Michele Aramini:

Michele Aramini:UVOD U BIOETIKU

Poglavlje XII: MODANA SMRT

1. Kulturoloka situacija

- ponajprije, na ideolokom planu vidno se namee znanstveno-tehnika racionalnost, zbog ega znanstveni tip znanja, koji je kumulativan, tei k tome da postane mjerilo dominantnog miljenja- javna etika se zanima za meuljudske osnose, ali ne sve. Nju zanimaju samo drutveni odnosi pod vidom ''partnerstva'', pa stoga se preputa pojedinanoj svjesti- u tehnolokoj eri smrt treba biti obavijena 'diskrecijom'' da se ne dovede u nepriliku one koji e nastviti ivjeti- taj nain poimanja smrti je posljedica naina ivljenja u industrijskom drutvu, gdje je depersonaliziranost postala pravilo- u tom kontekstu se smrt pojavljuje kao oaravajui dogaaj, tj. kao emotivno vrlo nabijen trenutak,koji je istodobno lien svakog smisla- kulturalno ozraje ukratko opisano, ini problem definiranja smrti vrlo munim- ako se tome nadodaju neuroloki kriteriji utvrivanja smrti, tzv. modane smrti, koju je transplantacijska medicina uvela iz pragmatinih razloga, moe se razumjeti koliko je veliki skepticizam zbog ovih kriterija utvrivanja smrti

2. Utvrivanje smrti

- rije smrt nema jednoznani sadraj, a ni iskustvo na koje se ona odnosi nema jednoznani sadraj. Naime, govori se o civilnoj smrti, stanju smrti, procesu smrti- tonije reeno, utvrivanje smrti je teoretska dedukcija koja polazi od nekih injenica. Utvrivanje smrti se, dakle, izvodi na metaempirikoj razuni, a to je interpretacija injenica- donedavno su za utvrivanje smrti bili dovoljni kriteriji vezani uz ivotne znakove: disanje i rad srca- ti tradicionalni kriteriji su postali problem uvoenjem dviju novih medicinskih tehnika: Reanimacije, pomou zahvata i lijekova pozivanje na disanje i rad srca, vie nije dovoljno i nuno Presaivanja, za koje su nuni vitalni organi- od vitalnih funkcija panja se premjestila na sredinji ivani sustav: mozak- potrebno je razlikovati tri razine pitanja: definicija pojma smrti, kriterij utvrivanja smrti i dijagnostiki postupci (testovi)

Pojam smrti- osoba je mrtva kada na biolokoj razini prestaje biti cjeloviti organizam, tj. cjelina- nije nuno da prestane ivjeti svaka pojedina stanica organizma, ve organizam kao cjelina, ak ako i dalje postoje neke ivotne funckije- tijelo proivljava i podrava svaku psihiku aktivnost, kao to i psiha proima itavo tijelo. Samo kada tijelo prestaje postojati kao ivo tijelo, prestaju postojati i psihike dimenzije

Kriteriji utvrivanja smrti- Kada ovjek prestaje biti integrirana cjelina? Koji je to kritini sustav, tj. onaj koji jami integritet?- Odgovor: medicinska znanost smjeta taj kritini sustav u modano deblo-no pozivanje na mozak, posljedica je injenice da je to organ koji predvodi integritet organizma kao cjeline, a ne kao sjedite svijesti

Dijagnostike procedure- s obzirom na pojmove, trebalo bi razlikovati izmeu suda o odsutnosti ivotnih funkcija koje podrava modano deblo, kao to su samostalno disanje i prestanak sposobnosti debla da objedinjuje organizam, od unitenja stanica debla- propadanje stanica modanog debla je odluujue za utvrivanje smrti- prije svega radi se o metafizikom pojmu, a ne o medicinskom sudu. Lijenici ne izriu sud o smrti. Ve ustanovljuju odsutnost ivotnih funkcija kao posljedicu smrti- kao drugo, suprotno onome to se obino tvrdi, smrt poprima oblik dogaaja, jer se podudara s unitavanjem stanica debla- praktiki je nemogue utvrditi trenutak kada ovaj dogaaj nastupa. Posljedica ovog dogaaja jest poetak lananog propadanja itavog organizma, i to razliitom brzinom- utvrivanje smrti treba uvijek kao jamstvo ukljuivati identifikaciju nekog uzroka koji je objanjava (npr. neka ozljeda na podruju mozga)

3. Rasprava o definiciji smrti

- o tome se mnogo pie i mnogo se poziva na modanu smrt, katkada mislei na komu depasse, nekad da bi se naznaila odsutnost aktivnosti ivaca modane kore, u drugim pak sluajevima kako bi se ukazalo na prekid funkcija koje ovise o modanom deblu i gdjekada da bi se naznaila duboka i ireverzibilna koma- podupiratelji definicije smrti utemeljene na ontolokim kriterijima pozivaju se na gubitak fukcija viih dijelova mozga: ''neokortikalna'' smrt- openiti argument u prilog promjene definicije smrti istie da bi standard neokortikalne smrti znatno poveao raspoloivost preuzimanja organa za presaivanje, jer bi se pacijente proglaene mrtvima na teoriju neokortikalne definicije, moglo bioloki uvati godinama, umjesto nekoliko sati ili dana kao to je to u sluaju potpune modane smrti- stajalite koje stavlja naglasak na gubitak viih funkcija mozga, smatra temeljnim neprekidivost mentalnih procesa i identitet osobe, dok se istom ne zanima za postojanje vitalnih funkcija- autori koji podupiru ovo stajalite obino se pozivaju na vie dijelovemozga, koji se smatraju odgovornim za kognitivne funkcije. Vii dijelovi mozga kontroliraju kretanje i govor i upravljaju sadrajem svijesti- K.G.Gervais podrava ontoloku definiciju smrti prema kojoj je ''trajna odsutnost svijesti mjerilo ovjekove smrti''- Gervais koristi kriterije smrti utemeljene na neokortikalnoj smrti (ovdje spadaju anencefalna novoroenad i pacijenti u trajnom vegetativnom stanj)- postoji i drugi prijedlog redefiniranja smrti, koje ne naglaava svijest, ve priholoki kontinuitet. Ovo bi takoer bila funkcija pripisana viim dijelovima mozga. Prema autorima koji podravaju ovo gledite, mogue je osobu proglasiti mrtvom kad izgubi sposobnost mentalne aktivnosti- dakle, radi se o tome da postoje razlike u kvaliteti ivota, ali one ne odreuju granicu izmeu ivota i smrti- ova primjedba loginog karaktera, ve je sama po sebi kritika novim poimanjima smtri. No moemo nadodati i druge primjedbe: Pojmovna neodreenost teorija o osobnom identitetu Predvianje stranih posljedica koje mogu potei od naputanja objektivnih kriterija utemeljenih na modanom deblu- ovim se primjedbama mogu nadodati i kritike primjedbe s obzirom na praktine netonosti ovih definicija- dok je modana smrt relativno lako dijagnosticirati, to se isto ne moe rei za smrt shvaenu kao gubitak viih funkcija mozga- no najosjetljivija je toka utvrivanje nepovratnog gubitka svijesti

Zakljuak- ontoloke formulacije teorijski su nezadovoljavajue- definicije temeljene na osobi nedovoljne su jer daju nisku standard, te su, dakle, zbog nesigurnosti dijagnostiki neprihvatljive- definicija msrti temeljena na pretanku rada modanog debla je sigurna, te jami etiku ispravnost preuzimanja organa u svrhu presaivanja

Dodatak XII. poglavlju

1. Pojanjenje pojma kome

- koma depasse je nepovratno stanje prestanka modanih fubnckija; pojam su uveli francuski istraivai 1959. g. Dvoznanost pojma: on oznaava situaciju ''prijeene'' kome. No, poslije kome postoji samo smrt; dakle u istom pojmu sadrana je i koma i smrt- trajno vegetativno stanje ili apalina koma je stanje u kojemu osoba samostalno die; glavne ivotne funckije su ouvane, ali oosba ne govori niti odgovara i ne daje znakove unutarpsihikih aktivnosto- modana smrt oznauje aseptiko odumiranje modanih polutki i modanog debla, tj unitenje cjelokupnog sadraja lubanje do prvog dijela lene modine- smrt bez ikakvog pridjeva je postupni i nepovratni kraj funkcionalnog jedinstva organzma. Smrt nastupa, dakle, kada organizam prestaje biti cjelina, dok je smrt itavog organizma zakljuenje procesa smrti

2. Anatomija mozga

- mozak je vrlo slo9ena struktura, ija je zadaa izvravati bezbroj radnji, koje su temeljne za ljudsko bie: on je sredite kontrole svih organa, sjedite osobnosti subjekta, organ neophodan za ivot- ivane stanice mozga vrlo su usko povezane jer moraju koordinirati i sinkronizirati svoje zahvate, zbog ega je lako mogue da oteenje jedne jedine stanice moe omesti rad mnogih drugih- drugo reeno, mozak moemo podijeliti u 3 dijela: Modana kora: slioj stanica koje obavijaju itavu modanu masu. To je sjedite viih aktivnosti ovjeka, inteligencije, miljenja, pamenja... Drugi je smjeten u sreditu mozga i sastoji se od nakupina ivanih stanica, jezgri, koji upravljaju temeljnim ovjekovim potrebama i emocijama: e, glad, bol, ugoda, bijes, radost... U podnoju lubanje, na najzatienijem dijelu mozga, na granici s lenom modinom, nalazi se modano deblo: sjedite primarnih refleksa i kontrole mnogih unutranih organa, ccentara za disanje i regulaciju temperature- s klinikog stajalita, sumnja na modanu smrt vrlo je vjerojatna, ako se nakon neke organske ozljede, dijagnostikim sredstvima utvrdi da: Je nastupilo stanje kome u kojoj nema odgovora na vanjske podraaje Nema refleksa poprenoprugastih miia koji su umreeni ivcima lubanje tako da nema ni refleksa modanog debla Su miii oputeni Nema elektrine aktivnosti mozga putem zapisa EEG-a Nema spontanog disanja

4