Uvodna prezentacijaUvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Osnovni izvori prava EUPrimarno pravoOsnivaki ugovori (UEU; UEZ)Osnovna naela prava

Sekundarno pravoAkti koje donose institucije EU

Meunarodni sporazumi

Sudska praksa

Institucije koje donose akteEuropski parlamentVijee ministara/Europsko vijeeEuropska komisijaUloga institucija razliita je u razliitim nadlenostima

Vrste akata - EZObvezujui akti:Uredbe (Regulations)Smjernice (Directives)Odluke (Decisions)

Neobvezujui akti:Preporuke (Recommendations)Miljenja (Opinions)

Akti sui generis

Vanjske ovlasti EZEZ ima pravnu osobnost i moe sklapati meunarodne sporazume s dravama i meunarodnim organizacijama

Eksplicitne ovlasti: Sporazumi o trgovini (l. 133 UEZ)Sporazumi o pridruenom lanstvu (l. 310 UEZ)

Implicitne ovlasti: predmet 22/70 ERTA

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanjuMjeoviti sporazum

Sklapa ga EZ temeljem l. 310 UEZSklapaju ga istovremeno i drave lanice, jer se odnosi i na pitanja izvan nadlenosti EZ

Prva cjelinaIzravni uinak i nadreenost prava ZajedniceUvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Svrha seminaraObjasniti ulogu sudova u primjeni prava EUObjasniti kako se naela prava EU mogu primjenjivati u Hrvatskoj ve danas i zato?Objasniti kako pravni sustav EU utjee na poloaj sudovau odnosu na druge grane dravne vlastiu odnosu na druge sudove

Svrha seminara: primjena prava EU pred sudovima

U lanstvu EU ulogu sudova u primjeni prava EU odreujuizravni uinak prava EUnadreenost prava EUinterpretacija nacionalnog prava u skladu s pravom EU

Svrha seminara: primjena prava EU pred sudovimaPrije lanstva: Primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP)Primjena prava nastalog temeljem SSP (sekundarno asocijacijsko pravo)Primjena hrvatskog prava

Svrha seminara:Utjecaj lanstva u EU na sudovemijenjaju se ovlasti sudovajaanje sudbene vlasti u odnosu na zakonodavnu i izvrnurelativizacija sudske hijerarhijepojaana odgovornost sudova

Novi pravni poredakpravni poredak uspostavljen Ugovorom o EZ razvio se u sustav koji je razliit od sustava meunarodnog prava taj sustav razvio je autonomna pravila koja ureuju na koji nain su suci u dravama lanicama duni primjenjivati njegove pravne normeta su se pravila razvila kroz sudsku praksustoga je bitno proi kroz najvanije predmete koji su pokrenuli ovakav razvojnajvanija naela: izravni uinak; nadreenost; obveza usklaenog tumaenja

Izravni uinakU naelu, sva obvezujua pravna pravila prava EU mogu imati izravni uinakZnaenje izravnog uinka nije potpuno definirano. U najopenitijem smislu ono znai da se u zatiti svojih subjektivnih prava stranke pred nacionalnim sudovima mogu pozivati na odredbe prava EU koje su obvezujue i koje su JASNE, PRECIZNE I BEZUVJETNE. Kada se govori da neka norma prava EU ima izravni uinak misli se da takva norma moe stvarati subjektivna prava.

Izravni uinakVertikalni: u pravnim odnosima izmeu drava lanica i njihovih pravnih subjekataImaju ga naelno sve obvezujue norme prava EUHorizontalni: u pravnim odnosima izmeu pravnih i fizikih osoba meusobno Ugovori ga mogu imati (Defrenne II)Uredbe ga mogu imatiSmjernice ga nemaju

Druga cjelinaUinci smjernicaUvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Odnos prava EZ i nacionalnog prava i obveze sudovaIzravni uinak pravna norma EZ postaje dio internog prava neovisno od bilo kakve akcije drave da je uvrsti u interno pravo i izravno stvara prava za pojedince (pravne i fizike osobe)Sud je duan priznati postojanje subjektivnog prava pojedinca izravno primjenjujui normu EZ i pruiti mu pravnu zatituNadreenost pravna norma EZ ima prednost u primjeni pred normom nacionalnog pravaAko postoji konflikt, Sud je duan primijeniti normu EZ, a ostaviti neprimijenjenu internu normu u svrhu rjeenja predmeta

lanak 249 EZU svrhu provoenja svojih zadaa i u skladu s odredbama ovog Ugovora, Europski parlament postupajui zajedniki s Vijeem, Vijee i Komisija donosit e uredbe, smjernice, odluke, preporuke ili miljenja.Uredba ima opu primjenu. Obvezujua je u cijelosti i izravno primjenjiva u svim dravama lanicama.Smjernica obvezuje, u pogledu rezultata koji se ima ostvariti, svaku dravu lanicu kojoj je upuena, ali ostavlja nacionalnim vlastima izbor forme i metoda.Odluka obvezuje u potpunosti one kojima je upuena.Preporuke i miljenja nemaju obvezujuu snagu.

Razvoj doktrine o izravnom uinku smjernicaPredmet 41/74 Van Duyn uveo naelo po kojem i smjernice mogu imati izravni uinak

Predmet 148/78 Ratti uvedeno dodatno opravdanje za izravni uinak smjernica naelo estoppel ili nemo auditur propriam turpitudinem alegans

Predmet 8/81 Becker ES potvrdio i jasno rekao koje su posljedice izravnog uinka smjernica

Predmet 152/84 Marshall smjernice ne mogu izravno stvarati obveze za pojedince, tj. Ne mogu imati horizontalni izravni uinak

Predmet C-91/92 Faccini Dori potvrdio predmet Marshall

Pojam drave za potrebe izravnog uinka smjernicaPredmet C-188/89 Foster, para 18 presude: na jasne odredbe smjernice moe se pozivati protiv organizacija ili tijela koje su pod autoritetom ili kontrolom drave ili imaju specijalne ovlasti koje prelaze ovlasti koje bi imali primjenom pravila koje ureuju odnose meu pojedincima

Razvoj doktrine posrednog uinkaPredmet 14/83 Von Colson and Kamman ES rekao da su nacionalni sudovi duni tumaiti nacionalno pravo koje provodi smjernicu u skladu sa smjernicomPredmet C-106/89 Marleasing ES objasnio da naelo posrednog uinka obvezuje nacionalne sudove da ukupno nacionalno pravo, doneseno prije ili nakon smjernice EU, i bez obzira je li usvojeno specifino radi primjene smjernice, moraju tumaiti u skladu s ukupnim europskim pravom.

Razvoj doktrine posrednog uinkaPredmet 14/83 Von Colson and Kamman ES rekao da su nacionalni sudovi duni tumaiti nacionalno pravo koje provodi smjernicu u skladu sa smjernicomPredmet C-106/89 Marleasing ES objasnio da naelo posrednog uinka obvezuje nacionalne sudove da ukupno nacionalno pravo, doneseno prije ili nakon smjernice EU, i bez obzira je li usvojeno specifino radi primjene smjernice, moraju tumaiti u skladu s ukupnim europskim pravom.

Granice obveze usklaenog tumaenjaPostavljene internim pravom ne trai se tumaenje contra legem

Postavljene pravom EZ ne trai se usklaeno tumaenje ako bi to dovelo do uspostave ili oteanja kaznene odgovornosti pojedinca

Obveza usklaenog tumaenja i SSPlanak 69 SSP obveza usklaivanja pravalanak 120 SSP klauzula lojalnosti (usporedivo s lankom 10 UEZ)Opi kontekst status kandidata te uvjeti za lanstvo

Trea cjelinaSloboda kretanja dobaraUvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Koji je smisao zabrane koliinskih ogranienja i mjera s istovrsnim uinkom?Kako drave mogu nastaviti tititi domae proizvoae nakon to su ukinute carine izmeu drava lanica?

Faze ekonomske integracijeZona slobodne trgovine (l. 15 SSP)Zajednica i Hrvatska e tijekom razdoblja od najvie est godina, poevi od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, postupno uspostaviti podruje slobodne trgovine u skladu s odredbama ovoga Sporazuma i odredbama Opega sporazuma o carinama i trgovini 1994 i Svjetske trgovinske organizacije. One e pritom uzimati u obzir posebne uvjete navedene u daljnjem tekstu Carinska unija (l. 23 Ugovora o EZ)Zajednica se temelji na carinskoj uniji koja se odnosi na svu trgovinu dobrima i koja ukljuuje zabranu, izmeu Drava lanica, carina na uvoz i izvoz, te svih davanja s istovrsnim uinkom, te prihvaanje zajednike carinske tarife u odnosima s treim dravama.Unutranje trite (l. 2 Ugovora o EZ)Unija si postavlja slijedee ciljeve: Promicati gospodarski i drutveni napredak i visoku razinu zapoljavanja kako bi se ostvario uravnoteen i odriv razvoj, posebice putem stvaranja podruja bez unutranjih granica, putem jaanja gospodarske i drutvene kohezije i putem uspostave gospodarske i monetarne unije, to konano ukljuuje jedinstvenu valutu, u skladu s odredbama ovog Ugovora.

Pravna osnova Zabrane koliinskih ogranienja i MIU

l. 28 UEZ Koliinska ogranienja na uvoz i sve mjere s istovrsnim uinkom zabranjeni su izmeu drava lanica.SSP l. 18(4): Danom stupanja na snagu ovoga Sporazuma ukinut e se koliinska ogranienja te mjere s jednakim uinkom na uvoz u Hrvatsku robe podrijetlom iz Zajednice.

Iskljuenje protupravnosti koliinskih ogranienja i MIUl. 30 UEZ 1. reenicarazlozi iskljuenja protupravnostil. 30 UEZ 2. reenica zabrana arbitrarne diskriminacije i prikrivenog ogranienja trgovine izmeu drava lanica l 42 SSPZrcalna odredba (reproducira l. 30 UEZ)

MIU praksa Europskog sudaPredmet Dassonville iroka interpretacija MIU (izravno ili posredno, stvarno ili potencijalno)MIU su per se nezakoniteObuhvaene su i jednako primjenjive mjereProtupravnost nacionalnih mjera moe biti iskljuena temeljem l. 30 i prakse ESNe smije postojati namjera da se diskriminiraju uvozni proizvodi (2. reenica l. 30)

Negativna i pozitivna integracijaNegativna integracija (deregulacija) sastoji se od uklanjanja postojeih trgovinskih barijeraPozitivna integracija zahtijeva regulatornu aktivnost na europskoj razini to pretpostavlja politiki dogovorU odsustvu politikog suglasja oko pozitivne integracije ES nadomjestio ju je svojom praksom (predmet Cassis de Dijon).

MIU praksa Europskog sudaPredmet 120/78, Cassis de Dijon Mjere koja se primjenjuje jednako na domae i uvozne proizvode (indistinctly applicable measures) obuhvaene su l. 28 ES je proirio popis razloga iskljuenja protupravnosti. Popis je otvoren!Naelo uzajamnog priznanja

Analiza 28-30 nakon odluka Cassis i DassonvilleMoe li mjera izravno ili posredno, stvarno ili potencijalno ograniiti trgovinu izmeu drava lanicaAko moe, predstavlja li mjera arbitrarnu diskriminaciju ili prikriveno ogranienje trgovineAko ne predstavlja, postoji li neki od razloga iskljuenja protupravnosti.Za diskriminatorne mjere vrijedi restriktivna interpretacija l. 30 UEZZa jednako primjenjive mjere primjenjuju se dodatni razlozi iskljuenja protupravnosti (mandatory requirements)

Suenje podruja primjene l. 28Nakon odluka u predmetima Cassis i Dassonville, veliki broj nacionalnih mjera postao je per se nezakonit. Stoga je ES poeo suavati podruje primjene tog lanka.

Kada neka mjera nije obuhvaena lankom 28?Mjera mora biti jednako primjenjiva na domae i uvozne proizvodeNe smije imati za svrhu ureenje trgovineUinak joj ne smije biti diskriminatoranMora promicati jedan od ciljeva zajedniceMjera mora biti srazmjerna cilju za ijim ostvarivanjem tei

Kasniji razvoj Predmet C-267/91 i C-268/91 Keck i Mithuard Dodatno ogranienje podruja primjene l. 28. Nacionalna mjera dolazi u podruje primjene tog lanka samo kada se njome ureuju karakteristike odreenog proizvoda, a ne kada se ureuju prodajni aranmani!

Razlike izmeu UEU i SSP

Predmet 270/80, Polydor Razlozi iskljuenja protupravnosti prema UEU i SSP interpretiraju se razliitoNeke nacionalne mjere koje su zabranjene u EU, mogu biti doputene prema SSP-uRazlog: razliiti ciljevi UEU i SSP

etvrta cjelinaNadlenosti Europskog sudaUvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Sud EUSud EU kao institucija sastoji se od dva suda:Europskog suda (uspostavljenog na poecima europske integracije jos 1952.)Prvostupanjskog suda (uspostavljenog 1989.)

Postupci koji se pokreu izravnom tubomPostupak za utvrenje povrede prava EU od strane drave lanice (l. 226-228 UEZ)Postupak za ponitenje akta institucije EU (l. 230 i 231 UEZ)Postupak za utvrenje propusta institucije (l. 232 i 233 UEZ)Tube za naknadu tete temeljem izvanugovorne odgovornosti Zajednice (l. 235 UEZ)

Exceptio illegalitatis i privremene mjereU kontekstu bilo kojeg od postupaka koji se pred njima vode, sudovi EU ovlateni su na zahtjev stranke izuzeti iz primjene normativni akt (l. 241 UEZ)Sudovi EU ovlateni su, ako smatraju da okolnosti to zahtijevaju, narediti suspenziju primjene osporavanog akta (l. 242 UEZ)Sudovi EU takoer mogu u bilo kojem postupku koji se pred njima odvija dosuditi potrebne privremene mjere (l. 243 UEZ)

Prethodni postupakPrethodni postupak je posebna vrsta postupka pred Europskim sudom koja predstavlja samo stadij postupka pred nacionalnim sudomPrethodni postupak pokree nacionalni sud te njime od ES trai bilo tumaenje bilo ocjenu valjanosti norme EU

Nadlenost nacionalnih sudova u europskom pravuZa odluivanje u svim sporovima u kojima nisu nadleni sudovi EU, a koji podrazumijevaju primjenu prava EU, nadleni su nacionalni sudovi Pravo EU ne mijea se internu organizaciju sudstva u dravama lanicama, ali zahtjeva da postoji sud kojem e se pojedinac moi obratiti sa zahtjevom za zatitu prava utemeljenog na pravu EU

Nadlenost nacionalnih sudova u europskom pravuPredmet 179/84 BozzettiKao to je Sud izjavio u svojoj presudi od 19. prosinca 1969., Salgoil, na koju se pozivaju stranke, na nacionalnom je pravnom sustavu svake drave lanice da odredi koji sud je nadlean za sporove o individualnim pravima koja proizlaze iz prava Zajednice, ali su istovremeno drave lanice dune osigurati da se ta prava djelotvorno tite u svakom sluaju. Uz tu rezervaciju, nije na Sudu da intervenira kako bi razrijeio bilo koje pitanje nadlenosti koje se moe pojaviti unutar nacionalnog sudskog sustava u pogledu definiranja odreenih pravnih situacija utemeljenih na pravu Zajednice.

Zatita koju pruaju nacionalni sudovi mora biti djelotvornaNaelo djelotvorne sudske zatite jest naelo prava EU, pa ga ima pravo tumaiti ESES uglavnom postavlja dva zahtjeva:Uvjeti (procesni i materijalni) pod kojima zatitu europskim pravima pruaju nacionalni sudovi ne smiju biti manje povoljni od onih koji se odnose na sline postupke u internom pravuUvjeti ne smiju biti takvi da ostvarivanje zatite ine pretjerano tekim ili praktiki nemoguim

lanak 234 UEZEuropski sud je nadlean za donoenje prethodnih odluka o:(a) tumaenju ovog Ugovora;(b) valjanosti i tumaenju akata institucija Zajednice i Europske centralne banke;(c) tumaenju statuta tijela uspostavljenih aktom Vijea, kada ti statuti tako predviaju.Kada se takvo pitanje postavi pred sudom drave lanice, taj sud moe, ako smatra da je odluka o tom pitanju nuna za donoenje presude, zahtijevati od Europskog suda da presudi o njemu.Kada se takvo pitanje postavi u predmetu o kojem rjeava sud drave lanice protiv ije odluke nema pravnog lijeka prema nacionalnom pravu, taj sud e uputiti predmet na rjeavanje Europskom sudu.

Tumaenje i ocjena valjanostiPrethodni se postupak moe voditi o dvije vrste pitanja tumaenju i ocjeni valjanosti prava EZ, pa ga se moe tretirati i kao dvije vrste postupka

Ovlatenici za pokretanje postupkaPostupak moe pokrenuti samo nacionalni sudsud je koncept europskog prava, pa ga objanjava ES

Ovlast podnijeti zahtjev za tumaenje l. 234/2Nacionalni sud sam odluuje da li i kada u postupku podnijeti zahtjevKada donosi tu odluku, nacionalni sud mora voditi rauna da postupak pred ES danas traje preko 2 godineZahtjev ES se moe podnijeti samo dok traje postupak pred sudom koji ga podnosi

Ovlast podnijeti zahtjev za ocjenu valjanostiOvlast iz l. 234/2 ES je pretvorio u obvezu kada se radi o pitanju ocjene valjanosti prava EZ U predmetu Foto-Frost razvio je pravilo da nacionalni sud moe sam odluiti da je akt EZ valjan, ali ako ga smatra nevaljanim, obvezan je zahtjev za donoenje takve ocjene podnijeti ES

Obveza podnoenja zahtjeva l 234/3Obvezu podnijeti zatjev za ocjenu valjanosti imaju svi nacionalni sudovi (predmet Foto-Frost u Sudska praksa)Obvezu podnijeti zahtjev za tumaenje prava EZ imaju samo oni sudovi protiv ijih odluka nema pravnog lijeka

Doktrina Acte claire Predmet CILFIT: ak ni sud zadnje instance ne mora podnijeti zahtjev za tumaenje ako je ispravna primjena prava EZ tako oita da ne ostavlja prostora nikakvoj razumnoj sumnji o nainu na koji treba rijeiti postavljeno pitanjeTa mogunost ograniena uvjetima koji se trebaju ispuniti da se moe tvrditi da ne postoji mjesta sumnji

Vertikalno razgranienje nadlenostiU prethodnom postupku, ES je ovlaten odluivati o tumaenju ili valjanosti samo europskog pravaTumaenje internog prava i injenine situacije je u nadlenosti nacionalnog sudaLako za to nije nadlean u prethodnom postupku, ES ponekad posredno odgovori i na pitanje koje se tie nacionalnog prava

Peta cjelinaOdgovornost drave za tetu zbog povrede prava ZajedniceUvod u EU pravo kroz sudsku praksu

Odgovornost drave za tetu u pravu EUUz doktrine izravnog i posrednog uinka, te okvir utemeljen na naelu djelotvorne sudske zatite, naelo odgovornosti drave za tetu pretstavlja jo jedan korak ES prema stvaranju djelotvornog sustava zatite subjektivnih europskih prava pojedinacaIako nije izriito predvieno Ugovorom, ovo je naelo sastavni, iako nepisani, dio Ugovora

Naelo odgovornosti za tetuPravno opravdanje za naelo odgovornosti drava za tetu, Europski sud je naao u lanku 10 UEZ koji zahtjeva od drava da poduzmu sve mjere da se ostvare ciljevi Ugovora, to ukljuuje i obvezu da se ponite nezakonite posljedice povrede prava EU.

to je drava koja odgovara za tetuUnitarni koncept drave: do odgovornosti drave mogu dovesti zakonodavne, izvrne i sudske vlastiJednako tako, odgovornost moe nastati zbog povrede na centralnoj ili decentraliziranoj razini

Uvjeti za nastanak odgovornostiTri su uvjeta:Svrha povrijeene norme EU je stvaranje prava za pojedinca, a iz norme mora biti jasno o kakvom se pravu radiPovreda drave mora biti dovoljno ozbiljnaMora postojati izravna uzrona veza izmeu povrede i tete nastale pojedincu

Dovoljno ozbiljna povredaOvisi o mjeri diskrecije ostavljene dravi u ispunjavanju neke obveze utemeljene u pravu EUAko nema diskrecije sama povreda dovoljno ozbiljna da izazove odgovornost(To je uvijek sluaj u situaciji predmeta Francovich kad drava ne uini nita da bi odreenu smjernicu ugradila u interno pravo)

Dovoljno ozbiljna povreda Kad drava ima odreenu mjeru diskrecije, tj. kada vri izbor zakonodavnog tipa, tada je potrebno ispitivati je li povreda dovoljno ozbiljnaPovreda je dovoljno ozbiljna kad drava oito i teko prekorai granice diskrecijeTo je mogue u situacijama kad drava, primjerice, prenese smjernicu, ali pogreno, ili kad primijeni izravno pravo EU, ali pogreno ga tumaei i sl.

Dovoljno ozbiljna povredaNe postoji formula po kojoj se moe unaprijed odluiti je li povreda dovoljno ozbiljna, ve e to ovisiti od sluaja do sluajaES je samo nabrojao pojedine okolnosti koje nacionalnom sudu mogu pomoi u takvoj ocjeni: npr. jasnoa i preciznost prekrenog pravila EU, je li stajalite neke od institucija EU pridonijelo pogrenom tumaenju, postoji li ranija sudska praksa koja objanjava znaenje neke norme EU, da li je postojala namjera ili je povreda nenamjerna (iako krivnja kao koncept nacionalnog prava ne moe biti postavljena kao uvjet) ...

Uzrona vezaO uzronoj vezi kao konceptu europskog prava, ES se nije imao prilike izjasnitiU jednom predmetu (C-319/96 Brinkmann), meutim, uzrona je veza smatrana prekinutom, time to je tijelo dravne uprave pokualo izravno primijeniti smjernicu. Iako zakonodavac nije uinio nita da bi prenio smjernicu (te se radilo o dovoljno ozbiljnoj povredi), dravna je uprava prekinula lanac uzronosti, a njenu je pogreku prilikom primjene smjernice bilo mogue opravdati, pa povreda nije bila dovoljno ozbiljna.

***