1. PRAVOSUDNA DJELATNOST

Pravosudna djelatnost, kao dravna djelatnost, obuhvaa dvije vrste organa:

Dravno odvjetnitvo zadatak mu je da u ime drave goni subjekte koji su povrijedili dravne pravne norme.

Sudstvo zadatak mu je rjeavanje imovinskih, krivinih, privrednih, upravnih i obiteljskih sporova izmeu pravnih subjekata i odreivanje kazne protiv prekritelja pravnih normi.

Pravosudna djelatnost je izvrna prema ustavno-zakonodavnoj i izvrno-poliotikoj djelatnosti. To znai da se gonjenje protupravnih djela, rjeavanje sporova i pravno kanjavanje moraju provoditi na osnovi opih normi to su ih donijele vie dravne djelatnosti. Pravni sporovi nastaju izmeu graana, izmeu graana i drave, izmeu privrednih organizacija itd. Sastoje se od neslaganja tih subjekata oko postojanja i sadraja meusobnih pravnih obveza i pravnih ovlatenja, ili oko toga da li je jedan od njih uinio delikt, naravno, s obzirom na ono to nareuju ustavne, zakonske i druge ope norme.

U sluaju pojave pravnog spora dravni poredak, polazei od temeljnih drutvenih vrijednosti mira i sigurnosti, te od svofa monopola legalne fizike prisile, zabranjuje da se strane u sporu same razraunavaju fiziki. Strane u sporu imaju dvije pravno doputene mogunosti ponaanja: ili da same sporazumno rijee svoj spor (nagodbom, oprostom) ili da se obrate sudu, a to znai posebnom dravnom organu koji treba rijeiti spor nepristrano, objektivno, na osnovi vaeih opih pravnih normi piinje tubom jedne strane i zavrava presudom o tome koja je strana u pravu, a koja je kriva. Pri tome trebamo voditi rauna jo o dvijema stvarima: u starijim pravnim porecima stranke su mogle sklapati nagodbe i oproste i o imovinskim i o krivinim sporovima, dok u razvijenim pravnim porecima one to ne mogu vie initi u veini krivinih sporova, jer ih goni drava i mora ih goniti po slubenoj dunosti. sudovi samo odreuju kazne, ali ih ne izvravaju, to je posao policije ili upravnih organa.

Kako bi brojne i raznovrsne pravne sporove mogli pravnovremeno i kvalitetno rjeavati, svaka drava mora imati vei broj sudova i vie vrsta sudova specijalizirane za odreene tipove sprova, a to su: sudovi ope nadlenosti za imovinske, krivine, obiteljske sporove trgovaki ili privredni sudovi za sporove privrednih subjekata upravni sudovi za upravne sporove vojni sudovi za sporove vojnim osobama ili vezane za vojne stvari ustavni sudovi za sporove oko slaganja zakona i drugih pravnih akata s Ustavom

A svaka od tih sudova se dijeli dalje prema teritorijalnoj nadlenosti.

Sudovi stvaraju i vaan zadatak zatite ljudskih prava i graanskih prava i slobodne svake samovolje.

Da bi se omoguio ispravan rad sudova, suvremeni ustavi propisuju nekoliko naela rada i ustrojstva: Naelo zakonitosti ili zahtjev da se suenje i presude uvijek zasnivaju na ustavnim, zakonskim i drugim pravnim normama Naelo nezavisnosti ili zahtjev da suci rjeavaju pravne sporove samostalno bez bilo kakva uplitanja drugih subjekata Naelo viestupnjevitosti znai da se stranke u sporu mogu obratiti putem pravnog lijeka viim sudovima radi ispravljanja pogreaka niih sudova u primjeni opih normi i utvrivanju injenica. Naela stalnosti i nepokretivosti sudaca njihova radna mjesta imaju ssvrhu jaanja sudske nezavisnosti, sprjeavajui smjenjivanje i seljenje sudaca koji se odupiru pritiscima monika Naelo javnosti suenja slui nadzoru najire javnosti nad radom sudaca i pravnom odgoju naroda

2. UPRAVNA DJELATNOST

Upravna djelatnost, zvana jo dravna administracija, najopsenija je dravna djelatnost po vrstama poslova i po broju organa i slubenih osoba slubenika.

Upravna djelatnost se stara o tome da konkretni drutveni odnosi izvravaju odluke (norme) zakonodavne, izvrno-politike i sudske djelatnosti. Ona je po hijerarhiji najnia drutvena djelatnost i izvrna u odnosu na sve ostale i vie dravne djelatnosti.

Upravni organi izvravaju ili nadziru provoenje ustavnih i zakonskih normi o javnom redu, radnom vremenu trgovina, o ponaanju vozaa i pjeaka u prometu itd. Isto tako uprava izvrava i nadzire izvravanje odluke efa drave i vlade u primjeni ustava i zakona, izvrava prema potrebi i sudske presude. Ona sve te svoje zadatke ostvaruje tako da donosti: izvrne pravne norme ope norme (naputke,naredbe...) viih upravnih organa i individualne norme (rjeenja) o konkretnom postupku materijalne radnje potrebne su za izvravanje zakonskih, izvrno-politikih,sudskih, i svih upravnih normi. profesionalizam sluebenih osoba uprava je nesumnjivo opremljena najbrojnijim i esto najsposobnijim profesionalnim kadrovima upravne grane ili upravni resori ima ih vei broj ili manji broj ovisno o tipovima i veliini drava, to su vojska, policija, vanjski poslovi i financije. Svaka upravna grana organizacijski je obuhvaena jednim najviim tijelom zavnim MINISTARSTVO njime rukovodi ministar koji je ujedno i alan vlade. Izvan ministarstva postoje drugi specijalizirani i meusobno povezani upravni organi: komiteti, uprave, zavodi, direkcije, inspektorati, uredi, te daljnja konkretnija podjela rada na odjele, odsjeke, ispostave, referade i druge nie organizacijske jedinice uprave. oruana, materijalna, financijska i informacijska sredstva drave odluke o upotrebi tih sredstavav jesu nadlenost politikih organa drave zakonodavca, efa drave i vlade.

U demokratskim dravama se najvea pozornost posveuje politikom i pravnom nadzoru upravne djelatnosti, a obveza zakonitog rada nadzire se s nekoliko strana: od zakonodavnih tijela (parlament, skuptina) od sudova od efa drave, vlade po unutranjoj hijerarhijskoj kontroli viih, nadreenih organa nad niim upravnim organima

Za upravu ne vrijedi naelo nezavisnosti kakvo se primjenjuje u sudstvu jer nju trebaju motriti i utjecati na ispravnost njenog rada svi vii politiki, sudski i sami upravni organi

Drugi nain ogranienja moi upravne djelatnosti koje koriste zrelije demokracije: prebacivanje sve vie upravljanja privrednim, gradskim, kolskim, kulturnim i drugim drutvenim poslovima s drave na nedravne oranizacije, tj. na privatne i drutvene slube decentralizacija dravne uprave i razvijanje lokalne samouprave sa snanim lokalnim skuptinama

3. OBLIK VLADAVINE

Izrazom oblik vladavine oznaava se poloaj efa drave (dravnog poglavara) kao i danas jednog od najvanijih, a u prolosti najmonijeg od svih dravnih organa. Pod poloajem ovdje misli: kako slubena osoba dolazi na funkciju efa drave koliko vremena ona obnaa tu funkciju je li ef drave poilitiki i pravno odgovoran za svoje radnje

S obzirom na ta tri elementa poloaja efa drave, drave se razlikuju u tri glavna tipa:

MONARHIJA drava u kojoj ef drave (monarh, kralj, car) u pravilu dolazi na svoje prijestolje nasljedno, vlada doivotno ili do njegova povlaenja. On je politiki i pravno neodgovoran, a to znai da prema naelima ustava ne moe biti suen i osuen. Apsolutne ili neograniene monarhije kralj kao najmoniji subjekt u dravi i obavlja sve etiri dravne djelatnosti. Dolaskom graanske demokracije mnoge monarhije se ukidaju, ali negdje su ostale (Engleska, Nizozemska, Danska) kao, ustavne, ograniene i parlamentarne monarhije kralj dolazi na vlast nasljednim putem, vlada doivotno, neodgovoran, nema ustavno zakonodavnu mo i veim dijelom izvrno politike ovlasti.

REPUBLIKA drava suprotna monarhiji. U njoj ef drave dolazi na vlast izborom (neposredno od naroda ili od parlamenta), obavlja funkciju na odreeno vrijeme (mandat), te podlijee pravnoj i politikoj odgovornosti. Moe po ustavu biti suen, kanjen i smijenjen s poloaja ako poini delikt. Izraz republika dolazi od latinske rijei res publica (javna stvar), politika zajednica koja ostvaruje ope dobro. Suverene drave republike dijele na: predsjednike ef drave ujedno i predsjednik vlade (SAD i junoamerike drave) parlamentarne pored efa postoji i predsjednik vlade odgovoran parlamentu (Italija, Njemaka) mjeoviti tip u kojem vlada i predsjednik vlade odgovoran i parlamentu i efu drave (Francuska, Poljska)

DIKTATURA u starije doba tiranija, drava u kojoj ef drave dolazi na vlast ili je obavlja nasilno i protupravno, vlada pravno neogranieno i neodreeno vijeme, koliko se nasiljem uspjeva odrati na vlasti i faktiki je politiki i pravno neodgovoran sve dok se na vlsti dri. Kako dolazi nasiljem na vlast veinom tako i odlazi (izbaen pobunom ili revolucijom). Diktatura je oblik autokratskog politikog sustava. (Staljin, Hitler..)

4. DRAVNO UREENJE

Podjela drava prema dravnom ureenju pravi se polazei od toga da li u dravni postoji samo jedna ili vie dravnih organizacija tj. jedan ili vie potpunih aparata ustavno zakonodavne, izvrno politike, pravosudne i upravne djelatnosti.

Postoje dva tipa dravnog ureenja:

JEDINSTVENA (unitarna) drava, ima samo jednu organizaciju vlasti, tj. na cjelokupnom svom teritoriju samo jedan ustavno-zakonodavni organ. Jednog efa drave, jednu vladu, jedan sustav pravosudnih organa i jedan sustav upravnih organa. (Francuska, Hrvatska, Maarska...)

SLOENA sastavljena je od vie dravnih organizacija, zapravo od tri ili vie potpunih aparati svih etiriju dravnih djelatnosti. Postoji jedna dravna organizacija koja djeluje na cjelokupnom dravnom teritoriju savezna drava te najmanje dvije dravne organizacije to djeluju na djelovima teoritorija savezne drave, a to su drave alnice. (npr. biva SFRJ, gdje je postojala jedna savezna drava na cjelokupnom njenom teritoriju, a ujedno 6 drava lanica (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija) pritome je svaka drava alnica imala svoje ustavno-zakonodavne, izvrno politike, pravosudne i upravne organe kao i svoje ustave i zakone i druge pravne akte, dravne simbole, dravljane, teritorije. Podajela nadlenosti se dijelila tako to su neki poslovi pripadali iskljuivo saveznoj dravi, neki dravama lanicama, a trei se dijele izmeu. Savezna drava je u pravilu monija po nadlenostima (vojni, policijski, novani, meudravni financijski poslovi), dok drave anice posjeduju nadlenost ekonomije, poreza, obrazovanja, kulture itd. Povijesni oblici sloenih drava: Personalna unija, realna unija, konfederacija i federacija.

Personalna unija i realna unija ine ju dvije ili vie drava (monarhije koje su se povezivale preko nekih saveznih organa i pri tome formalno zadravale svojstvo nezavisnih drava.) U personalnoj uniji je bio zajedniki monarh poglavar svih drava lanica, a u realnoj vezu izmeu drava ine i zajedniki vladar i drugi zajedniki poslovi ili organi. Konfederacija sloena drava slina realnoj uniji. Drave lanice zadravaju svoju suverenost, te stoga zakoni savezne drave postaju obvezni za lanice tek kad ih potvrde njihovi organi. Federacija drava s vie dravnih aparata u kojoj je savezna drava nosilac suverene vlasti i uvijek ima u svojoj nadlenosti vojne, carinske i vanjske poslove, veinom i policijske poslove. Ona svojim ustavom postavlja i titi temelje jedinstvenog politikog privrednog i pravnog sustava pa stoga ustavi i openito politiki i pravni sustavi drava alnica moraju biti usklaeni sa saveznim ustavom.

5. POLITIKI SISTEM

Razlikovanje prema politikom sistemu glavni je nain klasificiranja drava, jer polazi od najzanajnijih osobina dravne vlasti od politikih odnosa kojim se vlast ustanovljava. Pod politikim sisemom se misli na to je li i u kojoj mjeri narod utjee na postavljanje, rad i odgovornost nosilaca dravne vlasti.

Poznajemo tri osnovna tipa politikog sistema: AUTOKRACIJA - (grki, auto sam, kratein vladati) drava u kojoj dravni poglavar, monarh ili diktator, ne izvodi svoju vlast iz volje naroda ili nekih znaajnijih dijelova drutva, ve vlada na temelju osobnog ugleda ili na temelju religijskih i tradicionalnih shvaanja i na oruanoj sili kojom upravlja jedan broj njemu vjernih monika. Cjelokupno stanovnitvo je u takvoj dravi lieno prava da utjee na politiku vlast stoga nisu graani ve podanici. Apsolutni vladar stara o materijalnim interesima monika. TOTALITARIZAM oblik diktature u tehnoliki razvijenim modernim drutvima koja ima sljedee osobine: netolerantna ideologija koja opravdava dravno zahvaanje svih aspekata ivota, vlast jedinstvene dravne partije voe bez opozicije i bez autonomija drgih drutvenih organizacija, sistematski teror, potpuni monopol nad sredstvima masovnog informiranja i obrazovanja, dravno upravljanje i nadzor nad ekonomijom. OLIGARHIJA (oligo manjina) drava u kojoj uz dravnog poglavara sudjeluje po vlastitom pravu i manjiji dio drutva, koji je ujedno ekonomski vladajui stale, dok je golema veina stanovnitva iskljuena iz politikog odluivanja. Postoje dva tipa oligarhije: aristokratska sloj monih koji sudjeluju u vlasti, sastoji se od plemstva i plutokratska sastoji se od financijski bogatih ljudi. DEMOKRACIJA- (demos narod) politiki termin koji je najtee definirati budui da se mijenja iz epohe u epohu. Moemo ju samtrati kao politiki sistem gdje ili znatan dio ili veina stanovnitva ima slobodu i pravo politikog odluivanja i postavljanja, nadzora i pozivanja na odgovornost nosilaca dravne valsti. Temelj politikog sistema demokracije jesu, dakle, ideja ljudske jednakosti i narodne suverenosti. Narod kao osnova demokracije jest uvijek samo politiki narod, a sastavljen je od graana. Dva su glavna povijesna tipa demokracije: antika i moderna graanska demokracija. U njima se opet razlikuju neposredna i posredna demokracija, formalna i stvarna demokracija, te politika i socijalna demokracija. Graanska na poetku je vila vladavina manjine imunijih i pismenih buruja, a iskljuivala je iz politike putem spolinih, imovinskih, dobrih i obrazovnihdiskriminacija sve ostale dravljanje. Antika dugo je u povijesti smatrana uzoritom, zbog njenih uistinu izuzetnih odlika (neposrednosti, obuhvaanja svih dravnih djelatnosti, kvalitete politikih prava) premda je bila svedena na uzak sloj ljudi.

6. ELEMENTI DEMOKRACIJE

Glavne osobine demokracije u suvremenom svijetu, uvjeti i elementi koji se danas openito smatraju nunim da bi se neka drava i neko drutvo opravdano nazvali demokratski

Politika kultura i izgraena politika svijest graana da bi graanin mogao uspjeno sudjelovati u politikoj djelatnosti i utjecati na dravnu vlast kao stvarni politiki subjekt on mora imati dovoljno znaja o injenicama koje su vane za politiko djelovanje i isto tako znanje o vlastitim interesima i o interesima drutvene grupe kojoj pripada i drugih drutvenih grupa. Mora biti svjestan to je dobro za njega i njegovu grupu, te za druge grupe globalnog drutva. Takvo znanje omoguuje graaninu da samostalno prosuuje i odluuje kako bi trebao politiki usmjeravati vane drutvene odnose da bi se ostvarivali njegovi interesi i uskaldili koliko je mogue i bez veih sukoba s interesima drugih ljudi i najireg drutva. Materijalna neugroenost graana da bi graanin mogao stei politiku kulturu, djelovati u politikom ivotu i utjecati na dravnu vlast, on i njegova obitelj ne smiju biti u tekoj i trajnoj neimatini koja mu ne ostavlja ni raspoloenje ni slobodnog vremena da se barem donekle posveti politici. Veina ljudi koji rade po 12 sati i vie dnevno i koji nemaju sa svojim obiteljima pristojne stambene, prehrambene i zdravstvene uvjete, ne mogu se dovoljno posvetiti politici zbog umora ili zbog rizika koji bi ih mogli snai ako se suprostave monicima o kojima ovise. Da bi graani mogli stei politiku kulturu, izboriti se za svoju materijalnu samostalnost i uspjeno djelovati u postavljanju, nadzoru i pozivanju na odgovornost nosiova dravne vlasti, a i da bi svaki ovjek bio siguran za svoj ivot, rad, imovinu i ljudsko dostojanstvo, nuno je postojanje i potivanje jednog niza demokratskih pravila u politikim odnosima globalnog drutva. Najvanija pravila demokracije su ona koja propisuje temeljne sobode i prava ovjeka i graanina zapisana su u ustavima pojedinih drava, potvrena meunarodnik aktima (poput Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima) i dva Meunarodna pakta o ljudskim pravima.

Za dravu u kojoj se openito potuju ustavne slobode i prava ovjeka i graanina, u kojoj se pottuje naelo ustavnosti i zakonitosti, u kojoj djeluje podjela vlasti, u kojoj su sudovi nezavisni te u kojoj svi nosioci dravnih funkcija politiki i pravno odgovorni za takvu dravu kaemo da je PRAVNA DRAVA

7. CENTRALIZACIJA I DECENTRALIZACIJA

Klasifikacija drava na centralizirane i decentralizirane izvodi se s obzirom na to kakvi su odnosi izmeu centralnih i lokalnih organa dravne vlasti.

U svakoj dravi nuno postoje i centralni i necentralni organi ( regionalni, kotarski, opinski, gradski...), a prvi su uvijek na neki nain vii ili nadreeni prema necentralnim ili lokalnim, niim organima. Lokalni tako mogu imati manju ili veu samostalnost (autonomiju) prema centralnim organima.

CENTRALIZIRANA DRAVA - ona u kojoj veina lokalnih organa imaju malu samostalnost u obavljanju poslova iz njihove nadlenosti to znai da su ovisni o centralnim organima jer su duni pridravati se opih i konkretnih nareenja viih organa (efa drave, vlade, ministara i viih upravnih organa). Isto tako centralni organi postavljaju slubene osobe lokalnih organa, to nadziru kako zakonitosti tako i svrhovitost njihovog rada, to opet znai da mogu ukinuti svaku njihovu odluku ako se ne slau s njom.

DECENTRALIZIRANA DRAVA ona u kojoj veina lokalnih organa ima veu ponekad i veliku mjeru samostalnosti. Oni slobodno odluuju onako kako smatraju da je najbolje za slubu koju obavljaju, ali naravno, u okvirima zakonskih i drugih opih normi koje ih obvezuju. Centralni organi moraju davati smjernice i savjete za rad lokalnim organima, nadzirati zakonitost (ali ne i svrhovitost) njihovog rada i ukidati njihove nezakonite odluke. Slubene osobe najee ne postavljaju centralni organi ve skuptine lokalnih zajednica ili ak neposrednim izbornima graana (npr. gradonaelnia, erifa) pa ih samo oni i mogu pozivati na odgovornost.