Vera Kuntner katalog.pdf - Å½idovska opÄina Zagreb.pdf

VER A KUNTNERK O L A Ž I

Gra

d, 1

96

8.

Galerija »Milan i Ivo Steiner«, Palmotićeva 16, Zagreb

8. 11. - 8. 12. 2009.

K_blok.indd 1K_blok.indd 1 23.10.2009 7:48:0023.10.2009 7:48:00

Slikar ica Vera Kuntner ovom izložbom u

Zagrebu i nedavnom retrospektivnom u Varaždinu

obilježava pedeset i pet godina bavljenja slikarstvom.

U Varaždinu je zapravo i ranije počela izlagati svoja

djela, još za vrijeme studentskih dana. Na Izložbi sli-

kara i kipara Hrvatskog Zagorja i Međimurja 1946.

godine izložila je jedno svoje djelo, pa ju ondašnja

kritika u „Varaždinskim vijestima” spominje kao vrlo

mladu autoricu, izuzetnog talenta. Od tada je redovi-

to izlagala na spomenutim kolektivnim izložbama i to

u Varaždinu i Čakovcu, ali i mnogim drugim gradovi-

ma u Hrvatskoj i izvan nje. Od završetka studija

1954. godine izlaže, doduše nenametljivo, uglavnom

na skupnim izložbama u Rijeci, Ptuju, Zagrebu,

Krapini, Murskoj Soboti, Splitu itd. Polako istupa u

javnosti i to 1966. godine samostalnom izložbom u

Rijeci i Varaždinu, te u Karlovcu

1968. I upravo na ovim samostalnim izložbama

bilo je moguće detaljnije upoznati njezin likovni svijet.

Kritičari se vrlo pozitivno odnose spram njezinih

djela. Prvi radovi Vere Kuntner nastali su još za vrije-

me studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

gdje se školovala u klasi našeg poznatog slikara,

također rođenog Varaždinca, Ive Režeka od kojega

uči izuzetno puno, pa još i danas rado spominje

ozbiljnost rada na Akademiji u njezino vrijeme, poseb-

no rada na savladavanju tehnologije, ali i svakog

drugog idejnog nastojanja u obradi forme.

Vera Kuntner završavala je studij u prvom

poslijeratnom razdoblju „tendencioznog realizma“

(1945.- 1952.), a tada je pitanje likovne forme posta-

lo strogo ideološko, sadržaj se izjednačavao s temom

pa istinskom slikaru nije bilo ni lako, ni jednostavno.

Nakon popuštanja te idejno političke doktrine „istoč-

ne“ orijentacije postalo je, pedesetih godina, gotovo

jednako tako normativno i obvezatno iskazati slikom,

pripadnost ponovno izborenoj „modernosti“ i uključi-

vanju u suvremene tokove umjetnosti na Zapadu.

Slikanje u plain- airu, uz sunčanu vedrinu u

Istri, bila je nakon završene Akademije popudbina za

cijeli njezin radni vijek. Ona se nesumnjivo upravo

svojim opusom istarskih veduta uklopila u pejzažiste

hrvatskog juga, iako do danas to mnogim poznavate-

ljima slikarstava i nije dovoljno poznato. Vera Kuntner

pripada onim klasicima hrvatske umjetnosti čije djelo

treba pratiti kroz nekoliko osobnih povijesnih poglav-

lja, preko geometrijskog redukcionizma do lirskog

realizma. Ona propušta povijest kroz filtar svoje

osobnosti, a to je ono što je za umjetnika najvrednije.

SL IK ARST VO VERE KUNTNER

To je posjedovanje raznorodnog interesa koji zapravo

stoji u sistemu, iznađenog unutar nje same, i taj inte-

res, i njezinu osobnost nisu ukrotili nikakvi programi

ondašnjeg vremena. Ona je zapravo kao i mnogi nje-

zini vršnjaci i prijatelji s Akademije / Lj. Filakovac, I.

Filakovac, J. Vresk/ slijedila vlastiti temperament koji

je tražio u ovom slučaju veliku preciznost i tehničku

per fekciju, uvijek na tragu klasičnog, ali osobenog

likovnog izraza. Zato ova slikarica suvereno vlada

brojnim likovnim tehnikama, usuđujem se reći poput

sjajnih velikih majstora slikarstva iz povijesti. U tome

je njezina sigurnost. Stotinjak izloženih djela na njezi-

noj Retrospektivnoj izložbi to potvrđuje.

Izložena djela pokazuju interesantan tematski

raspon bavljenja slikarstvom /vedute, por treti, pejza-

ži, mrtve prirode, imaginarne situacije/, no to ne uka-

zuje samo na širinu u izboru motiva ili na visoku

razinu zanatske per fekcije, već i na snagu naracije.

Kod nje se osjeća iznimna umjetnička aktivnost u

kojoj je motiv uzdignut na razinu misaonosti, poruke,

a ne samo na razinu slikarskog čina. Jer slikanje za

Veru Kuntner nije samo igra sa slikarskim materija-

lom, već bilježenje trenutka koji ostavlja tragove vla-

stite osobnosti. Motiv je ovdje uvijek očuvan uz zabi-

lježene trenutke, tu su i tragovi njegove duboke pro-

življenosti.

Tehniku ulja na platnu, pastel, akvarel i grafički

kolaž primjenjuje do danas. Tematski je već pedese-

tih započela slikati vedute, figure žena i por trete, što

su joj do danas uz motive cvijeća ostali najznačajniji.

Prvo zaposlenje u Kanfanaru (Istra) ostavilo je

na nju najsnažniji dojam, zatim Rovinj, Rijeka pa i

drugi manji gradići u Istri, tako da oni postaju njezina

najsnažnija inspiracija. Možemo reći da se tek s

povratkom u Varaždin 1958. godine ovom motivu

začudnih istarskih gradova, koji najčešće prilagođeni

pejzažu rastu u vis, uvijek iznova vraća.

Njezine prve slike, bile su odlično prihvaćene i

tražene od publike i od likovne kritike. Tako, povo-

dom njezine izložbe u Rijeci 1966. godine dvije

ugledne likovne kritičarke pisale su o njezinom slikar-

stvu vrlo afirmativno, dr. sc. Vanda Ekl i Radmila

Matejčić, možemo reći da je ova akademska slikarica

već tada bila apsolutno prepoznata. Na toj izložbi bilo

je izloženo 28 djela i to po prvi put u tehnici grafičkog

kolaža koji je kao izuzetno zanimljivu tehniku Vera

Kuntner sama otkrila i njom se i danas obilato služi.

Ovom je tehnikom (crno- bijelog odnosa), te jednom

redukcijom, finim harmoniziranjem oblika Vera Kuntner


An

tikn

i me

da

ljon

, 19

65

.

5.

realizirala brojna djela. I u tim suprotnostima svijetlog

i tamnog, svojevrsne discipline i suzdržanosti, stva-

rala se geometrijska čistoća i sklad, a opet i sposob-

nost i osjećaj da se izrazi prolaznost i trajanje.

Transcendentalna atmosfera koju posjeduju mirni

istarski gradići u ovoj slikarici našli su svog sjajnog

interpreta. Tehniku grafičkog kolaža postiže tako da

tiskarsku boju nanosi na foliju, a potom je prenosi na

papir. Tako dobiva rjeđe i gušće rastere odnosa

crnog i bijelog, koji joj kasnije služe za izvođenje

forme na slici. I to stapanje motiva i tehnike našlo je

u njoj pravog prezentanta. Spomenimo slike:

ISTARSKE KUĆE II, 1963., ISTARSKE KUĆE I, 1965.,

GRAD NA OTOKU 1966. Uz ovaj motiv, na prvoj

samostalnoj izložbi 1966. godine, mogao se uočiti

još jedan koji je slikala uvijek: a to je CVIJEĆE. Već

na samom početku bavljenja slikarstvom Vera Kuntner

nastupila je punom snagom svog talenta, kao što i

danas radi. Stoga je u njezinom opusu teško govoriti

o evoluciji i velikim promjenama. Nju jednostavno

prati jedan odgovorni i strogi pristup u rješavanju

forme vrhunskom tehničkom izvedbom. Nekoliko

slika iz ove rane faze možemo smatrati kapitalnima:

GRAD II iz 1966, GRAD III iz 1966. i one predstavlja-

ju početak onog kontinuiteta s obzirom na konstruk-

tivnu metodu izgradnje slike u čijoj je gradbi volumen

i svjetlo ključni element. Istra zabilježena u tim kom-

pozicijama primjer je stroge organizacije kompozicije

riješene monokromatski. Tu se može sagledati konti-

nuitet jedne konstruktivne metode izgradnje slike i


bavljenje volumenom, ali i profinjenim rasvjetama

koje stvaraju atmosferu. Zato, gledajući njezine prve

slike pred nama su panorame iste one stvarnosti koja

je duboko europska. Napušteni gradići prikazani su

horizontalnim nizanjem njihovih fasada. Svaka poje-

dina ploha fasade ili krova prikazane kuće ispunjena

je finim rasterom crno- bijelih točkica grafičke boje.

Sve povučene linije su ravne i sijeku se uglavnom

pod pravim kutom. Ti su prikazi gradova lišeni ljud-

skog bića, to je osjećaj napuštenosti kojom je obu-

zeta i sama slikarica . No, u njezinom opusu zasebno

mjesto zauzima lik žene i to kao samostalni prikaz

figure rjeđe i akt. Njezine slike portreta možda su

najjače povezane sa slikarskom tradicijom Europe,

koju je Vera Kuntner upoznala kroz svoja mnogobroj-

na putovanja. Upravo je njih poduzimala da bi proši-

rila svoje horizonte i ostvarila što veću razinu svojih

likovnih djela. Šezdesetih je godina Vera Kuntner

započela intenzivnije slikati figure žena, vrlo često sa

cvijećem u ruci: DJEVOJKA SA CVIJETOM, 1965, s

voćem: DJEVOJKA S VOĆEM, 1963, pticama: PLAHE

PTICE BLIZANKE, 1966. Jedan poseban dojam osa-

mljenosti struji njezinim ženskim figurama koje se

ističu jednostavnošću (grafički kolaž), gotovo nepri-

stupačnom suzdržljivošću svoje pojave. Ove figure

prenesene su u atmosferu krhke dječje nježnosti s

treperavom i tananom svjetlošću koja im obasjava

lice. Pozadina tih likova obično je sasvim neutralna.

U tehnici pastela se na potpuno originalni način oči-

tovala lirska cr ta njezinog umjetničkog senzibiliteta

pa je motiv cvijeća trajno postao njen interes. Već

vrlo rano nalazimo vrijedne slike ove tematike, i što

vrijeme brže prolazi to njezine slike čitamo bolje, nju

potvrđuje vrijeme jer potvrđuje njezin visoki stupanj

likovne kulture. Planimetrijski red i sustav slike, u

kojem podjednako sudjeluje disciplina likovnih zako-

na i sloboda mašte, tako se usred pretežno uznemi-

renog (po duktusu i boji) suvremenog hrvatskog sli-

karstva javljaju smirene Verine vedute, pejzaži i mrtve

prirode. Buket cvijeća, na primjer, za slikaricu je sku-

pina pojedinačnih bića čije sitne osjećaje postojanja

ona doživljava. S izvanrednim umijećem slika kitice

cvijeća u vazi. Jednim finim osjećajem promatra bli-

stavu svjetlost na staklu i vodi te ostvaruje poseban

Fig

ura

i v

oć

e,

19

63

.

Le

ila i s

takle

ni c

vje

tovi, 2

00

0.


sjaj boje. Način slikanja je živahan i vedar, postaje

upravo sumaran potez pastelom, snažan, brz, blistav.

Ponekad u njezinom opusu susrećemo više verzija

motiva “suhog cvijeća”, no ona modificira odnose,

neprestano mijenja boje i osnove tonaliteta što pred-

stavlja živu igru svijetla po različitim oblicima cvijeća.

Na pejzažima se pak vidi metoda polaganja boje koju

u više mahova slikarica stavlja jednu do druge pa

svaki potez ima svoju preciznu funkciju i svoj pose-

ban tok.

Nije slučajno što Vera Kuntner prvi put javno

nastupa na Izložbama slikara i kipara Hrvatskog

Zagorja i Međimurja jer nju uz druge slikare koji su

izlagali ovako povezano od 1939. godine veže dubo-

ko uvjerenje o socijalnoj funkciji umjetnosti te njezina

odgovornost u preobrazbi društva. Upravo to podra-

zumijeva i iskreno suosjećanje sa svijetom „malog “

čovjeka. Ona na oba ova zahtjeva humanosti odgo-

vara po svom karakteru i moralu slikajući skroman

stručak cvijeća iz bašče, možda suho, poljsko, goto-

vo nikada ruže. Kada je riječ o portretima, kojih je

naslikala nekoliko, uvijek možemo govoriti o domi-

nantnoj psihološkoj percepciji .

Razvoj ove slikarice tekao je relativno mirno,

tako teče i danas. U najkreativnije prikaze pojedinih

segmenata likovnog opusa Vere Kuntner treba spo-

menuti predgovore Nade Pilar, Radmile Matejčić,

Vande Ekl, Enesa Quiena i mnogih drugih.

Možemo zaključiti da je slikarstvo Vere Kuntner

duboko humano i umjetnički izuzetno vrijedno.

Mirjana Dučakijević

Zvo

nik

, 19

68

.

Gra

d, 1

96

7.


Gra

d I

II, 1

96

5.

FIGURA I VOĆE, 1963.grafički kolaž, 64 x 42 cm

Inv. br. GMV GS 126

vl. Galerija starih i novih majstora, Varaždin

DVA PROFILA, 1963.grafički kolaž, 64,5 x 37 cm

sign: g.d.k. V. Kuntner 1963.

vl. Milan Horvat, Varaždin

ANTIKNI MEDALJON, 1965.grafički kolaž, 44 x 44 cm

sign: d.d.k. Kuntner 65.

vl. FIMA GRUPA, Varaždin

GRAD II I, 1965.grafički kolaž, 65,5 x 40 cm

sign: l.k.d. Kuntner 1965.

vl. Galerija starih i novih majstora, Varaždin

PREPLAŠENA PTICA, 1966.grafički klaž, 66,5 x 45,5 cm

sign: l.k.d. V. Kuntner 1966.

vl. autora

IMAGINARNI GRAD, 1966.grafički kolaž, 38 x 77 cm

sign: d.l.k. V. Kuntner 1966

vl. FIMA GRUPA

STARA IKONA, 1966.grafički kolaž, 77 x 35,5 cm

sign: d.l.k. V. Kuntner

vl. Galerija starih i novih majstora

GRAD, 1967.grafički kolaž,57 x 40,5 cm

sign: d.d.k. v.Kuntner 1967.

Inv.br. GMV GS 443

vl. Galerija starih i novih majstor, Varaždin

NIZOZEMSKI PORTRET, 1967.grafički kolaž, 42 x 34,5 cm

sign: d.d.k. V. Kuntner

vl. autora

GRAD, 1968.grafički kolaž, 52 x 52 cm

sign:d.d.k. V. Kuntner

vl. CONING, Varaždin

ZVONIK, 1968.grafički kolaž, 91 x 32 cm


vl. autora

VEDUTA PTUJA, 1969.grafički kolaž, 46 x 88,5 cm

sign: d.k.d. V.Kuntner 1969.

vl. autora

KLASIČNO, 1986.ugljen na papiru, 47 x 40 cm

sign: d.d. k. V. Kuntner

vl. autora

FIGURA IZ PROFILA, 1986.ugljen na papiru, 62,5 x 40 cm


vl. autora

ŠKOLJIĆ, 1995.grafički kolaž, 33 x 30,5 cm

sign: d.l.k. V.Kuntner

vl. autora

GRAD II, 1997.grafički kolaž, 35 x 26 cm

sign:d.d.k. V. Kuntner

vl. autora

GRAD II I, 1997.grafički kolaž, 36,5 x 29 cm


vl. autora

HOMMAGE PISANELLU, 1997.grafički kolaž, 38 x 30,5 cm

sign: d.k.d. V. Kuntner 97.

vl. autora

GRAD NA OTOKU, 1997.grafički kolaž, 30,5 x 29,5 cm

sign: d.l.k. V. Kuntner 97.

vl. autora

OSAMLJANA, 1997.grafički kolaž, 37 x 33 cm

sign: d.d.k. V. Kuntner 97.

ISTARSKE REMINISCENCIJE, 2000. grafički kolaž, 34,5 x 19 cm


vl. autora

RABBI, 1999.grafički kolaž, 16,5 x 13 cm


vl. autora

LEILA I STAKLENI CVJETOVI, 2000.cr tež ugljen, 66 x 39,5 cm


vl. autora

NOKTURNO, 2001. grafički kolaž, 39 x 34 cm

sign: d.d.k. V.Kuntner 2001.

vl. autora


S A M O S TA L N E I Z L O Ž B E

1966.Mali salon –Rijeka

1966.Galerija slika Varaždin

1968.Kulturni centar Karlovac- Mala dvorana

1983.Izložbeni salon knjižnice Varaždin

1994.Galerija Garestin Varaždin

2001.Galerija starih i novih majstora Varaždin,

Mapa serigrafija

2002.Rudarska i kemijska škola Varaždin

2009.Gradski muzej Varaždin

B I O G R A F I J A

Slikarica Vera Kuntner rođena je 23. siječnja

1924. godine u Karlovcu. Slikarstvo je studirala u

Zagrebu na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je i

diplomirala u klasi profesora Ive Režeka 1954.

godine. Od 1954. do 1956. godine radila je kao

likovni pedagog u Kanfanaru, a od 1956. do 1958.

u Rovinju. Gotovo cijeli radni vijek provela je na

varaždinskoj gimnaziji gdje je svojim zanosom u

pedagoškom radu upućivala generacije mladih na

ljubav prema umjetnosti. Brojni njezini učenici

postali su ugledni slikari, kipari i povjesničari

umjetnosti.

Uz pedagoški rad stalno se bavi slikarstvom.

Njezin opus broji izuzetno puno djela nastalih u

tehnici ulja na platnu, grafičkom kolažu, pastelu,

akvarelu i grafici. Slike Vere Kuntner nalaze se u

brojnim privatnim i javnim zbirkama diljem svijeta.

Izlagala je na brojnim skupnim izložbama od kojih

se najradije sjeća onih „ Kipara i slikara Hrvatskog

Zagorja i Međimurja“. Samostalno je izlagala u

Rijeci, Varaždinu i Karlovcu.

Za svoj likovni i pedagoški rad primila je broj-

ne nagrade i priznanja.


Nakladnik: Židovska općina Zagreb, Palmotićeva 16, Galerija “Milan i Ivo Steiner” Za nakladnika: dr. Ognjen Kraus Predsjednica Savjeta Galerije: Vera Dajht – Kralj Predgovor: Mirjana Dučakijević Organizacija izložbe: Vedrana Kršinić Fotografije: Davor Puttar, Andrej Švoger Postav izložbe: Vera Dajht – Kralj, Vedrana Kršinić Urednica kataloga: Vedrana Kršinić Tisak: Tiskara Kolarić Naklada 200 primjeraka Izložba je realizirana u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin

Ra

bb

i, 19

99

.


Documents

Vera Kuntner katalog.pdf - Å½idovska opÄina Zagreb.pdf