospodarstva 1. Sektor poduze !a ... Posljedica toga procesa “jedenja” supstancije

343

Gordan Druži 1

UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA POSLOVANJE

TRGOVA KIH DRUŠTAVA

Središnje pitanje hrvatskoga gospodarstva, koje je ekonomska politika potpuno zanemarila u proteklih etvrt stolje!a, jest pitanje ekonomskog položaja poduze!a, toga osnovnoga privrednog subjekta na kojemu po iva ukupno gospodarstvo. Rezultati fiskalne i ukupne makroekonomske politike vidljivi su i mogu!e ih je neizravno pratiti preko financijskog rezultata poslovanja poduzetni kog sektora koje se analizira u prvom dijelu rada. U drugom dijelu razmatra se utjecaj ekonomske politike s aspekta razvoja poduzetništva, a u tre!em s aspekta izmjene strukture hrvatskoga gospodarstva. Na kraju se daju zaklju ne napomene.

Klju ne rije i: ekonomska politika, financijski rezultat poslovanja, razvoj poduzetništva, struktura hrvatskoga gospodarstva

1. Sektor poduze!a

Središnje pitanje hrvatskoga gospodarstva, koje je ekonomska politika potpuno zanemarila u proteklih etvrt stolje!a, jest pitanje ekonomskog položaja poduze!a, toga osnovnoga privrednog subjekta na kojemu po iva ukupno gospodarstvo.

Rezultati fiskalne i ukupne makroekonomske politike vidljivi su i mogu!e ih je neizravno pratiti preko financijskog rezultata poslovanja poduzetni kog sektora.

1 Dr., sc., Gordan Druži!, znanstveni savjetnik, Odsjek za ekonomska istraživanja HAZU, Zagreb

UDK 338.2

338.1

Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com344

Prije prelaska na sama analizu potrebne su dvije napomene. Podaci za 2001. godinu nisu usporedivi zbog ukinu!a zaštitne kamate, a znatno su na ukupne rezultate utjecali i masovni ste ajevi i likvidacije. Podatke za razdoblje 2002. – 2005. godine dajemo samo kao orijentacijske jer bitno odstupaju od prethodnih godina, pa je njihova vjerodostojnost više nego upitna. To je prije svega rezultat injenice da su se podaci do 2001. godine obra"ivali na osnovi obrazaca SI-POD, a od 2001. na osnovi obrazaca GFI-POB, koje su poduzetnici popunjavali prema vlastitom mišljenju i raspoloženju.

Podaci u tablici 1. pokazuju da je razdoblju od 1994. do 2000. godine, financijski rezultat poslovanja negativan, a da u 1997. i 2000. godini dolazi do poboljšanja. Tako su u 1997. godini ukupni prihodi ve!i od ukupnih rashoda. Podsjetimo da su 1996. i 1997. godine smanjivani udjeli poreza u BDP-u, posebno izraženi u 1997. godini, kada prvi put u promatranom razdoblju dolazi i do smanjenja udjela prihoda op!e države u BDP-u. Kada govorimo o ukupnom prihodu u 1997. godini, treba istaknuti da se on obra unava prema fakturiranoj, a ne napla!enoj realizaciji, te da je strah od PDV-a doveo do ekstremno visokog porasta uvoza u prosincu 1997., a slijedom iste logike i fakturiranja onog što bi u normalnim okolnostima bilo preneseno u 1998. godinu. Stoga ukupni prihod u 1998. godini bilježi pad, a pod utjecajem uvo"enja PDV-a i znatnog pove!anja udjela poreznih prihoda u BDP-u naglo se pove!ava negativan financijski rezultat poslovanja, s -1,48 milijardi kuna u 1997. na -5,8 milijardi kuna u 1998. godini. Kumulirani negativni financijski rezultat poslovanja u razdoblju 1994. – 2000. iznosi 28 milijardi kuna. Koliki je utjecaj na rezultate poslovanja u 2001. godini imalo ukinu!e zaštitne kamate, možemo ilustrirati podacima da bi bez nje osnovica poreza na dobit bila 18,8 milijardi kuna u 2000., 15 milijardi u 1999., 12,9 milijardi u 1998. i 13,2 milijarde kuna u 1997. godini (Spaji!, 2002:360). Tako korigiranom osnovicom poreza na dobit poduze!a bi u 1997. i 2000. godini, umjesto gubitaka, iskazala pozitivan financijski rezultat.

345Gordan Druži!: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE...EKONOMIJA / ECONOMICS, 13 (2) str. 343-378 (2007) www.rifin.com

Tab

lica

1. F

inan

cijs

ki r

ezul

tat

posl

ovan

ja p

oduz

e!a

u m

iliju

nim

a k

un

a

Ele

me

nti

19

94

.1

99

5.

19

96

.1

99

7.

19

98

.1

99

9.

20

00

.2

00

1.

20

02

.2

00

3.

20

04

.2

005

.

Uku

pn

i p

rih

od

i1

86

.97

12

05

.48

82

31

.92

02

79

.90

02

67

.55

52

75

.30

13

05

.15

03

43

.23

13

92

.24

34

51

.94

84

84

.07

95

23.7

12

Uku

pn

i ra

sh

od

i1

89

.04

22

09

.54

22

35

.64

22

79

.05

02

70

.55

22

79

.58

73

03

.02

73

37

.39

53

78

.25

64

40

.95

94

70

.47

75

02.0

05

Do

bit p

rije

op

ore

ziv

an

ja5

.14

65

.27

97

.74

41

0.6

04

9.2

48

10

.77

61

4.9

88

17

.37

42

5.6

39

23

.31

52

6.6

32

32.5

46

Gu

bita

k p

rije

op

ore

ziv

an

ja7

.21

69

.33

311.4

66

9.7

54

12

.24

51

5.0

62

12

.86

511

.53

811

.65

21

2.3

26

13

.03

01

0.8

39

Po

rez n

a d

ob

it1

.08

31

.08

11

.53

92

.32

72

.44

32

.43

52

.95

92

.60

33

.22

23

.33

13

.84

04.8

85

Do

bit t

eku e

g

razd

ob

lja4

.07

24

.21

36

.21

38

.29

06

.82

48

.36

41

2.0

46

14

.77

12

2.4

23

19

.99

42

2.1

81

26.9

70

Gu

bita

k t

eku e

g

razd

ob

lja7

.22

59

.34

811.4

74

9.7

67

12

.26

41

5.0

85

12

.88

411

.55

211

.65

81

2.3

36

8.3

37

7.0

29

Fin

an

cijs

ki re

zu

lta

t

(do

bit m

inu

s

gu

bita

k)

-3.1

53

-5.1

35

-5.2

61

-1.4

77

-5.4

40

-6.7

21

-83

83

.21

91

0.7

65

7.6

58

13

.84

41

9.9

41

Izvo

r: Z

avod

za pl

atni

pro

met, I

nfor

mac

ije o os

novn

im fin

ancijski

m rez

ultatim

a po

duze

tnik

a, li

panj

199

5., l

ipan

j 199

7., s

rpan

j 199

8., lipa

nj 199

9., l

ipan

j 200

0. ,

lipa

nj 200

1. i

FIN

A, i

panj

002

., 20

03., 20

04., 20

05., sv

iban

j 200

6.


U razdoblju 2001. – 2005. godine, zbog rasta dobiti prije oporezivanja za 87 posto, poduze!a iskazuju sve bolje financijske rezultate poslovanja, tako da je ukupan pozitvni financijski rezultatat, za promatrano razdoblje, 55,4 milijarde kuna i gotovo je dvostruko ve!i od negativnog rezultata za razdoblje 1994. – 2000. godine. Više od 1/3 toga pozitivnog rezultata ostvareno je u 2005. kada, uz porast dobiti prije oporezivanja za 22 posto, dolazi i do smanjenja gubitaka za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naravno, sve to treba uzeti uz prethodno izre ene ograde glede usporedivosti i vjerodostojnosti podataka za razdoblje 2001. – 2005. godine.

Izravan utjecaj fiskalne i monetarne politike na poduzetni ki sektor, odnosno razmjere odljeva novca iz trgova kih društava u državni prora un i bankarski sustav prikazan je u tablici 2.

U razdoblju 1994. – 1999. izdvajanja za prora un temeljem poreza i doprinosa na pla!e i iz pla!a te poreza na dobit porasla su za ak 80,5 posto, nakon ega dolazi do smirivanja u 2000. i 2001. godini. Na iznimno visok porast poreza i doprinosa na pla!e i iz pla!a utjecao je, osim vrlo visokih stopa, veliki porast nominalnih pla!a u razdoblju 1994. – 1998.2 U razdoblju 2002. – 2005. godine ta izdvajanja ponovno znatno rastu (46,4 posto), pa je ukupno pove!anje za razdoblje 1994. – 2005. iznosilo 167,4 posto.

Odljev novca po osnovi kamata iznosio je nevjerojatnih 99,6 milijardi kuna u razdoblju 1994. – 2005. godine. Iz podataka u tablici 3. vidljivo je da su kamate na depozite poduze!a u Hrvatskoj, u prosincu 2005. godine, bile gotovo etverostruko niže od onih u Europskoj uniji, dok su kamate na kratkoro ne kredite bile za 59,2 posto, a na dugoro ne za 32,4 posto ve!e.

2 Prema podacima DZS-a nominalne su pla!e u razdoblju 1994. – 1998. na razini ukupnoga gospodarstva porasle za 115%. Izvor: DZS, Statisti ki ljetopis 1999., str. 135.


Tab

lica

2. O

dabr

ani p

okaz

atel

ji iz

sta

tist

i"ki

h iz

vješ

taja

za

sve

podu

zetn

ike

u m

ilijarda

ma ku

na

1994

.19

95.

1996

.19

97.

1998

.19

99.

2000

.20

01.

2002

.20

03.

2004

.20

05.

1. Izd

vajanj

a za

pro

ra u

n10

,312

,414

,717

,418

,818

,619

,419

,422

,224

,727

29,5

1.1. por

ezi i

dop

rino

si na pl

a!e

9,2

11,3

13,2

15,1

16,4

16,2

16,4

16,8

1921

,423

,224

,6

1.2. por

ez na do

bit

1,1

1,1

1,5

2,3

2,4

2,4

32,6

3,2

3,3

3,8

4,9

2. Izd

vajanj

a za

kam

ate

7,7

5,8

6,7

7,5

8,1

12,5

10,8

10,6

77,2

7,5

8,2

3. G

odišnj

i izn

os am

ortiza

cije

12,4

12,7

1214

,115

,415

,916

,620

,121

24,4

27,5

24,2

4. G

ubitak

3,2

5,1

5,3

1,5

5,4

6,7

0,8

12,1

11,7

12,3

1310

,9

5. N

eto-

akum

ulac

ije (3

-4)

9,2

7,4

6,7

12,6

109,2

15,8

89,3

12,1

14,5

13,3

6. Inv

esticije u osn

ovna

sreds

tva1

......

......

...20

,216

,417

,935

,449

,349

,857

,9

1)

Ob

rad

e z

a r

azd

ob

lje 1

99

4.

– 1

99

8.

ne

sa

drž

e p

od

atk

e o

in

ve

sticija

ma

Izvo

r: Isti k

ao u ta

blici 1

.


Kako su prosje ne godišnje kamate hrvatskih banaka u cjelokupnome promatranom razdoblju bile dva do tri puta ve!e od prosje nih godišnjih kamata u zemljama OECD-a,3 možemo re!i da je iz trgova kih društva izvu eno izme"u 50 i 70 milijardi kuna više od iznosa koji bi na ime kamata naplatile banke u razvijenim zemljama. Taj iznos svakako bi trebalo pribrojiti troškovima sanacije banaka, odnosno troškovima tranzicije i plja ke u procesu pretvorbe i privatizacije.

Tablica 3. Kamate u EU-u i Hrvatskoj u prosincu 2005.

Vrste kamata EU Hrvatska

Na depozite poduze!a po vi"enju u eurima 1,02 0,27

Na kratkoro ne kredite poduze!ima1 3,98 6,34

Na dugoro ne kredite poduze!ima1 3,91 5,18

Na minuse gra"ana po tek. ra . 9,78 13,18

Na stambene kredite 4,14 5,0

1) Sa valutnom klauzulom

Izvor: European Central Bank http: www.ecb.int/press, January 2006 i Hrvatska narodna banka

#esto opravdanje banaka da su kamate visoke zbog visokog rizika, pored na elnog pitanja jesu li kamate posljedica ili uzrok rizika, otpada kada se vidi da su kamate na minuse po teku!im ra unima gra"ana u Hrvatskoj 34,8 posto ve!e od onih u EU-u4, premda je tu rizik naplate mali. Za ilustraciju koliki teret ine kamate kreditno ovisnom sektoru poduze!a, recimo da je u 1999. godini njihov udio u amortizaciji iznosio 78,6 posto, investicijama u osnovna sredstva 61,9 posto te da je njihov iznos premašio neto-akumulaciju (amortizacija – gubitak) za 3,3 milijarde kuna (za 35,5 posto).

Zbog stalno iskazanoga gubitka do 2001. godine, sredstva koja su ostajala poduze!ima (neto-akumulacija) bila su znatno niža od iznosa amortizacije. Nažalost, manjak vlastitih sredstava poduze!a nisu mogla namiriti uzimanjem kredita zbog ve! spomenute restriktivne monetarne politike, visokih kamatnih stopa i problema u funkcioniranju bankarskog sustava, pa je iznos investicija u osnovna

3 Tako su primjerice u 1995. prosje ne aktivne kamatne stope banaka u Njema koj iznosile 7,88%, u Irskoj 6,88%, u Japanu 3,90%, u Švicarskoj 5,59%, u Velikoj Britaniji 6,75%, a u Hrvatskoj 16,69%. Izvor: IMF – International Financial Statistics.4 U lipnju 2004. kamate na minuse po teku!im ra unima gra"ana iznosile su u Europskoj uniji 9,56 posto, a u Hrvatskoj od 18 do 24 posto. (Druži!, 2005:85)


sredstva u ve!ini godina niži od godišnjeg iznosa amortizacije, odnosno niži od proste reprodukcije.

Posljedica toga procesa “jedenja” supstancije jest izmjena strukture imovine poduze!a u nekoliko posljednjih godina. Naime, u razdoblju 1996. – 2005. godine pove!ava se udio kratkotrajne, a smanjuje udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini.

U tablici 4. dano je stanje imovine gospodarskih subjekata u razdoblju 1996. – 2005. Vidi se da kratkotrajna imovina bilježi intenzivan rast, a posebno se nepovoljnim može ocijeniti porast kratkotrajnih potraživanja iji je udio u ukupnoj imovini poduzetnika iznosio 18,4 posto na kraju 1999. godine, odnosno 20 posto na kraju 2005., ako je vjerovati tom podatku. Prosje no vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja, ra unaju!i u odnosu prema ukupnom prihodu, pove!alo se sa 79 dana u 1996. godini na 88 dana u 1997. godini, na 102 dana u 1998., u 1999. smanjilo se na 96 dana, u 2000. na 91 dan, u 2001. na 83 dana, u 2002. i 2003. godini ponovo je došlo do pove!anja na 91 dan, a u 2004. i 2005. godini pove!alo se na 95, odnosno 96 dana.

U strukturi dugotrajne imovine zabrinjava visok udio stalnih i financijskih ulaganja kao i visok stupanj otpisanosti postrojenja i opreme. Naime, iz podataka u tablici 5. vidi se neprimjeran odnos izme"u financijskih ulaganja i investicija u osnovne fondove. Takva kretanja možemo smatrati izravnom posljedicom procesa privatizacije, ali i ukupne makroekonomske politike, koji su doveli do toga da se sredstva ulažu u dionice i uloge drugih poduze!a, a ne u rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnje. Osim što su financijska ulaganja prevelika u odnosu na uvjete poslovanja poduzetni kog sektora i iznos investicija, ona su, moramo naglasiti, i vrlo sumnjiva u pogledu vrijednosti jer se, naj eš!e, radi o knjigovodstvenoj, odnosno nominalnoj vrijednosti dionica i uloga u drugim poduze!ima, a ne stvarnoj tržišnoj vrijednosti. Kao takva ona su redovito nepovratna i ne donose nikakvu dobit. Na taj su na in izvu ena izvan optjecaja vrlo velika sredstva poduze!a, a u težim slu ajevima u injeno je i dodatno zaduživanje. Ako se može vjerovati podacima u 2003. godini, stalna i financijska ulaganja premašila su za 4 posto nabavnu vrijednost postrojenja i oprema, a za gotovo 3 puta njihovu sadašnju vrijednost, a u 2005. godini financijska ulaganja bila su ve!a od nabavne vrijednosti postrojenja i opreme za 7,3 posto!! Investicije niže od razine amortizacije dovele su, me"u ostalim, do 75-postotnog stupnja otpisanosti postrojenja i opreme u 2001. godini,


odnosno do vrlo niskog stupnja proizvodne sposobnosti hrvatskoga gospodarstva.

Tablica 5. dobro ilustrira svu nesuvislost podataka nakon 2002. godine jer vidimo da stalna i financijska ulaganja rastu u 2002. za nemogu!ih 73,1 milijardu kuna u odnosu na 2001. godinu, a u 2003. godini za daljnjih 40,2 milijarde kuna. Sli no je i s investicijama koje se udvostru uju. Ina e, prvotni podatak koji smo dobili od FINA-e govorio je da su investicije u 2002. godini iznosile 103,2 milijarde kuna (58,5 posto BDP-a), što je onda na upit o to nosti ispravljeno na još uvijek vrlo velikih 35,4 milijarde kuna.


Tab

lica

4. I

mov

ina

podu

zetn

ika

iz p

rivr

ede

u ra

zdob

lju

1996

. – 2

005.

god

ine

milijun

i kun

a

Imov

ina

31.12.96

.31

.12.97

.31

.12.98

.31

.12.99

.31

.12.00

.31

.12.01

.31

.12.02

.31

.12.03

.31

.12.04

.31

.12.05

.Vrste im

ovin

e pr

ema

obrasc

u GFI-POD za

2002

. god

inu

1.DUGOTRAJN

A IM

OVIN

A22

3.23

324

1.48

825

3.90

925

7.67

426

6.12

036

2.74

938

3.28

942

3.13

445

6.86

950

4.68

6DUGOTRAJN

A

IMOVIN

A

1.1. N

ematerijalna

imov

ina

3.93

74.34

76.70

67.34

86.02

48.15

08.92

811

.466

14.678

15.461

Nem

aterijalan

imov

ina

1.2. M

aterijalna

imov

ina

185.48

819

5.44

720

3.58

320

7.64

021

7.50

130

9.02

526

.487

29.399

34.954

40.611

Priro

dna bo

gatstv

a

1.3. F

inan

cijska

imov

ina

30.422

36.616

38.504

37.851

37.780

40.123

278.42

530

1.44

131

9.47

634

6.64

1M

aterijalna

imov

ina

1.4. P

otraživa

nja

3.38

65.07

85.11

64.83

54.81

55.45

169

.449

80.828

87.761

101.97

2Fin

ancijska

imov

ina

2.KRATKOTRAJN

A

IMOVIN

A99

.977

125.15

713

5.39

113

9.00

314

5.25

115

4.26

117

7.35

320

5.95

722

3.03

424

2.77

6KRATKOTRAJN

A

IMOVIN

A

2.1. Z

alih

e32

.318

36.215

38.787

39.712

40.818

42.423

47.631

53.024

57.717

65.048

Z a l

i h e

2.2. P

otraživa

nja

50.763

67.207

75.571

76.222

77.151

77.374

113.20

713

3.70

314

5.54

315

6.03

7Fin

ancijska

imov

ina

2.3. F

inan

cijska

imov

ina

10.541

13.305

13.465

15.112

16.436

21.430

16.514

19.230

19.774

21.691

Nov

ac

2.4.Nov

ac

na

ra u

nu

i bl

agajni

6.35

58.43

07.56

87.95

710

.846

13.034

3.51

94.73

44.99

36.15

1Vrem

ensk

a razg

rani e

nja

3. O

STA

LO

5.92

78.84

711

.599

16.481

15.665

19.386

17.046

22.032

25.103

26.481

Gub

itak

izna

d vi

sine

ka

pitala

UKUPNO (1+

2+3)

329.13

737

5.49

240

0.89

941

3.15

842

7.03

653

6.39

658

1.20

665

5.85

770

9.99

978

0.09

4U K

U P N

O

Izvo

r: Isti k

ao u ta

blici 1

.


Tab

lica

5. F

inan

cijs

ka u

laga

nja

i vri

jedn

osti

pos

troj

enja

i op

rem

e

u m

ilijarda

ma ku

na

31.12.97

.31

.12.98

.31

.12.99

.31

.12.00

.31

.12.01

.31

.12.02

.31

.12.03

.31

.12.04

.31

.12.05

.

1. S

taln

a i d

ugor

o na

fin

ancijska

ulaga

nja

36,6

38,5

37,9

37,8

40,1

113,2

153,4

141,5

180,3

2. N

abav

na vrijedn

ost p

ostroj

enja i

oprem

e11

2,2

115,9

138

148,1

134,3

133,1

147,5

155,7

168,1

3. Isp

rava

k vr

ijed

nosti p

ostroj

enja i

oprem

e82

,682

,894

,699

,410

1,1

87,5

94,7

4. S

adaš

nja vr

ijed

nost pos

troj

enja i

oprem

e29

,633

,143

,448

,733

,245

,652

,8

5. U

kupn

e in

vesticije u os

novn

a sred

stva

......

20,2

16,4

17,9

35,4

49,3

49,7

57,9

6. U

dio in

vesticija u uk

upni

m fin

ancijski

m

ulag

anjim

a u %

......

53,3

43,4

44,6

31,3

32,1

35,1

32,1

Izvo

r: Isti k

ao u ta

blici 1

.


Promjene u veli ini i strukturi imovine odrazile su se i na veli inu i strukturu izvora sredstava; tako se smanjuju kapital i rezerve kao najkvalitetniji oblik vlastitih izvora, a ubrzano rastu kratkoro ne obveze koje time znatno pove!avaju udio.

Ve! prije narušeni odnosi izme"u kapitala i imovine te potraživanja i obveza karakteristi ni su za cijelo promatrano razdoblje (tablica 6.).

Kapital i rezerve zajedno s dugoro nim obvezama pokrivali su dugotrajnu imovinu, ali nisu dostajali za financiranje zaliha kao oblika trajnije vezanih obrtnih sredstava, dok nov ana sredstva i kratkotrajna potraživanja nisu bila dovoljna za pokri!e kratkoro nih obveza. Možemo stoga zaklju iti da na razini ukupne privrede ne postoji globalna ravnoteža, odnosno financijska stabilnost koja se održava na likvidnost i solventnost.5 Ta je tvrdnja još utemeljenija ako analiziramo podatke iz tablice 7.

Iz podataka u tablici 7. vidimo da se u razdoblju 1997. – 2005. godine, s izuzetkom 2003. godine, stupanj samofinanciranja smanjuje i da se pove!ava kreditna ovisnost poduze!a. Tako stupanj samofinanciranja pada s 56 posto u 1997. na 47 posto u 2005. godini. Nadalje, i pored izvjesnog poboljšanja koeficijenta financijske stabilnosti, pokrivenost stalne imovine uve!ane za zalihe kapitalom i rezervama bila je u promatranom razdoblju u prosjeku oko 91 posto.

O razini zaduženosti hrvatskih poduze!e svjedo i faktor zaduženosti prema kojemu bi poduze!ima, na osnovi iskazane dobiti (gubitka) i obra unate amortizacije u 1999. godini, trebalo 8,3 godine da namire svoje dugove, naravno uz uvjet da u me"uvremenu ne pove!avaju zaduženost. Od 1999. do 2002. godine primjetan je trend smanjivanja faktora zaduženosti i njegovo pove!anje u 2003. i 2005 godini.

5 Takve zaklju ke možemo na!i u gotovo svim materijalima Zavoda za platni promet u razdoblju 1997. – 2000. godine.


Tab

lica

6. K

apit

al i

obve

ze p

oduz

etni

ka iz

pri

vred

e u

razd

oblj

u 19

96. –

200

5. g

odin

e m

ilijun

i kun

a

Kap

ital i

obve

ze

31.12.96

.31

.12.97

.31

.12.98

.31

.12.99

.31

.12.00

.31

.12.20

01.

31.12.02

.31

.12.03

.31

.12.04

.31

.12.05

.

Vrste kap

itala i

obve

za prem

a ob

rasc

u GFI-POD za

2002

. god

inu

1. K

apital i

reze

rve

197.57

220

2.75

920

5.37

620

0.33

120

4.05

829

8.97

429

6.87

332

1.69

833

9.77

136

6.27

6Kap

ital i

reze

rve

2. D

ugor

o na

reze

rviran

ja za rizike

2.91

53.64

83.43

03.02

84.24

44.07

5

3. D

ugor

o ne

obv

eze

27.121

41.870

51.031

58.895

64.990

72.656

104.34

313

0.22

015

1.09

817

5.34

1Dug

oro

ne obv

eze

4. K

ratk

oro

ne obv

eze

96.609

120.95

813

4.14

714

1.22

614

3.06

714

8.28

416

4.31

318

5.78

719

5.48

621

1.31

3Kratk

oro

ne obv

eze

5. O

stalo

4.92

06.25

76.91

59.67

810

.677

12.407

15.677

18.152

23.644

27.164

Vrem

ensk

a razg

rani e

nja

U K

U P N

O32

9.13

737

5.49

240

0.89

941

3.15

842

7.03

653

6.39

658

1.20

665

5.85

770

9.99

978

0.09

4U K

U P N

O

Izvo

r: Isti k

ao u ta

blici 1

.


Tab

lica

7. N

eki p

okaz

atel

ji Þ

nanc

ijsk

e st

abiln

osti

, zad

užen

osti

i lik

vidn

osti

hrv

atsk

oga

gosp

odar

stva

Pok

azatelji

31.12.97

.31

.12.98

.31

.12.99

.31

.12.00

.31

.12.01

.31

.12.02

.31

.12.03

.31

.12.04

.31

.12.05

.

1. S

tupa

nj sam

oÞ n

anciranj

a (u

%)1

)56

52,4

50,1

49,2

57,3

51,1

50,8

47,9

47

2. K

oeÞ cijent

Þ na

ncijsk

e stab

ilno

sti2

)0,88

30,87

60,88

20,89

0,91

70,93

10,94

90,95

30,95

1

3. F

akto

r za

duže

nosti (

broj

go

dina

)3)

78,3

8,3

7,3

66,2

7,1

6,9

7,5

4. K

oeÞ cijent

op!

e likv

idno

sti4

)1,04

1,01

0,99

1,02

1,04

1,08

1,11

1,14

1,15

5. K

oeÞ cijent

ubr

zane

likv

idno

sti5

)0,74

0,72

0,7

0,73

0,75

0,79

0,82

0,85

0,84

6. K

oeÞ cijent

obr

taja uku

pnih

sred

stav

a0,74

50,66

70,66

60,71

50,64

0,67

50,68

90,74

0,69

7. K

oeÞ cijent

obr

taja obr

tnih

sred

stav

a2,2

1,98

1,98

2,1

2,22

2,21

2,19

8. D

ani n

aplate pot

raživa

nja

8810

296

9183

9191

9596

1) O

dnos

kap

itala s reze

rvam

a pr

ema vr

ijed

nosti b

ilan

ce um

anjene

za gu

bitak izna

d ka

pitala

2) O

dnos

kap

itala i r

ezervi

s dug

oro

nim

obv

ezam

a pr

ema stalno

j im

ovin

i uve

!ano

j za za

lihe

3) U

kupn

e ob

veze

prem

a do

biti s obr

a un

anom

am

ortiza

cijo

m4)

Kratk

otrajn

a im

ovin

a pr

ema kr

atko

ro n

im obv

ezam

a5)

Kratk

otrajn

a im

ovin

a um

anjena

za za

lihe

prem

a kr

atko

ro n

im obv

ezam

aIzvo

r: Isti k

ao u ta

blici 1

.


Premda je koeficijent op!e likvidnosti, koji ini odnos ukupne kratkoro ne imovine prema kratkoro nim obvezama, ve!i od 1,0 ne zna i da je likvidnost zadovoljavaju!a. Puno realniji pokazatelj o stvarnoj likvidnosti hrvatskoga gospodarstva, s obzirom na brzinu unov ivosti, jest koeficijent ubrzane likvidnosti (kratkoro na imovina umanjena za zalihe prema kratkoro nim obvezama). Prema podacima u tablici 7. vidimo da je u 1997. godini 74 posto kratkoro nih obveza bilo pokriveno brže unov ivim obrtnim sredstvima i da se u 1998. godini ta pokrivenost smanjila na 72 posto, u 1999. godini na 70 posto, a u 2005. godini došla je na razinu od 84 posto. Naravno da ta kontinuirana negativna razlika izme"u raspoloživih i potrebnih obrtnih sredstava dovodi s jedne strane do pove!anja stupnja zaduženosti, dok s druge strane uzrokuje preveliki angažman sredstava u obrtnim sredstvima i onemogu!uje investiranje u opremu i postrojenja. Drugim rije ima, osnovna preokupacija hrvatskih poduze!a jest održanje teku!e proizvodnje, a o razvoju i ne stignu razmišljati pritisnuti svakodnevnim problemima.

Koeficijent obrtaja sredstava svjedo i ne samo o likvidnosti ve! i o rentabilnosti poslovanja. Naime, u inkovitost poslovanja opada ako se sve ve!a sredstva rabe za postizanje istog rezultata poslovanja. Podaci u tablici7. pokazuju da se koeficijent obrtaja ukupnih sredstava smanjio s 0,75 u 1997. na 0,67 u 1998. i 1999. te na 0,64 u 2001. godini. U 2003. i 2005. godini koeficijent obrtaja penje se na 0,69. To zna i da hrvatsko gospodarstvo nije uspjelo ni jedanput, kao uostalom ni u prethodnim godinama, obrnuti ukupna sredstva. U 1998. i 1999. godini hrvatska poduze!a nisu više bila u stanju ni dva puta obrnuti obrtna sredstva.

Dio je odgovornosti za takva kretanja u pogledu likvidnosti i rentabilnosti poslovanja u 1998. godini i na na inu obra una i naplate poreza na dodanu vrijednost, trošarina i poreza na dobit. U tablici 8. dani su podaci o obvezama poduzetnika za obra unani PDV, trošarine i dobit. Prvi podatak koji upada u o i jest vrlo visok porast obveza za isporu enu robu i usluge prelaskom s poreza na promet na PDV u 1998. godini. Možemo kazati da je uvo"enje PDV-a, odnosno na in njegova obra una i naplate, bio dodatni udar na likvidnost i rentabilnost poslovanja poduze!a. Naime, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je obra unsko razdoblje (15 dana u 1998. godini, mjesec dana u 1999. godini) i uplata u roku od 10 dana od isteka obra unskog razdoblja. Takav na in obra una i


naplate PDV-a imao je posebno negativne u inke po etkom 1998. godine, dok još nije funkcionirao povrat pretporeza, jer je zahtijevao da poduze!a angažiraju velika financijska sredstava.

Tablica 8. Obveze poduzetnika po PDV-u, trošarinama i dobiti

u milijardama kuna

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.1. Obveze za obra unani porez na promet (PDV) u obavljenim isporukama dobara i usluga

9,7 11,9 48,2 49,4 51,9 57,9 67,6 80,1 84,6 92,2

2. Obra unani pretporez u primljenim isporukama

- - 39,3 40,9 43,1 49,8 60,2 72,1 77,5 84,4

3. Obra unane obveze za posebne poreze (trošarine)

- - 6,5 6,3 7,6 7,3 6,9 7,2 7,4 7,5

4. Potraživanja za posebne poreze – povrat (trošarine)

- - 0,1 0,01 0 0 0 0 0 0

5. Porez na dobit 1,5 2,3 2,4 2,4 3 2,6 3,2 3,3 3,8 4,9

Izvor: Isti kao u tablici 1.

Kako se PDV napla!uje po fakturiranoj, a ne napla!enoj realizaciji i kako je rok naplate kratkotrajnih potraživanja u 1998. godini bio 102 dana, poduze!a su beskamatno kreditirala državni prora un gotovo tri mjeseca, dok su istodobno na ta sredstva morala nerijetko pla!ati kamatu bankama od 15 i više posto.

Sli na je situacija i s posebnim porezima (trošarine) gdje obveza pla anja nastupa u roku 30 dana od dana isporuke. Iako broj obveznika posebnih poreza nije velik, jer su posebni porezi uvedeni na naftne derivate, duhanske prera"evine, pivo, bezalkoholna pi!a, alkohol, uvoz automobila, kavu i luksuzne proizvode, iznos tih poreznih obveza (6,5 milijardi kuna u 1998. i 7,3 milijarde kuna u 1999.) sve je prije nego zanemariv. Ti su porezi osim nepovoljnoga financijskog u inaka na proizvo"a e, zbog razlika izme"u vremena naplate i dospije!a porezne obveze, negativno utjecali i na trgovinu na veliko i malo jer im je u troškove zaliha bio uklju en i iznos posebnog poreza.


Na in naplate poreza na dobit tako"er negativno utje e na financijski položaj poduze!a; taj se porez pla!a tijekom godine u obliku mjese nih akontacija u visini dvanaestine porezne obveze u prethodnoj godini. Prva nepovoljnost za poduze!a proizlazi iz ve! spomenute razlike izme"u fakturirane i napla!ene realizacije, odnosno naplata poreza dospijeva znatno prije od naplate dobiti. Druga nepovoljnost za financijski položaj poduze!a jest što su morala pla!ati mjese nu akontaciju na osnovi iskazane dobiti u prethodnoj godini bez obzira na to što u teku!oj mogu iskazivati gubitak.

Makroekonomska politika (ponajprije te ajna, fiskalna i monetarna) utjecala je i na izmjenu strukture hrvatskoga gospodarstva u kojoj sve više na zna enju gubi industrija, a dobivaju ostale djelatnosti, posebice trgovina.

Naime, u situaciji nekonkurentnosti doma!e proizvodnje na inozemnom, ali i doma!em tržištu, jedini sektor koji je mogao u po etnom razdoblju pla!ati kamate, ugraditi troškove poslovanja u cijene na doma!em tržištu i pri tome ak ostvariti profit, bila je trgovina zasnovana na uvozu. No kako i trgovina tu robu mora nekome prodati, a kupaca je sve manje i sve su nelikvidniji, dolazi do neuskla"enosti robnih i kupovnih fondova te prijenosa nelikvidnosti s ukupnoga gospodarstva na sektor trgovine i potom na bankarski sustav. Stoga ne treba uditi da je u studenom 2000. na djelatnost trgovine otpadalo 42,8 posto (11,3 milijarde kuna) ukupno nepodmirenih naloga za pla!anje prijavljenih ZAP-u. Uslužni je sektor sljede!i koji je troškove mogao ugraditi u cijenu na doma!em tržištu. Me"utim, takva zidanja cijena na doma!em tržištu u inila su upitnim mogu!nost pokri!a vanjskotrgovinskoga deficita prihodom od turizma jer smo strancima postali skupi, pogotovo s obzirom na kvalitetu pruženih usluga.

Problemi strukturne i financijske neravnoteže dugoro no !e optere!ivati hrvatsko gospodarstvo. Pri tome mislimo na procese deindustrijalizacije, dezinvestiranja, akumuliranja gubitaka i pove!anja nelikvidnosti, kao i na problem zapošljavanja i visoke inozemne zaduženosti.


1.1. Razvoj poduzetništva

Prvi problem s kojim se susre!emo u analizi poduzetništva jest sama definicija poduzetnika i poduzetništva. Na ovom mjestu ne bih želio spominjati sve poznate definicije poduzetništva6 te razmatrati odnos poduzetništvo – menadžment.7 S obzirom na to da ni teorijska analiza ne omogu!ava jasnu distinkciju izme"u poduzetnika (poduzetništvo), vlasnika poduze!a i menadžera (menadžmenta) (Kova , 1989:2797-2816), u empirijskoj analizi ti problemi postaju još ve!i.

Analiti ka osnova, odnosno raspoloživi podaci odre"uju nam na in i dosege analize. Tako, iako je upitno je li privatno vlasništvo, ekonomska infrastruktura poduzetništva,8 rapoloživi podaci omogu!uju nam upravo analizu razvoja poduzetništva s aspekta promjene vlasni ke strukture. Nadalje, iako je teoretski jasno da individualno poduzetništvo u sebi objedinjuje vlasni ku, poduzetni ku i upravlja ku funkciju, a menadžersko poduzetništvo,9 poduzetni ku i upravlja ku funkciju, podaci koje nam daje službena statistika ne omogu!uju nam takvo razlikovanje. (F. Bahtijarevi!-Šiber, 1989; 2855-2872)

Poseban je problem kako definirati direktore državnih (javnih) poduze!a. Jesu li oni poduzetnici ili samo državni namještenici? Nedvojbeno je da me"u direktorima javnih poduze!a ima velik broj onih koji svojim inovativnim ponašanjem razvijaju poduze!a i ja aju njihovu konkurentnu sposobnost (sli no kao i u bivšemu društvenom vlasništvu), ali još relativno nejasan odnos izme"u menadžera, vlasnika i zaposlenih, te esto biranje menadžerske strukture prema politi koj podobnosti stavlja tu kategoriju pod upitnik. (Radoševi!, 1992:47)

Time smo nabrojili samo neke od problema s kojima se susre!emo pri analizi razvoja poduzetništva samo s aspekta vlasni ke strukture.

Iz podataka prezentiranih u tablici 9., u kojima je dana struktura poduze!a (poduzetnika) prema oblicima vlasništva, vidi se da se ona

6 Vidi radove: R. Cantillon (1982), J. S. Mill (1948), J. Schumpeter (1934), N. Kirtzner (1982), G. Gilder (1986), G. Bannock (1986), J. W. Carland (1984), J. K. Galbraith (1978), B. C. Vaught-F. Hoy (1988), P. Scherschel (1985), D. L. Secton (1986) i dr. 7 Vidi radove: A. Francis (1986), Mescon-Albert-Mehouri (1985), Mintzberg, Nystrom (1988), P. Drucker (1985) i dr.8 F. Bahtijarevi!-Šiber (1989:2854-2872) misli npr. da privatno vlasništvo nije ni prijeko potreban ni dovoljan uvjet za razvoj poduzetništva. 9 Koncept spajanja poduzetništva i menadžmenta kreirao je me"u prvima P. Drucker u Innovation and

Entrepreneurship, Practice and Principles, Harper & Row, New York, 1985.


bitno promijenila u razdoblju od 1990. do 1994. godine. Tako je udio poduzetnika u privatnim poduze!ima od 62,5 posto u 1990. godini porastao na dominantnih 94,2 posto u ukupnom broju poduzetnika (broju poduze!a) u 1994. godini i 96,8 posto u 2005. godini. Udio poduzetnika u državnim poduze!ima drasti no je smanjen s otprilike 1/3 u 1990. godini na samo 2,1 posto u 1994. i 1,2 posto u 2005. godini. Pad udjela u ukupnom broju bilježe i poduzetnici u zadružnom vlasništvu (s 2,6% u 1990. na 0,6% u 1994. i 0,7% u 2005. godini, dok broj poduzetnika u poduze!ima s mješovitim vlasništvom raste s 1,4% u 1990. na 3,1% u 1994., a u 2005. pada na 1,3%).

Tablica 9. Udjel broja poduze!a u ukupnom broju u privredi

- po oblicima vlasništva - (u %)

GodinaUkupnaprivreda

Oblici vlasništvaDržavno Privatno Mješovito Zadružno

1990. 100,0 33,5 62,5 1,4 2,6

1991. 100,0 21,8 74,0 2,1 2,1

1992. 100,0 12,9 83,4 2,3 1,4

1993. 100,0 5,2 90,5 3,3 1,0

1994. 100,0 2,1 94,2 3,1 0,6

2003. 100,0 1,2 96,5 1,6 0,7

2004. 100,0 1,2 96,6 1,5 0,7

2005. 100,0 1,2 96,8 1,3 0,7

Izvor: Zavod za platni promet, Zagreb, 1995., FINA, Zagreb, 2004., FINA 2006.

No, sam broj poduzetnika, odnosno njihovih poduze!a, ništa nam ne govori o njihovoj ekonomskoj snazi. Dio odgovora daje nam tablica 10. u kojoj su dani podaci o udjelu broja zaposlenih u ukupnoj privredi po oblicima vlasništva za isto, promatrano, razdoblje.


Tablica 10. Udjel broja zaposlenih u ukupnoj privredi

- po oblicima vlasništva - (u %)

GodinaUkupnaprivreda

Oblici vlasništva

Državno Privatno Mješovito Zadružno

1990. 100,0 97,6 1,7 0,2 0,51991. 100,0 94,1 4,4 0,8 0,71992. 100,0 83,9 10,6 4,6 0,91993. 100,0 44,2 25,0 28,6 2,21994. 100,0 27,6 37,3 33,6 1,52003. 100,0 18,1 62,8 18,7 0,42004. 100,0 17,9 64,2 17,6 0,32005. 100,0 17,9 65,2 16,5 0,4


O ito je da nam podaci iz tablice 10. bitno mijenjaju sliku o snazi privatnog sektora u 1994. godini, koji s udjelom od 94,2 posto u ukupnom broju poduze!a zapošljava “samo” 37,3 posto ukupnog broja zaposlenih u privredi Hrvatske. S druge strane, poduze!a u državnom i mješovitom vlasništvu sa simboli nim udjelom u ukupnom broju poduze!a od 5,2 posto u 1994. godini zapošljavaju 61,2 posto od ukupnog broja zaposlenih u privredi Republike Hrvatske. Ti podaci potvr"uju nam samo dobro znanu injenicu da su u procesu privatizacije do 1994. godine ušla samo mala i srednja poduze!a, dok su veliki sustavi postali ili državna (javna poduze!a) ili mješovita poduze!a. S druge strane, novoosnovana privatna poduze!a vrlo rijetko imaju ve!i broj zaposlenih. Tako npr. prema podacima Zavoda za platni promet privatna poduze!a, koja su to od svog osnutka, imaju u 1994. u prosjeku 3,1 zaposlenog. U 2005. godini situacija se bitno mijenja. Privatni sektor zapošljava 65,2 posto od ukupnog broja zaposlenih. To je rezultat procesa privatizacije ve!ih poduze!a i procesa ste aja i likvidacije dijela državnih poduze!a ili njihova restrukturiranja ( itaj smanjenja broja zaposlenih) poslije 1994. godine. Ipak, najve!i doprinos rastu broja zaposlenih u privatnom sektoru dalo je pove!anje prosje nog broja zaposlenih u privatnim poduze!ima, koja su to od svog osnutka, s ve! spomenutih 3,1 u 1994. na 6 u 2005. godini, odnosno na blizu polovice ukupnog broja zaposlenih (vidi tablicu 12.). Me"utim, pravu sliku o ekonomskoj snazi pojedinih poduzetnika po oblicima vlasništva dobivamo ako analiziramo njihov financijski rezultat poslovanja, koji dajemo u tablici 11. Pored apsolutnih iznosa, u tablici 13. dana je i struktura, odnosno udjel pojedinog oblika vlasništva u ukupnoj privredi.


Prema konsolidiranome kona nom financijskom rezultatu 1994. godine najuspješnije, odnosno jedino pozitivno, poslovali su poduzetnici u privatnim poduze!ima s ostvarenim pozitivnim financijskim rezultatom od 321 milijun kuna. Pomalo iznena"uje da su najneuspješniji bili poduzetnici u poduze!ima s mješovitim vlasništvom, kod kojih je koncentrirano više od 92 posto negativnoga financijskog rezultata, dok su poduzetnici u poduze!ima u državnom vlasništvu ostvarili znatno bolji financijski rezultat (iako još uvijek negativan). Tome se ne treba uditi ako se zna da su u postupak pretvorbe ušli neki od najve!ih gubitaša privrede Hrvatske, kao npr. brodogradilišta, u kojima su uglavnom zaposleni kupovali dionice, dok su s druge strane neka najprofitabilnija monopolna poduze!a, kao npr. HPT, ostala u državnom vlasništvu. To je omogu!ilo da se u državnom sektoru gubitak teku!e godine uglavnom kompenzira ostvarenom dobiti. U cjelini gledaju!i poslovanje privrede Hrvatske bilo je loše jer gubici za 3 milijarde i 153 milijuna kuna nadmašuju dobit u 1994. godini. Svakako da je toliki gubitak bitno narušavao poslovanje cjelokupne privrede i pogoršavao njenu likvidnost te dovodio do lan anog neizmirenja prispjelih obveza.


Tab

lica

11. F

inan

cijs

ki r

ezul

tati

pos

lova

nja

priv

rede

u 1

994.

, 200

3. i

2005

. god

ini –

po

oblic

ima

vlas

ništ

va

Struk

tura u %

(Izno

si u m

ilijun

ima ku

na)

Udj

el p

ojed

inog

obl

ika

vlas

ništ

va u

uku

pnoj

pri

vred

i

UKUPNA P

RIV

REDA

Držav

noPriva

tno

Mješo

vito

Zad

ružn

o

1994

.20

03.

2005

.19

94.

2003

.20

05.

1994

.20

03.

2005

.19

94.

2003

.20

05.

1994

.20

03.

2005

.Bro

j pod

uze!

a49

.732

68.084

71.803

1.01

579

386

246

.852

65.733

69.505

1.54

31.11

393

332

244

550

3

100,0

100,0

100,0

2,1

1,2

1,2

94,2

96,5

96,8

3,1

1,6

1,3

0,6

0,7

0,7

Bro

j zap

osleni

h77

7.91

079

6.89

681

3.76

221

4.32

514

4.17

714

5.24

329

0.12

850

0.80

453

0.89

426

1.58

514

8.77

613

4.57

311

.872

3.13

93.05

210

0,0

100,0

100,0

27,6

18,1

17,9

37,3

62,8

65,2

33,6

18,7

16,5

1,5

0,4

0,4

UKUPA

N P

RIH

OD

186.97

145

1.94

852

3.71

247

.117

62.776

76.462

85.356

317.82

036

8.16

951

.537

69.650

77.509

2.96

11.70

21.57

1

100,0

100,0

100,0

25,2

13,9

14,6

45,7

70,3

70,3

27,5

15,4

14,8

1,6

0,4

0,3

UKUPNI RASHODI

189.04

244

0.95

950

2.00

546

.959

61.201

73.795

84.479

307.59

135

0.90

254

.602

70.471

75.803

3.00

21.69

61.50

6

100,0

100,0

100,0

24,8

13,9

14,7

44,7

69,7

69,9

28,9

16,0

15,1

1,6

0,4

0,3

Dob

it te

ku!e

god

ine

4.07

219

.994

27.683

1.32

02.47

83.10

11.82

314

.182

20.208

901

3.29

04.31

928

4455

100,0

100,0

100,0

32,4

12,4

11,2

44,6

70,9

73,0

22,1

16,5

15,6

0,7

0,2

0,2

Gub

itak

teku

!e god

ine

7.22

512

.336

10.861

1.54

61.05

597

71.50

26.72

16.87

64.10

54.51

62.93

272

4476

100,0

100,0

100,0

21,3

8,5

9,0

20,8

54,5

63,3

56,9

36,6

27,0

1,0

0,4

0,7

Kon

solidi

rani

kon

a ni

Þ na

ncijsk

i rez

ultat

(dob

it - gub

itak

)-3

.153

7.65

816

.822

-226

1.42

32.12

432

17.46

113

.332

-3.204

-1.226

1.38

7-4

40

-21

Izvo

r: F

INA, o

brad

a HGK


Tab

lica

12. G

ospo

dars

tvo

prem

a ob

licim

a vl

asni

štva

u 2

003.

i 20

04. g

odin

i

Hrv

atsk

a uk

upno Obl

ik vlasn

ištv

a

Bro

j pod

uzetni

kaBro

j rad

nika

Uku

pan pr

ihod

Vrijedn

ost i

mov

ine

Dob

it nak

on

opor

eziv

anja

2003

.20

04.

2003

.20

04.

u m

ilijun

ima ku

na

2003

.20

04.

2003

.20

04.

2003

.20

04.

U D

RŽAVNOM

VLASNIŠ

TVU

793

812

144.17

714

5.11

162

.776

68.961

226.52

023

8.21

92.47

72.75

3

Reg

istriran

i kao

javn

o, kom

unalno

i sl.

530

117.43

653

.987

212.44

42.22

1

Pro

ces pr

etvo

rbe u tijeku

141

8.80

22.41

03.97

132

Nije za

po e

la pretv

orba

122

17.939

6.37

910

.105

224

U P

RIV

ATNOM

VLASNIŠ

TVU

65.733

66.672

500.80

452

1.23

831

7.82

034

2.10

628

5.91

933

8.20

714

.182

16.082

Priva

tno od

osn

ivan

ja64

.249

386.23

025

8.03

421

3.61

110

.645

Priva

tno na

kon pr

etvo

rbe

1.48

411

4.57

459

.786

72.308

3.53

7

U M

JEŠOVIT

OM

VLASNIŠ

TVU

1.11

31.03

814

8.77

614

2.61

969

.650

71.203

118.68

713

0.66

93.29

03.91

1

S više do

50%

priva

tnog

kap

itala

696

102.26

851

.477

81.057

2.56

3

S više do

50%

držav

nog ka

pitala

417

46.508

18.172

37.630

727

U Z

ADRUŽNOM

VLASNIŠ

TVU

445

459

3.13

92.80

81.70

21.80

92.69

92.90

344

54

UKUPNO H

RVATSKA

68.084

68.981

796.89

681

1.77

645

1.94

848

4.07

963

3.82

570

9.99

919

.994

22.800

Izvo

r: Isti k

ao u ta

blici 9


Ako zanemarimo ve! spomenutu vjerodostojnost podataka nakon 2001. godine i njihovu usporedivost s 1994. godinom, možemo re!i da su u 2005. godini, u cjelini, ostvareni znatno bolji rezultati jer je dobit premašila gubitak za 16,8 milijardi kuna. Najbolji financijski rezultat ostvarila su privatna poduze!a s plusom od 13,3 milijarde kuna, slijede državna poduze!a s plusom od 2,1 milijardu kuna, u mješovitim je ostvaren, prvi put, pozitivan financijski rezultat od 1,4 milijarde kuna, a zadružna su imala negativan financijski rezultat od 21 milijun kuna. Najve!u promjenu ostvario je državni sektor koji je u razdoblju 1994. – 2005. godine, uz smanjenje broja zaposlenih za 22,2 posto, pove!ao dobit za 158,4 posto i smanjio gubitak za 65,4 posto.

Iz detaljnije vlasni ke strukture u tablici 12. vidimo da su u 2003. godini dominantna poduze!a koja su privatna od svog osnutka. Ona ine 94,4 posto od ukupnog broja poduze!a, zapošljavaju gotovo polovicu od ukupnog broja radnika, ostvaruju 57 posto ukupnog prihoda gospodarstva raspolažu!i s 33,7 posto imovine, što za rezultat ima da njihova dobit nakon oporezivanja ini 53,2 posto od ukupnoga gospodarstva.

Pored promjene u vlasni koj strukturi i zna aju poduze!a, s obzirom na njihovu veli inu, u razdoblju 1994. – 2004. došlo je i do promjene u njihovoj djelatnosti, odnosno do promjene strukture hrvatskoga gospodarstva. Te promjene analizirat !emo na primjeru 400 najve!ih poduze!a.

1.2. Izmjena strukture hrvatskoga gospodarstva na primjeru 400 najve!ih poduze!a

O reprezentativnosti uzorka 400 najve!ih poduze!a govore nam podaci u tablici 13. iz kojih je vidljivo da ona u 2004. godini zapošljavaju 34 posto radnika, ostvaruju 48,1 posto ukupnog prihoda, raspolažu s 58,3 posto ukupne vrijednosti imovine hrvatskoga gospodarstva i ostvaruju 56,3 posto ukupne dobiti nakon oporezivanja. O stupnju koncentracije hrvatskoga gospodarstva govori podatak da 400 najve!ih ini samo 0,6 posto od ukupnog broja hrvatskih poduze!a.

Kao što se vidi iz podataka u tablici 13., najbrojnija su me"u 400 najve!ih privatna poduze!a (68 posto), a me"u njima privatna poduze!a koja su to od svog osnutka (50 posto).


Važnost privatnih poduze!a koja su to od svog osnutka još je vidljivija iz podataka u tablici 14., prema kojima je primjetno da su ona jedino rastu!a. Naime, privatna poduze!a koja su to od svog osnivanja pove!aju svoj udio u broju poduzetnika, me"u 400 najve!ih, s 2,7 posto u 1994. na ak 50 posto u 2004. godini, u broju zaposlenih radnika s 1,3 posto na 20,7 posto, prema ukupnom prihodu s 1,3 posto na 38,5 posto, vrijednosti bilance s 0,6 na 18,4, a prema dobiti nakon oporezivanja s 0,7 posto u 1994. na 38 posto u 2004. godini.


Tab

lica

13.

400

NA

JVE#

IH P

OD

UZ

E#

A P

RE

MA

OB

LIC

IMA

VL

ASN

IŠT

VA

U 2

003.

I 2

004.

GO

DIN

I

Obl

ik vlasn

ištv

aBro

j pod

uzetni

kaBro

j rad

nika

Uku

pan pr

ihod

Vrijedn

ost i

mov

ine

Dob

it nak

on

opor

eziv

anja

2003

.20

04.

2003

.20

04.

2003

.20

04.

2003

.20

04.

2003

.20

04.

U D

RŽAVNOM

VLASNIŠ

TVU

4444

99.912

99.662

51.874

57.747

200.37

420

8.81

32.02

82.40

1

Reg

istriran

i kao

javn

o, kom

unalno

i sl.

3434

86.442

86.963

46.336

50.647

193.50

420

2.02

61.84

72.23

5

Pro

ces pr

etvo

rbe u tijeku

23

2.97

73.03

791

3.85

62.84

01.35

31.99

60

51

Nije za

po e

la pretv

orba

87

10.493

9.66

24.62

44.26

05.51

64.79

118

111

5

U P

RIV

ATNOM

VLASNIŠ

TVU

272

276

87.360

93.589

114.31

812

5.43

292

.770

112.59

15.86

57.47

4

Priva

tno od

osn

ivan

ja19

220

048

.151

57.147

78.509

91.116

54.809

73.464

3.42

24.88

0

Priva

tno na

kon pr

etvo

rbe

8076

39.209

36.442

35.809

34.316

37.962

39.127

2.44

22.59

4

U M

JEŠOVIT

OM

VLASNIŠ

TVU

8480

83.558

82.822

51.602

53.487

75.587

77.856

2.41

42.95

4

s vi

še do 50

% priva

tnog

a ka

pitala

5554

58.723

60.736

39.045

40.707

56.154

59.090

1.88

22.65

8

S više do

50%

držav

noga

kap

itala

2926

24.835

22.086

12.556

12.780

19.433

18.765

532

296

UKUPNO 400

400

400

270.83

027

6.07

321

7.79

423

6.66

636

8.73

139

9.26

010

.306

12.842

Udi

o u uk

upno

m gos

poda

rstv

u u %

0,6

0,6

3434

,048

,148

,958

,258

,351

,556

,3

Izvo

r: F

INA


Tab

lica

14. P

rom

jene

u u

djel

u po

duze

tnik

a po

jedi

nih

oblik

a vl

asni

štva

me$

u 40

0 na

jve!

ih p

oduz

e!a

(u %

)

Oblik vlasn

ištva

1994

.20

03.

2004

.Bro

j po

duze

tnika

Bro

j radn

ika

Uku

pni

prihod

Vrijedn

ost

bilanc

eDob

it nak

on

opor

ezivan

jaBro

j po

duze

tnika

Bro

j radn

ika

Uku

pni

prihod

Vrijedn

ost

bilanc

eDob

it nak

on

opor

ezivan

jaBro

j po

duze

tnika

Bro

j radn

ika

Uku

pni

prihod

Vrijedn

ost

imov

ine

Dob

it nak

on

opor

ezivan

ja

U D

RŽAVNOM

VLASNIŠ

TVU

25,5

41,8

44,2

68,9

55,3

1136

,923

,854

,319

,711

36,1

24,4

52,3

18,7

Reg

istriran

o ka

o javn

o,

komun

alno

i sl.

8,5

3133

,962

,548

8,5

31,9

21,3

52,4

17,9

8,5

31,5

21,4

50,6

17,4

Pro

ces

pretvo

rbe u

tijeku

13,8

85,5

4,4

6,3

0,5

1,1

0,4

0,4

-0,8

1,1

1,2

0,5

0,4

Nije za

po e

la

pretvo

rba

3,2

2,8

4,8

21

23,9

2,1

1,5

1,8

1,8

3,5

1,8

1,2

0,9

U PRIV

ATNOM

VLASNIŠ

TVU

28,2

17,9

18,4

915

,968

32,3

52,5

25,2

56,9

6933

,953

28,2

58,2

Priva

tno od

os

niva

nja

2,7

1,3

1,3

0,6

0,7

4817

,836

,114

,933

,250

20,7

38,5

18,4

38

Priva

tno na

kon

pretvo

rbe

25,5

16,6

17,1

8,4

15,2

2014

,516

,410

,323

,719

13,2

14,5

9,8

20,2

U

MJE

ŠOVIT

OM

VLASNIŠ

TVU

45,3

39,1

36,3

21,6

2821

30,8

23,7

20,5

23,4

2030

22,6

19,5

23

S više od

50%

pr

ivatno

ga

kapitala

22,8

16,4

17,4

811

,213

,821

,717

,915

,218

,213

,522

17,2

14,8

20,7

S više od

50%

dr

žavn

oga

kapitala

22,5

22,7

18,9

13,6

16,8

7,2

9,1

5,8

5,3

5,2

6,5

85,4

4,7

2,3

U

ZADRUŽNOM

VLASNIŠ

TVU

1,0

1,2

1,1

0,5

0,8

00

00

00

00

00

Izvo

r: Isti k

ao u ta

blici 9

.


Me"utim, me"u 400 najve!ih poduze!a, kao uostalom i u cjelokupnom gospodarstvu, nije došlo samo do promjene u vlasni koj strukturi i sve ve!em zna aju privatnih poduze!a koja su to od svog osnivanja, ve! je došlo i do izmjene gospodarske strukture, odnosno do promjena osnovne djelatnosti hrvatskih poduze!a.

Iz podataka u tablici 15. vidi se kontinuirani pad broja poduze!a koja se bave prera"iva kom industrijom. Tako je broj poduze!a koja se bave prera"iva kom industrijom u 2003. godini bio za ak 33 posto manji od broja u 1994. godini. Kako prera"iva ka industrija daje oko 95 posto hrvatskoga robnog izvoza, ne treba uditi da je on godinama stagnirao na razini od oko 4,5 milijarde USD. Takva kretanja izravna su posljedica, kao što smo ve! naglasili, makroekonomske politike, koja je dovela do visokoga vanjskotrgovinskog deficita i deficita teku!eg ra una platne bilance te visoke nezaposlenosti i izmjene privredne strukture u korist trgovine bazirane na uvozu, koja je u uvjetima apreciranoga fiksnog te aja, najisplativija. Tako iz podataka u tablici 15. vidimo da je broj poduze!a u trgovini, me"u 400 najve!ih, u 2003. godini ve!i za ak 64 posto od onoga u 1994. godini. U 2004. godini struktura se nešto poboljšava jer se za 4 pove!ava broj tvrtki u prera"iva koj industriji, a smanjuje u trgovini za 18.

O teškom stanju poljoprivrede, nedostatku vizije, ali i teško!ama koje !emo imati u postupku pridruživanja EU-u svjedo i i podatak da je od 37 poljoprivrednih poduze!a u 1994. ostalo samo 10 me"u 400 najve!ih u 2004. godini. Upitnom se, prema rezultatima, ini i esto naglašavana orijentacija na turizam jer je broj hotela i restorana, me"u 400 najve!ih, smanjen s 14 1994. na 9 u 2004. godini. Od 2000. godine gra"evinarstvo se, zahvaljuju!i velikim infrastrukturnim radovima, oporavlja, pa broj gra"evinskih poduze!a raste s 24 u 2000. na 39 u 2004. godini.

O relevantnosti podataka za 400 najve!ih za ukupno gospodarstvo svjedo e nam podaci u tablici 16. iz kojih je vidljivo da, izuzevši restorane i hotele, ribarstvo i poslovanje nekretninama, 400 najve!ih ostvaruje više od 40 posto ukupnog prihoda pojedinih djelatnosti u 2004. godini.

Iz podataka u tablici 17. vidljivo je da 115 poduze!a prera"iva ke industrije, unutar skupine 400 najve!ih, ostvaruje 57,6 posto ukupnog prihoda te djelatnosti u 2004. godini. Pojedine djelatnosti ostvaruju ve!inu ukupnog prihoda te grane u hrvatskom gospodarstvu, npr. industrija nafte i koksa (3 poduze!a), daje 99,3 posto ukupnog


prihoda te grane u hrvatskom gospodarstvu. Slijedi duhanska industrija (2 poduze!a) s 96,9 posto, ostala prometna sredstva sa 76, kemijska industrija s 80,3 posto udjela u ukupnom prihodu grane itd. Najbrojnija poduze!a prera"iva ke industrije, me"u 400 najve!ih, bila su ona u industriji hrane i pi!a. Njih 36 imalo je 68 posto udjela u ukupnom prihodu grane u 2004. godini.

Tablica 15. Gospodarska struktura 400 najve!ih

Djelatnost 1994. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 37 14 15 13 13 10

Ribarstvo 0 0 1 1 2 0

Rudarstvo i va"enje 0 4 3 4 5 5

Prera"iva ka industrija 168 149 141 123 112 115

Opskrba elektri nom energijom, plinom i vodom

9 6 8 9 11 12

Gra"evinarstvo 24 24 29 28 32 39

Trgovina na veliko i malo 97 145 144 160 159 141

Hoteli i restorani 14 11 13 9 11 9

Prijevoz, skladištenje i veze 30 25 23 26 27 30

Financijsko posredovanje 0 4 4 7 9 10

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usluge

17 12 13 14 12 20

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

1 1 0 0 0 0

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

3 5 6 6 7 9

UKUPNO 400 400 400 400 400 400



Tablica 16. Udio poduzetnika iz grupe 400 najve!ih u njihovoj djelatnosti u 2003. i 2004. godini

Djelatnost

Poduzetnici iz grupe 400 najve!ihUdio grupe 400 u djelatnosti

(u %)

Broj tvrtkiUkupan prihod

(u mil. kn)Broj radnika

U ukupnom prihodu

U broju radnika

2003. 2004. 2003. 2004. 2003. 2004. 2003. 2004. 2003. 2004.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

13 10 5.498 5.422 18.278 16.639 48,6 44,8 57,3 53,5

Ribarstvo 2 0 320 0 67 0 32,8 0 3,7 0

Rudarstvo 5 5 2.876 3.610 3.874 4.112 68,5 2,7 61,4 60,2

Prera"iva ka industrija

112 115 67.244 73.397 90.725 88.612 56,7 57,6 35,4 35,0

Opskrba elektri nom energijom, plinom i vodom

11 12 16.704 18.514 16.982 17.003 85,0 85,7 63,9 63,4

Gra"evinarstvo 32 39 15.775 17.240 21.137 22.277 41,7 42,1 26 26,1

Trgovina ukupno

159 141 69.608 71.193 44.426 40.553 40,3 40,1 24,9 27,1

Hoteli i restorani

11 9 2.592 2.220 6.874 6.581 26,9 22,4 19,2 18,3

Promet, skladištenje i veze

27 30 26.346 29.116 52.613 51.717 70,0 71,1 63,5 63,1

Financijsko posredovanje

9 10 4.025 5.049 5.128 5.201 73,4 75,3 70,8 70,0

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

12 20 4.026 7.665 3.464 5.918 16,0 24,6 6,1 9,3

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

7 9 2.781 3.218 7.262 8.460 41,9 42,5 32,0 34,7

Izvor: FINA


Tablica 17. 112 “PRERA%IVA A” na listi 400 u 2003. godini i i

Djelatnost

Broj tvrtki Ukupan prihod Broj zaposlenih

Udio u ukupnom prihodu

grane (u %)

2003. 2004.

2003. 2004.

2003. 2004. 2003. 2004.(u 000 kuna)

(u milijunima

kuna)Industrija hrane i pi!a

36 34 17.387.888 17.538 25.273 24.280 68 67,4

Duhanska industrija 2 3 2.519.815 2.545 606 1.297 94,8 96,9

Tekstilna industrija 1 4 156.420 2.391 561 4.670 8,8 42,8

Industrija odje!e 2 - 1.468.906 - 4.000 - 38,7 -

Industrija celuloze i papira

3 3 1.221.839 1.270 3.282 3.542 51,3 50,7

Izdavaštvo 8 8 2.285.220 2.523 2.996 3.215 37,5 39,3

Industrija nafte i koksa

3 3 15.273.063 17.197 10.964 10.779 100 99,3

Kemijska industrija 10 12 7.188.285 8.160 9.506 8.376 78,1 80,3

Gume i plasti ne mase

2 1 529.973 340 350 364 16 10,2

Nemetali 7 10 3.094.575 3.677 2.792 4.964 40,9 45,6

Proizvodnja metala 4 4 1.114.705 1.565 4.702 2.748 54,9 58,6

Industrija metalnih proizvoda

4 3 708.544 674 1.596 1.243 11,1 9,8

Strojevi i ure"aji 3 3 540.890 779 748 734 14,3 16,8

Uredski strojevi i ra unala

2 3 929.119 1.260 159 217 36 45,5

Elektri ni strojevi i aparati

9 7 3.165.065 3.519 4.740 4.188 53,6 54,2

RTV i komunikacijska oprema

2 2 1.794.677 1.932 1.054 1.122 75,6 75,4

Industrija motornih vozila

4 2 1.106.850 838 2.542 1.937 74,4 54,6

Ostala prometna sredstva

7 7 5.955.882 5.787 12.943 11.779 79,8 76

Industrija namještaja

2 3 614.689 757 1.812 2.206 19,8 22,7

Reciklaža 1 2 187.574 488 99 220 20,9 39,7

Prerada drva - 1 - 157 - 731 - 4,9

Prera"iva ka industrija ukupno

112 115 67.243.980 73.397 90.725 88.612 56,7 57,6



Summary

The central question of the Croatian economy, one that the economic policy has completely disregarded over the past quarter of the century, is the question of the economic position of the company, the basic economic subject upon which the entire economy is based. The results of the fiscal and the general macroeconomic policy are visible and can be indirectly followed by means of the financial results of the entrepreneurial sector that is analysed in the first part of the paper. The second part analyses the influence of economic policy from the point of view of entrepreneurship development, and in the third part from the standpoint of the change of the structure of the Croatian economy. Final remarks are given at the end.

Key words: economic policy, financial results of business, entrepreneurship development, Croatian economy structure

L i t e r a t u r a

Bahtijarevi!-šiber, F. (1989), Poduzetništvo i rukovo"enje, Naše teme, Zagreb, br. 11, str. 2854-2872,.

Bannock, G. (1986), The Economic Role of the Small Firms in Contemporary Industrial Society, The Surival of the Small Firm, ed. J. Curran, J. Stanworth, D. Watkins, Gower, Alderstst.

Bedenik-Osmanagi!, N. (2004), Uspješnost najve!ih u hrvatskome gospodarstvu, Poslovni magazin, br. 7 i 8, RRIF, Zagreb, str. 45-47.

Brkani!, V. (2004), 500 najve!ih hrvatskih tvrtki, Poslovni magazin, broj 7 i 8, RRIF, Zagreb, str. 33-44.

Carland, J. W. i dr. (1984), Diferentiating Entrepreneurs From Small Business Owners: A

Conceptualization, Academy of Management Review, br. 9, str. 354-359.

Dragi evi!, A. – Dragi evi!, D. (2003.), Doba kiberkomunizma – Visoke tehnologije i društvene promjene, Golden marketing, Zagreb.

Drucker, P. (1985), Innovation and Entrepreneurship: Practice and Principles, Harper & Row, New York.

Druži!, G. (1995), Razvoj poduzetništva u Hrvatskoj, «Restrukturiranje gospodarstva u Hrvatskoj», knjiga 3, Ekonomski fakultet Zagreb, str. 51-59.


Druži!, G. (2001), Kriza hrvatskog gospodarstva i ekonomska politika, Golden marketing, Zagreb.

Druži!, G. (2004), Hrvatska obratnica – Stanje i perspektive hrvatskog gospodarstva, Golden marketing, Zagreb.

Druži!, G. (2005), Ekonomska politika i poduzetništvo, HAZU i HITA, Zagreb.

Easterly, W. – Rebelo, S. (1993), Fiscal Policy and Economic Growth - An Empirical Investigation, Journal of Monetary Economics, 32, str. 417-458.

Fisher, S. (1993), The Role of Macroeconomic Factors in Growth, Journal of Monetary Economics, 32(3), str. 285-512.

Frani evi!, V. (1994), Mala poduze!a izme"u mitova i stvarnosti: Posljedice za politiku razvoja, Ekonomska misao i praksa, 2, Dubrovnik.

Friedman, M. (1976), Inß ation and Unemployment (The 1976. Alfred Nobel Memorial Lecture), Occasional Paper 51, London, IAE.

Gilder, G. (1986), The Spirit of Enterprise, Penguin Books, Harmondsworth.

Graham, E. M. – Krugman, R. (1999), Foreign Direct Investment in the USA, Washington, DC: Institut for International Economics.

Jel i!, B. (2000), Poduze!a u poreznom sustavu, Zbornik radova Uvjeti i izgledi ekonomskog razvoja Hrvatske po etkom 21. stolje!a, HAZU, str. 293-306.

Keynes, J. M. (1936), The General Theory of Employment, Interest and Money, Macmillon, London, prevedeno u Op!a teorija zaposlenosti, kamate i novca, Kultura, Beograd, 1965.

Kirtzner, I. N. (1973), Competition and Enterpreneurship, Chicago University Press, Chicago.

Kirtzner, I. N. (1982), The Theory of Enterpreneurship in Economic Growth, Encyclopedia of Enterpreneurship, Prentice Hall, Englewood Cliffs.

Kova , J. (1989), Uloga poduzetništva u prestrukturiranja i razvoju suvremene privrede, Naše teme, Zagreb, br. 11, str. 2797-2817.

Leibfritz, W. – Thornton, J. – Bibbee, A. (1997), Taxation and Economic Performance, OECD, Economic Department, Working Paper, br. 176.


Mintzberg, H. (1988), Managerial Work: From Observation”, P. B. Dubosse (ur.), Readings in Management, Prentice Hall, Englewood-Cliffs, N. Y. str. 1-15.

Perišin, I. (2003), Diskretna struktura Þ nancijskih fenomena, Zbornik radova Te ajna politika i gospodarski razvoj, RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 2, str. 319-335.

Radoševi! S. (1982), Poduzetništvo u Hrvatskoj i uloga tehnološke politike, u: Kako do uspješnog poduze!a, Cromar, Zagreb, str. 47-59.

Radoševi!, D. (1998), Kratkoro ne i dugoro ne dileme te ajne politike, Privredna kretanja i ekonomska politika, br. 67, Ministarstvo Þ nancija i Ekonomski institut Zagreb, str. 35-95.

Santini, G. (2002), Me"uovisnost sistema i politike, Ekonomija /Economics, br. 3, HAZU i RIFIN, str.465-473

Santini, G. (2003), Odnos kamatne i neto proÞ tne stope, Zbornik radova Pristup strategiji ekonomskog razvoja Hrvatske, HAZU I RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 1., str. 201-215.

Secton, D. L. (1986), Role of Entrepreneurship in Economic Development, u: R. D. Hisrich (ur.), Entrepreneurship, Intrapreneurship and Venture Capital, Lexington Books, Lexington, Mass., str. 27-40.

Sirotkovi!, J. (1996), Hrvatsko gospodarstvo, Golden marketing i HAZU, Zagreb.

Sirotkovi!, J. – Druži!, G. (2001), Hrvatska gospodarska kriza i pravci zaokreta iz recesije u ekonomski razvoj, Ekonomija/Economics, br. 1, HAZU i RIFIN, str. 15-41.

Sirotkovi!, J. (2002), Polazišta za strategiju ekonomskog razvoja Hrvatske po etkom 21. stolje!a – Teze za raspravu, Radovi Odsjeka za ekonomska istraživanja HAZU, sv. 35, HAZU i RIFIN, Zagreb.

Spaji!, F. (2002), Ekonomski i Þ nancijski u inci promjena u sustavu oporezivanja dobiti od 1. sije nja 2001. godine, Zbornik radova Ekonomska politika u 2003., Inženjerski biro, Opatija-Zagreb, str. 353-375.

Stieglitz, J. – Hoff, K. (1999), Modern Economic Theory and Development, The World Bank and Princeton University.

Stiglitz, J. E. (2002), Employment, social justice and societal well-being, International Labour Review, vol.141. no.1-2, prevedeno u Reviji za socijalnu politiku, br. 2, 2003, str. 237-233.


Vaught, B. C. – Hoy, F. (1988), Have You Got What is Takes to Run Your Own Business?, P. B. Dubosse (ur), Readings in Management, Prentice-Hall, Englewood Clifts, N.Y., str. 297-307.

Veselica, V. (2000), Razumijevanje poduze!a i njegovo Þ nanciranje, Zbornik radova Uvjeti i izgledi ekonomskog razvoja Hrvatske po etkom 21. stolje!a, HAZU, str. 293-306.

Vojni!, D. (2003), Ekonomija i politika tranzicije u teoriji i praksi – Gdje je Hrvatska?, Zbornik radova Pristup strategiji ekonomskog razvoja Hrvatske, HAZU I RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 1, str. 61-95.

Zduni!, S. (2002), Kriti na mjesta strukturne i stabilizacijske politike, HAZU i RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 3, str. 415-428.

Zduni!, S., (2003), Putevi hrvatske makroekonomske politike, Zbornik radova Te ajna politika i gospodarski razvoj, RIFIN, Ekonomija/Economics, br. 2, str. 423-475.

Ostali izvori

FINA (2002), Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika, u 2001., lipanj 2002. godine.

FINA (2003), Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika u 2002, lipanj 2003. godine.

FINA (2004), Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika u 2003, lipanj 2004. godine.

FINA (2006), Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika u 2005, svibanj 2006. godine

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vije!e za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo (2001), Krizno stanje hrvatskog gospodarstva i pravci zaokreta ekonomske politike iz prorecesijske u razvojnu, Zagreb, 11. travnja 2001.

Hrvatska narodna banka, (2003.), Bilten, broj 96, kolovoz 2004.

Ministarstvo Þ nancija, Mjese ni statisti ki prikazi Ministarstva Þ nancija, tiskani u razdoblju 1996-4/2004.

Privredni vjesnik (2004), 400 najve!ih 2003., broj 3355, 9. lipnja.

RRIF (2004), Poslovni magazin, broj 7 i 8, srpanj/kolovoz.


ZAP, (1999), Informacija o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1998. godini, lipanj, Zagreb.

ZAP, (2000), Informacija o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1999. godini, lipanj, Zagreb.

ZAP, Informacije o osnovnim Þ nancijskim rezultatima poduzetnika, lipanj 1995., lipanj 1997., srpanj 1998., lipanj 1999., lipanj 2000. i lipanj 2001.

Documents

UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA POSLOVANJE · PDF filerazvoj poduzetništva, struktura hrvatskoga gospodarstva 1. Sektor poduze !a ... Posljedica toga procesa “jedenja” supstancije