3
3 Sviđa mi se Sviđa mi se Opasnost od samoće i mraka Depresija koja se javlja ili doseže vrhunac u prosincu ima barem dvije moguće i međusobno nepovezane skupine uzroka. Jedna obuhvaća samoću, nedostatak ljubavi ili nemogućnost kvalitetna druženja. U tom slučaju govorimo o blagdanskoj depresiji, iako taj izraz nije službena psihijatrijska dijagnoza. Druga skupina uzroka uključuje manjak dnevnog svjetla Psihologija Kad blagdani donesu tugu Autori: Ozren Podnar, prof. Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar objavljeno u broju 45 (12/05) Vjerski običaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, čestitanja i darivanja, no dio populacije ne osjeća nikakvu radost Prosinac - mjesec čestitanja, darivanja, veselja, ali za one osjetljivije i depresije Prosinac, zbog blagdana i manjka svjetlosti, donosi stresne podražaje koji osjetljivim ljudima pogoršavaju stanje i pretvaraju blago do umjereno neraspoloženje u ozbiljnu depresiju, koja zahtijeva liječničku intervenciju. Vjerski običaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, čestitanja i darivanja, no dio populacije ne osjeća nikakvu radost, naprotiv upada u depresiju koju popularno možemo nazvati blagdanskom. Bilo da im smeta nametanje slavljeničkog raspoloženja, bilo da su sami i nemaju s kime podijeliti tu (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinački mrak, oblake i bljuzgu, mnogi ljudi upadaju u depresiju, koja može biti toliko teška da zahtijeva liječničku pomoć. Uz to, oni koji već imaju depresiju, mogu doživjeti pogoršanje zdravstvenog stanja. Prosinačko umjetno svjetlucanje i užurbanost koja vlada ranjivijima mogu odgoditi depresiju do siječnja, u tom slučaju govorimo o postblagdanskoj depresiji. "Industrija, mediji i religija nameću prevelika očekivanja od blagdana - radosti, blaženstva i idiličnih obiteljskih odnosa, a što su očekivanja i kriteriji viši, to su mogućnosti razočaranja veće. Obećavaju li vam novinski napisi, pjesme i televizijske emisije predivne blagdane, stvarnost vas može udariti posred lica", tvrdi psihijatar Holger Jakobs iz Instituta za afektivne poremećaje u Bremenu. Bauk slobodnog vremena Kao što je nedjelja najopasniji dan za osobe sklone depresiji, tako je prosinac najmučniji mjesec. "Od malena sam prosinac doživljavala kao dugu, mračnu nedjelju, koja je inače moj najgori dan u tjednu", kaže Kristina (34) iz Varaždina, jedna od mnogih koji trpe od blagdansko-sezonske depresije. U skladu s analogijom koja se može povući Vaše zdravlje :: Pregled članka - Kad blagdani donesu tugu http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/806/ 1 of 3 30.3.2015 18:07

Vaše zdravlje __ Pregled članka - Kad blagdani donesu tugu.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

  • 3Svia mi seSvia mi se

    Opasnost od samoe i mraka

    Depresija koja se javlja ili dosee vrhunac u prosincu ima

    barem dvije mogue i meusobno nepovezane skupine

    uzroka. Jedna obuhvaa samou, nedostatak ljubavi ili

    nemogunost kvalitetna druenja. U tom sluaju govorimo

    o blagdanskoj depresiji, iako taj izraz nije slubena

    psihijatrijska dijagnoza.

    Druga skupina uzroka ukljuuje manjak dnevnog svjetla

    Psihologija

    Kad blagdani donesu tugu

    Autori:

    Ozren Podnar, prof.

    Robert Torre, dr. med., spec. psihijatar

    objavljeno u broju 45 (12/05)

    Vjerski obiaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, estitanja

    i darivanja, no dio populacije ne osjea nikakvu radost

    Prosinac - mjesec estitanja, darivanja, veselja, ali za one osjetljivije i depresije

    Prosinac, zbog blagdana i manjka svjetlosti, donosi stresne podraaje koji osjetljivim ljudima pogoravaju

    stanje i pretvaraju blago do umjereno neraspoloenje u ozbiljnu depresiju, koja zahtijeva lijeniku

    intervenciju.

    Vjerski obiaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, estitanja i darivanja,

    no dio populacije ne osjea nikakvu radost, naprotiv upada u depresiju koju popularno moemo nazvati

    blagdanskom.

    Bilo da im smeta nametanje slavljenikog raspoloenja, bilo da su sami i nemaju s kime podijeliti tu

    (nametnutu) radost, ili su jednostavno osjetljivi na prosinaki mrak, oblake i bljuzgu, mnogi ljudi upadaju

    u depresiju, koja moe biti toliko teka da zahtijeva lijeniku pomo. Uz to, oni koji ve imaju depresiju,

    mogu doivjeti pogoranje zdravstvenog stanja.

    Prosinako umjetno svjetlucanje i uurbanost koja vlada ranjivijima mogu odgoditi depresiju do sijenja, u

    tom sluaju govorimo o postblagdanskoj depresiji.

    "Industrija, mediji i religija nameu prevelika oekivanja od blagdana - radosti, blaenstva i idilinih

    obiteljskih odnosa, a to su oekivanja i kriteriji vii, to su mogunosti razoaranja vee. Obeavaju li vam

    novinski napisi, pjesme i televizijske emisije predivne blagdane, stvarnost vas moe udariti posred lica",

    tvrdi psihijatar Holger Jakobs iz Instituta za afektivne poremeaje u Bremenu.

    Bauk slobodnog vremena

    Kao to je nedjelja najopasniji dan za

    osobe sklone depresiji, tako je prosinac

    najmuniji mjesec.

    "Od malena sam prosinac doivljavala kao

    dugu, mranu nedjelju, koja je inae moj

    najgori dan u tjednu", kae Kristina (34) iz

    Varadina, jedna od mnogih koji trpe od

    blagdansko-sezonske depresije.

    U skladu s analogijom koja se moe povui

    Vae zdravlje :: Pregled lanka - Kad blagdani donesu tugu http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/806/

    1 of 3 30.3.2015 18:07

  • od studenoga do veljae, najtamnijeg razdoblja godine. To

    se stanje u psihijatriji zove sezonski afektivni poremeaj

    ili, jednostavnije, zimska depresija.

    Na istu osobu mogu djelovati obje vrste uzroka, a depresiji

    mogu pridonijeti i neki specifini uzroci:

    Prejedanje, konzumiranje vie alkohola nego inae i

    premalo odmaranja.

    Ekonomski stresori, ponajprije nedostatak novca ili

    nerazumno troenje. Mudro je procijeniti koliko moete

    potroiti i drati se te odluke.

    Nedavni gubitak drage osobe, zbog smrti, razvoda, raskida

    ili selidbe. Najbolnije se osjea u vrijeme blagdanskih

    okupljanja, kad nas na njega/nju podsjea prazno mjesto

    za stolom.

    Sjeanje na boine blagdane provedene u veselju. Lijepa

    sjeanja i pomiljanje na neto lijepo kod osoba sklonih

    depresiji nema olakavajui uinak, nego moe ak

    pogorati depresiju.

    Kako razlikovati blagdansku od zimske depresije?

    Ako se javlja samo u vrijeme blagdana ili praznika, dakle

    kad nema uobiajenog radnog ritma i pogoeni ste vikom

    slobodnog vremena i ne znate kako biste ga potroili,

    vjerojatno je rije o blagdanskoj depresiji. Mogli bismo je

    slobodno nazvati i "depresijom slobodnog vremena".

    Provjerite pada li vam raspoloenje i nedjeljom, za

    dravne praznike i tijekom godinjih odmora. Ako je

    izmeu boinih blagdana i nedjelje,

    blagdani donose viak slobodnog vremena,

    koje mnogi ne mogu ili nemaju ime

    kvalitetno ispuniti. Veini slobodno vrijeme

    prua zadovoljstvo, no oni koji su sami i

    nemaju s kime razmijeniti dar ili lijepu rije

    osjeaju se dodatno prikraenima u doba

    godine kad su ljubav i bliskost propisani

    kao drutvena obveza. Ono u to se

    prosjeni graani lako uklapaju, osjetljivim

    ljudima moe biti prava tortura.

    Ljetni odmor takoer donosi rizik jer mnogi

    imaju previe slobodnog vremena, a

    premalo bliskih ljudi ili novca kako bi to

    vrijeme ugodno ispunili. No, to je razdoblje

    dugih dana i lijepog vremena, koji djeluju

    antidepresivno i neutraliziraju razoaranje

    zbog nemogunosti uivanja u ljetovanju.

    Obrnuto, prosinac je, poevi od Svetog

    Nikole, pa preko Badnjaka i Boia do Nove godine, mraan mjesec, a nedostatak svjetla dokazan je

    bioloki imbenik rizika za depresiju. Sezonska (ili zimska) depresija od ranih je osamdesetih godina

    prolog stoljea priznata kao legitiman oblik depresivna poremeaja, a jedno od sredstava kojim se lijei je

    fototerapija, tretman specijalnim lampama s jakim bijelim svjetlom.

    Nekoliko praktinih savjeta za noenje s blagdanskom depresijom

    Nemojte idealizirati blagdansko razdoblje. Ne pokuavajte proivjeti najbolje blagdane u povijesti. Ne

    dajte se zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savren Boi, jer biste se mogli razoarati kad

    stvarnost ne uspije oponaati reklame.

    Napravite popis najvanijih aktivnosti i odredite prioritete. Ne troite previe vremena za pripremu

    samo jednog dana.

    Osigurajte dovoljnu koliinu odmora i rekreacije.

    Pruite podrku i razumijevanje onima koji su izgubili voljene osobe i onima koji su ozbiljno bolesni.

    Svi oni imaju posebne potrebe tijekom blagdana, jer ih mogu muiti misli na ono to im donosi

    budunost.

    Priskoite u pomo onima koji se brinu o nekome. U ovo su doba godine pod poveanim pritiskom.

    Imate li poremeaj prehrane ili problem s ovisnou o alkoholu ili drogi, ne zaboravite da je ovo

    razdoblje godine za vas posebno opasno. Alkohol die raspoloenje samo nakratko, a dugorono

    pogorava depresiju. Zaobiite zabave s mnogo hrane i alkohola ili ih napustite prije ako osjetite

    kako niste dovoljno snani oduprijeti se kunji.

    Ako ste sami ili u ljubavnoj vezi koja vas ne usreuje, kontaktirajte sa to vie ljudi. Obnovite

    izgubljena poznanstva. Poznajete li nekoga u slinoj situaciji, udruite se s njime i krenite zajedno u

    pohode.

    S obzirom na to da manjak svjetla izravno pogoduje nastanku ili jaanju depresije, budite se u zoru,

    drite prostorije dobro osvijetljenima, dignite rolete i razgrnite zavjese.

    Svjetlom do boljeg raspoloenja

    Depresiju pospjeuje manjak dnevnog

    svjetla u studenome i prosincu, a tama je

    najvea upravo u jeku blagdanske sezone.

    Kod veine ljudi zimski pad raspoloenja i

    energije je blag, no kod otprilike pet do 10

    posto njih krai i tmurniji dani izazivaju

    simptome umjerene do tee depresije.

    Slubeni je medicinski naziv za tu boljku

    sezonski afektivni poremeaj, ija se

    Vae zdravlje :: Pregled lanka - Kad blagdani donesu tugu http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/806/

    2 of 3 30.3.2015 18:07

  • odgovor potvrdan, nema vam druge nego nai sebi

    zanimaciju (dodatni posao, hobi, uenje novih vjetina)

    kojom ete popuniti viak slobodnog vremena.

    Ako vas depresija inae ne zahvaa u vrijeme odmora i

    blagdana, nego u kasnu jesen i zimu te ako vam se

    raspoloenje podie kako se pribliava proljee, kod vas je

    posrijedi sezonski afektivni poremeaj, to jest zimska

    depresija. Moe se lijeiti pojaanom izlaganju svjetlu,

    antidepresivima, jaom tjelesnom aktivnou ili

    kombinacijom svega navedenoga.

    engleska kratica SAD (Seasonal Affective

    Disorder) podudara s rijei "tuan".

    U kasnu jesen ljudi koji trpe od sezonske

    depresije postaju potiteniji, iscrpljeniji i

    povlae se iz drutvenih kontakata. Pada

    im libido i opa ivotna motivacija. Manje

    su uinkoviti na poslu i ale se da im je

    opala kvaliteta ivota. Potreba za snom

    raste i za etiri sata dnevno, a pospanost

    prati poveana udnja za ugljikohidratima,

    osobito keksima, kolaima i okoladom.

    Iako uzrok ili uzroci sezonskog afektivnog poremeaja nije precizno utvren, zna se da ima veze sa

    svjetlom i tjelesnim biolokim satom. Pretpostavlja se da svjetlo koje prodire kroz oni ivac do dijela

    hipotalamusa zvanog suprahijazmatska jezgra (SCN), regulira ritam proizvodnje dvaju modanih hormona

    serotonina i melatonina. Izloenost oiju svjetlu aktivira neurone u SCN-u, a tami smanjuje njihovu

    aktivnost. O stupnju aktivnosti tih neurona ovise brojni kemijski procesi koji utjeu na nau budnost,

    aktivnost i raspoloenje.

    Po svjetlu mozak lui vie serotonina, hormona i neurotransmitera koji donose osjeaj spokoja i

    zatienosti.

    Po mraku epifiza proizvodi vie melatonina, hormona pospanosti, a moda, kod osoba s

    predispozicijom, i hormona depresije.

    I sezonska se depresija moe lijeiti antidepresivima, no s obzirom na to da je taj konkretan oblik depresije

    povezan s manjkom svjetla, moe se tretirati i jakim svjetlom. Uinak koritenja jakog svjetla otkriven je

    prije mnogo godina u Danskoj, no ameriki su ga psihijatri uveli u iroku uporabu osamdesetih.

    Izlaganje oiju svjetlu iz posebnih lampi (od 2500 do 10.000 luksa), najbolje rano ujutro, nadoknauje

    prirodni manjak svjetla tijekom kasne jeseni i zime te normalizira modanu kemiju koja se nalazi u

    pozadini depresivna poremeaja. Lampa ili ljemova za fototerapiju u hrvatskim trgovinama nema, ali se

    mogu kupiti u zemljama Europske unije (i narudbom preko Interneta).

    Iako su nuspojave od koritenja lampe za fototerapiju neznatne i rijetke, strunjaci tvrde da tretman valja

    provoditi samo prema psihijatrijskoj preporuci.

    povratak | na vrh

    Vae zdravlje :: Pregled lanka - Kad blagdani donesu tugu http://www.vasezdravlje.com/printable/izdanje/clanak/806/

    3 of 3 30.3.2015 18:07