Upload
jere996
View
129
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
UTJECAJ GLAVNIH SILA EVOLUCIJE NA
RAZVOJ ŽIVOG SVIJETA KROZ
GEOLOŠKA DOBA
GLAVNE EVOLUCIJSKE SILE
SILE MUTACIJA
ODABIR ILI SELEKCIJA
GENETSKI DRIFT
(te sile remete genetsku ravnotežu)
M U TA B I L N O ST
Mutabilnost je sposobnost promjene nasljednoga materijala. Osim promjena u strukturi gena
(genske mutacije), u stanicama se mogu pojaviti i promjene u broju kromosoma. Različiti oblici
mutacije gena proširuju genetsku raznolikost populacije, odn. njezinih genskih zaliha, udaljujući je
time od "divlje" forme. Budući da je mutacijska učestalost, koja djeluje u smislu udaljivanja od
"normalnog" alela divlje forme, mnogo veća od "povratne mutacije" prema divljoj formi, izražena je
stalna tendencija k razbijanju jednoličnosti genskih zaliha ili tzv. mutacijski pritisak. Mutacijskim
pritiskom, iz čisto nasljednih, nastaje populacija raznolikih genotipova. Budući da su mutacije moguće
stalno i kod svakoga gena, one su izvor nasljedne varijacije. Mutacije bivaju pojačane interakcijom s
drugim genima, i taj posredni učinak još je značajniji za raznolikost genotipova i fenotipova, a njihov
utjecaj na evoluciju veći od neposrednog učinka samoga mutiranog alela. Rekombinacija kromosoma
mejoze poznata je kao crossing-over. Rekombinacije pojačavaju učinak mutacije stvarajući širok
spektar genskih kombinacija.
ODABIRPrirodni odabir ili selekcija druga je osnovna snaga evolucije, ona je prirodni izbor između nositelja
različito vrijednih nasljednih faktora. Kao otkriće, načelo selekcije (odabira) glavni je Darwinov doprinos
teoriji evolucije, koju on objašnjava borbom za opstanak među pojedinim organizmima, od kojih
preživljavaju najsposobniji. Selekciju, dakle, Darwin primjenjuje na jedinke a ne na populacije, a okoliš kao
selektivna sila odabire varijante koje su joj se najbolje prilagodile. Darwin je time naglasio negativno
gledište selekcije, ističući da je ona neumoljiva snaga koja uništava jedne a unaprjeđuje druge. To je
stajalište Darwin temeljio na diferenciranom mortalitetu koji može dovesti do diferencirane reprodukcije.
Danas je modificirano načelo selekcije temeljna orijentacija u rješavanju evolucijskih problema. Prema
Hardy-Weinbergovu pravilu, kao polazištu u populacijskoj genetici, u standardnim uvjetima okoline svi geni
populacijskih genskih zaliha dolaze do ravnoteže koja se stalno održava (idealna populacija).
Zato je prirodni odabir, osim mutacija, jedina snaga koja uzrokuje promjene u
genskoj ravnoteži populacije. Prirodna selekcija utjecaj je bilo kojega faktora iz
okoliša organizma. Kao selekcijski faktori mogu djelovati: ekstremne temperature,
oborinski omjeri (sušna razdoblja, poplave), kemijski uvjeti, prirodni neprijatelji
različitih štetočina i nametnika koji unaprjeđuju evoluciju pojedinih vrsta, zatim
paraziti i uzročnici bolesti koji tijekom širenja i djelovanja zaraze selekcijom i
umanjenjem populacije snažno utječu na evoluciju domaćinova organizma, a kroz
njegovu obranu također i na svoju vlastitu. Natjecanje i borba oko hrane, životnoga
prostora i ostalih važnih životnih uvjeta ubraja se u unutarvrstnu selekciju koja
podređene skupine potiskuje u nove ekološke niše ili vodi njihovu izumiranju. Tako
djeluje selekcijski pritisak. Djelujući tijekom milijuna godina, selekcija omogućuje
razvoj novih adaptacija u najrazličitijim sredinama na Zemlji.
GENETSKI DRIFTINGGenski drift treća je osnovna sila evolucije, a uvjetuje ustaljivanje neutralnih ili
neadaptivnih svojstava. Genski drift djeluje samo u malim populacijama, i to po
načelu vjerojatnosti. Rezultati su slučajni i uzrok su slučajnom ustaljivanju gena ili
gubitku mutiranoga gena. Gubitak ili fiksacija događa se bez obzira na selekcijski
pritisak, prema čemu i naziv pojave: genetski drift, tj. genetski nanos. Tako osim
selekcijskog istrjebljenja, postoji i mogućnost da se oni geni, inače samo usputni,
koji se u velikoj genskoj zalihi nisu mogli istaknuti, odjednom istaknu u slučajem
uvjetovanom genetskom driftu u malim populacijama i tako postanu valjani za neki
genetski sastav, dok se oni geni koji su prije toga bili zastupljeni sada gube. Kao
primjer za tu pojavu uzimaju se Darwinove zebe na otoočju Galapagos.