6
Univerzitet u Nišu Mašinski Univerzitet u Nišu Mašinski fakultet u Nišu fakultet u Nišu TEHNIČKI MATERIJALI TEHNIČKI MATERIJALI Nemetalne materije Nemetalne materije Vežba VI Vežba VI INDUSTRIJSKA VODA INDUSTRIJSKA VODA ______________________ ______________________ ____________ ____________ Overio: Overio: Niš, 27.8.2022.

vezba_6-izvestaj

  • Upload
    milan

  • View
    217

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

6

Citation preview

Univerzitet u Niu Mainski fakultet

Univerzitet u Niu

Mainski fakultet u Niu

Veba VI

INDUSTRIJSKA VODA

TEHNIKI MATERIJALI

Nemetalne materije

Univerzitet u Niu Mainski fakultet u Niu

TEHNIKI MATERIJALI

Nemetalne materije

Veba VI

INDUSTRIJSKA VODA

______________________

____________

Overio:

Datum:

1. Uvod

Pod tvrdoom vode se podrazumeva sadraj kalcijumovih i magnezijumovih jona koji se nalaze u ravnotei sa svim prisutnim anjonima u njoj, odnosno sadraj rastvorenih soli kalcijuma i magnezijuma u vodi. Tvrdoa vode moe biti:

(1) karbonatna tvrdoa (KT), koju ine bikarbonati kalcijuma i

magnezijuma: Ca(HCO3)2 i Mg(HCO3)2 prisutni u vodi,

(2) nekarbonatna tvrdoa (NT), koju ine ostale soli kalcijuma i

magnezijuma rastvorene u vodi i

(3) ukupna tvrdoa (UT), koja je jednaka zbiru karbonatne i nekarbonatne tvrdoe, odnosno koju ine sve soli kalcijuma i magnezijuma rastvorene u vodi:

UT=KT+NT.

Ukupna tvrdoa se takoe moe predstaviti kao zbir kalcijumove tvrdoe (CaT), koju ine sve kalcijumove soli rastvorene u vodi i magnezijumove tvrdoe (MgT), koju ine sve magnezijumove soli rastvorene u vodi:

UT=CaT+MgT.

Takoe su bitne i anjonska tvrdoa (AT), koja predstavlja zbir koncentracija hlorid, sulfat i nitrat jona izraenim u jedinicama tvrdoe:

AT=T(Cl-)+T(SO42-)+T(NO3-)

i bazna tvrdoa (BT), koja je jednaka je zbiru karbonatne, anjonske i tvrdoe koja potie od alkalnih bikarbonata:

BT=KT+AT+AKT.

Postoji vie jedinica kojima se izraava tvrdoa vode, a jedna od njih je nemaki stepen tvrdoe (od): za vodu se kae da ima jedan nemaki stepen tvrdoe (1 od), ako se u 1l nalazi rastvoreno 10mg CaO.

Jedan od najznaajnijih (hemijskih) pokazatelja kvaliteta vode je pH vrednost. Ova vrednost predstavlja merilo kiselosti ili bazinosti vode uopte. Njeno uvoenje se zasniva na koncentraciji vodonikovih jona u vodi, pa se pH vrednost definie kao negativni logaritam koncentracije vodonikovih jona u vodi:

pH=-log[H +].

2. Opis eksperimenta

pH vrednost

Reakcija rastvora

0

Jako kisela

1

2

3

4

Slabo kisela

5

6

7

Neutralna

8

Slabo bazna

9

10

11

Jako bazna

12

13

14

Skala pH vrednosti

Odreuje se ukupna tvrdoa vode titracijom kompleksonom III (KIII). U erlenmajer se sipa 100ml vode za ispitivanje kojoj se doda 5ml pufera i na vrh noa eriohroncrnog T. Dobija se obojenje bledo-ljubiaste boje. Titracija pripremljene smee se vri kompleksonom III do promene boje uzorka iz ljubiaste u plavu jednom kapi. Utvrdi se koliina utroenog kompleksona III.

3. Obrada rezultata

Ukupna tvrdoa vode se odreuje iz relacije:

UT=5,6VKIII,

gde je:

UT-ukupna tvrdoa vode, od i

VKIII-utroena zapremina kompleksona III, ml.

Ni, 25.3.2014.

Kandidat:

Strana 4/4

Overio:

_______________________