Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni računi

Makro-vježbe (O. Vukoja) Uvod - Makroekonomske varijable #1

Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni računi

Blanchard: Poglavlje 1. & 2.


Uvod

Što je makroekonomija?

grana ekonomije koja proučava ponašanje sveukupnog gospodarstvaagregirani (=ukupni makro) efekti individualnog ponašanja (mikro) na robnom, novčanom i tržištu rada

teoretski modeli razvijeni u makroekonomiji mogu se aplicirati na ekonomske probleme svih zemalja svijeta

Koju od ovih varijabli proučava mikroekonomija?

a) stopa nezaposlenostib) proizvodnja automobilac) agregatni outputd) agregatna razina cijena

Koju od ovih varijabli proučava makroekonomija?

a) cijena osobnih računalab) proizvodnja udžbenika c) agregatni outputd) profitabilnost poduzeća


Uvodključne makroekonomske varijable:

bruto domaći proizvodstopa inflacijestopa nezaposlenosti

makroekonomski ciljevi:gospodarski rast – razvojstabilna razina cijenarast zaposlenostivanjsko-trgovinska ravnoteža

Zašto se makroekonomisti često ne slažu?različiti ciljevirazličite pretpostavkenemogućnost provođenja kontroliranih eksperimenata (kompleksnost gospodarstva)


Makroekonomske varijable

1. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD1. BRUTO DOMAĆI PROIZVODmjera agregatnog outputa u nacionalnim računima

BDP=output=proizvodnja=dohodak

Kružni tok u gospodarstvu

potrošnja

poduzeća kućanstva

rad

dohodak

nadnice

dobra

cijene



PRISTUP PROIZVODNJEBDP = proizvodnja dobara i usluga u različitim industrijamaŠto se proizvodi?

Formiranje BDP-a: 3 pristupaFormiranje BDP-a: 3 pristupa

C-IMdržava inozemstvo

ukupni dohodak

ukupna potrošnja

izvozinvesticijedržavna

potrošnja

uvozštednjaporezi

Y Y-T = YD Y-T-S = C C-IM

C+X-IMC+I+X-IMC+I+G+X-IM

T-G S-I IM-X=


Pristup dodane vrijednostiBDP = vrijednost proizvedenog – vrijednost intermedijarnih dobara = dodana vrijednostzbroj vrijednosti finalnih proizvoda = zbroj dodane vrijednosti kroz proizvodni lanac

PRISTUP POTROŠNJE/ AGREGATNE POTRAŽNJE BDP = potrošnja finalnih proizvoda unutar različitih skupina:

1. kućanstva (domaća i strana)2. poduzeća 3. država

Tko kupuje proizvedeno?alternativni pogled na proizvodni pristup - uporaba finalnih proizvoda

PRISTUP DOHOTKABDP = suma dohodaka ostvarenih u gospodarstvuTko što dobiva?indirektni porezi + trošak rada (nadnice) + dobit

(država) (radnici) (poduzeća)



PRISTUP DOHOTKA (PRIHODNA METODA)

Nacionalni računi

BDP + priljev faktorskih dohodaka iz svijeta - odljev faktorskih dohodaka u svijet BNP

- potrošnja fiksnog kapitala NNP

- indirektni porezi - ostalo uključujući statističke pogreške

NACIONALNI DOHODAK

NACIONALNI DOHODAK 1. naknade zaposlenima 2. korporativni profiti 3. neto kamata 4. vlasnički dohodak 5. renta

- korporativni profiti + osobni dohodak po osnovi dividendi - neto kamata + osobni dohodak po osnovi kamata + državni i poslovni transferi - doprinosi OSOBNI DOHODAK

- porezi i davanja RASPOLOŽIVI OSOBNI DOHODAK


Nacionalni računiPRISTUP PROIZVODNJE - AGREGATNE POTRAŽNJE

(RASHODNA METODA)

bitno zapamtiti 1. BDP je mjera agregatnog outputa, kojeg možemo promatrati ili s proizvodne

(agregatna proizvodnja) ili s dohodovne (agregatni dohodak) strane2. agregatna proizvodnja = agregatni dohodak

OSOBNA POTROŠNJA(a) trajna dobra(b) potrošna dobra(c) usluge

INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL(a) nerezidnecijalne(b) rezidencijalne

DRŽAVNA POTROŠNJA(a) središnja država(b) lokana država

NETO IZVOZ(a) izvoz(b) uvoz

PROMJENA ZALIHA

BDP


Makroekonomske varijableŠto se događa s vrijednošću outputa (BDP-a), ako se tijekom vremena cijene povećaju a proizvedena količina ostane ista?

→ više cijene će precijeniti BDP tijekom vremena

BDP = vrijednost proizvedenih finalnih dobara i usluga u danom razdobljuvrijednost je cijena finalnog proizvoda

Prema tome,BDP = cijena x količina finalnih proizvoda

Nominalni BDP = količina finalnih proizvoda x tekuće cijene tih proizvoda

Realni BDP = količina finalnih proizvoda x konstantne cijene tih proizvoda u nekoj (baznoj) godini


Makroekonomske varijablesinonimi:

nominalni BDP = BDP u tekućoj valuti (dolarima, kunama itd.)realni BDP = BDP izražen u proizvodima, BDP u konstantnoj valuti (dolarima, kunama itd.), BDP prilagođen za inflaciju, BDP u valuti iz neke godine (1996)

oznake: Y = realni BDP, Yt = realni BDP u godini t

$Y = nominalni BDP, $Yt = nominalni BDP u godini t

Ekonomija s 1 proizvodom - automobili

rast realnog BDP-a = (Yt – Yt-1)/Yt-1

pozitivni rast BDP-a = ekspanzijanegativni rast BDP-a u dva uzastopna tromjesečja = recesija

Godina Količina Cijena Nominalni BDP

Stopa rasta

Realni BDP Stopa rasta

1995 10 $20 000 $200 000 $240 000

1996 12 $24 000 $288 000 44% $288 000 20%

1997 13 $26 000 $338 000 16% $312 000 8%


Makroekonomske varijableStvarni svijet - ekonomija s više od 1 proizvoda

stopa rasta BDP-a varira s obzirom na odabir bazne godine → izračun realnog BDP-a pomoću verižnih indeksa (chained type indexes)

Metoda verižnih indeksarealni BDP = količina finalnih proizvoda x prosječne cijene za dvije susjedne godine (1995-1996, 2001-2002)

God. 0

Količina Cijena Nominalni BDP

Realni BDP (bazna=0)

Realni BDP

(bazna=1)

Keksi 100 000 $1 $100 000 $100 000 $120 000

Auti 10 $10 000 $100 000 $100 000 $100 000

$200 000 $200 000 $220 000God. 1

Količina Cijena Nominalni BDP



Keksi 100 000 $1.2 $120 000 $100 000 $120 000

Auti 11 $10 000 $110 000 $110 000 $110 000

$230 000 $210 000 $230 000

Stopa rasta realnog BDP-a

Bazna=0 5%

Bazna=1 4,5%



2. STOPA INFLACIJE2. STOPA INFLACIJEstopa inflacije = stopa po kojoj raste razina cijena

inflacija = porast opće razine cijena deflacija = pad opće razine cijena

praktično pitanje – Kako definirati razinu cijena?→ mjere razine cijena su cjenovni indeksi:

BDP deflatorBDP deflatorprosječna cijena proizvedenih finalnih proizvoda

BDP deflator u godini t Pt = nominalni BDP/realni BDP

samo broj, u baznoj godini iznosi 1 (tj. 100)

porast deflatora (Pt-Pt-1)/Pt-1 = stopa inflacije

- ako je BDP deflator u 2000. = 100, a u 2001. = 103,4 tada stopa inflacije iznosi 3,4%


Makroekonomske varijableCPI (Consumer Price Index) = Indeks potrošačkih cijenaCPI (Consumer Price Index) = Indeks potrošačkih cijena

prosječne cijene konzumiranih proizvoda - mjeri trošak životazbog čega cijena proizvedenih dobara nije jednaka cijeni dobara koja se troše (CPI≠BDP deflator)?

• neka dobra se ne prodaju potrošačima nego poduzećima, državi ili inozemstvu

• neka dobra koja kupuju potrošači se ne proizvode u zemlji već se uvoze

CPI pokazuje trošak određene skupine dobara i usluga kroz vrijeme, tzv. potrošačke košariceCPI je također indeks, za bazni period od nekoliko godina iznosi 100

CPI i deflator kreću se podjednako većinu vremena, ali kad dođe do porasta uvoznih cijena u odnosu na dobra proizvedena u zemlji, CPI raste brže od deflatora

3. STOPA NEZAPOSLENOSTI3. STOPA NEZAPOSLENOSTI(detaljnija analiza u poglavlju ‘Tržište rada’)

Documents

Uvod - Makroekonomske varijable i nacionalni računi