Upload
ngoquynh
View
249
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
1
Uvod u računarstvo
Univerzitet u Nišu
Građevinsko-arhitektonski fakultet
VIII čas
Milan Gocić
decembar, 2014.
- Rad sa tabelama:
Microsoft Excel 2007 -
Namena
Osnovna namena Excela je numerička obrada podataka na
uređen način putem formiranja tabela, primenom funkcija i
formula koje omogućavaju da izračunavanjem dođemo do
rezultata.
Mogućnosti programa ogledaju se u sledećem:
numerička obrada podataka, tabelarna izračunavanja, izrada
predračuna, matematička,
statistička, grafička i druga analiza rezultata,
izrada spiskova, šema i drugih dokumenata potrebnih u
svakodnevnoj organizaciji podataka,
grafičko prikazivanje podataka primenom velikog broja
različitih dijagrama,
korišćenje eksternih podataka, mogučnost razmene
podataka sa drugim programima,
upotreba slika i grafičkih modela. 2
2
Prozor Excela
3
Elementi prozora
Naslovna traka – obuhvata naziv programa sa
nazivom dokumenta
Kontrola prozora programa – Minimize,
Maximize, Restore, Close
Ribon (Vrpca) – područje koje daje pristup svim
naredbama, opcijama i funkcijama
Office dugme – omogućava pristup naredbama
koje se odnose na datoteke
Traka brzog pristupa (QAT) – omogućava
jednim klikom pristup često korišćenim
naredbama
Radni list – deo radne sveske
4
3
Elementi prozora
Traka formule (traka uređenja) – prikazuje
sadržaj ćelije
Lista imena – Prikazuje se adresa trenutno
aktivne ćelije u otvorenoj radnoj svesci
Statusna traka – u ovoj traci pojavljuju se poruke
programa korisniku (trenutno stanje Excela,
rezultati pojedinih operacija)
5
Radna sveska
Radna sveska (workbook) je prostor u kome se
obrađuju podaci. Inicijalno sadrži tri radna lista.
Ekstenzija radne sveske kreirane u Excel-u 2007 je
.xlsx.
Radni list (worksheet) je podeljen vertikalno u kolone i
horizontalno u vrste.
Mesto presecanja vrste i kolone naziva se ćelija (cell).
Ćelija je osnovni element tako da se obrada podataka
u radnom listu svodi na rad u ćelijama. 6
4
Prozor radne sveske
7
Ćelija
Ćelija je osnovni element tako da se obrada podataka u radnom
listu svodi na rad u ćelijama. Oznaka ćelije je kombinacija slova
kolone i broja reda (npr. A1, B2) i ta koordinata se naziva
referenca ćelije.
Aktivna ćelija na radnom listu je ona koja oko sebe ima okvir.
Zaglavlje kolone i vrste aktivne ćelije je prikazano debljim znacima
tako da se lakše uočava.
Njena adresa je vidljiva u polju imena.
8
5
Oblici pokazivača miša u Excel-u
Treba razlikovati pokazivač miša i pokazivač ćelije –
pokazivač ćelije je u obliku konture oko selektovane ćelije ili
više selektovanih ćelija.
Pokazivač miša se može pojaviti u obliku:
• ╬ debeli beli krstić: biraju se ćelije sa kojima želimo da
radimo;
• ⇖ debela bela strelica: za zadavanje komandi i za “drag
and drop “
• Ι veliko slovo I, kada 2x kliknemo na ćeliju ili F2: određuje
mesto na kome se uređuje sadržaj u nekoj ćeliji;
• ┼ tanak crni krstić – ručica za popunu (marker popune): za
niz uzastopnih upisa u blok ćelija -Autofill,
• ◃╬▹ podeljena dvosmerna strelica: za deljenje prozora
radne sveske u više okana.
9
Tipovi podataka
U Excel-u se koriste sledeći tipovi podataka:
tekst
broj
datum i vreme
formula
Unos bilo kog tipa podatka se završava sa ↵
(Enter).
10
6
Tekst
Tekst (engl. text) je bilo kombinacija slova, znakova
interpunkcije i brojeva. Najviše se koristi za
naslove, zaglavlja i napomene u radnom listu.
Poravnanje tekstualnih podataka vrši se po levoj ivici
ćelije. Ako je tekstualni podatak duži nego što
ćelija može da prikaže, prelivaće se u susedne
ćelije, samo ukoliko su te ćelije prazne.
Ako susedna ćelija nije prazna kompletan sadržaj
može se videti aktiviranjem te ćelije ili proširenjem
širine kolone u kojoj se ta ćelija nalazi.
11
Broj
Broj (engl. number) je posebni tip podatka u
ćeliji koji se koristi za prikazivanje količina:
sastoji se od cifara 0-9 i specijalnih znakova
koji određuju posebni oblik broja kao npr.
separator hiljade (npr. 123.456,78), razlomak
(npr. 1/12), u eksponencijalnom obliku
( 1,05E-04) itd.
12
7
Datum i vreme
Datum i vreme (Date/Time) se mogu koristiti
za izračunavanja pomoću formula. Excel
koristi neke od sledećih formata:
Mart 19, 2015 ili mart 19, 15
03/19/15 ili 03-19-15
19-Mar-15 ili 19-Mar ili Mar – 15 itd.
Brojevi, datum i vreme se poravnavaju prema
desnoj ivici ćelije.
13
Unos matematičkih izraza
(formula) i funkcija
Formula je niz vrednosti, referenca ćelija, imena,
funkcija ili operatora koji zajedno proizvode nove
vrednosti.
Sve formule se upisuju u liniju formula posle aktiviranja
unosom znaka jednakosti (=).
U računskim operacijama se u formulama isključivo
koriste adrese polja ili dodeljeni nazivi i brojevi.
Excel prepoznaje 6 osnovnih operatora: + (sabiranje), -
(oduzimanje), * (množenje), / (deljenje), ^
(stepenovanje) i % (izračunavanje procenata).
Dodavanjem zagrada takođe možemo odrediti redosled
izvršenja računskih operacija ali pri tom moramo
voditi računa da broj levih i desnih zagrada bude isti. 14
8
Redosled izvršavanja
matematičkih operacija Zagrade – sve računske operacije se prvo izvode u
zagradama
Negacija – negativni predznak broja prethodi svim ostalim
operacijama
Procenat – izračunavanje procenta prethodi operacijama
koje slede
Stepenovanje – primenjuje se kao sledeća operacija
Množenje – izvodi se posle operacija u zagradama i pre
svih operacija van zagrada
Deljenje – izvodi se posle množenja a po važnosti je
jednako množenju
Sabiranje – izvršava se posle deljenja
Oduzimanje – izvršava se odmah posle sabiranja a po
važnosti je jednako sabiranju 15
Vrste referenci
Treba praviti razliku izmedju:
- relativne reference: Pri kopiranju, reference u
formuli se automatski menjaju;
- apsolutne reference: Kod kopiranja, bez obzira na
poziciju, formula ostaje ista: ručno se unosi
upisivanjem znaka $ ispred dela ili cele reference
koju želimo da fiksiramo npr. $A1; $A$1; A$1 ili
samo pritiskom na F4, posle unete reference
ćelije; više pritisaka na F4 “kruži” kroz sva četiri
tipa reference =$A$1; =A$1; =$A1; =A1 i delimično
fiksna je mešovita referenca.
16
9
Greške u formulama
⋕DIV/0! – pojavljuje se kada se traži deljenje ćelijom
koja sadrži vrednost 0 ili je prazna ćelija;
⋕Name? – “nevažeće ime” kada se upiše pogrešno
ime područja ili neki tekst koji se pojavljuje u
formuli se ne stavi pod znake navoda, pa se misli
da je to referenca;
⋕Null! – “nevažeći presek” kada se umetne razmak
umesto ; da bi se razdvojile reference ćelija koje
služe kao argumenti u ćelijama;
⋕Num! – “pogrešna upotreba broja” kada se naiđe
na pogrešan tip argumenta ili je rezultat
izračunavanja tako velika (ili mali) da se ne moze
predstaviti na random listu;
17
Greške u formulama
⋕Ref! – “neodgovarajuća referenca ćelije” kada se
naiđe na pogrešnu referencu ćelije; npr. obriše se
ćelija koja je sadržaj formule ili kada iskopiramo
nove ćelije preko ćelija za koje postoji referenca u
nekoj formuli;
⋕Value! - “pogrešan argument” pri upotrebi
argumenata pogrešnog tipa, npr. zahtevamo
matematičku operaciju nad ćelijama tekstualnog
tipa;
⋕N/A - not available nedostupan pristup kod
korišćenja pogrešnog argumenta ili izostavljanju
istog;
18
10
Funkcije
Funkcije su unapred definisane formule koje izvršavaju
određeni tip izračunavanja. Za upotrebu neke funkcije treba
odrediti vrednosti koje ta funkcija koristi za svoja
izračunavanja – odrediti argumente funkcije.
Sadržaj funkcije je:
• znak jednakosti (=)
• ime funkcije - može se upisati:
1) ručno (mala ili velika slova)
2) izborom preko alatke fx (function wizard)
• argumenti za koje se vrši proračun obavezno u zagradi ( );
ako ima više argumenata odvajaju se znakom tačka-zarez
; ako je u pitanju opseg odvaja se sa dve tačke : npr.
A1:A6
19
Paleta Function Library
20
11
Funkcije za matematičke i
trigonometrijske proračune SUM – izračunava se zbir u željenom opsegu
SUMIF – dobija se zbir izdvojenih vrednosti u
željenom opsegu
ABS – dobija se apsolutna vrednost
POWER – podižemo broj na zadati eksponent
(stepen)
SQRT – izračunava kvadratni koren pozitivnih
brojeva
INT – zaokružuje brojeve na celobrojnu nižu
vrednost (važi i za negativne brojeve)
MOD – prikazuje se ostatak pri deljenju 21
Funkcije za matematičke i
trigonometrijske proračune SIN – izračunava sinus ugla
COS – izračunava kosinus ugla
TAN – izračunava tangens ugla
RADIANS – pretvara uglove iz stepena u radijane
EXP – podiže izložilac za osnovu e
LN – izračunava onaj eksponent koji je podignut
na osnovu e
LOG – izračunava onaj eksponent koji je podignut
na osnovu a
LOG10 – izračunava onaj eksponent koji je
podignut na osnovu 10
22
12
Funkcije za statističku analizu
podataka AVERAGE – izračunava aritmetičku sredinu
STDEV – izračunava standardnu devijaciju
MEDIAN – izračunava vrednost obeležja koju ima
srednji član srednje statističke serije
MODE – izračunava vrednost obeležja sa najvećom
frekvencijom
MAX – izdvaja najveću vrednost u nizu brojeva
MIN – izdvaja najmanju vrednost u nizu brojeva
COUNT – prebojava koliko se podataka nalazi u datom
opsegu ćelija
COUNTIF - prebrojava željene podatke u označenom
opsegu u odnosu na neki uslov (test)
23
IF
Funkcija IF prikazuje određenu vrednost u zavisnosti od
postavljenog uslova. To je logička funkcija koja radi na
sledeći način:
- ako je uslov tačan (⊤) onda kao rezultat prikazuje prvu
vrednost
- ako uslov nije tačan (⊥) prikazuje drugu vrednost.
Osnovni oblik funkcije je
= IF (Logical_test, Value_if_true, Value_if_false) tj.
= IF ( uslov, vrednost 1, vrednost 2)
24
13
IF sa više uslova
U funkciji IF može biti postavljeno i više uslova, od kojih je
potrebno da se ispune svi (AND) ili bar jedan (OR)
uslov. Povezivanje se vrši operatorima AND i OR.
Oblik funkcija IF sa više uslova je :
= IF (AND(uslov 1, uslov 2), vrednost 1, vrednost 2)
svi uslovi moraju biti tačni da bi se kao rezultat pojavila
vrednost 1
= IF (OR (uslov 1, uslov 2), vrednost 1, vrednost 2)
bar jedan uslov da bude ispunjen i tačan da bi se kao
rezultat pojavila vrednost 1.
25
Ugneždena IF funkcija
Ukoliko funkcija treba da napravi izbor između više od dve
mogućnosti, moraćemo da upotrebimo jednu funkciju IF
unutar druge funkcije IF. I spoljašnja i unutrašnja funkcija IF
imaju isti oblik kao i obična funkcija IF, a to znači da
sadrže: uslov, vrednost 1, vrednost 2.
Kada koristimo ugneždenu IF, unutrašnja IF funkcija se može
nalaziti:
- u vrednosti 1 spoljašnje funkcije IF:
=IF( uslov1, IF(uslov2, vrednost1, vrednost2), vrednost3)
- u vrednosti 2 spoljašnje funkcije IF:
=IF(uslov1,vrednost1,IF(uslov2, vrednost2, vrednost3))
26
14
Prečice pri unosu podataka
AutoComplete
Koristimo je kada unosimo tekstualne podatke u koloni.
AutoComplete pamti podatke upisane u ćelije i automatski
ih duplira u sledećim redovima, kada upis počinje istim
slovom.
AutoFill
Ovu prečicu koristimo kada treba uneti niz uzastopnih
datuma ili brojeva. Dovoljno je samo uneti početnu
vrednost niza, potom ručicom za popunu – fill handle
(u obliku malog crnog krstića), koju dobijamo
pozicioniranjem pokazivača miša na mali crni kvadrat
u desnom donjem uglu ćelije ili selektovanog bloka
ćelija, povlačimo u jednom pravcu odjednom, a potom,
ako treba, i u drugom pravcu.
27
Postupak za pravljenje dijagrama
• Označimo sve ćelije, uključujući i zaglavlja kolona
i redova, pri čemu se sadržaj zaglavlja/kolona
koristi za oznaku x ose, a sadržaj zaglavlja
redova ide u legendu dijagrama (sa Ctrl ako su
nepovezani)
• Klik na Charts dugme;
• Izabrati Izgled dijagrama
Kada napravimo grafikon, automatski dobijemo tri
nova taba sa alatkama Design, Layout i Format,
sa kojima detaljnije podešavamo grafikon.
28
15
Dijagrami
column (histogram ili stubičasti dijagram) – koristi se da
prikaže različite veličine unutar nekog numeričkog opsega
line – linije su dvodimenzionalni dijagrami za prikazivanje
kretanja neke pojave u odnosu na planirane veličine
pie – pite služe za prikazivanje strukture u % kao komad
pite
bar – odvojeni stubovi, vodoravni ili uspravni, kojima se
prikazuje učestalost vrednosti za različite kategorije
vremenski dijagrami – služe za prikaz rokova kao i trajanje
aktivnosti kod složenih projekata
organizacioni dijagram - služi za prikazivanje
organizacione strukture
29
Paleta Charts
30
16
Paleta Insert
31
Paleta Labels
32
17
Paleta Axes
33
Paleta Background
34
18
Paleta Analysis
35
Primeri dijagrama - Radar
36
19
Primeri dijagrama – Line i Column
37
Primeri dijagrama - 3D Column
38
20
Primeri dijagrama - 2D Column
39
Primeri dijagrama - Scatter
40
21
Primeri dijagrama - Pie
41
Sortiranje redova
Sortiranje redova se može vršiti po rastućem
redosledu (od A do Z ili od 0 do 9) ili po
opadajućem redosledu (od Z do A ili od 9 do 0).
Postupak:
• Kliknite na ćeliju u koloni po kojoj želite da
sortirate.
• Kliknite na Home tab/grupa Editing/dugme
Sort&Filter/ Sort smallest to Largest-Sortiraj po
rastućem redosledu ili Sort Largest to
Smallest-Sortiraj po opadajućem redosledu .
42
22
Zamrzavanje delova ekrana
Kod velikih tabela neophodno je da uvek na ekranu bude
vidljivo zaglavlje, da se ne bi gubila orijentacija. U
Excel-u se to postiže zamrzavanjem okana. To se vrši
tako što se pokazivač postavi na ćeliju ispod reda i
desno od kolone koju hoćemo da zamrznemo.
Izabere se:
View tab/ grupa Window / Freeze Panes
i potom se “zaleđeni” redovi i kolone omeđe tamnim
linijama.
Uklanjanje zamrznutih okana vrši se:
Window / Unfreeze Panes
43