Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SMRT FAŠIZMU — SLOBODA NARODU I
V i j e s t iMSB DAJE , jr. IW. ». FROMTA OKRCJ6 ŠIBBIVIK
B r o j 211 Š ib e n ik , s u b o ta 27. I. 1945. Godina III
CIJENA 20 KUNA
„Z astava slobode i bratstva, zastava petokrake zvijezde koja je nadahnjivala i danas potstrekava južn oslovenske narode na herojska pregnuća — uzdignuta je visoko na jarbole naših brodova pronoseći slavu N O B -e i Titovih heroja po svim morima i oceanima",„Započeli su odlučni bojevi za Hitlerovu Njemačku. Na obalama Odre / Baltika rješava se sudbina Trećeg Reicha. O d Danziga do mađarskih ravnica tutnje p o
bjedonosni topovi Crvene armije
1 5 " D A N A N A S T U P A N J A C R V E N E A R M IJ E
Poslije 150 godina Nijemci na svome teritoriju osjećaju težinu ratnib pustošenja. Rat je prenijet na teritorij zemlje u kojoj je organizovan najveći pokolj u historiji ljudstva. Zahvaljujući pobjedama Crvene armije, njenoj ogromnoj snazi, Nijemci su razbijeni- i posljednja faza rata odigrava se danas na njihovom teritoriju.
Ono što iznenađuje u ovoj ofenzivi, to je ogromna brzina sovjetskog nadiranja. Iako smo mi naviknuti na munjevito napredovanje Crvenih trupa, sadašnja zimska kampanja pokazuje da su snage Crvene armije beskrajne i da će ona na koncu rata d oć i, na vrhunac svoje moći.
Hitlerove! su likova/i dva dana svog ardenskog nastupanja. Zatim je slijedilo razočaranja, ali pravi i odlučni udarac došao je sa istoka. Silna njemačka obrana, koja se prostirala od Memela preko granice Istočne Prusije, Mazurskih jezera, Nareva, Visle i Karpata razbijena je kroz nekoliko sati snažno organizovane artiljerijske vatre. Nijemci su bez sumnje majstori u gradnji utvrda. Oui su ta utvrđenja pojačali nizom rovova, bod/jl. kave žice i svim vojnim obrambenim sredstvima, ali i Rusi sn poznati majstori artiljerije. Iz historije je poznata u- daruost ruske artiljerije. Sovjetski Savez je pojačao, organizirao i dopunio malj crvenih topova. Sovjetski tankisti, mitraljesci, pješaci postali sn majstori oružja. Izgleda kao da se natječu tko će prije stići u Berlin. Tempo sovjetske ofenzive je nepoznat a historiji sa- vromenih ratova. N a fronti koja se prostire na preko 1.400 km, sovjetski borci nemilosrdno tuku neprijatelja i upravo ga gone na zapad. Uostalom zimska ofenziva je tek počela. Jedva je 14 dana što je maršal Staljin objavio proboj njemačkog fronta.
Ofenziva je započela probojem njemačkog ironta na sandomjeršhom mostobranu. Taj uspjeh postigle su trupe maršala Konjeva. Udarcu na južnom olsjeku slijedilo je munjevito napredovanje u oblasti južno i sjeverno od Varšave. Oslobođena je Varšava, prijestolnica patničke Poljske. Prelaze redom I, n i IH bjeloruska armija u ofenzivu. Njemački front pretvara se u ogromnu pukotinu kroz koju upravo juri sovjetska motorizacija i pješadija. Slomu njemačkog fronta u Poljskoj s/ijedi slom u Istočnoj Prusiji. Pada Tilsit, Insterburg, II bjeloruska armija probija front na južnoj granici Istočne Prusije, zauzima gradove Allenstein, Lyck, Mohrungen i kliješta maršala Rokosovskog nalaze se pred potpunim opkoljavanjem onih njemačkih snaga, koje se još nalaze u predjelu glavnog grada Istočne Prusije, Koenigsbergom. Preko 200.000 Nijemaca i ostaci 30 njemačkih divizija na Baltiku osuđeno je na propast.
Njemački front u Po/jskoj tokom 14 dana zimske kampanje pomakao se na zapad preko 300 km i Crvene su trupe prodrle u veliki njemački industrijski i rudni bazen Šleziju.
I bjeloruska armija prodire neviđenom brzinom prema Poznanju i Pomeraniji u Njemačkoj. Veliki gradovi Lodz, Kutno, Wloklavek, Bydgozcs. Gniezno i hiljade drugih manjih gradova i sela padaju pod udarcima trupa maršala Žukova. Jedinice
maršala Konjeve žure se da što prije stignu u Ber/in. Oni su na tom putu zauzeti starodrevni poljski grad Krakov, Czestochovu, Tarnowitze, probile silna njemačka utvrđenja na granici Šlezije, prodrle u Njemačku i na fronti od preko 100 km izbile na rijeku Oder zauzevši njemačke gradove: Kreuzburg. Bernstadt, Rosenberg, Trachenberg i preko 1000 drugih njemačkih mjesta. Najveća pobjeda trupa I ukrajinske armije svakako je zauzimanje velikog industrijskog grada i silne njemačke tvrđave, grada Oppeln, dok su druge jedinice izbile pred veliki njemački indutrijski centar Bres- lau, koji je prije rata brojfo skoro milion stanovnika. Trupe IV ukrajinske armije napredujući kroz neprolazne predjele- Karpata zauzele su važna nalazišta ben. zina, te su time Njemačku lišili i posljednjih sporednih izvora benzina, tog najpotrebnijeg goriva za modernu armiju. Upravo maršal Staljin objavljuje još jednu pobjedu Crvenih trupa, koje su probile njemački front sjeveroistočno od Miskolca.
Š/ezija je davala Njemačkoj ratnoj mašini 2/5 ugljena, 1/5 čelika, veliku količinu poljoprivrednih i industrijskih mašina, kemijskih proizvoda. Istočna Prusija je zemlja velikoposjeda pruskih vlastelina; istočnopruski gradovi su bogati ve/ikim industrijskim poduzećima. A što je najvažnija, i Istočna Prusija i Šlezi- ja su predjeli hitlerovog njemačkog Rajha; germanski imperijalizam izvire iz pruske nadutosti. Prusija je Hitler, Prusija je Vaterland hitlerovaca. Danas glavni grad svjetskog pokolja, užasa i strave udaljen je samo nekih 200 kilometara od na- predujućih Crvenih jedinica.
General Ditmar, Hitlerov glasonoša, vapi nad razbijenom istočno njemačkom branom i Crvene trupe kao poplava prodiru preko njemačkih nasipa. Jedno što Ditmar zaboravlja, a to je, da su baš on i njegovi gospodari krivi ovom velikom svjetskom pokolju, uništavanju, a na kraju i slomu Njemačke. Sa Crvenom armijom stupaju veliki osvetnici, koji će kazniti Hitlerove izvršivače zločina iz maj- danpeških krematorija, katinskih grobni
ca, za sva poniženja, patnje i pustošenja. Da, gospodin Ditm ar i drugi berlinski rukovodioci masovnih ubistava treba da znaju, da je početak osvete započeo i to baš u njihovoj zemlji. Ne samo hitlerovi dže/ati, već i on sam i svi njegovi pomagači nalaze se pred vješalima. Ista ona vješala, kojima je on vješao po Evropi narodne rodoljube sagradiće pobjednička Crvena armija u Berlinu.
Sa pobjedama Crvene armije dolazi dan potpunog oslobođenja porobljenih naroda Evrope. I baš zato, što su se borili za pravednu stvar, za slobodu svoje domovine, za slobodu svih naroda, Crveni su vojnici nepobjedivi, beskrajno jaki i danas se nalaze na putu u Berlin. Berfin je blizu i svakim danom postaje bliži . . .
Ono što zadivljuje i oduševljava sve nas, koji pratimo munjevito napredovanje Crvenih trupa, to je brzina. Sjajne pobjede Crvene armije navješćuju svim narodima Evrope da je au oslobođenja blizu. Svakodnevno tutnjava moskovskih topova objavljuje nove sjajne pobjede.
Breslau, Poznanj, D asrig j Kceaigsfcerg su posljednja u p o rn a ;rređ Bernu om.
Strelovitim napredovanjem Crvene su trupe izbile na Baltik
ISTOČNA "RUSIJA OTSJEČENA JE OD CENTRALNE NJEMAČKE
M oskva, 27. siječnja. M aršal S taljin jučer je objavio 3 dnevne zapovijedi o velikim pobjedam a C rvene arm ije:
D nevna zapovijed K O M A N D A N TU I I I I B JELO R U SK E FR O N T E A R M IJ- | SKOM G EN E R A L U C ER N JA K O V -
ŠKOM I N A Č E L N IK U ŠTABA G E N ER A L PU K O V N IK U PETRO V -
SKOM :T rup e I I I bjeloruske fron te , danas
26- siječnja, zauzele su u bojevim a g radove: A LL E N B U R G , T A PIA U iLOW TZEN, jaka uporišta koja štite p rilaze ka glavnom gradu Is točne P ru sije Koenigsbergu.
D nevna zapovijed K O M A N D A N TU I I B JELO R U SK E FR O N T E M A R ŠALU ROKOSOVSKOM I N A Č E L
N IK U ŠTABA G EN E R A L -L A J- TN A N T U BOG OLJU BOV U:
T rupe I I bjeloruske fro n te produ- žavajući m unjevito ofenzivu, danas,
I 26. siječnja, osvojile su gradove u Is točnoj Prusiji: M U E H L H A U SE N , MA- R IE N B U R G , STU H M , važne uporišta njem ačke obrane i pošto su prodrle na obalu Baltičkog M ora, zauzele grad T O L K E N M IT , te na ta j način
| odrezale Istočnu Prusiju od centraln ih pred jela N jem ačke.
I D nevna zapovijed K O M A N D A N T U I U K R A JIN SK E A R M IJE M A RŠALU K O N JE V U I N A Č E L N IK U ŠTABA A RM IJSK O M G EN E R A L U SOKOL
SKOM :T rupe I ukrajinske fron te , danas, 26.
siječnja, na juriš zu zauzele veliki industrijski cen ta r Slezije grad H IN -
j D EN B U R G , značajno kom unikaciono čvorište i jako uporište nepijateljeve obrane.
U redovitom izvještaju SOVIN- FO RM BIRO -a, objavljeni su gubitci N ijem aca u razdoblju od 11 do 24 siječnja- N ijem ci su im ali slijedeće gubitke u ljudstvu i tehnici:
U ništeno: 442 aviona, 3.490 topova, 2.138 tankova i m otorizovanih topova, 2-960 bacača, 9.570 m itraljeza, 24.960 kam iona. G ubitci u m rtvim a za to vrijem e iznašaju 295.000 oficira i vojnika. Za isto vrijem e zaplijenjeno: 150 aeroplana, 857 tankova i m otorizovanih topova, 4-472 topova, 4.4-20 bacača, 16.440 m itraljeza i 9.059 kam iona. U- kupno je zarobljeno 86-330 vojnika i oficira.
Tekst sporazuma između maršala Tita i dra. Ivana Šubašića
Stojim o na principu dr-žavnog kontinu ite ta Jugoslavije, što je izraz m eđunarodnog pravnog gledišta i volje svih naroda Jugoslavije i pokazano u njihovoj 4-godišnjoj borbi za dem okratsku federativnu zajednicu. Pošto je Ju goslavija p riznata u svom starom obliku, m i ćemo p re tstav lja ti svoju zem lju u svim aktim a državne politike dok ne dobije konačno ustavni oblik. •
D a bi se izbjeglo svako zaoštravanje odnosa, sporazum ili smo se da kralj ne u lazi u zem lju, dok narod o tom ne odluči, a u njegovoj odsutnosti v last vrši kraljevsko nam jesništvo. K raljevsko najesništvo postav lja se na prijedlog vlade, a po pristanku m aršala Jugoslavije Josipa B roza-T ita i d ra Ivana Šubašića-
K raljevsko nam jesništvo polaže zakletvu kralju , a v lada narodu.
U sporazum u izm eđu pretsjedn ika N acionalnog K om iteta oslobođenja Jugoslavije m aršala Josipa Broza'-Tita i p retsjednika kraljevske vlade d ra I- vana Šubašića, a u punoj saglasnosti sa A V N O J-em sastav lja se v lada:
1. Pretsjednik, 2- Podpretsjednik , 3. M inistarstvo vanjskih poslova, 4. unutarn jih poslova, 5. narodne odbrane, 6. pravde, 7. prosvjete, 8- financija, 9. trgovine i indust-, 10. saobraćaja, 11. pošta, telef. i telegr., 12. šum a, 13- rud nika, 14. poljoprivrede, 15. socijalne politike, 16, narodnog zdravlja, 17. građevina, 18. za obnovu zemlje, 19- ishrane, 20- inform acija, 21. kolonizacije, 22. za konstituan tu , 23. bez portf. za S-biju, 24. bez po rtf. za H rvatsku, 25: bez portf. za Sloveniju, 26. bez l>ortf- za C rnu G oru, 27. bez portf. za M akedoniju 28. bez portf. za Bosnu i H ercegovinu.
T akav obim vlade ostaje u Jugoslaviji do odluke ustavotvorne skup
štine to jest, do donošenja konačnoga ustavnog uređen ja države. N ova vlada objavit će deklaraciju osnovnih p rava o dem okratskim slobodam a i garanto- vat će njihovo sprovođenje. Poštivat će se lična sloboda, sloboda vjerois- povjesti i savjesti, sloboda zbora i dogovora, udružen ja i štampe- N aro čito će biti naglašena i garan tovana sloboda p rava vlasništva i p riva tne inicijative.
Svaka p rev last jednog naroda nad drugim narodom u nu ta r d ržavne zajednice b it će isključena, a garan tovat će se puna sloboda, kako je to riješen* na I I zasjedanju A V N O J -a.
P retsjednik N K O J Josip Broz-Tito P retsjednik k ralj, v lade:
dr. Iv an šubašić
Izvještaj NOV i POJ o operacijama za 26. I:
Beograd, 27. siječnja — U pravcu Podravske S latine i D onjeg M iholjca naše su jedinice poboljšale svoje položaje U borbam a u Podravini za posljednjih 5 dana ubijeno je 3-043 vojnika i oficira.
U istočnoj Bosni na području Bije- ljine ubijeno je 70 N ijem aca, dok je za- plijejeno 7 m itraljeza, 2 radio stanice i drugi ra tn i m aterijal- Odbijen je ispad neprija te lja iz Brezova Polja uz teške gubitke u ljudstvu i tehnici. N a sektoru V lasenice borbe i dalje tra ju .
U dolini r i j e ' ' ' Bosne naše su jedinice izvršile n iz •: ^paila na neprijateljsk i saobr 'o d Zcnice likvidirano jeup.oii.0 riica kojom prilikom ubijeno je 55 -.ijcmaca i ustaša, ^-ilikom napada ; . uvije neprijateljske, kolone u- bijeno ■ 270 fašista, a un išteno: 19 kola, 2 k iona i 3 rad io stanice. Z aplijenjeno oružje i r&tria otprem a.
Strana 2 V I J E S T I Broj 11!
P rire d b e i predavanjal l l C K l m L O i l C f lVisoka, ali n e preveć, mršavocrna
spodoba u odijelu gavranove boje šetala se je kom otno kroz naš okrug, a naročito kroz selo Vodice • za £itavo vrijem e ©kupatorovog krvavog režima. V ladanje i držanje toga tipa, za ono vrijeme, bilo je baš onakvo kako je želio okupator, je r je njem u takav stav najviše koristio, a narodu najviše štetio . T aj stav poznat je dobro našem narodu i narod odavna za takove kaže: »Bože, čuvaj me od p rija te lja a od neprijatelja ću se sani čuvati.« Eto, jedan od takvih narodnih p rija te lja bio je i gospodin Ivo G rgurev. On se je prikazivao za čitavo vrijem e okupacije narodnim prijateljem , a . u stvari bio je onaj, koji je na najbezdušni- jl način zabijao narodu nož u leđa. On .se je, na riječima, prikazivao slatkim kao med, a u suštini on je bio jedan od onih najgorih zlotvora. Koristeći svoje zvanje i položaj, u ulozi nekog sveca u tješitelja i pomoćnika puka, on je istovrem eno sa licem jernom utjehom ispitivao > i saznavao je mišljenje i rad pojedinaca, a preko toga i rad čitavog sela. A onda je sa svojim ostalim pomagačima kovao planove za napad na narod. T a j z/očinac u svojoj podm ukloj rabot da se što bolje zamaskira, zauzeo se je tu i tam o za nekog pojedinca. On će time pokušati da pere svoj zločin, on će pokušati da um anji svoje zločine, koje je nanio narodu kao cjelini. M eđutim svatko zna da se je On oduvijek družio i sastajap sa zločincima kao što sto: . Joso i Miše Šprljan, Ferara . . ., a koji su krivi za mnoga i mnoga zločinstva, koja je o- kupator počinio nad našim narodom . On je skupa s njima izdajica, je r oni su zajednički kovali sve planove, oni su zajednički davali podatke Švabama, i to, kako o pojedincu tako i o čitavom radu sela i o svim po/ožajima. Svi su oni, odavna poznati kao ustaški nastro jena banda, koja je još 1940 godine pisala po zidovima fašističke parole. G ospodin Ivo je poznat kao otac i duhovni vođa te bande. O n se toga ni ne odriče.
I sve ono što se je danas kod njega o tkrilo samo je mali d io onoga rada, one izdaje, koju je sa svojom grupom počinio.
N jega ništa ne potresa ni ne zaustavlja na tom zločinačkom putu. N i junačka sm rt bratova, koji pada od rti'ku okupatora, ni strije ljan je mlade sna je, koja iza sebe ostavlja dvoje nejačadi, kao ni s trije ljan ja sto tine drugih. O n ostaje ono š to je bio, ono što je izučio: fašista u službi stranog fašističkog zavojevača..„ .O n ne samo da je jedan od onih petokolonaša, koji su još prije rata doziva/i H itlera i M usol/nija u našu zem lju, i ne samo da im je služio do .posljednjeg dana bijega, već je on i onaj, -koji je u tom e pravcu nastavio svoj protunarodni rad nakon oslobođenja. ....U čenom tvrdoglavošću on brani zločince, a njihova zlodjela hoće da prepiše svome bratu i svome narodu. Ne radi se kod ovog gospodina o jednoj mom entalno j 1 neprom išljenoj grešci, a niti o nekoj literarnoj osobenosti, već se ovdje radi o okorjelom zločincu sa bezbroj zločina i kao takvom treba najoštrije suditi.
G ušte Špr/jan
RHRODIIf ŠK91SK istanje N akon oslobođenja kotara
K istanje narodne vlasti posvetile su veliku brigu narodnoj prosvjeti. U toku od nepuna 3 r.-j<jse..3 popravljen.« u- i za- počelo radom 25 osnovnih škola sa 30 nastavnika. 11 nastavnika su stručnjaci dok su ostali omladinci i omladinke, koji su svrši/i učiteljski kurs nedavno održan u K istanjam a.
Z a vrijem e bivše Jugoslavije na kotaru Kistanje postojalo je samo 14 osnovnih škola. Danas su otvorene škole u mnogim mjestim a gdje prije nisu postojale, a u planu je •jtv.iri.i c unallabetskih tečajeva po svim selima gdje to potrebe budu iziskivale, D jeca rado pohađaju škole, a narod je o tvorenje škola primio sa velikim zadovoljstvom.
Popravljajmo naše puteve i c e s te !
Svečana priredba povodom godišnj ice rada Kazališne družine
‘ Okružnog i’iOO a Šiuenik
Šibenik — Ovih dana se u izlogu foto- sekcije O kružnog N O O -a pojavila zbirka dokum entovanih fotografija, ko je i- lustriraju rad d iletantske sekcije O kružnog N O O -a Šibenik kroz godinu dana. Fotografije, iako mnjobrojne, živom snagom i neposredno govore o plodnom rodoljubivom radu na .polju kulturnogpodizanja i narodnog os/obođenja.
Priredbe su davane u kućama bez krova, koje. je okupatorova ruka zapalila; sva sredstva bila su ograničena; šatorska kriia i padobrani savezničkih avijatičara služili su kao zastori i kulise. Ali s tih primitivnih narodnih pozornica širila se kroz narod sveta riječ o tpora i borbe za ■ slobodu svake stope rođene grude.
Povijest će govoriti o radu i plodovimapartizanskog kazališta u ovim danim aoslobodi/ačkog rata..
Fotografije su pobudile razum ljivi interes.
i t
Izvedbom G ogoljeve »Ženidbe« Kazališna družina Okružnog N O O Šibenik, izvojštila je veliku sjajnu pobjedu. Tom svojom priredbom stala je ona uz bok gjlumcima-profesionalcima. Po prvi pu t u njihovu radu o s je tili ' smo ozbiljan i stručan rad režije. O vaj uspjeh neka bude putokazom onima, koji su odgovorni za kazališni život Šibenika: imamo sposoban glumački m aterijal, k o ji’ je dokazao da je u stanju da oživotvori i da riješi i najteže kazališne zadatke, ako radi pod rukovodstvom stručnog i Iskusnog redatelja. Osigurati saradnju jednog takovog znači za m lado šibensko kazalište udariti putem napretka.
U prem ijeri Gogoljeve »Ženidbe« čitava družina je bila na visini. Z a M atu | Relju može se reći da je najviše odskakao sa svojom zbilja dobrom kreacijom Žvakala, koja bi bez malenih nedostataka bila besprijekorna. Preko neznatnijih nedostataka čitavog ansam bia može se
■ mirne đ uše 'p reć i, ako se na izvedbu gleda uzevši ,u obzir da su naši glumci najvećim ' dijelom otkrili i produbili svoj {alenat kroz godinu dana rada pod svima dobro poznatim uslovima partizanskog rata.
R edatelj drug K ufijaro je svoj zadatak vrlo dobro riješio kroz ciglih šest dana rada. N aročito se dobro dojm ila, za našu sredinu neobična novost, da nije tražio jeftinih aplauza.
Rad režisera, neophodno potrebitog koordinatora izvedbe; kojem je povjerena analiza, tum ačenje i najveća zadaća: da. scenski dade izražajni ob/ik autorovim mislima, ta j rad je ono što je najpreče i najneophodnije našim glumcima, koji su ovom priredbom obećali da će pod
I iskusnim I stručnim rukovodstvom dati | od sebe sve što traži nova naša pozorni- j ca, na jv jern ije ogledalo našeg novog kul
turnog života. vv.
Predavanje na Narodnom sveučiliš tu
U maloj sali Doma kulture u u torak navečer u organizaciji N arodnog sveučilišta održao je drug Leo Geršković predavanje o izgradnji narodne vlasti. P redavač je na vrlo zanim ljiv i jasan način prikazao početak stvaran ja N O O -a i daljnji njihov prirast u organe prave i istinske narodne vlasti.
Drug Geršković kaže da je potrebno da narod što više sudjelu je u organima vlasti, pa da bi narod zaista osjetio da je naša vlast, narodna i njegova, potrebno se je što ’-ešćs s nari. đr.m savjetovati po svim pitanjim a. M oramo ići za • tim da što više dem okratiziram o našu narodnu vlast, da je izgrađujem o na način da koristimo svako korisno dem okratsko iskustvo.
Prisutni su sa velikom pažnjom saslušali ovo predavanje i na k raju srdačno ga nagradili.
U slijedeći u torak održat će predavanje drug Milan Žugclj: Povijest m eđunarodnog radničkog pokreta.
II
SV EČA N A A K A D EM IJA PR IG O D O M 21. G O D IŠN JIC E L E N jlN O V E S M R T I'
U subotu uveče održana je u N arod-' nom kazalištu svečana akadem ija prigodom 21. godišnjice sm rti velikog Lenjina. Prisutni su bili pretsnjvnicivojnih 1 narodnih vlasti, te bro jno građanstvo i vojska. Pitoslov o životu i radu Lenjina održao je drug T u rkalj Milan, koji je u svom referatu iznio veliko djelo genijalnog ruskog vođe ' na’ oslobođenju potlačenih ruskih seljaka i radnika. Lenjin je ostvario poslijenađčovjećnih napora i žrtava, sre tnu so- socijalističku zajednicu slobodnih sov je tskih naroda.
M ješoviti zbor kazališne družine okružnog N O O -a Šibenik pod dirigo- vanjem M" Egona Kune ja o tp jevao je tri pjesme, m eđu kojim a Lenjinovu najm iliju pjesm u »Zam ućen T jažoloj«.
G ovorni zbor C entralne kaza/išnedružine recitovao je »Pjesmu o biografiji druga Tita« od R adovana Zogovića. U tom zboru naročito se istakao Ivo Jak- šić kao recita tor velikih mogućnosti.
Srpsko pjevačko d ru š tvo »Miloš Obilić« nastupilo je p rvi pu t u našem gradu sa dvije ruske i jednom slavonskom
I narodnom pjesmom . O vaj zbor sastavljen > pretežito od seoskih omladinaca, u nepuna
tri m jeseca rada pod dirigovanjem Jakova Mrculinića pokazao je dobru uvježbanost i raspolaže s nekoliko glasova vrlo dobrih kva/iteta. P jesm a »Slavonski sm o mladi partizani« na zahtjev oduševljene publike m orala se ponoviti.
U drugom dijelu program a C entralna kazališna družina izvela je snažnu dram u u 2 slike »Teški časovi« od M ateja Bora. Jaka dram atska radn ja ovog kom ada, koji se odigrava u Z agrebu proljeća 1942. godine, pokaza/a je snažno i uvjerljivo je-
I dan isječak iz N arodno-oslobodilačke borbe u okupiranom Zagrebu. O va dram a od nesum njive književne vrijednosti davače se na svim našim i stranim pozornicam a u budućnosti i 1 b it će neobično Vrijedan dokum enat naše borbene prošlosti.
CIKLUS PR E D A V A N JA IZ FIZIK E
Član prosvjetnog odjela Z A V N O H -a dr. Ivan Supek u prostorijam a gimnazije održao je dva predavanja iz fizike, iz svoga ciklusa predavanja o m odernoj
j a tom noj teoriji. U ' prvom predavanju »Od grčke filozofije do m ehaničke teorije topline« održanom 16.1.1945., uk ra tko je iznešeno shvatanje m aterije ' kod starih G rka, D em okrita i A risto tela i razvoj do mehaničke teorije topline. Predavač je lijepim riječim a iznio sad ržaj tem e i pobudio interes za stvar kod prisutnih, tako da se poslije predavanja razvila živa diskusija.
U drugom predavanju o električnom sastavu atom a održanom 20. I. predavač je iznio m ode/ atom a i njihovu građu na vrlo popularan način.
D rugom predavanju prisustvovao je veći b ro j publike.
Treći broj Usmenih novina / 11'Šibenik — U prošlu subotu održan je
treći b ro j »Usmenih novina«. U Domu kulture bilo je prisutno preko 500 osoba. Izlaganje druga V jeke V uletina o vojno- političkoj situaciji u svijetu i zemlji pobudilo je veliko interesovanje. Č itanje Ehrenburgove »N arodne duše«, članka o sovjetskoj om /adini i prikaz d ra V uletina o pjegavcu bilo je naročito dobro primljeno.
N a k raju »Coca i Joca« izveli su svoj komični kom ad izazvavši buran aplauz.
Omladinska diletanska grupa u Betini
U Betini je osnovana diletantska grupa, i k o ja već posjeduje svoju dvoranu i
pozornicu. Z adatak ove grupe je d a kroz priredbe upozna m ještane sa tekovinam a naše borbe i da im prikaže razna kul- tum o .um jctn ička strem ljen ja iznikla u borbi za slobodu naših naroda.
— Seljani se naročito in teresu ju za1 našu štam pu. 40 osoba pretplaćeno je na naše listove. Radi p roširenja naše štam pe selo je sakupilo 26.000 kuna pripomoći.
S A K R A r s O :
TILSIT. ‘G ra d T ilsit nalazi se ~u okrugu G um binnen u Istočnoj Proskojj, na ušću
; rijeke T ilse 'u Memel. V ažno ‘je čvorište, a ima preko 55.000 stanovnika. U njem u je 7. VII. 1807 godine, poslije ' Napoleono- ve pobjede kod Friedlanda, zaključen m ir Između R u sije '! Francuske. (J T ilsltu su ruski car A lek ir i- iu r 1 i Napolc-ii) 1. zaključili savez protiv Engleske.
M A Z U R IJA . M azurija je m očvarni predio u Istočnoj Pruskoj,. D jelom ično je nastavaju M azuri, pripadnici malog slavenskog naroda, veoma srod'aog Poljacima. Izloženi su jakom ponijem čiva- nju, Mazuri su -skoro svi .evangelici. G lavno m jesto u M izu riji ‘j4 "Lyck, M azurska jezera su poznata po borbam a iz svjetskog ra ta (1914—1915), ko je su oko n jih vodili Rusi 1 Nijemci.
H fN D liN liU K G . H indenburg (1847-1934) je bio m aršal i drugi p re tsjedn ik n je m ačke republike. 1914 godine postigao je jednu od najvećih stra tešk ih pobjeda, ko je plimti historija, potukavši Ruse kod Tannenberga. Bio je izabran za p re tsjedn ika njem ačke republike 1925 godine, a pri novom izboru 1932 godine K ancelerijat je preuzeo Hif/er.
BORBE U IST O Č N O J PRU SK O J 1914 G O D IN E . V eć polovinom kolovoza 1914 godine zaposjeo je ruski general Rennen- kam pf skoro čitavu Istočnu Prusku. Ge- lieral Samsonov napredovao je na terenu Između M azurskih jezera. P rije nego je ’tispio da pređe močvarni teren, H indenburg g a ' je porazio i Rusi su tom p rilikom izgubili nekoliko desetaka hiljada zarobljenika. Dovukavši po jačan je sa zapadnog fronta, N ijem ci su otpočeli ofenzivu p ro tiv Rusa i izvojevali ponovo veliku pobjedu kod A ugustova. N jihovo daljn je napredovanje bilo je zaustavljeno na N jem enu. •1 T A N N E N B E R G . T annenberg je jedno malo' m jesto u Istočnoj Prusiji, poznato po borbam a iz 1914 godine. ' Rusi su tu
Sžgubili oko 100.000 ljudi u zarob ljen icima, a oko 70.000 ih je poginulo ili bilo' ranjeno.' K om andant ruskih- trupa na' tom sektoru fronta, general Samsonov, nakon izgubljene bitke- izvršio je sam oubojstvo.
ŠLEZIJA.' Šlezija je pokrajina, koja se nalazi na trom eđi izm eđu Njemafcke, Poljske i ČSR.Po prirodi je to šumski predio. O b ilu je bogatim ležištim a kam enog i mrkog ugljena, kao i mnogih drugih ruda. Stanovnici su jo j prvobitno bili sam i Sldveni, a docnije su ' je kolonizoval! Nijemci. D ijeli se na G orn ju Šlesku (glavni grad G leiw itz) i D onju Šlesku (glavni grad Breslau).1"Zbbg Šlezije vodi/i su se kroz historiju mnogi ratovi. N ajveći su še vodili za vrijem e Fridriha II. Velikog i M arije 'T erezij'e . D anas Šlezija p re tstav lja za- N jem ačku najveći i najvažnijii industrijski bazen iz koga ona zadovoljava skoro ' 1 2/5 svojih ratn ih potreba.
D A N C IG . Dancig je po Versailles-kom ugovoru postao1 slobodnim gradom , kojim je 1 upravljalo vijeće od 1 120 članova nadziran ih ' od D ruštva N aroda. T erito rij slobodnog . g ra d a 1 Danciga brojio je > oko
'250.000-- stanovnika." Dancig je H itleru - pos/užio kao izgovor za započim onje II. svjetskog -rata.' POLJSKI K ORID OR. Poljski K oridor je dio Istočne Prusije, koji se proteže između Pom eranije i Visle, a spaja Poljsku sa- morem; rastav lja jući Istočnu Prusiju od ostale N jem ačke. Stanovništvo, koje sačinjavaju N ijem ci i Poljaci, živi isprem iješano. Poslije kapitulacije Poljske 1941 godine, počelo je veliko doseljavanje N ijem aca u te krajeve. Poljaci su na m orskoj obali K oridora, tako rekavši preko noći izgradili luku G danjsk , koja je dobro povezana sa pozadinom postala jedna od najvećih luka na Baltiku.
VISLA. V isla je najveći pritok Baltičkog Mora. Izvire u K arpatim a. Z a veće je brodove plovna do V aršave.
KOŠĆUŠKO. Košćuško T ad e j (1746-1818) bio je poljski revolucioner i vojskovođa. Borio se je u Americi ,za nezavisnost SAD, kao V ašingtonov ađutant. Vodio je
' borbe sa Rusima kao poljski general kod Đ ubjenke (1792), a bio je d ik ta to r i glavni kom andant u po/jskom ustanku 1794 godine. Poslije nekoliko pobjeda bio je potučen i zarobljen. U m r’o je u ruskom zarobljeništvu, a sahranjen je u Krakovu.
Broj 111 V I J E S T I Strana 3
T j e d a n č i š č e n j a .Plemenito nastojanje šibenskog građanstva
I Z N A Š E G O K R U G A; U 53 bom bardovanja iz zraka i uslijed
švabskog lagum iranja, Šibenik je teško stradao. Stotinp. zgrada, za stanovanje, bpzbroj kancelarija i obrtn ih radiona, te javn ih ob jekata historijske vrijednosti pretvoreno je u razvaline. N ad nekadašnjim ognjištim a strše hrpe ruševina; u središtu grada, na G orici i Docu, u V arošu š na obali, na Plišcu i Baldekinu.
<Svuda tragovi užasnog razaran ja i uništavajućeg- eksploziva.
O kupato r i njegovi pomagači ne samo da se. nisu brinuli da uklone i. očiste razvaline, n e jo su , u svom divljačkom nagonu razrušili ono što je našem gradu jprestavljalo veliku vrijednost, našu obalu. Pod ruševi'nama u središtu grada jo š i danas počivaju žrtve bom bard iran ja od 13. X4I 1943. godine.. N a inicijativu gradskog O dbora
JN O F -e u poned jeljak 15. ov. mj. započeo je »T jedan čišćenja« razvalina. R odoljubivo građanstvo Šibenika kao i u svako j prilici, kroz ovu našu borbu, odazvalo se u punom broju. Toga. dana i kroz l cijelu sedm icu grad je pružao nesvakidašnju sliku. Ulicam a su prolazile gcupe težaka, radnika, intelektualaca i trgovaca, srednjoškolske om ladine i žena, ftćfko sa m otikom ili lopatom , mašklinom i škipom, čiviram a ili čekićem, grabljam a i polugama. Bilo je kola sa kočijašima, tračn ica sa vagoncinima. N itko Ilije htio d a zaostane, n itko nije h tio da ■ bude »bumbar«. ■ Mnogi koji su nenavikli fizičkom radu nisu zaostali za vrijednim rukam a naših radn ika i težaka.
O no .što nikakva švabsko-ustaška prisila n ije mogla, da učini, to je učinilo naše patriotsko građanstvo pobudom i in icijativom narodnih vlasti.
Rodoljubivi Šibenčani, svi slojevi bez razlike, započeli su čistiti naš grad.
Bezbroj divnih prim jera m eđusobnog takm ičenja izm eđu naše divne omladine i odraslih, takm ičenja koja uznose i podižu duh. T akm ičen ja k o ja oplem en ju ju i koja su po'nikla u oslobodilačkom ratu, onakva takm ičen ja koja su nam
^ davala • snage da- trpim o i da opet . očeličcni izdrži jivošću i sam opouzdanjem , izađpm o,pobjednici.
A ko imamo' u vidu teške prehram bene prilike pod kojim a je naše građanstvo vršilo ovaj rad, možem o sa sigurnošću ustvrditi n jegovo rodoljubivo osjećanje, njegovu neograničenu privrženost narodnim , .vlastima i n jegovo , nasto jan je da radom, pomogne narodne: vlasti u rješavanju važnih problem a.
Plem enito nasto jan je l'ašcg građanstva i ima. Svoj duboki značaj. O no znači pre-
kret nicu i dosadašnjih shvVćanja o radu. O d danas .rad nije poniženje, ropstvu i kulučenje. O no je naše . geslo i dužnc.st svih. »Rad, pisala je nedavno »Barba«,
i pokazuje ko je uz narod - uz dom ovinu, a B ko- nije.'. Rad za svoju zem lju postaje i ponos, a nerad sram ota i ponizan ie.«.
Rukovodeći se baš tim i takovim nasto jan jim a naše građanstvo se odazvalo
I pozivu gradske JN O F-e.O rganizaciju rada izvršio je tehnički
I odjel gradskog N O O -a. Tokom 6 dana i rada 3.200 .osoba odradilo je 8.010 nadni
ca. Prosječno dnevno je učestvovalo na radu 1.330 osoba. U radu su <se naročito
I istakli odbori A FŽ-a i omladinci kako na radovim a u Docu, tako . u.-Bolnici i u središtu grada.
Radovi su se izvađali nakon .š to j3 s tru čn o , osoblje porušilo eksplozivom^1 radi pre.dostrožnosti ;neke stršeće dijelove zgrada. Z atim su radne ekipe . građana pristupile čišćenju 1 so rtiran ju upotrebivog m aterijala. Sa neupotrebivim m aterijalom , koji se je odvozio, nasipala se obala u Docu. Radilo se ispod srušenih kom pleksa kuća, a prvenstveno u središtu grada gdje su mnoge zgrade porušene ili p rije ti pogibelj da se sruše. R ad nije mogao teći prem a zamisli s obzirom na nedostatak kola za- prevoz m aterijala, pošto su konji od velike potrebe za poljske radove, koji su ovih dana otpočeli. U tu svrhu postavljena je u središtu grada mreža tračnica sa- vagoncinima, ko ja je omogućila prevoz m aterijala iz tijesnih ulica i uličica.
Rad je obustavljen za nekoliko dana iII b it će ponovo nastav ljen sve dok se naš 11 g rad ne očisti ruševina.
Naše žene i omladinaT ijesno — O m ladina Betine u znaku
takm ičenja , tokom prosinca, izradila je 1580 nadnica, sakupi.a 5.q00 k una •. održala 21 sastanak. Om ladinci su posjetili ran jen ik e . i predali im bogate darove. Sakupili su 30 kg ljekovitog bilja i 40 kg starog željeza, napisali 16 dopisa i o d ržali 40 zajedničkih čitanja.
1 .aktivnost, om ladinki M urtera treba istaknuti. O ne svakog dana kolektivno obrađuju partizanska im anja. N edjeljom odlaze borcim a i peru im robu.
. /^Šibenik-' -2ene sa šibenskog kotara ne zaostaju po aktivnosti za svojom omladinom.- N aročito opsežan rad sprovele su žene na općini Jadrtovac. Orte po-
I mažu rad u u ljarn i i održavaju česte sastanke na kojim a pre tresa ju razna aktuelna p itanja.
Gaćelezi — N aše žene posjetile su ranjene borce u bolnici i predale im dar: 30 kg kruha, 45 1 vina, 35 kg zelja, 4 1 rak ije i nekoliko kom ada jaja.
Iako su Gaćelezi u više navrata paljeni i pljačkani od okupatora, ipak žene ne će da zaostarfft od ostalih u predkongresnom
i takm ičenju A FZ-a H rvatske.žen e sela Bribirske M ostine sakupile
j su i predale ranjenicim a u bolnici: 154 1 I vina, 15 1 rakije, 30 kg kruha i 66 jaja.
] Rad je ponos i čast,a nerad sramota i izdaja!
Podjela pomoći Narodni dom u Bribirski.!! MosHiiamasiromasmma
K istanje — K otarski socijalni odjel razdijelio je u posljednje vrijem e 2.999.218 Kuna pomoći 'narodu. O va pomoć podjeljena je onima, kojim a je bilo najnužnije. Ženam a u porođaju fazdje- ljeno je 70 povo ja i 70 pelena. -Svakoj osobi na ko taru dan je p o 1 kg so li.' Razdioba soli obuhvatila je 12.000 osoba, a bila je Vrlo po trebna s obzirom na veliku oskudicu ovog artikla. N adalje je socijalni odio podijelio 100 pari gumenih opanaka, 40 pari opanaka i 35 pari.cipela popravljeno ' je besplatno u radionicam a kotarskog N O O -a.
Osnovan KOTNAPRODK istanje — U K istanjam a je osnovan
K O T N A PR O D , p red koga se postavljaju zadaci da narodu, putem izm jene dobara ’ ili novcem, omogući dobavu
| artikala.
i Rezultati kampanje na kotaru KistanjeK istanje — N a ko taru K istanje u toku
posljednje kam panje dobrovoljne pomoći,| sakupljeno je 112.214 kg kukuruza i razne I druge hrane.
O d ove 'količine podjeljeno je siromašnim obiteljim a 12.000 kg, za sjetvu11.851 kg, a ostalo, je dano N pV -u . Istom prigodom sakupljena je veća količina vi'na, rak ije i mesa.
Betinjani pomažu sii'orA za
Betina — Tokom prošlog mjeseca socijalni o tš jek mjesnog N O O -a dao je; 677 nadnica u obradi po lja i branju maslina siromašnim porodicam a u selu. 16 nadnica utrošeno je na popravku cesta, 283 na radu u uljarnam a i 33 nadnice na podizanju jednog 7-vagonskog broda ' iz m ora na kopno.,
— U roku od 15 dana sakupljeno je 829 kg ulja za potrebe N O V -a.
K istan je , - U Bribiru o tvoren je na svečan način N arodni dom. O voj svečanosti, prisustvovala jc . om ladina sela Pira- m atovaca i C itvara. Prilikom o tvoren ja dom a održani su govori u kojim a se prikazalo narodu šte tan rad bivših režima, koji su išli za tim da narod drže neprosvijećen, kako bi ga mogli što više iskorištavati. Istinski narodna vlast u novoj Jugoslaviji radi i radit će svim silama da narodnu pr.osvjctu podigne na, visoki š'te-i peh, i da cijelom naro.du dade mogućnost da se prbsvijetno^kulturno-politički izgrađuje.
M a l i t a j n o g U č e n j a rase a n i l i n e
Kezuitati s p a r n e na o p i jadrtovac
Jadrtovac — O d kra ja 11 m jeseca do konca 1944. godine narod općine Jadrtovac dao je dobrovoljnih prinosa svojoj vojci: 27.052 1 vina, 210 1 rakije, 5.591 kg žita, 29 kom. janjaca, 546 kg sm okava. 65 1 ulja, 576 kg .soli, 114 kg zelja, 101 par čarapa, 8 nazuvki, 57 praznih vreća i 70 kom. koža.
Osim toga sakupljeno je u novcu: 701.008 Kuna, 9.030 lira; unovčeno j e -265 privrem enih obveznica u vrijednosti od 197.170 K una i 41 pravu obveznicu u vrijednosti od 229.400 Kuna.
Z bog n e s ta š ice p a p ira n aš lis t » Jed in stvo« p riv rem e n o neće iz laz iti. D a bi p o p u n ili ovu p ra z n in u »V ijesti« će n a
s to ja ti d a iz laze svake sedm ice-
U razdoblju od dva m jeseca takm ičenja om ladina šibenskog okruga postigla je slijedeće rezu lta te: iz rađeno je 136000 nadnica, obuhvatila u U SA O H 452 omla-, dinca, dalap u N O V 361 noVog borca, naučila č itati i pisati 508 osoba, popravljeno je 174 km puteva 1 cesta, osposobljeno ja za stanovanje '39 kUća, uređeno je 59 nuž- nika, okrečeno je 66 kuća za stanovanje, sagrađeno je 6 novih nužnika, sakupljeno je 679 pari čarapa, 94 hl. vina, 633 1 rakije, 78 k.vintala hrane, 20 kvintala starog željeza, 635 kg ljekovitog bilja. Osim toga
.omladina je održala prek j 1000 širih i u- žih sastanaka sa om'.iđinom i pionirima,
i izdano je 138 br. zidnih novina, i održano oko ...500 zajedničkih sastanaka na kojim a su pretresana razna omladinska p itan ja i čitani 'članci iz n a š e " štam pe. Prem a postavljenom planu mnoge ‘‘ obaveze su prem ašene. U istom razdoblju, na našem okrugu form irano je 39 novih odbora U SAO Ha, otvorerio 5 omladinskih domova, popravljeno 12 m ostova i inicijativom omladine, p o p rav ljen o ’ i o tvoreno ' 10 osnovih škola. O snovana su 4 športska',kluba te sakupljena velika svOta novca, robe, hraiie i dr-JUi’i potreba za ' n ršu vojsku i naše ranjenike.
: -Iakiničenje,jiaSlliU dvom jesečnom takm ičenju žene na
šeg okruga izradile su 79583 nadnice, o* držale šu 613 sastanaka sa oko 25.000 prisutnih, sakupljeno je u novcu 478.000 Kuna i 1925 lira. N aučile su čitati i pisat) 74 žene i još pohađa kurs 75 'žena, Sakur pljeno je : 353 1 vina, 722 1 ulja," ‘481 1rakije, oko 100 1 prošeka .i raznih drugih živežnih namirnica. Žene našeg okruga pored ostaloga sakupljale su raznu ' d je čju robu ža d ječije domove i siromahe.
N a šibenskom kotaru u ovom takm ičenju najbolje rezultate postigla' je općina Jadrtovac, a na n jo j selo Z larin . N a kotaru K istanje općina Skradin, iako je bila 3 i p j »OdHi'e p.od nepivfaje’/skom okupacijom , postigla je najbo lje rezultate.
■i
M A L A S T A N A B U K O V Č A N K A{Gore ognjišta. R azbuktala hrastovina
osv je tlju je .crne i niske prostorije . Tam na lica partizana ozaruju se crvenkastim svijetlom . Pružaju ruke prem a plam enu, ogrijavaju se. D ok jedn i ulaze drugi napuštaju kuću, ogrijani, zadovoljni. T ako je u svakoj kući, u malom bukovačkom selu. V eć dvanaest mjeseci sm ješten je ovdje Štab 19. U darne divizije sa svim prištabskim jedinicam a. Selo maleno i sirom ašno stislo se i primilo nas, nekoliko s to tina vojnika. Sljubili sm o se s njim Seljaci nas nisu sm atrali gostima, nego ukućanima, a nam a se činilo kao da su i oni samo jedna jedinica naše divizije. O sjetili su da sm o im . nešto donijeli,, nešto za čim su žudili, života u jalovom radu, dubeći u kam enu m jesto za plodonosne zrno pšenice. Poteći se bolje život, kao voda u proljeće pod mlinom, — činilo im se, a mi smo- ih u tom e uv jeren ju podržavali riječim a i djelom .
Po dvorištu lije kiša. Jedno prase se izvalilo u lokvu' i ru je. Iz tam nog ugla
kraj ognjišta vidi se još samo jedan nahereni kokošinjak. Sve prokislo, mokro, pa se kao u sutonu svjetluca. Milo nam je što nas snaži i okreplju je top lo ta sa ognjišta. U pravo počesm o o nečem razgovarati kad S tana izađe na dvorište.
D rugarica Stana, nije d jevo jka ni borac. N e puzi k bunkeru niti izvlači
| ranjenog druga. D rugarica S tana je mala četverogodišnja curica sa velikim i svijetlim očima, sa bosim crvenim nogama.
O krenula nam svoju ošišanu glavu, nasm ijala se. pokazujući dva sitna zuba. V elika glavu jo j se nakrivila na slabašnom tijelu, a kako m e gleda, svega me prožim a ljepo ta njezinih velikih očiju. N e znam Šta mi je bilo, ali skočih i zgrabih je čvrsto i stanem je ljubiti po tankom m ršavom vratiću, punom crvenih pjegica od ugriza. K ako je, ljubim , ona se kihoćc. Kiša prska. Pod prstim a m esa kao da i
I nema. Same sitne kosti. N išta, samo vc- J like sja jne i crne oči. G ledao sam u njih,
a onda o trčah gore, u kuću.
T eško je živjela Stana, lako postarija za to, još uvijek je sisala m ajčino milje? ko. N asto jali su je odbiti od toga. Kako ćeš je odbiti suhom purom ? O djeće nema, a i bosa je. Juče jo j m ajka narhazala sisu gorčilom. Plače. Zagorčaše jo j i ono malo što je imala. Dršćući, uhvati prase, ali kad ono počm e roktati prepadne se. Vučko, ružno ovčarsko pseto mnogo pokretljiv ije od nje, ne može da stigne. Šepesa. Sjedne k ra j ognjišta, ali jo j žeravica opari noge. Teško je živjela Stana.
K ad bi je koji od nas vojnika zovnuo, ona bi nakrenula svoju glavu, pogledala pokazujući dva šiljasta zuba. N asm ijala bi' se. Svi koji smo tu dolazili, zavolili smo je , obećavali da ćemo je jednom darovati. Ja sam nekoliko puta sam sebi obećao, da ću jo j poslije kakve akeije donijeti zarobljeni švapski šinjel, da jo j načine haljinicu.
Pred nekoliko dana napustili smo Bukovicu. O slobodili smo D alm aciju. N as zovu novi porobljeni gradovi i sela.
O stade Stana bosa, gola, sa svijetlim
I velikim, oč im a ,, što je, prošje zime pod 1 svoj krqv pustila partizane i- radovala ih
godinu dana radosnim, crnim očima. O stade Stana pred grkom sjsom, p red zdjelom suhe, jučerašnje pure. T apka bosim nogam a po dvorištu tužna,
| zamišljena. Crvenim ručicama grebe se po I tijelu, kao da bi h tje la skinuti sa sebe T svrab.’
Poslije tolikih borba, ja jo j nisam nikada donio kom ad zarobljenog švapskog šinjela. Možda će jo j se zam utiti oči?
I Možda će se razočarati u partizanim a?N am a gore prsa od m ržnje. N a našem
ram enu blista puščana cijev. Mi hoćemo nove borbe, mi idemo naprijed. Mi se ne možemo vratiti. Ali Stana se ne smije razočarati. N jo j treba stvoriti haljinu, donijeti čašu toplog kravljeg mlijeka.
Vi koji možete, m orate odužiti dug drugarici Sta'ni, je r ona je s nama koračala. Vi m orate sačuvati njene svijetle, okrugle i dobre oči!
S totine Stana čekaju . . .Zivko M ilić-Štrkalj
Strana 4 V I J E S T I Broj 111
Crvena arm ija neodoljivo nadire k ro z n je m a č k u S le z iju i Istočn u P ru sijuCrvene su trupe zauzele velike saobraćajne raskrnice, industrijske centre i gradove
Gniezno, AUenstein, Bydgozcs, Bernstand, Oppeln, Ols i GleiwitzZimska kampanja započela je sjajno.
Crvene su trupe kroz nepunih 15 dana napredovale nekoliko stotina kilometara i prodrle duboko u Njemačku na nekoliko sektora. Maršal Staljin svakodnevno je objavljivao dnevne zapovijedi komandantima pojedinih armija. Crvene trupe se žure da što prije stignu u Berlin, iako ih na tome putu čekaju još velike bitke. Odlučna bitka za istočnu Njemačku je započela.
Moskva, 21. siječnja:
Dnevna zapovijed KOMANDANTU II BJELORUSKE FRONTE MARŠALU
ROKOSOVSKOM:Trupe II bjetoruske fronte, 21. siječnja,
probile su silno utvrđenu njemačka obranbenu liniju u Istočnoj Prusijl u dubini od 25 km, proširivši prodor no 80 km fronte I zauzele gradove: TA N N EN BERG, NEIDENBURG, EtfLAU, važna saobraćajna središta i moćna uporišta neprijateljeve obrane, a također i preko 150 naselja.Dnevna zapovijed KOM ANDANTU III BJELORUSKE FRONTE ARMIJSKOM
GENERALU CERNJAKOVSKOM: Trupe III bjeloruske fronte nastavljaju
ći napredovanje zauzele su, danas 21. siječnja, na juriš grad GUMBINNEN, važno središte komunikacija i silno njemačko utvrđenje u Istočnoj Prusiji, i preko 200 drugih naselja.
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I UKRAJINSKE FRONTE MARŠALU
' KONJEVU:Trupo I ukrajinske fronte nastavljajući
napredovanje zapadno od Cestohove probile su silna njemačka utvrđenja na istočnoj granici Njemačke i prodrle na teritorij Gornje Šleeije u dubinu do 30 km raširivši prodor na 90 km širine i zauzele gradove: KREUZBURG, Pitschen, Rosenberg, Landburg i Guttentag, važna zaobraćajna čvorišta i moćna uporišta njemačke obrane na breslavskom pravcu, a također u bojevima zauzele preko 200 naBelja,
Moskva, 22. siječnja:
Dnevna zapovijed KOMANDANTU III BJELORUSKE FRONTE ARMIJSKOM
GENERALU CERNJAKOVSKOM:
Trupe III bjeloruske fronte, danas 22. siječnja, na juriš su zauzele grad I moćno uporište neprijateljeve obrane, INSTENBURG, veliko saobraćajno središte i moćno uporište neprijateljeve obrane također u bojevima zauzele preko 100 drugib naselja.
Dnevna zapovijed KOMANDANTU II BJELORUSKE FRONTE MARŠALU
ROKOSOVSKOM:Trupe II bjeloruske fronte naglim na.
predovanjem zauzele su grad ALLEN- STEIN, važan komunikacioni čvor i uporište neprijatelja koje štiti prilaze > centralnim predjelima Istočne Prusije.
Dnevna zapovijed KOMANDANTU I BJELORUSKE FRONTE MARŠALU
2UKOVU:Trupe I bjeloruske fronte produžujući
uspješno napredovanje, danas 22. siječnja, zauzele su u bojevima gradove : ALEKSANDROVSK, Argenau, Laby. schin na bydgosczskom pravcu, važne zaobraćajne tačke i jaka uporišta Nijemaca.
Dnevna zapovijed KOMANDANTU I BJELORUSKE FRONTE MARŠALU
2U K O V U :Trupe I bjeloruske fronte naglim
naletom tankova i pješadije zauzele su, danas 22. siječnja, grad GNIEZNO. važni komunikacioni čvor i jako uporište neprijatelja na poznanjskom pravcu.
Moskva, 23. siječnja —
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU IH BJELORUSKE FRONTE ARMIJSKOM
GENERALU CERNJAKOVSKOM:
Trupe III bjeloruske fronte forsirale su rijeku Pregel | danas 23. siječnja na teritoriju Istočne Prusije zauzele gradove: WENLAU, LABI A U I TAPIAU, važna uporišta neprijateljeve obrane na koe- nigsberskom pravcu.
Istovremeno su trupe fronta zauzele južno od Insterburga grad DARKEN- MEN, važno uporište njemačke obrane.
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU U BJELORUSKE FRONTE MARŠALU
ROKOSOVSKOM:
Trupe. II bjeloruske fronte produžavaju- ći uspješno napredovanje, danas 23. siječnja, zauzele su u Istočnoj Prusiji gradove: WILENBERG, ARTELSBURG, M OHRUNGEN, SALFELN i FREI- STADT, značajna saobraćajna čvorišta i moćna uporišta neprijatelja.
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I BJELORUSKE FRONTE MARŠALU
2U K O V U :Trupe I bjeloruske fronte, danas 23.
siječnja, naglim obuhvatnlm manevrom zauzele su grad i veliko saobraćajno čvorište ByDGOZCS, silno uporište Nijemaca, koje je štitilo prilaze donjem tijeku rijeke Visle.
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I UKRAJINSKE ARMIJE MARŠALU
K O N JE V U :Trupe I ukrajinske fronte razvijajući
uspješno ofenzivne bojeve u Njemačkoj, danas 23. siječnja, na teritoriju Gornje Šlezije zauzele zu gradove: MILISCH, BERNSTADT i KARLSMARK, važna saobraćajna središta i savlađujući otpor neprijate/ja izbile na rijeku Oder u rejo- nu grada Breslau na širini od 60 km.
Moskva, 24. siječnja —
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU II UKRAJINSKE FRONTE MARŠALU
MAL1NOVSKOM:Trupe II ukrajinske fronte prešavši u
ofenzivu na teškom brdovitom prostoru Karpata, razbile su silna njemačka, utvrđenja na fronti širokoj 40 km I napredovale do 20 km u dnbinu, zauzevši gradove ROZNJAVU I JELSAVU I preko 80 mjesta.
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I BJELORUSKE FRONTE MARŠALU
2U K O V U :Trupe I bjeloruske fronte produžujući
uspješno napredovanje, danas 24. siječnja, zauzele su na juriš grad KALISZ, veliko saobraćajno središte i jako uporište neprijatelja na breslavskom pravcu.
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I UKRAJINSKE FRONTE MARŠALU
K O N JE V U :Trupe I ukrajinske- fronte brzim
naletom tenkovskih i pješadijskih formacija, danas 24. siječnja, zauzele su veliki njemački grad 1 industrijsko središte OPPELN, krupno saobraćajno čvorište i si/no njemačko utvrđenje na rijeci Oder.
Istovremeno vojska fronta zauzela je * na teritoriju Poljske grad i saobraćajno središte RAWICZ, a na teritoriju N jemačke grad TRACHENBERG.
Moskva, 25. siječnja —
Dnevna zapovijed KOM ANDANTU I UKRAJINSKE FRONTE MARŠALU
K O N JE V U :Trupe I ukrajinske fronte nastavljajući
uspješno napredovanje, zauzele su na teritoriju Šlezije grad GLEIW ITZ, veliki industrijski i rudarski centar I krupnu saobraćajnu raskrsnicu, a također na teritoriju Poljske zauzele CHRZANOW , jedan od krupnih rejona ugljena u Dom- bravi.
VRHOVNI KOM ANDANT MARŠAL SOVJETSKOG SAVEZA
J. STALJIN
Formiranje jedinstvenog radničko namješteničkog sindikata
Beograd, 25. siječnja — U Beogradu započela je jučer* konferencija* delegata radnika i namještenika radi stvaranja Ujedinjenog sindikata radnika i namještenika. U dvorani se nalazilo 138 delegata radničkih i namješten i čkihstrukovnih organizacija. Konferencija je sazvana da bi se raspravilo o položaju radnika i namještenika i da bi se u- temeljio široki sindikalni organ, koji bi obuhvatio sve radnike i namještenike.
Među pozdravnim govorima bio je burno pozdravljen govor dr. Ribara, pretsjednika A V N O J -a, koji je iznio veliki značaj ove konferencija, koja treba da dade smjernice budućoj organizaciji radništva.
Drug Salaj u svome dugom referatu o zadacima radništva u oslobođenoj domovini kazao je pod kakovim se je prilikama razvijao radnički pokret za vrije
me Jugoslavije. Radnički sindikati bili su zatvarani, novine zabranjivane, a prvaci radničkog pokretu zatvarani, mučeni i ubijani. Sa oslobođenjem, aadnička klasa nalazi se pred širokim mogućnostima ostvarenja svojih ekonomskih, političkih i kulturnih zahtjeva.
On je istakao potrebu borbe protiv saboterstva i zabušavanja. Treba kod radnika poticati volju za natjecanjem u radu na obnovi zemlje. Govornik je istakao potrebu ekonomskog poboljšanja i zaštite radnika u slučaju bolesti i iznemoglosti. Potrebno je ostvarenje 8- satnog dana, ali gdje zahtjevi rata traže od radnika više, radnici će izvršiti postavljene zadatke.
Potrebno je, ističe drug Salaj, da se ostvari jaki sindikalni pokret, koji će obuhvatiti sve radnike i namještenike. U porušenoj domovini radnici će uložiti sav napor da podignu razorenu industriju.
Zapadni front uoči velikih bitakaLondon, 27. siječnja K ako javlja
V rhovna kom anda savezničkih ekspe- dicionih snaga, b ritanske su trupe uspješno odbile jedan jači napad N ijem aca u A lzasu. N ijem ci su uz podršku jakib snaga nešto napredovali, ali su kasnije bili odbačeni na polazne položaje. S jerverno od C olm ara n astavljaju sc žestok« borbe- Zapadno od le izgubljsi. položaje u predjelu šuma. H a r .naua saveznički su jedinice zauze-
N ijem ci se i dalje povlače iz A rden- na prem a »Siegfriedovoj liniji«. A m e
rikanci već bom bardiraju jako n jemačko u tvrđenje Trier- Savezničke su trupe povratile sav terito rij, kojeg su N ijem ci zauzeli u svojoj ofenzivi i sada se vode bojevi iza položaja sa kojih je von R undsted t započeo svoju navalu. N ijem ci su u ov<p< berbam a izgubili preko 120.r>-<lft " 600 tankova i veliku koUčl .u ugog oružja. Ceste koje vode iz rđsnnskc izbočine zakrčene su razbij nhn ostacim a ka« m iona, tankova i sotorizovanih to pova.
»Vijesti« izlaze svake subote u podne. U redništvo i adm inistracija : Šibenik, pu t k Bolnici, biV-62; T iskara »Kačić«, Kač*ćeva ulica br. 97-
Vlada dr. Ivana Šubašića nije predala
ostavku •Kralj Petar zatražio je od dr. hranu
šubašića da preda ostavku svoga kabineta. Vlada je zatim održala nekoliko zasjedanja i odbila da preda ostavku. Naprotiv, vlada je na svome zasjedanju objavila sporazum Maršala T ita i dr. I- vana šubašića.
Sporazum maršala Tita sa pretstavnikom savezničke komande na Sredozemlju rudi
odašiljanja pomoći Jugoslaviji
Beograd, 25. siječnja — Kake javlja agencija »Tanjug«, potpisan je sporazum između maršala Tita i savezničkog pretstavnika na Sredozemlju po pitanju odašiljanja pomoći Jugoslaviji. Pomoć 6e se odašiljati preko savezničke vojne misije, dok će raspodjelu vršiti mjesni narodni organi u zemlji.
Rim, 25. siječnja — Kako javljaju dopisnici iz Rima, brodovi sa materijalom za pomoć i obnovu Jugoslaviji bit će odmah upućeni preko Jadrana.
Oceanima vije se zastava NO Borbe
New York, 25. siječnja — Jučer je u Nevv Yorku jedan jugoslavenski trgovački brod skinuo plavo-bijelo-crvenu zastavu i istakao zastavu Narodno- oslobodilačke borbe plavo-bijelo-crvenu sa petokrakom, i kako javlja direkcija Jugoslavenskih pomoraca, svi jugoslavenski brodovi na svim morima istakli su jučer tu zastavu Narodno-oslobodilačke borbe i nove Jugoslavije. ^
U Americi naši zemljaci provode kampanju za pomoć Jugoslaviji
Beograd, 26. siječnja Tanjug U Južnoj Americi provodi se široka kampanja za pomoć u hrani postradalhn krajevima Jugoslavije, te je već sada započela plemenita kampanja za sakupljanje hrane, koja bi se otpremila preko slobodnih dalmatinskih luka.Sastanak dr. Ivan Šubašića I gospodinu
EdenaLondon, 26. siječnja Pretsjednik
kraljevske vlade dr. Ivan šubašlć sastao se je jučer sa ministrom vanjskih poslova Velike Britanije, gospodinom Edenom 1 američkim ambasadorom.
Madžarska je sklopila primirje sa Saveznicima
Privremena vlada republike Madžarske u Debrecinu zaključila je sporazum o primirju sa savezničkim vladama. Delegacija, koja je već nekoliko dana u Moskvi, potpisala je sporazum, kojim se obvezuje da će u roku od 6 godina isplatiti Sovjetskom Savezu, Jugoslaviji i čehoslovačkoj sumu od 350 mlliona dolara na ime ratne otštete i da će povratiti sve vrijednosti odnijete iz ovih zemalja za vrijeme okupacije. Madžarska će staviti 8 svojih divizija na raspolaganje savezničkim komandama za borbu protiv Njemačke, te će time i Madžarska u- čestvovati na strani ratujućeg savezničkog bloka za što prije uništenje hitlenzroa. Privremena vlada će u najkraće vrijem e očistiti zemlju od ostataka fašizma i povratiti građanima sva prava. Ukidaju se svi rasni i nacionalni zakoni i vraća sc jednakopravnost svih građana. Također se obvezuje da će u najskorije vrijem e izvršiti čišćenje državnog aparata i privesti pred sud ratne zločince, koji su odgovornj za zločinstva počinjena nad drugim narodima i nad demokratskim masama Madžarske.
Izvanredne mjere u Njemačkoj
Dok Crvene trupe nadiru nezaustavno prema Berlinu, berlinska vlada donijela je bezbroj drastičnih mjera da bi se pokušalo spasiti Njemačku od potpunog haosa. Sav poštanski saobraćaj za građane je dokinut; a također su sva saobraćajna sredstva stavljena na raspolaganje vojsci. U gradovima zabranjeno je kuhanje u- potrebom plina i električne energije. Vlada nastoji da najtežim represalijama spriječi svaki pokušaj pobune.