MAJSTOR VINCENT IZ KASTVA

Zahvaljujući slovenskom povjesničaru umjetnosti Francu Steli 1912. godine otkriven

je i pročitan natpis na crkvi sv. Marije na Škrilinah.1 Crkva je izuzetno važna zbog svojih

bogatih fresko oslika a problem koji je bio vezan uz to crkvu do 1912. godine je autorstvo

freska. Franc Stele je 1912. godine pročitao latinski natpis koji je bio ispisan nad pokrajnim

vratima te crkve a na kojima se spominje ime majstora Vincenta iz Kastva.2 Vincent dolazi u

Beram 1474. godine kako bi oslikao crkvu sv. Marije.3 Sami naručitelji htjeli su da u crkvi

koja je posvećena Bogorodici bude prikazan njezin život, ali su htjeli da bude prikazan i

Kristov život, pouke koje su se slušale na propovijedima i sveci zaštitnici samog mjesta. 4

U ono vrijeme Vincentova radionica u Kastvu bila je jedna od najpopularnijih a sam Vincent

radio je narudžbe za župane, trgovce, plemiće i gradske suce. Važno je spomenuti da osim

Vincenta u crkvi sv. Marije radi još majstor Plesa mrtvaca i majstor Pasije.5 Svi se oni

razlikuju po izradi očiju, usta i nosa zbog toga što svaki majstor ima svoj vlastiti način na koji

prikazuje određenu ljudsku fizionomiju. Vincent je sasvim sigurno u rukama imao predloške

prema kojima je radio. Do sada je utvrđeno da je zasigurno proučavao listove njemačkog

majstora ES i nizozemskog majstora koji se naziva Majstor sa svicima.6 Postoji i mogućnost

da je kao predloške koristio i Bibliu pauperum koja je izdana u 15.st. i odmah postala izrazito

tražena među pukom.

SCENA IZ MARIJINA ŽIVOTA

1 Branko Fučić, Vincent iz Kastva, Kršćanska sadašnjost/Istarsko književno društvo „Juraj Dobrila“, Zagreb/Pazin, 1992., str 21.2 Fučić, Vincent iz Kastva, str 22.3 Fučić, Vincent iz Kastva, str 104.4 Fučić, Vincent iz Kastva, str 23.5 Fučić, Vincent iz Kastva, str 106.6 Fučić, Vincent iz Kastva, str 119.

PRIKAZANJE BOGORODICE U HRAMU

Na fresci je prikazana majka Bogorodice, to jest sv. Ana kako polaže Bogorodicu na

oltar a svećenik je prihvaća. Prema apokrifnim evanđeljima mala Marija je trebala biti

prikazana u hramu zbog toga jer će u njemu služiti kao zavjetovana djevica. Marija je

stavljena na šarenu prizmu oltara oko kojeg se nalaze sv. Ana i svećenik kao glavni likovi uz

Mariju. Samom obredu prisustvuje i velik broj zavjetovanih djevica koje su nagomilane u vrlo

malom prostoru.

SCENE IZ KRISTOVA ŽIVOTA

NAVJEŠTENJE

Scena navještenja koju je izradio majstor Vincent je iznimno zanimljiva i posebna.

Prvi detalj koji je vrlo zanimljiv je lice Boga Oca kojemu iz usta izlazi Riječ u obliku sitno

golog djeteta koje već u ruci drži križ kao simbol svoje muke. Također je i prisutan simbol

Duha Svetoga u obliku golubice. Trojica anđela postavljaju zastor kojim se treba ograditi od

dubine. Navještenje u crkvi sv. Marije prikazano je na jedan od najrjeđih načina u

ikonografiji. Anđeo Gabrijel i sv. Marije sjede u intimnom prostoru te u bogato dekoriranim

haljinama. Vidimo da se razgovor odvija pomoću gestikulacija ruku. Važno je primijetiti i

svitak s tekstom anđeoskog pozdrava te da Bogorodica drži otvorenu knjigu u ruci .

POHOĐENJE

Scena pohođenja je ustvari susret dvije trudnice, Bogorodice koja nosi Krista i njezine

rođakinje Elizabete koja nosi Ivana Krstitelja. Bogorodica je došla sa svojom pratnjom koju

su čine žene iz puka. Prikazana su i dva muškarca, to jest prikazani su sv. Josip koji je bio

muž Marije te sv. Zaharije koji je Elizabetin muž. Zanimljiv je prikaz Zaharije koji je

prikazan za stolom u unutrašnjosti kuće.

ROĐENJE KRISTOVO

Rođenje Krista je prikazano na način da je Krist postavljen u jaslice a oko njega se

nalaze tri anđela, Bogorodica i sv. Josip koji se klanjaju malome Isus. Također je prikazana

drvena štala u kojoj se nalaze vol i magarac. Zanimljiva je sićušna oznaka krajolika koji se

nalazi na vrhu sliku a na kojem se nalaze dvojica pastira sa svojim ovcama koji očekuju

anđeoski glas s visina.

POKLONOSTVO KRALJEVA

Freska prikazuje poklonstvo kraljeva na način kako to piše u Matejevom evanđelju.7

Treba naglasiti da se u ranijim prikazima ne prikazuju kraljevi nego mudraci, a tek u srednjem

vijeku mudraci prelaze u kraljeve. Mudraci su vođeni zvijezdom i putuju s Istoka kako bi

pronašli novorođenog židovskog kralja. U crkvi sv. Marije na Šrkilinah. Scena poklonstva

kraljeva duga je sedam metara i na njoj se nalazi tridesetak ljudskih likova i s dvadesetak

konja, te s raznim ostalim elementima koji obogaćuju samo scenu.8 Scena poklonstvo kraljeva

je zasigurno najljepša slika na kojoj je radio majstor Vincent iz Kastva. U samo sceni se

odrazuje duh viteške i dvorske kulture.9 Samo scena započinje pred vratima Jeruzalema

oproštajem kralja Heroda s kraljem Gašparom koji u ruci nosi dar za Krista, zlatnu posudu s

tamjanom. U njegovoj pratnji su crnac koji pije iz čuture i vitezovi, svi orijentalno odjeveni.

U donjoj zoni ispod povorke naslikan je i krajolik kojim prolaze kraljevi na putu prema

Betlehemu a sastoji se od sela sa oranicama te jezera sa patkama i lađama. Nadalje kralj

Baltazar nosi zlatnu posudu miomirisne smole smirne , a prate ga dvorjanici, među njima i

tamburaš. Vrlo je zanimljiv detalj koji se nalazi na donjem dijelu freske a koji prikazuje kako

mladi gonič puše u rog i na uzici vodi pse koji love, a jastreb se zalijeće na kvočku s pilićima.

Nadalje su prikazani pilići u ulozi sudaca koji osuđuju lisicu na smrt, dok je pijetao krvnik

koji ju vodi na vješanje. Kralj Melkior je prikazani s dugom bijelom bradom i sijedom kosom,

nosi zlato a u njegovoj pratnji je cijela dvorska svita koju čine : dvorska luda, tamburaš,

bubnjar, barjaktari i dva trubača. Vrlo je zanimljiva da su svi odjeveni po aristokratskoj

kasnogotičkoj-renesansnoj modi. Također je zanimljiv detalj koji se nalazi na dnu freske a

prikazuje u naturalistički naslikanom cvjetnom krajoliku kako lovački psi napadaju medvjeda,

nadalje je prikazan i Ezopova basna o lisici i rodi te paun kao simbol besmrtnosti, duše i

duhovnoga. Na samom kraju prikazana je betlehemska štalica kraj koje stoji sv. Josip, a

okrunjena Bogorodica sjedi s golim djetetom Kristom u krilu. Melkior klečeći daruje malom

7 Fučić, Vincent iz Kastva, str 87.8 Fučić, Vincent iz Kastva, str 88.9 Fučić, Vincent iz Kastva, str 88.

Kristu zlato, dok mu jedan sluga drži krunu u ruci, a drugi skida s nogu ostruge. Treba

spomenuti da nema nikakve prostorne dubine, samo blijedo apstraktno nebo,koje je i usred

bijelog dana bogato zvijezdama.

PRIKAZANJE U HRAMU

Na fresci je prikazano Kristovo prikazanje u hramu. Bogorodica je obučena u svečanu

odjeću, koja je ukrašena raznim ornamentima geometrijskih oblika a iznad glave joj je

prikazana aureola. Bogorodica nosi Isusa kako bi ga prikazala u hramu. U njezinoj pratnji se

nalaze sv. Josip i velik broj mladih žena. Bogorodica polaže Isusa na oltaru kako bi ga sv.

Šimun mogao uzeti u svoje ruke i izreći proročanstvo o malom Kristu. Mali Krist je obučen u

crvenu haljinu a iznad glave ima aureolu u koju je upisan križ koji je također crvene boje. Sv.

Šimun je prikazan kao sjedi starac koji je u ruke primio Krista i nakon toga prepoznao u

njemu Mesiju. Iza Bogorodice se nalazi mlada žena koja nosi košara u kojoj se nalazi par

grlica kao žrtveni dar za Bogorodičino žrtveno čišćenje nakon poroda. Sv. Josip je prikazan u

svečanoj odjeći iza mlade žene koja nosi košaru sa parom grlica, a kraj njega se nalazi sedam

mladih žena koje prate Bogorodicu. Iza oltara se nalazi i stara proročica Ana, koja je poznata

po tome da je također izreka velike riječi o malom Kristu, te je uputila zahvale i molitve

Bogu.

KRŠTENJE KRISTOVO

Na fresci Kristova krštenja, Krist je prikazan kako stoji gol u vodi, dok ga Ivan

Krstitelj krsti na način da izlijeva vodu iz vrča po Kristovoj glavi. Također je prikazan anđeo,

koji je prikazan na zapadnjački način te je zbog toga prikazan kako drži u rukama Kristovu

haljinu. Krist blagoslovom ruke posvećuje vodu kojom je kršten. Iznad Krista se otvara nebo

na način da su prikazani stilizirani oblaci, iz koji na Krista slijeće golubica koja predstavlja

Duha Svetoga.

POSLJEDNJA VEČERA

Posljednja večera je prikazana prema verziji Lukina evanđelja, u kojoj Krist označuje

apostola izdajnika kao onoga čija je ruka s njegovom na stolu. Na samom prikazu Juda je

izdvojen i smješten ispred stola, a u ruci drži kesu sa zlatnicima. Ivan je prikazan kao Kristov

ljubljeni učenik, koji je naslonjen na Krista.

POLJUBAC JUDIN

U ovoj sceni majstor Vincent iz Kastva stopio je izvještaje svih četiri evanđelista.10

Kristu dolazi Juda koji ga pozdravlja poljupcem, a taj poljubac je ustvari izdajnički čin. Juda

je poljupcem pokazao vojnicima koga trebaju uhititi. Nadalje Petar braneći Krista, udarcem

odsijeca uhu Malku. Krist je prikazan kako drži odsječeno uho Malka , a Malko je prikazan

kako od udarca mačem pada na tlo.

SVECI

10 Fučić, Vincent iz Kastva, str 62/63.

SV. MIHOVIL

U crvki sv. Marije na Škrilinah prikazan je i arkanđeo Mihovil u oklopu, s krilima i u

borbi sa đavlom. Također je prikazano kako važe duše dobrih i zlih pokojnika. Duše su

prikazane kao minijaturni goli likovi koji se nalaze u vagi.

SV. APOLONIJA, SV. LEONARD I SV. BARBARA

Sv. Apolonija je bila mučena na način da su joj sadisti čupali zdrave zube te je zbog

toga prikazana kako u ruci drži kliješta s iščupanim zubom. Sv. Leonard je spasitelj sužanja te

je zbog toga prikazan s lancima u rukama. Sv. Barbara je prikazana kako drži kulu na dlanu.

OSTALI RADOVI

INSIPIENS

Vrlo je zanimljiv prikaz bezbožnika što ga Sveto pismo naziva luđakom , neumnikom

to jest ,,insipiens,,.11 Srednjovjekovna ikonografija je prikazivala bezbožnika na način da je on

slijep, jer ne vidi istinu. Ružan je i oronuo, na glavi mu umjesto kose raste trava. Sama freska

je prikazana na ulazu u crkvu i trebala je simbolizirati neku vrstu opomene i pouke.

11 Fučić, Vincent iz Kastva, str 29.

ZAKLJUČAK

Majstor Vincent iz Kastva svakako je najvažniji majstor domaće srednjovjekovne

umjetnosti. Njegova radionica 1474. godine oslikava crkvu sv. Marije na Škrilinah kraj

Berma. Njegove freske možemo smatrati kao čin određene revolucije u prikazivanju scena.

Njegovo najraskošnije djelo je svakako „Poklonstvo kraljeva“ koji je naslikao spajajući

sjevernoeuropske elemente kasne gotike u kombinaciji sa talijanskim tendencijama. Ti

elementi su najviše vidljivi u prikazivanju grada i krajolika, te u prikazivanju odjeće likova

koja je bila izrazito suvremena i bogato dekorirana. Na rad majstora Vincenta iz Kastva

nesumnjivo su utjecali grafički predlošci od koji su najvažniji oni iz Njemačke i Nizozemske.

Uz Vincenta iz Kastva u Bermu se još pojavljuju dva anonimna majstora koji su nazvani

Majstorom plesa mrtvaca i Majstorom pasije. Djelo „Ples mrtvaca“ možda nije stilski

najljepše djelo, ali je važno zbog toga što nam daje informacije o tadašnjem kulturnom okviru

na području Istre. Tu se najprije misli na pučke priče i srednjovjekovni način razmišljanja.