Uzroci reformacije

Objava pape Lava X. iz 1517. o

oprostu grijeha, u zamjenu za

davanje dobrovoljnih priloga za

izgradnju bazilike sv. Petra, izazvala

je kritike.

Osim toga:

visoko svećenstvo izrazito se bogati

dio najviših svećenika (biskupi i kardinali) nisu

školovani za svećenike

sve su to bili preduvjeti za pokretanje promjena koji

dovode do pojave reformacije

Početak reformacijskog pokreta

Njemački redovnik Martin Luther 1517. na vrata

dvorske crkve u Wittenbergu objesio 95 teza.

Teze su bile dio novog

Lutherovog učenja i

tumačenja Biblije.

Martin Luther:

papi ne priznaje vodeću ulogu u Crkvi

svećenicima ne priznaje posebnu ulogu propovjednika

protivi se prodaji oprosta grijeha

osuđuje štovanje svetaca i većinu sakramenata

Crkvu poziva da se odrekne svih imanja

Lutherovo učenje, reformaciju, prihvaćaju:

plemići – žele se domoći crkvenih imanja

građani – sviđa im se ideja o Crkvi kojom će sami

upravljati

seljaci – nadaju se ukidanju

društvene nepravde

Pristaše reformacije dobili su naziv protestanti, jer su

protestirali protiv nastojanja njemačkog cara da ih

drži u pokornosti pape.

Kada je papa Lav X. 1520.

izdao ispravu kojom je

osudio Lutherovo učenje,

Luther je uzvratio njezinim

svečanim spaljivanjem.

Posljedica njegova ponašanja bio je

konačan i neopoziv prekid odnosa s

papinstvom.

Protestantizam se širi po europskim zemljama.

Sredinom 16. stoljeća postaje državnom vjerom u

sjevernoj Njemačkoj, Švicarskoj, Engleskoj i

skandinavskim zemljama.

Reformacijsku

Anglikansku crkvu u

Engleskoj osnovao je

kralj Henrik VIII. iz

privatnih razloga.

Tijekom reformacijskog pokreta došlo je do rascjepa u

Crkvi na protestante i katolike

On se pretvorio u krvave vjerske ratove između tih

dviju strana.

Rat u Njemačkoj završio je 1555. mirom u Augsburgu.

Donesena odluka„čija je zemlja, onoga je i vjera”.

Podanici na imanju morali su prihvatiti vjeru

gospodara ili otići.

Uoči blagdana sv. Bartolomeja 1572. u Parizu i drugim

dijelovima Francuske, došlo je do masovnog pokolja

protestanata.

Najveći vjerski sukob zvao se

Tridesetogodišnji rat (1618. – 1648.)

Zahvatio je gotovo sve europske zemlje.

Na čelu protestantskih država bile su Danska i

Švedska.

Katoličku stranu su predvodili Habsburgovci.

Rat bez pobjednika je završio 1648. Westfalskim

mirom.

Katolici i protestanti dobili su jednaka prava –

načelo vjerske tolerancije.

Vjerski ratovi prestali.

Reformacija u hrvatskim zemljama

Nije naišla na veći odaziv u hrvatskim zemljama.

Hrvati vjerni papi, pruža im pomoć u ratovima protiv

Turaka.

Na čelu države su Habsburgovci - katolici

Najpoznatija osoba protestantskog pokreta iz

Hrvatske je Matija Vlačić Ilirik

PLAN PLOČE

Uzroci reformacije: Bogaćenje Crkve, pad discipline, kupovina crkvenih službi, indulgencija.

Indulgencija-prodaja oprosta grijeha.

Martin Luther 1517. godine objavio 95 teza u kojima osuđuje stanje u Crkvi.

Osporava papu i svećenstvo, ne priznaje sakramente, nije potrebna ispovijed

Plemići, građani i seljaci stali uz Martina Luthera.

Dolazi do rascjepa Crkve na katolike i protestante.

Vjerski ratovi između katolika i protestanata.

Tridesetogodišnji rat – kraj vjerskih sukoba, nastala vjerska tolerancija.