SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREB

ZVONIMIR BUŽANIĆ

RJEŠENJA CESTOVNIH ČVORIŠTA U HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

Zagreb, 2014

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

ZAGREB

RJEŠENJA CESTOVNIH ČVORIŠTA U HRVATSKOJ

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Osnove prometne infrastrukture

Mentor: Prof. dr.sc. Jasna Blašković-Zavada

Student: Zvonimir Bužanić, II godina studija

Matični broj: 1192 010 413

Zagreb, 2014

Sadržaj

1. Uvod......................................................................................................................3

2. Raskrižja s kružnim tokom prometa......................................................................4

2.1. Posebnosti kružnog raskrižja.............................................................................4

2.2. Podjela kružnih raskrižja....................................................................................5

2.3. Projektno-oblikovni elementi kružnog raskrižja..................................................5

3. Kružno raskrižje „rotor Remetinec“........................................................................6

4. Zaključak................................................................................................................11

5. Literatura................................................................................................................12

2

1. Uvod

Cestovna čvorišta su točke u cestovnoj mreži u kojima se povezuju dvije ili više cesta, a prometni tokovi spajaju razdvajaju, križaju ili prepliću. To su vrlo važna mjesta na kojima se omogućuje funkcioniranje prometnog sustava. Prilikom rješavanja čvorišta potrebno je detaljno proučiti ulazne parametre poput lokacije, načina rješavanja, glavne i sporedne ceste ili privoze, sigurnosne preduvjete, ekološke i ekonomske zahtjeve, propusnu moć, dopuštene brzine kretanja u zoni čvorišta, razmak između čvorišta, estetski izgled i slično.

Raskrižja možemo podijeliti prema razinama razdjeljivanja tokova i broju privoza:

- raskrižja u razini tj. RUR- raskrižja s kružnim tokom, tj. RKT- raskrižja izvan razine, tj. RIR

Slika 1. Raskrižje u razini, izvor [2] Slika 2. Raskrižje s kružnim tokom, izvor [2]

Slika 3. Raskrižje izvan razine, izvor [2]

Daljnja podjela raskrižja moguća je ovisno o prometnom planiranju, tehničkim i građevinskim svojstvima.

3

Odabir vrste raskrižja uvjetovan je čimbenicima poput propusne moći, sigurnosti prometa, prisutnosti nemotoriziranog prometa (pješaci i biciklisti), brzina vožnje, preglednosti, itd.

4

2. Raskrižja s kružnim tokom prometa

Kružno je raskrižje prometna građevina , gdje je kretanje vozila određeno središnjim kružnim otokom i kružnim kolnikom te privozima s razdjelnim otocima i prometnim znakovima.

2.1. Posebnosti kružnog raskrižja

to raskrižja s kombinacijom prekinutoga i neprekinutoga prometnog toka, na cestama (naseljima) omogućuju vožnju smanjenim brzinama, vozilo se na ulazu u kružni tok ne treba zaustaviti ukoliko je kružni tok sloboda,

već može smanjenom brzinom ući u kružni tok, prvenstvo prolaza imaju vozila u kružnom toku jer ne vrijedi „pravilo desnog“, duga vozila mogu koristiti i prošireni dio kružnog kolničkog traka (tj. središnji

otok), zabranjena je (i ne potrebna) vožnja unatrag. za pješake i bicikliste vrijede jednaka pravila kao i za druge oblike raskrižja u

razini.

Prednosti kružnog raskrižja:

mnogo veća sigurnost prometa uz manje posljedice prometnih nezgoda (bez čelnih sudara i pod pravim kutom),

manja zauzetost zemljišta i troškovi održavanja, veća propusna moć raskrižja uz manje buke i štetnih plinova, kraće čekanje na privozima, dobro rješenje za ravnomjerno opterećenje privoza ili kao mjera za smirivanje

prometa, dobro rješenje za slučajeve s više privoza (pet i više),

Nedostaci kružnog raskrižja:

slabo rješenje za slučaj velikog prometnog toka sa skretanjem u lijevo (dulje putovanje, otežano presijecanje i preplitanje),

povećanjem broja kružnih prometnih trakova smanjuje se razina prometne sigurnosti,

velika tj. višetračna kružna raskrižja nisu pogodna za osobe sa posebnim potrebama,

produljenje putanje pješaka i vozila obzirom na izravno kanalizirana klasična raskrižja,

problemi sa biciklističkim ili pješačkim prometom koji presjecaju jedan ili više privoza prema raskrižju.

5

6

2.2. Podjela kružnih raskrižja

Kružna raskrižja se mogu podijeliti po lokaciji i veličini, broju privoza i prometnim trakovima, svrsi i namjeni i slično.

Podjela po lokaciji i veličini:

kružna raskrižja u naselju, kružna raskrižja izvan naselja

Podjela po broju privoza i prometnih trakova:

Prema broju privoza dijele se na:

s tri privoza s četiri privoza s pet ili više privoza

Prema broju prometnih trakova dijele se na:

jednotračna, dvotračna.

Broj prometnih trakova u kružnom toku mora biti jednak ili veći broju prometnih trakova na ulazima i izlazima privoza.

Podjela s obzirom na namjenu:

raskrižja za smirivanje prometa, raskrižja za ograničavanje propusnosti prometa, raskrižja za postizanje veće propusnosti prometa.

2.3. Projektno-oblikovni elementi kružnog raskrižja

U naseljima s kontroliranim brzinama vozila istaknuta su vozno-geometrijska mjerila za određivanje projektnih elemenata. Prema redoslijedu u projektiranju osnovni elementi i postupci su:

vođenje linije privoza, prometni trakovi, razdjelnici i otoci, pješački i biciklistički promet, javni putnički promet, prilagodba osobama s posebnim potrebama.

7

3. Kružno raskrižje „rotor Remetinec“

Kružno raskrižje „rotor Remetinec“ (RKT) najopterećenije je raskrižje u naselju s četiri privoza u Republici Hrvatskoj s prosjekom dnevnog prometa od ~100.000 vozila koja ulaze na jednoj razini (Tablica 1.).

Teren čvorišta je morfološki ravničasti bez većih ograničenja, a promet je ujednačenog intenziteta sa povećanjima u sklopu radnih ciklusa. Iz Tablice 2. može se vidjeti broj prometnih nezgoda prema statističkim podacima MUP-a te zaključiti da se broj nezgoda smanjuje obzirom da su kružna raskrižja u uporabi tek zadnjih 20-30 godina, no još uvijek je izuzetno veliki, te je potrebno provesti analizu rekonstrukcije križanja.

desno ravno lijevo UKUPNO

Jadranska avenija 11 11.060 12.817 23.888

Remetinečka cesta 3.928 7.126 20 11.074

Avenija Dubrovnik 24.647 8.344 1.513 34.504

Jadranski most 12.975 4.575 12.007 29.557

99.023SVEUKUPNO

Skretač

Dnevni promet, brojanje 24.10.2008.

Privoz

Tablica 1. Rezultati cjelodnevnog brojanja prometa na raskrižju, izvor [6]

Slika 4. Područja sudara izražena u postocima, izvor [4]

8

Tablica 2. Vrste prometnih nezgoda, izvor [5]

Raskrižje „Remetinec“ nalazi se na jugozapadnom dijelu ulazu u grad Zagreb na križanju: Jadranska avenija, Avenija Dubrovnik, Jadranski most, Remetinečka cesta (n=4) sa pretežito lokalnim prometom.

Slika 5. Dispozicija raskrižja, izvor [2]

9

Slika 6. Prikaz iz zraka, izvor [7]

Kružno čvorište „Remetinec“ je veliko raskrižje sa četiri privozne prometnice u razini koje sadrže tri prometna traka širine 3,5 m. Kružni dio kolnika se sastoji od tri prometna traka širine 4,0 m. Spojne rampe su izvedene prema normativima iz 1980-tih sa tangirajući učinkom i bez smanjenja brzine ulaska u kružni tok. Vanjski radijus rotora je 74 m.

Poprečni presjeci privoza i kružnog kolnika zadovoljavajućih su dimenzija u odnosu na opterećenje i razred ceste (Slika 7.).

Preglednost u području raskrižja je dobra, no prilikom ulaska u kružni tok je otežana zbog metalnih zaštitnih ograda i nagiba privozne ceste prema kružnom toku.

10

Slika 7. Oblikovnost i promet, izvor [2]

Zbog niza problema postojećeg stanja tj. postojanje samo jedne razine, slabe sigurnosti i propusnosti koji su se tokom godina promijenili, 2009. godine napravljena je studija izbora rješenja (Slika 8.) te je izabrana najoptimalnija varijanta u odnosu na zauzeće površine, troškove, propusnost i ostale uvjetovane čimbenike.

Tako se predviđa se zadržavanje postojećeg rotora križanja s tri vozna traka te se rotor se semaforizira. Desni skretači u sva četiri privoza odvajaju se tangencijalno od osnovnog rotora i ne ulaze u rotor.

Prometni tok istok – zapad vodi se u tunelu na razini -1

Prometni tok zapad - istok vodi se u tunelu na razini -1

Nakon rekonstrukcije prometno opterećenje rotora bi bilo dva puta manje što je vidljivo prema izračunu iz Tablice 3.

11

Varijanta 2

Privoz Ulazi u rotor

Jadranska avenija 12.817

Remetinečka cesta 7.146

Avenija Dubrovnik 1.513

Jadranski most 16.582

UKUPNO 38.058

Tablica 3. Opterećenje kružnog raskrižja, izvor [6]

Slika 8. Varijanta predloženog rješenja rekonstrukcije, izvor [6]

12

4. Zaključak

Kao jedno je od najprometnijih kružnih čvorišta u Hrvatskoj „rotor Remetinec“

izgrađen je 1981. godine, te se na njemu zbog velikog povećanja prometa godišnje

događa veliki broj nesreća (oko 120 godišnje), iako nema fatalnih ishoda velike su

materijalne štete te dolazi do zagušenja prometa zbog postojanja samo jedne razine

tj. nemogućnost obilaska u slučaju prometne nezgode. Sukladno tome, čvorište je

potrebno rekonstruirati u dvije razine dodavanjem direktnih prometnih trakova u

smjeru istok-zapad i prilagoditi potrebama modernog prometa kako bi se povećala

sigurnost i propusnost prometnog čvorišta što će direktno dugoročno utjecati i na

ekonomski i ekološki aspekt.

13

5. Literatura

1. Božičević Josip, Topolnik Dražen: Infrastruktura cestovnog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 1996.

2. Legac Ivan: Raskrižja javnih cesta – cestovne prometnice II., Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2008.

3. Legac Ivan: Gradske prometnice, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2011.4. https://bib.irb.hr/datoteka/

519191.ANALYSIS_OF_TRAFFIC_SAFETY_ON_ROUNDABOUT_JADRANSKA_AVENUE.pdf (prosinac 2014.)

5. https://bib.irb.hr/datoteka/467145.sigurnost_prometa_u_RKT_ZG.doc (prosinac 2014.)

6. http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/PREZENTACIJA_Rotor%20Remetinec.doc (prosinac 2014.)

7. http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/za-sedmu-varijantu-uredjenja-rotora-remetinec-novih-350-tisuca-kuna-324021 (prosinac 2014.)

14