Upload
hary06x
View
235
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Programiranje
Citation preview
Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.
145
UDK 371.3:796 Prethodno priopenje
Primljeno: 14. studenoga 2011.
UTJECAJ PROGRAMIRANJA NA POBOLJANJE ANTROPOLOKIH KARAKTERISTIKA UENIKA
Sofija Petrovi, prof. razredne nastave O Kneevi vinogradi, Kneevi vinogradi
Saetak: Glavni cilj ovog istraivakog rada bio je utvrditi utjecaj pravilnog programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika. Istraivanje je provedeno tijekom redovne nastave TZK na uzorku od 59 ispitanih uenika 3. razreda O (29 uenika eksperimentalne skupine i 30 uenika kontrolne skupine). Provedbom ovoga istraivanja dokazali smo, na osnovi izvrenih mjerenja, da smo pravilnim programiranjem u eksperimentalnoj skupini utjecali na postizanje boljih rezultata u razvoju antropolokih karakteristika uenika te skupi-ne u odnosu na kontrolnu skupinu uenika. Kljune rijei: tjelesna i zdravstvena kultura, programiranje, antropometrijska mjerenja,
zdravlje.
1. Uvod
Nastavu tjelesno-zdravstvene kulture u treem razredu osnovne kole uenici imaju triput tjedno. Rast i razvoj u tom su razvoju pojaani, tako da tri sata nastave tjelesno-zdravstvene kulture nisu dovoljna kako bi zadovoljila nji-hovu potrebu za kretanjem (osmiljenim vjebanjem). Poseban je problem kolskoj djeci to im se znatno mijenja nain ivota, sve vei broj sati sjede u klupama, slobodno vrijeme provode, opet sjedei, uz raunalne igrice, a sma-njenim kretanjem znatno se smanjuju tjelesne aktivnosti. injenica je da je tje-lesni odgoj u kolama nedovoljno zastupljen. Redovita tjelesna aktivnost u dje-ce i mladih iznimno je vana za njihov rast i razvoj, za njihovo zdravlje i spo-sobnost te prevenciju razvoja rizinih imbenika koji e utjecati na njihovo zdravlje u odrasloj dobi. Usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti u djejoj dobi nastavlja se u mladenakoj dobi, a zadrava se i u odrasloj dobi.
Da bismo najbolje utjecali na pravilan rast i razvoj naih uenika, nuno je pravilno i struno izvriti programiranje propisanih sadraja predvienih nastavnim planom i programom za odreenu populaciju uenika.
Kako bismo izvrili pravilno programiranje, moramo biti upoznati s ni-zom podataka o uenicima koje dobivamo razliitim morfolokim antropomet-rijskim mjerenjima. A da bismo uspjeno izvrili morfoloka antropometrijska
Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.
146
mjerenja i znali se sluiti dobivenim rezultatima, nuno je prouiti metodologi-ju koritenja antropometrijskog instrumentarija.
Najvie istraivanja u ovom podruju u naoj su zemlji obavili nai poz-nati profesori i metodiari, a meu njima najvie V. Findak, D. Metiko, M. Mrakovi i B. Neljak te, kasnije, Prskalo i Babin. Njihova istraivanja mogu nam posluiti kao temeljna polazina toka i okvirni orijentir u naem istrai-vanju. Na temelju dobivenih rezultata provedenih kvalitetnim i strunim mje-renjima u naim radnim okruenjima moemo izraditi konkretan program TZK za odreeni razred.
2. Metodologija istraivanja
2.1. Cilj istraivanja Cilj je istraivanja dokazati pozitivan utjecaj programiranja na pobolja-
nje antropolokih karakteristika uenika 3. razreda O usporeujui rezultate antropometrijskih karakteristika te motorikih i funkcionalnih sposobnosti uenika (ispitanika) na poetku i kraju kolske godine u eksperimentalnoj i kontrolnoj skupini uenika.
2.2. Zadaci istraivanja Provesti inicijalna i finalna mjerenja antropolokih karakteristika
uenika. Na osnovi dobivenih inicijalnih mjerenja u eksperimentalnoj skupini
napraviti kvalitetan program koji e se primjenjivati tijekom kolske godine.
Usporediti rezultate inicijalnih i finalnih mjerenja za svaku skupinu Dokazati utjecaj pravilnog programiranja na poboljanje antropolo-
kih karakteristika uenika eksperimentalne skupine. Uputiti uitelje da obrate pozornost na koritenje rezultata antropo-
metrijskih mjerenja pri programiranju.
2.3. Hipoteza Rezultati antropometrijskih, motorikih i funkcionalnih mjerenja ueni-
ka eksperimentalne skupine iz ovog istraivanja bit e iznad prosjeka rezultata njihovih vrnjaka u kontrolnoj skupini.
Uitelji koji pravilno izvre programiranje nastavnog plana i programa TZK postiu vei utjecaj na antropoloke karakteristike svojih uenika.
2.4. Metode istraivanja 2.4.1. Uzorak ispitanika Uzorak ispitanika ini 59 uenika treeg razreda osnovne kole u Kne-
evim Vinogradima u dobi od 9 do 10 godina. Ispitanici su uz redovnu nastavu
Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.
147
tjelesno-zdravstvene kulture bili ukljueni i u neku sportsku aktivnost u koli ili izvan nje. Eksperimentalnu skupinu inilo je 12 djevojica i 17 djeaka, a kontrolnu skupinu 13 djevojica i 17 djeaka. Od djevojica eksperimentalne skupine njih 8 bilo je ukljueno u ritmiko-plesnu kolsku skupinu, kao i 4 djevojice iz kontrolne skupine. U karate-klub izvan kole bili su ukljueni i djeaci i djevojice obiju skupina (e: 2 djevojice i 5 djeaka; k: 5 djevojica i 7 djeaka). U nogometni klub izvan kole ukljueno je 6 djeaka iz eksperi-mentalne i 7 djeaka iz kontrolne skupine.
2.4.2. Uzorak varijabli Uzorak varijabli ine tri antropometrijske varijable (ATV tjelesna vi-
sina, ATT tjelesna masa, AOP opseg podlaktice), est motorikih (MTR taping rukom, MSD skok u dalj s mjesta, MPR pretklon raznono, MPN poligon natrake, MPT podizanje trupa, MIV izdraj u visu zgibom) i jedna varijabla za procjenu funkcionalnih sposobnosti (F3 tranje 3 minute). Nave-dene varijable standardno se koriste za praenje uinaka nastave TZK, a pod-robniji opis mjernih instrumenata moe se nai u knjizi Primijenjena kinezio-logija u kolstvu NORME (Findak V., D. Metiko, M. Mrakovi, B. Neljak, 1996).
2.4.3. Nain prikupljanja podataka Rezultati su prikupljeni u okviru mjerenja koja su provedena za vrijeme
redovne nastave TZK primjenom standardiziranih mjernih instrumenata s prov-jerenim i zadovoljavajuim metrijskim karakteristikama (NORME V. Fin-dak, D. Metiko, M. Mrakovi, B. Neljak, 1996) te sa strunim i obuenim mjeriteljima (profesori TZK).
2.4.4. Obrada podataka Obradom rezultata izraunata je aritmetika sredina zavisnog t-testa ko-
jim je provjerena statistika znaajnost dobivenih razlika izmeu inicijalnog i finalnog mjerenja u antropometrijskim varijablama s orijentacijskim vrijednos-tima normi na razini RH i usporedbom eksperimentalne i kontrolne skupine.
2.4.5. Kalendar provoenja Inicijalno provjeravanje na poetku kolske godine (rujan) Programiranje rujan Praenje provoenja programa tijekom cijele kolske godine Finalno provjeravanje na kraju kolske godine (lipanj)
2.4.6.globalni godinji program Globalni i izvedbeni plan i program za rad u eksperimentalnoj skupini
izraen je na temelju prologodinjih finalnih i inicijalnih mjerenja u novoj
Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.
148
kolskoj godini, kao i posebnosti uenica i uenika ove skupine. Na osnovi tih rezultata poveali smo frekvencije u odreenim nastavnim cjelinama s ciljem poboljanja dobivenih rezultata. Kod eksperimentalne skupine uoili smo da su ljetni praznici utjecali na loije rezultate u koordinaciji, smanjenju miine ma-se ruku te funkcionalne izdrljivosti, pa smo na to stavili naglasak u novom programu. Tijekom rada radili smo kontrolna mjerenja prema kojima smo usmjeravali na rad s uenicima, dok se kod programiranja u kontrolnoj skupi-ni nismo pridravali istih naela. Za kontrolnu skupinu napravljen je plan i iz-vedbeni program ne vodei rauna o specifinostima skupine i nismo tijekom godine vrili kontrolna mjerenja.
3. Analiza rezultata i rasprava
3.1. Analiza rezultata i rasprava U tablicama od 19 do 22 Prikazani su prosjeni rezultati zavisnog t-testa kojim je provjerena statistika znaajnost dobivenih razlika izmeu ispitanika eksperimentalne i kontrolne skupine djeaka i djevojica na inicijalnom i final-nom mjerenju i dana je ocjena prosjenih vrijednosti usporeenih mjerenjima veeg broja ispitanika vrnjaka u RH u antropometrijskim varijablama. U tab-licama od 1 do 18 i na grafikonima od 1 do 18 izvedenim iz tablica od 19 do 22 s prosjenim rezultatima postignua uenika prikazane su razlike u napretku i odstupanja izmeu mjerenja provedenih u eksperimentalnoj i kontrolnoj skupi-ni.
Tablica 19. Rezultati antropometrijskih mjerenja uenica
3. razreda u k. 2010./2011. god.
Usporedba rezultata postignutih u k. 2010./2011. god. uenice (eksperimentalna)
Varija-ble
ATV visina
ATT teina
AOP opseg pod-lakti-
ce
MPRpret-klon raz-
nono
MTRta-
pingru-
kom
MPNpoli-gon
natra-ke
MSD skok udalj s mj.
MPT podiza-
nje trupa
MIV izdraj u visu
zgibom
F 3 tranje3 min.
inici-jalno 138,33 33,5 20,45 55 16,33 17,22 120,58 22,91 12,36 493,75 finalno 141,58 36,08 20,63 57,83 18,83 15,33 140 30,41 17,5 557,08 Oc. inic. izvrsno
izvrs-no loe
izn. pros.
isp. pros
izvrs-no loe prosj.
isp. pros. isp.pr.
Oc. final. izvrsno
izvrs-no loe
izn.pros.
isp. pros.
izvrs-no prosj. izn.pros.
isp. pros. Prosj.
Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.
149
Usporedba rezultata postignutih u k. 2010./2011. uenice(kontrolna)
Varija-ble
ATV visina
ATT teina
AOP opseg pod-lakti-
ce
MPR pret-klon
razno-no
MTR tapingrukom
MPN poligonnatra-
ke
MSD skok udalj s mj.
MPT podiza-
nje trupa
MIV izdraj u visu
zgibom
F 3 tra-nje 3
min. inici-jalno 139,53 34,92 19,41 52,92 16,23 18,86 108,38 18,61 12,05
493,84
finalno 142,38 36,84 19,87 52,84 16,92 17,81 112,53 19,84 14,91 508,0
7 oc. inic. izvrsno
izvrs-no loe
prosje-no
isp. pros. izvrsno loe loe
isp. pros.
isp.pr.
oc. final. izvrsno
izvrs-no loe
prosje-no
isp. pros. izvrsno loe
isp. pros.
isp. pros.
isp.pr.
Tablica 20. Rezultati antropometrijskih mjerenja uenica 3. razreda u k. 2010./11. god.
Usporedba rezultata postignutih u k. 2010./2011. uenici (eksperimentalna)
Vari-jable
ATV visina
ATTteina
AOP opseg
podlak-tice
MPR pret-klon
razno-no
MTR tapingrukom
MPN poligonnatra-
ke
MSDskok udalj
s mjes-
ta
MPT podi-zanje trupa
MIV izdr-aj
u visu zgi-bom
F 3 tranje3 min.
inici-jalno 138,64 34,23 20,91 40,7 18,94 15,18
132,76 24,94 21,58 564,41
fi-nalno 141,14 35,82 21,02 44 20,29 14,65 145 32,11 34,42 620,88 oc. inic. izvrsno
izvrs-no loe
prosje-no isp.pr. izvrsno
isp. pros.
isp. pr.
isp. pr. prosj.
oc. final. izvrsno
izvrs-no loe izn.pr.
prosje-no izvrsno
pros-jeno
izn. pr.
pros-jeno
izn. pros.
Tablica 21. Rezultati antropometrijskih mjerenja uenika 3. razreda u k. 2010./11. god.
Tablica 22. Rezultati antropometrijskih mjerenja uenika 3. razreda u k. 2010./11. god.
Usporedba rezultata postignutih u k. 2010./2011. uenici (kontrolna)
Vari-jable
ATV visina
ATTteina
AOP opseg pod-lakti-
ce
MPR pret-klon
razno-no
MTR tapingrukom
MPN poligonnatra-
ke
MSD skok udalj
s mjesta
MPTpodi-zanje trupa
MIV izdraj u visu
zgibom
F 3 tranje3 min.
inici-jalno 140,82 39,11 21,08 48,11 14,64 18,02 128,88 19 15,14 512,35 final-no 144,76 43,11 21,41 48,35 15,82 16,86 139 18,82 19,99 573,23 oc. inic.
izvrs-no
izn. pr. loe
izn. pros. loe izvrsno loe loe loe
isp. pr.
oc. final.
izvrs-no
izn. pr. loe
izn. pros. loe izvrsno
isp. pros. loe
isp. prosj.
prosje-no
Sofijaivot
150
3. rati s r2008su ujeka izvedne uskup Prik
Ta
Gra
skupRH. trolndoblj
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Usporedazreda eksprezultatima8) vidljive enici ekspsvojih vr
dena je na u vie su vapini.
kaz uspore
(pr
ablica 1. Pros
afikon 1. Pro
Kao to pina ovog u
Rast u visnoj za 2,85lja od 9 mje
Djevojinicijalnfinalno
jecaj program8 (2/2012.), go
dbom mjernperimentalna prosjeka u
su razlikeperimentalnnjaka u koosnovi pro
arijabli pos
edbe inicijateine
rema Prebe
sjeni rezulta
osjeni rezult
je vidljivouzrasta (9-sinu u eksp cm, to jeeseci, kolik
ice ATVeno
miranja na pobood. 58., str. 14
nih rezultane i kontrou RH (preme u srednjimne skupineontrolnoj sosjeka u RHstigli bolje
alnog i finaeksperimeneg, 2002., i
ati visine i te
tati visine i t
o iz tablice 10 god.) izperimentalne neto nieko traje ko
eksper. AT138141
oljanje antrop45. 167.
ata aritmetiolne skupinma Prebeg,m vrijednoe postigli vskupini. OcH. Uenici rezultate o
alnog rezulntalne i koizvor: Mii
eine eksperi
teine eksper
1 i grafikozvrsne su unoj skupinie od prosjeolska godin
TTeksper.33,5
36,08
polokih karak
ike sredinne i uspored, 2002., izvostima. Mjevee pozitivcjena iniciji i uenice od uenika
ltata pri mjontrolne skuigoj-Durak
imentalne i k
rimentalne i k
ona 1, visinu odnosu nai poveao enog godina.
ATVkontro139142
kteristika uen
e kod uendbom ocjenvor: Miigoerenjem jevne pomakjalnog i fineksperime
a i uenica
erenju tjeleupine
kovi, 2008
kontrolne skup
kontrolne sku
na i teina ua dosadanjse za 3,25 njeg prira
ol. ATTko9,52,4
nika
nika i uenna uspjenoj-Durakove utvreno ke iznad prnalnog stan
entalne skua u kontroln
esne visine
8)
upine uenica
upine uenic
uenica obnja mjerenj
cm, a u koasta zbog r
ontrol. 34,9 36,8
ica os-
vi, da
os-nja
upi-noj
e i
a
ca
biju a u on-az-
Sofijaivot
u kooptimmjer
je i pmanj
Ta
Gra
2,6 cvoja niji,
1,6 kali seu od
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Prosjenontrolnoj smalne masri uvjetovan
Napredopodjednakoje teine u
ablica 2. Pros
afikon 2. Pro
Prosjencm, a kontra za ovu do
koji iznosiProsjen
kg u odnose moe sm
dnosu na vi
Djeaciinicijalnfinalno
jecaj program8 (2/2012.), go
no poveanskupini mose tijela, uzno prije svovanje ueo, uenice odnosu na
sjeni rezulta
osjeni rezult
no poveanrolne skup
ob, iako je ni 5.59 (Konno poveansu na kontro
matrati zadosinu.
i ATVeno
miranja na pobood. 58., str. 14
nje mase tijoe se smazimajui prvega poveaenica u rasteksperimen
a kontrolnu
ati visine i te
tati visine i t
nje tjelesneine od 3,9 neto nie ndri, 2000nje mase tolnu skupi
ovoljavaju
ksper. AT138,6 141,2
oljanje antrop45. 167.
jela od 2,5atrati zadoritom u obanjem longtu i masi tntalne skup
u skupinu,
eine eksperi
teine eksper
e visine uecm u skladod npr. go
0). tijela ekspeinu koja je im s gledi
TTeksper.34,235,8
polokih karak
58 kg u eksovoljavajuzir da je ogitudinalnihtijela u objpine neznaali je njiho
imentalne i k
rimentalne i k
enika ekspdu je s oso
odinjeg pri
erimentalnpostigla pota odranj
ATVkontro140144
kteristika uen
perimentalim s gledvo poveanh dimenzije skupine
atno su u prov napredak
kontrolne skup
kontrolne sku
perimentalnbinama fazirasta vrnj
ne skupine oveanje teja optimaln
ol. ATTko,8,7
nika
1
lnoj i 1,92 dita odrananje u znatnja skeleta. ravnomjer
rosjeku nik ujednae
upine uenika
upine uenik
ne skupine ze rasta i rjaka u Slov
slabije je eine za 4 kne mase tij
ontrol. 39,1 43,1
151
kg nja noj
rno e i en.
a
ka
od az-ve-
za kg, ela
Sofijaivot
152
Prik
(p
vrnjlaktijalno0,18
a Petrovi: Utji kola, br. 28
kaz uspored
prema NOR
Tab
Opseg pjaka u RHice u prosjeog do fina cm, a kod
Tab
jecaj program8 (2/2012.), go
dbe inicijalce ek
RME 199
blica 3. Pros
podlaktice H. Kod djeveku je veialnog mjerd kontrolne
blica 4. Pros
Djevinicijfinal
Djeinicfina
miranja na pobood. 58., str. 14
lnog i finalksperimenta96. V. Find
sjeni rezulta i kontrol
G
kod djevovojica eki od prosjerenja kod skupine on
sjeni rezultai kontrol
vojice AOjalno lno
aci AOijalno
alno
oljanje antrop45. 167.
lnog rezultalne i kont
dak, D. Me
ati opsega polne skupine u
Grafikon 3.
ojica obijuksperimentaeka u kontrdjevojican je 0,46 c
ati opsega polne skupine u
OPeksper.20,4520,63
OPeksper.20,9121,02
polokih karak
tata pri mjetrolne skupetiko, M. M
odlaktice ekspuenica
u skupina alne skupinrolnoj skupa eksperimm.
odlaktice ekspuenika
AOPkontr19,19,
AOPkontro21,021,4
kteristika uen
erenju opsepine Mrakovi,
sperimentaln
malo je isne prosjek pini. Ali po
mentalne sk
sperimentaln
ol. ,41,87
ol.0841
nika
ega podlak
B. Neljak)
ne
spod prosjeopsega po
orast od inikupine izn
ne
kti-
)
eka od-ici-osi
Sofijaivot
ca, mprosjAli pskuprastadjeamaso
veeautoPinc Prik
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Kod djemalo ispodjek opsegaporast od
pine iznosi a kod djevaka i djevom uenika
Primijeeg udjela mra (Medve
coli, 1997)
kaz uspored
(NORME
jecaj program8 (2/2012.), go
Grafiko eksp
eaka obijud prosjeka va podlakticeinicijalnog0,11 cm,
ojica i djojica kona kontrolneen je lagamiine maed i sur.,1), pa se ods
dbe inicijalno ek
E 1996. V
Tablica 5. P
Djevinicijfinal
miranja na pobood. 58., str. 14
on 4. Prosjeerimentalne
u skupina ovrnjaka ue u prosjekg do finalna u kontroeaka eksp
ntrolne skue skupine. ani trend pase. Sline 1989, Malstupanje od
lnog i finalksperimentV. Findak,
Prosjeni rez i kontrol
vojice MPjalno lno
oljanje antrop45. 167.
ni rezultati oi kontrolne s
opseg je pou RH. Kod ku je manjinog mjerenolnoj skupiperimental
upine, to j
poveanja opromjene
lina i Boud prosjeka
lnog rezulttalne i kon, D. Metiko
zultati gibljivlne skupine u
PReksper.55
57,8
polokih karak
opsega podlaskupine uen
odlaktice, idjeaka ek
i od prosjeknja kod djini on je 0lne skupineje povezan
opsega podmogu se n
uchard, 19u RH ne sm
tata pri mjentrolne skupo, M. Mra
vosti eksperiuenica
MPRkontr5252
kteristika uen
aktice nika
isto kao i kksperimentka u kontrojeaka eks,33 cm. Tae podjednano i s veodlaktice nanai u stud991, Kondrmatra zna
erenju pretkpine
akovi, B. N
imentalne
rol.2,92,8
nika
1
kod djevojtalne skupolnoj skupisperimentalakav je slijak, kao i kom tjelesno
a raun nedijama drugri i ajbajnim.
tklona razn
Neljak)
153
ji-ine ini. lne jed
kod om
to gih
ber-
no-
Sofijaivot
154
G
jene prosjrezusjenramonogkont
T
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Grafikon 5. P
U prostokod uen
jenog rezltati neto ni i imaju o da je pravg rezultata trolnoj skup
Tablica 6. Pr
jecaj program8 (2/2012.), go
Prosjeni rezuoru motoriica eksper
zultata od vii od proneznatan pvilno progru napredopini.
rosjeni rezu
Grafikon 6.
Djeinicifina
miranja na pobood. 58., str. 14
ultati gibljivo
ikih varijaimentalne inicijalnogosjeka u RHpad od 0,1 ramiranje u
ovanju uen
ultati gibljivo
Prosjeni rei kontrol
aci MPijalno lno
oljanje antrop45. 167.
osti eksperim
abli gibljivskupine k
g do finalnH, dok su rcm u odn
u eksperimnica, to je
osti eksperim
ezultati gibljilne skupine u
PReksper.40,7
44
polokih karak
mentalne i ko
vosti dobivkod kojih jnog mjerenrezultati u
nosu na inicmentalnoj ske nedostata
entalne i kon
ivosti eksperuenika
MPRkontro4848
kteristika uen
ontrolne skup
vene su znae dolo do
nja i za 2,8kontrolnojcijalno mjekupini dovak kod pro
ntrolne skupi
rimentalne
ol.8,18,3
nika
pine uenica aajne proo poboljan83 cm, pa j skupini perenje. Sm
velo do uspogramiranja
ine uenika
om-nja su
ro-mat-pje-a u
Sofijaivot
uennja iprosjrezukomznatalnosobnu ko
Pri
prosj2,5 dskup
a Petrovi: Utji kola, br. 28
U prostnika eksperi u statistijene u odltati gibljiv
m kolske gajnim promoj skupini tnosti kroz kntrolnoj sk
ikaz uspore
(NORME
T
G
Rezultatjeka RH, adodira od
pini postigl
jecaj program8 (2/2012.), go
toru motorrimentalneki znaajndnosu na pvosti bili igodine od mjenama utreba traitkvalitetno pkupini.
edbe inicijaeksp
E 1996. V
Tablica 9. Pr
Grafikon 9. Pr
ti su mjereali su ueninicijalnog
le pomak o
Djevinicijfinal
miranja na pobood. 58., str. 14
rikih variskupine o
oj mjeri, pprosjek u Riznad prosj
inicijalnogu fleksibilnti u dostatnprogramira
alnog i finaperimentalV. Findak,
rosjeni rezul i kontrol
rosjeni rezui kontrol
enja brzine nice eksperg do finalnod 0,69 dod
vojice MTjalno no
oljanje antrop45. 167.
ijabli dobiod 3,3 cm pa su rezultRH. Kod djeka nije dg do final
nosti kod djno posveeanje, to je
alnog rezullne i kontro, D. Metiko
ltati brzine plne skupine u
ultati brzine plne skupine u
pokreta korimentalnenog mjerendira, to je
TReksper.16,318,8
polokih karak
ivene su zod inicijalntati od prosdjeaka kodolo do znlnog mjere
djevojica inoj panji nedostatak
ltata pri mjolne skupino, M. Mra
pokreta ekspeuenica
pokreta ekspuenica
od djevoje skupine inja, dok suneznaajno
MTRkontr11
kteristika uen
znaajne pnog do finsjenih preontrolne sknaajnih penja. Razloi djeaka uu razvoju tk kod uen
jerenju tapne akovi, B. N
erimentalne
perimentalne
ica obiju spak postigu uenice o.
rol.6,26,9
nika
1
promjene knalnog mjeerasli u iznakupine iji promjena tioge dobrimu eksperimete vane sp
nica i uen
pinga rukom
Neljak)
e
skupina ispgle pomak
u kontroln
155
kod ere-ad-su
ije-m i en-po-ika
m
pod od
noj
Sofijaivot
156
nije iz repini.tata nu finskup Prik
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Ta
Gr
Znaajnse javilo n
ezultata mje. Razlika jena prosjen
nalnim mjepini dolo p
az uspored
(NORME
T
jecaj program8 (2/2012.), go
ablica 10. Pr
rafikon 10. P
no poboljani u eksperierenja u eke u tome tne, a kontr
erenjima. Spravilnim p
dbe inicijaleksp
E 1996. V
Tablica 11. P
Djeinicifinal
Djevinicijfinal
miranja na pobood. 58., str. 14
rosjeni rezu i kontrol
Prosjeni rezu i kontrol
anje rezultaimentalnoj
ksperimentto je kontrrolna skupiSmatramo dprogramira
nog i finalnperimentalV. Findak,
Prosjeni rez i kontrol
aci MTijalno lno
vojice MPjalno no
oljanje antrop45. 167.
ultati brzine plne skupine u
ultati brzine lne skupine u
ata u tapinj ni u kontrtalnoj skuprolna skupiina zadralda se do b
anjem.
nog rezultalne i kontro, D. Metiko
zultati koordilne skupine u
TReksper.18,920,3
PNeksper.17,215,3
polokih karak
pokreta ekspuenika
pokreta ekspuenika
ngu rukomrolnoj skupini od 1,4
ina prela sla je loe reoljih rezul
ata pri mjeolne skupino, M. Mra
inacije ekspeuenica
MTRkontr1415
MPNkontr11
kteristika uen
perimentalne
perimentalne
, tj. eksplopini uenikte 1,2 u kos ispodprosezultate i utata u eksp
renju poligne akovi, B. N
erimentalne
ol.4,65,8
rol.8,87,8
nika
e
e
ozivne snaka, to se vontrolnoj sksjenih rezu inicijalnimperimentaln
gona natra
Neljak)
ge, vidi ku-zul-m i noj
ke
Sofijaivot
nomza 1,primima
Gra
a Petrovi: Utji kola, br. 28
G
Uenicem i u finalno
,89 s, a komjene polig
natjecatelj
T
afikon 12. Pr
jecaj program8 (2/2012.), go
Grafikon 11. P
e i jedne i dom mjerenjntrolna sku
gona u nastski karakte
Tablica 12. P
rosjeni rezu
Djeinicifinal
miranja na pobood. 58., str. 14
Prosjeni rez i kontrol
druge skupju. Eksperiupina za 1,tavi kod uer.
Prosjeni rez i kontrol
ultati koordin
aci MPijalno lno
oljanje antrop45. 167.
zultati koordlne skupine u
pine postigimentalna ,05 s. Ti izenika nii
zultati koordilne skupine u
nacije eksper
PNeksper.15,214,6
polokih karak
dinacije ekspuenica
gle su izvrsskupina po
zvrsni rezuih razreda,
inacije ekspeuenika
rimentalne i k
MPNkontr
16
kteristika uen
erimentalne
ne rezultatoboljala jeltati pokaz, to potie
erimentalne
kontrolne sku
ol.18
6,8
nika
1
te i u inicije svoj prosjzatelj su ee timski ra
kupine uenik
157
jal-jek
este ad i
ka
Sofijaivot
158
RH. kont
cije lazimjovemeljohrarazv
Pr
a Petrovi: Utji kola, br. 28
RezultatEksperime
trolna skupRezultat
pod utjecama dosadaek, 1975, K za napred
abruju i pooju koordi
rikaz uspor
(NORME
Tab
Graf
jecaj program8 (2/2012.), go
ti u finalnoentalna sku
pina za 1,16ti testa polajem primijnjih istraKati i surdak i u os
otvruju mnacije u ov
redbe inicijmjesta
E 1996. V
blica 13. Pro
fikon 13. Pro
Djevinicijfinal
miranja na pobood. 58., str. 14
om mjerenjupina pobo6 s. igona natrajenjenih kiivanja (Mradnici, 19stalim mot
mogui velivom dobno
jalnog i fineksperimeV. Findak,
osjeni rezulti kontrol
osjeni rezul i kontrol
vojice MSjalno no
oljanje antrop45. 167.
nju znatno oljala je sv
ake ukazuinezioloki
Metiko i H998). Budutorikim spik doprinoom uzrastu
nalnog rezuentalne i ko, D. Metiko
tati eksplozivlne skupine u
ltati eksplozilne skupine u
SDeksper.120,5
140
polokih karak
su bolji odvoju brzinu
uju na intenih operatorHoek, 197ui da koorposobnostis dodatnih.
ultata pri montrolne skuo, M. Mra
vne snage eksuenica
vne snage ekuenica
MSDkontr10112
kteristika uen
d prosjeniu za 0,53 s
nzivan razvra, to je u72, Viski-rdinacija prima, postig
h sportskih
mjerenju skoupine
akovi, B. N
sperimentaln
ksperimentaln
rol.8,42,5
nika
ih rezultatau prosjeku
voj koordinu skladu s n-talec i Mredstavlja gnuti pom
h aktivnost
koka udalj s
Neljak)
ne
lne
a u u, a
na-na-
Me-te-aci i u
s
Sofijaivot
zivnfinalrimedo p
ljavatrolnmenkontmogjeni ge.
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Poetni a snaga nolnom mjereentalna skurosjenih,
Tab
Graf
Rezultatajui, ali sune su skupitalna skuptrolna skupglo bi se o
kombinira
jecaj program8 (2/2012.), go
su rezultatogu uenicaenju, dok jupina pravito kontrol
blica 14. Pro
afikon14. Pro
ti su finalnu tek kod eine ispod p
pina uenikpina za 10ekivati akoane nastave
Djeinicifinal
miranja na pobood. 58., str. 14
ti skoka uda eksperime kontrolnailnim je prlnoj skupin
osjeni rezult i kontrol
osjeni rezult i kontrol
nog napretkeksperimenprosjeka u ka pobolja0,2 cm. Zno bi se jo ve s dodatni
aci MSijalno lno
oljanje antrop45. 167.
dalj kod umentalne sk
a povealarogramiranni nije uspj
tati eksplozivlne skupine u
tati eksplozivlne skupine u
ka u odnosntalne skup
odnosu naala je svoj
naajno pobvie vodiloim aktivno
SDeksper.132,7
145
polokih karak
enica obijupine pobo
a rezultat zanjem uspjejelo.
vne snage eksuenika
vne snage ekuenika
su na inicijpine dosegna prosjek uj skok za boljanje ro rauna prostima u ra
MSDkontr128
1
kteristika uen
u skupina oljala se za samo 4,1la podii l
sperimentaln
ksperimentaln
jalno mjernuli prosjekuenika u R12,3 cm u
rezultata uri programiazvoju eksp
ol.8,839
nika
1
loi. Ekspza 19,42 cm5 cm. Eksploe rezult
ne
ne
renje zadovk, a kod koRH. Ekspeu prosjekuu skoku udiranju i priplozivne sn
159
plo-m u pe-tate
vo-on-eri-u, a dalj im-na-
Sofijaivot
160
Prik
te mnadpsu skontpoerezu
a Petrovi: Utji kola, br. 28
kaz uspore
(NORME
Tablic
Grafik
Uenicemjerenja za prosjean rstavljanja ntrolne skupetne rezultaltate u RH
Tablic
jecaj program8 (2/2012.), go
edbe inicijaeksp
E 1996. V
ca 15. Prosj
kon 15. Pros
e eksperime7,5 podiza
rezultat u onaglaska npine od 1,2ate koje je.
ca 16. Prosj
Djevinicijfinal
Djeinicfina
miranja na pobood. 58., str. 14
alnog i finaperimentalV. Findak,
sjeni rezult i kontroln
sjeni rezuli kontroln
entalne skuanja trupa odnosu na na trbunu3 podizanj
e jedva pod
sjeni rezult i kontroln
vojice MPijalno lno
aci MPijalno
alno
oljanje antrop45. 167.
alnog rezullne i kontro, D. Metiko
tati repetitivlne skupine
ltati repetitine skupine u
upine znavie nego prosjek u
u muskulatja trupa nezdigla na to
tati repetitivlne skupine
PTeksper.22,930,4
PTeksper.24,932,1
polokih karak
ltata pri mjolne skupino, M. Mra
vne snage ekuenica
ivne snage euenica ajno su pobu inicijalnRH. Ti do
turu pri prznatni su, toku ispod
vne snage ekuenika
MPTkontr1819
MPTkontro
18
kteristika uen
erenju podne akovi, B. N
ksperimenta
eksperiment
boljale finnom mjerenobri rezultarogramiranta skupina
d prosjeka
ksperimenta
rol.8,69,8
ol.19
8,8
nika
dizanja trup
Neljak)
alne
talne
nalne rezulnju, to je ati posljednju. Rezult
imala je lou odnosu
alne
pa
lta-iz-
dica tati oe na
Sofijaivot
rezuiznaduspjerada ciji kprosj
kontrami
Pri
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Grafik
Kao i djltate podizdprosjeneeli pobolj na trbunokraljenicejean rezul
Kod reptrolne skupiranje u eks
ikaz uspore
(NORME
T
jecaj program8 (2/2012.), go
kon 16. Pros
jevojice, izanja trupae rezultate. ati, nego soj muskulae. S tim je ultat u RH. petitivne snpine ueniksperimenta
edbe inicijazgibom
E 1996. V
Djevinicifinal
Tablica 7. Pr
miranja na pobood. 58., str. 14
sjeni rezul i kontroln
i djeaci eka za 7,2 po
Uenici kosu ak imaaturi ueniku skladu i
nage vidi ka, a smatraalnoj skupin
alnog i finam eksperime
V. Findak,
vojice Mijalno lno
rosjeni rezu i kontrol
oljanje antrop45. 167.
ltati repetitilne skupine
ksperimentodizanja viontrolne sk
ali blagi paka i zanemstatistiki se velika ramo da je ni.
alnog rezulentalne i ko, D. Metiko
MIVeksper.
12,317,5
ultati statikelne skupine u
polokih karak
ivne snage euenika talne skupiie u finalnkupine vead od 0,2,
marivanja njznaajno zrazlika izmrazlog tom
ltata pri mjontrolne sko, M. Mra
MIVkontr
14
e snage ekspeuenica
kteristika uen
eksperiment
ine znatno nom mjere vrlo loe rto je posljjezine ulogzaostajanje
meu ekspemu dobro iz
jerenju izdrkupine akovi, B. Nol.12
4,9
erimentalne
nika
1
talne
su poboljenju i postirezultate njedica slab
ge u stabilize u odnosu
erimentalnzvreno pro
draja u vis
Neljak)
161
ali igli isu
bog za-na
ne i og-
u
Sofijaivot
162
dalektigle
a Petrovi: Utji kola, br. 28
G
Rezultatko ispod p
e napredak
T
G
jecaj program8 (2/2012.), go
Grafikon 7. P
ti inicijalniprosjeka u u prosjeku
Tablica 8. Pr
Grafikon 8. P
Djeinicfina
miranja na pobood. 58., str. 14
rosjeni rezui kontrol
ih i finalniRH, iako
u za 5,14 s,
rosjeni rezu i kontrol
rosjeni rezu i kontrol
aci MIcijalno alno
oljanje antrop45. 167.
ultati statikelne skupine u
ih mjerenjasu uenice a uenice
ultati statikelne skupine u
ultati statikelne skupine u
IVeksper.21,534,4
polokih karak
e snage ekspuenica
a kod obijue u eksperiu kontroln
e snage ekspeuenika
e snage ekspuenika
MIVkontro1519
kteristika uen
erimentalne
u skupina bimentalnoj noj skupini
erimentalne
erimentalne
ol.,1,9
nika
bili su i ostskupini po
za 2,86 s.
tali os-
Sofijaivot
provtalnazultasu tesu jo
kostitrenitikeprogsplozpom
Pri
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Kod uevjeravanja a skupina pate u RH. Kestovi izdro uvijek u
Pritom ii ruku i raingu jakoste u odnosugramiranogzivno brzin
m.
ikaz uspor
(NORME
Tablica
Grafiko
jecaj program8 (2/2012.), go
enika ekspod rezultatpodigla je Kontrolna aja u visuvelikom z
istovremenamenog pojti. Ipak treu na dinamg vjebanjanske sposo
edbe inicijsposobno
E 1996. V
a 17. Prosje
n 17. Prosje
Dinfi
miranja na pobood. 58., str. 14
perimentalnta kontrolnsvoj rezultskupina je
u zgibom staostatku u
no nije dojasa, to pba imati n
miku jakosa na jakostobnosti, koj
alnog i finsti eksperimV. Findak,
ni rezultati f i kon
ni rezultati fi kontrol
Djevojicenicijalno nalno
oljanje antrop45. 167.
ne skupine ne skupinetat za 12,84edva je podtatistiki u
u odnosu nalo do znapotvruje pna umu i mst, ali i ukt openito
oje su u zna
nalnog rezumentalne i , D. Metiko
funkcionalnihntrolne skup
funkcionalnlne skupine u
F3 eks-per.
493,75557,08
polokih karak
neto je be, iji je re4 s i tako ddigla svoje
u neznaajna prosjek uajnog pob
pravilno dimanju podlokupno znat
u odnosu atno veoj
ultata pri mjkontrolne
o, M. Mra
h sposobnostine
e sposobnosuenika
F3 kon-trol.
493,84508,07
kteristika uen
bolji rezultazultat lo. dosegnula e rezultate noj mjeri p
RH. boljanja ustribuiranjeonost promno vei mna koordimjeri odre
mjerenju funskupine
akovi, B. N
ti eksperimen
ti eksperimen
nika
1
at inicijalnEksperimeprosjene za 4,85 s,
poboljani,
u statikoj e prioritetamjenama s
mogui utjeinativne i eeene geno
nkcionalnih
Neljak)
ntalne
ntalne
163
nog en-re-pa ali
ja-a u sta-caj ek-oti-
h
Sofijaivot
164
inicijti. Prgnutvojispod
prosjskupmenprosjtaj u
a Petrovi: Utji kola, br. 28
Ueniceijalne rezulravilnim pt je znaajaice u kontrd prosjeni
Tablica
Grafikon
Uenici jean rezul
pine u finaltalnoj i 60,jene i izn
uspjeh polu
jecaj program8 (2/2012.), go
e eksperimltate mjererogramiranan napredarolnoj skupih rezultata
a 18. Prosje
n 18. Prosje
eksperimeltat, a uenlnom mjer,80 m u koadprosjen
uen i inje
Djeinicfina
miranja na pobood. 58., str. 14
mentalne i kenja funkcinjem u eksak od 63,33pini postiga u RH.
ni rezultati f i kontrol
ni rezultati f i kontrol
entalne skunici kontrolenju pokaz
ontrolnoj skne rezultatenicom da d
eaci cijalno alno
oljanje antrop45. 167.
kontrolne onalnih sp
sperimenta3 m u trajagle u prosje
funkcionalnihlne skupine u
funkcionalnilne skupine u
upine u inlne skupinzale znatankupini, to e u odnosu dosta djea
F3 ekper564,4620,88
polokih karak
skupine imposobnosti,lnoj skupin
anju tranjaeku napred
h sposobnostuenika
ih sposobnosuenika
nicijalnom e ispodpron napredakje podiglona prosjek
aka trenira
. F3 kotro1 512,38 573,2
kteristika uen
male su isptj. aerobn
ni kod djeva do 3 mindak od 14,2
ti eksperimen
sti eksperime
provjeravasjean rezu
k od 56,47 aerobnu iz
k u RH. Smnogomet iz
ol.3523
nika
podprosjene izdrljivvojica pos., dok su d23 m i ost
ntalne
entalne
anju imali ultat. Objem u ekspe
zdrljivost matramo dazvan kole
ne os-sti-
dje-tale
su su eri-na
a je e.
Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.
165
4. Zakljuak istraivanja Usporedbom rezultata mjerenih antropometrijskih osobina eksperimen-
talne i kontrolne skupine uenika i uenica treeg razreda (ATV, ATT, AOP) vidljive su odreene razlike u srednjim vrijednostima. Tako je ve u inicijalnim mjerenjima uoljiva razlika u skupinama u svim antropometrijskim varijabla-ma u korist kontrolne skupine djeaka i djevojica, ali je napredak obiju skupi-na u finalnom mjerenju bio podjednak. Razlike izmeu skupina nisu znaajne glede njihovih antropometrijskih osobina.
Usporedbom motorikih sposobnosti (MPR, MTR, MPN, MSD, MPT, MIV) izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine i kod djeaka i djevojica rezultati eksperimentalne skupine u finalnim mjerenjima pokazali su vei nap-redak u odnosu na kontrolnu skupinu, iji su rezultati u prosjeku bili slabiji. Djevojice eksperimentalne skupine pokazale su vei napredak od inicijalnog do finalnog mjerenja u svim motorikim i funkcionalnim sposobnostima, a znaajan pomak pokazale su u razvoju fleksibilnosti, repetitivne i eksplozivne snage u odnosu na kontrolnu skupinu, dok su djeaci eksperimentalne skupine postigli znaajniji napredak u razvoju fleksibilnosti, repetitivne i statike snage od djeaka kontrolne skupine. Smatramo da su i dobri rezultati kod eksperi-mentalnih skupina posljedica dobrog programiranja. Analiza rezultata u okviru provedenih istraivanja na uzorku uenika mlae kolske dobi pokazuje da je veina motorikih sposobnosti uenika pod znatnim utjecajem genetskih fakto-ra i egzogenih (vanjskih) imbenika, od kojih je u mnogobrojnim istraivanji-ma potvren pozitivan utjecaj tjelesne aktivnosti odnosno tjelesnoga vjebanja. Slini rezultati postignuti su i u mjerenjima funkcionalnih sposobnosti. Djevoj-ice eksperimentalne skupine pokazale su znaajnije razlike u funkcionalnim sposobnostima od djevojica kontrolne skupine, dok su djeaci obiju skupina imali podjednak napredak.
Na kraju istraivanja doli smo do zakljuka da se u ovoj mlaoj kol-skoj dobi moe znatno utjecati na koordinaciju, brzinu, gibljivost, ravnoteu i funkcionalne sposobnosti te da je za to razdoblje izrazito vano redovito i kon-tinuirano provoditi kinezioloke aktivnosti koje su u skladu s interesima ueni-ka i uvjetima rada u koli.
Istraivanje utvrivanja razlika izmeu djevojica i djeaka eksperimen-talne i kontrolne skupine treih razreda u nekim motorikim sposobnostima provedeno je s ciljem poboljanja kvalitete nastave TZK, gdje bi se planiranje i programiranje nastavnog procesa trebalo organizirati potujui uoene razlike u motorikom statusu uenika. Nakon usporedbe dobivenih rezultata mora se imati u vidu da treba ograniiti vlastite zakljuke s obzirom na veliinu uzorka (svega 59 uenika). Iako se rezultati ovog istraivanja ne mogu generalizirati na iroku populaciju djeaka i djevojica u dobi od devet godina zbog veliine uzorka i utjecaja razliitih imbenika na razvoj motorikih sposobnosti, rezul-tati istraivanja mogu posluiti kao dobre smjernice s ciljem kvalitetnijeg prog-
Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.
166
ramiranja i dodatnog odreivanja homogenih skupina u nastavi TZK. Generali-ziranje istih rezultata zahtijeva istraivanje irih razmjera.
5. Literatura:
1. Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, Zagreb: k. novine.
2. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M., Neljak, B. (1996). Razvoj antropometrij-skih obiljeja uenika osnovnih i srednjih kola, Zagreb: Napredak.
3. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M. (1992). Kinezioloki prirunik za uitelje, Zagreb: Hrv.ped.knji. zbor.
4. Findak, V. (1999.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zagreb: k. knjiga. 5. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M., Neljak, B., Prot, F. (2000.). Motorika
znanja, Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu. 6. Findak, V., Metiko, D., Mrakovi, M., Neljak, B. (1996). Primjenjena kinezio-
logija ukolstvu NORME, Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor i Fakul-tet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.
7. Kurikulum-HNOS. 8. Kvesi, M.(2008). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Mostar: Fakultet pri-
rodoslovno matematikih i odgojnih znanosti. 9. Mrakovi, M.(1987). Teorijski pristup programiranju transformacijskih procesa
u podruju kineziologije, Zagreb: Obrazovanje i rad, br. 5-6. 10. Mui, V. (1999). Metodologija pedagokog istraivanja, Zagreb: kolska knji-
ga. 11. Prskalo, I. ( 2001). Osnove kineziologije, Petrinja: Visoka uiteljska kola u Pet-
rinji.
Impact of Syllabus on Improvement of Anthropological Characteristics of Pupils
Summary: The main goal of this research was to establish the impact of an appropri-ate syllabus on the improvement of anthropological characteristics of pupils. The re-search was carried out during regular physical education classes with 59 third-grade primary school pupils (29 pupils in an experimental group and 30 in a control group). On the basis of measurements taken in the research it has been proved that by creat-ing an appropriate syllabus and applying it on the experimental group we had an im-pact on the achievement of better results in the development of anthropological char-acteristics of pupils in comparison with the control group. Keywords: physical education, creating a syllabus, anthropometric measurement,
health.
Sofija Petrovi: Utjecaj programiranja na poboljanje antropolokih karakteristika uenika ivot i kola, br. 28 (2/2012.), god. 58., str. 145. 167.
167
Einfluss der Programmierung auf die Verbesserung der anthropologischen Ei-genschaften der Schler
Zusammenfassung: Das Hauptziel dieser Studie war die Bestimmung der Wirkung von regelmiger Programmierung auf die Verbesserung der anthropologischen Ei-genschaften der Schler. Die Studie wurde whrend des regulren Sportunterrichts anhand einer Stichprobe von 59 Teilnehmern - den Drittklsslern durchgefhrt (29 Schler in der experimentellen Gruppe und 30 Schler in der Kontrollgruppe). Mit der Durchfhrung dieser Studie haben wir auf der Grundlage von Messungen bewie-sen, dass wir durch regelmige Programmierung in der experimentellen Gruppe bes-sere Ergebnisse in der Entwicklung der anthropologischen Eigenschaften der Schler bei dieser Gruppe erzielt haben im Vergleich mit der Kontrollgruppe. Schlsselbegriffe: Sportunterricht, Programmierung, anthropometrische Messungen,
Gesundheit.