Ferid VELAGIĆVISOKOPRODUKTIVNO DVOMATIČNO PČELARENJE Ferid VELAGIĆ

IzdavačNIZAM-COMPANY

RecenzentiMr. Ekrem CILOVIĆ, dipl. inž. agron.

Prof. dr. Hrustem SMAILHODŽIĆ, dipl. fizič.

LektorProf. Meliha TERZIĆ

ŠtampaHARFO-GRAF, Tuzla

Za štamparijuSafet PAŠIC

VISOKOPRODUKTIVNODVOMATIČNOPČELARENJE

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, SarajevoUDKG38.11/.17(035)

VELAGIĆ, Ferid, 1956-Visoknproduklivno dvomatično pčelarenje/Ferid

Velagić. - Tuzla : Nizam-Companv, 1999. - 171 str.: ilustr. ; 21 cm

Bibliografija: str. 1G7ISBN 9958-9746-0-6

COBISS-ID 6513414

Mišljenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture : sportaTuzlanskog kantona broj 10/1-15-3934-2/99. od 28. 04. 1999. godineknjiga »Visokoproduktivno dvomatično pčelarenje« oslobođena je pri-reza na promet proizvoda.

Štampanje knjige omogućila je Iranska humanitarnaorganizacija BIRDS Tuzla, 1999.

Izvodi iz recenzijaSavremeno pčelarenje zahtijeva od pčelara stalno teoretsko i

praktično usavršavanje kako bi mogao što uspješnije odgovoriti sa-vremenim zahtjevima koji se svakodnevno postavljaju pred njega.U posljednje vrijeme sve se više govori o povećanju produktivno-sti, kako bi se sa što manje utrošenog rada i materijalnih sredstavapostizali veći prinosi u proizvodnji pčelinjih proizvoda po jednojkošnici. Prema tome, pčelaru je neophodno stručno usavršavanješto prvenstveno iziskuje praćenje i korištenje stručne literature.Slobodno se može reći da danas nedostaje stručne literature izprakse koja bi mogla pčelara početnika, a i iskusnijeg, uputiti i ob-jasniti mu primjenu metoda savremenog pčelarenja.

Autor se 20 godina bavi dvomatičnim pčelarenjem, udublju-jući se u tajne i probleme uzgoja, konsultujući domaću i stranu li-teraturu u praktičnom rješavanju nastalih prepreka, izrastajućitako u vrsnog pčelara praktičara. Svom radu prilazi studiozno,analitički i inžinjerski, strogo procjenjujući sve pojave na koje nai-lazi, tražeći logične odgovore. Zahvaljujući inžinjerskom rezonu iintuiciji konstruisao je više tehničkih pomagala kao što su: dekri-stalizator za med, topionik za saće, mlin sa valjcima za mljevenješećera za spremanje pogačica za pčele. Autor je veliki entuzijasta izaljubljenik pčelarenja te kao takav, istina uz pomoć porodice, na-ročito supruge, uspijeva sve poslove kvalitetno obaviti i pri tomepoštujući strogo određene vremenske rokove.

U toku pčelarenja autor je došao do zaključka da jedino jakapčelinja društva mogu da daju visoke prinose po jednoj košnici. Je-dan od načina postizanja jakih pčelinjih društava je dvomatičnopčelarenje, pa je autor u svoju praksu uveo samo ovakav načinpčelarenja. Svoje dugogodišnje iskustvo u pčelarstvu autor je pre-nio na papir i tako napisao ovu knjigu.

Autor u knjizi navodi velike prednosti dvomatičnog pčela-renja u odnosu na jednomatično pčelinje društvo. Te prednosti sesastoje uglavnom u većim prinosima meda i ostalih pčelinjih proiz-voda, zatim u tome da je pčelinje društvo otpornije na pčelinje bo-lesti, da je mikro-klima u društvu mnogo bolja, da pčele mnogoranije izlijeću na pašu, da veći broj pčela može da ide na sakuplja-nje pčelinjih proizvoda, da je manja potrošnja hrane u toku zime,manji gubici u toku zime, bolje izgrađuju saće, utroši se manje rad-nog vremena, uspješno rješavaju snabdijevanje društva hranom i

vodom itd. Investiciona ulaganja u dvomatično pčelarenje su znat-no manja, umjesto po dvije, potrebna nam je jedna podnjača, hra-nilica i jedan poklopac.

Autor je sa dvomatičnim pčelarenjem u izuzetno povoljnimgodinama postigao prinos od 124 kg meda po jednoj košnici, što jeznatno povećanje ako se zna da se prosječni prinosi po jednomjednomatičnom društvu kreću od 10 do 12 kg.

Autor se služio literaturom, ali je ležište većeg dijela knjigenaslonjeno na praksu, a tekst prali 70 fotografija od kojih j? većinasa autorovog pčelinjaka.

Prema tome, izneseni lehničko-tehnološki postupak dvoma-tičnog pčelarenja može samo korisno poslužiti u postizanju većihprinosa, a lime i veće produktivnosti i ekonomičnosti.

Smairam da je ova knjiga izuzetno značajna po svomsadržaju i iskreno je preporučujem svim pčelarima, a pogotovuonim pčelarima koji još nisu prešli na dvomatično pčelarenje, kao ipčelarima početnicima.

Mr. Ekran Cilović, dipl. ini. agronomije

Entuzijazam, zaljubljenost i iskustvo su autoru obezbijediliuslove da i u Tuzli, gdje je sa porodicom trenutno nastanjen, obno-vi aktivnosti u pčelarstvu.

Materijal ima 5 cjelina koje su u međusobnoj vezi. Prvo po-glavlje tretira društvo kao cjelinu. Drugo je posvećeno kraljici udruštvu. Treće, metodski posmatrano, daje spoj prvog i drugog.Naime, autor inteligentno razmišlja i nameće pčelarima pitanjezašto ne imati veći broj radnika u istom radnom prostoru. Da bi toimao potrebno je obezbijediti gencrisanjejvećeg broja pčela radili-ca. Rješenje je dvomatično pčelarenje. Četvrto poglavlje tretirapraktične radove i autor iznosi svoja iskustva u vezi sa otklanja-njem poteškoća sa kojima se može susresti pčelar praktičar.

Peto poglavlje čini cjelinu ekonomskog karaktera. Autor iz-nosi svoje dugogodišnje iskustvo na ovom planu.

Dakle, jednom riječju, materijal predstavlja cjelinu u kojoj jeiznesen tehničko-tchnološki postupak dvomatičnog pčelarenja.

Stil u kome je izneseno autorovo iskustvo je prihvatljiv.Rečenice su jasne. Sadržaj ima edukativni karakter.

Pregledani materijal ima izrazitu karakteristiku literaturepotrebne mladom pčelaru, a iskusnom je uputa u jedan provjereninačin rada na pčelinjaku - dvomaličnom pčelarenju.

Uzevši u obzir sve izneseno sa velikim zadovoljstvom pre-dlažem štampanje ovog materijala, s ciljem da se knjiga nade veli-kom broju čitalaca u rukama, kako bi se ranjeno pčelarstvo u našojdržavi oporavilo i još više naraslo.

Prof. dr. Hrustem Smailhodžić, dipl. fizičar

ŽIVOT PČELINJEG DRUŠTVA

U pčelinjem društvu su tri tipa: matica, pčela itrut. Svi zajedno sačinjavaju jednu cjelinu, kao jedansložen organizam. Upravo tako pčelinje društvo funkcio-niše i zato u unutrašnjosti svog gnijezda proizvodiHoplo-tu i održava potrebnu temperaturu i vlažnost zraka.Pčelinje društvo formira svoje gnijezdo na više ramova ukojim je izgrađeno saće. Saće je izgrađeno od voska kojipčele same proizvode. Pčele izgradnjom saća izgrađujudvije vrste ćelija i to: radiličke i trutovske. Ove ćelijesluže za: uzgoj legla, odlaganje meda i polenovog praha.

U našim krajevima rasprostranjena je kranjskapčela. Kroz dugi niz godina prilagodila se našem podne-blju. Da bi se zadržale dobre strane ove rase pčela, aumanjile loše, vrše se razni oblici selekcije. Kroz dužiperiod selekcije dobijaju se pčele sljedećih osobina:društva nisu sklona rojenju, otporna su na pčelinje bole-sti, sposobna da skupljaju veće količine nektara i poleno-vog praha. Osim ovih kvaliteta treba još da se spomene:mirnoća pčelinjeg društva, brz razvitak do maksimalnejačine do glavne paše, da nije sklono grabeži, da dobro zi-muje itd. Za savremeno i napredno pčelarstvo sve ovepozitivne osobine veoma su važne, jer od njih zavisi kraj-nji rezultat, to jest, količina proizvedenog meda po jed-nom pčelinjem društvu.

Radi lakšeg razumijevanja biće potrebno objasnitiživot i ulogu sva tri pomenuta člana u pčelinjemdruštvu. Samo kada funkcionišu zajedno u jednoj cjelinioni mogu da održe pčelinje društvo u životu. Samostalanživot jednog člana pčelinjeg društva nije ostvariv u smi-slu održanja vrste.

MATICA

Pod normalnim uslovima u pčelinjem društvu nala-zi se jedna matica. Njen zadatak je da polaže jaja iz kojihse legu novi članovi pčelinjeg društva. Matica može dapolaže: oplođena i neoplođena jaja. Ona može da polažejaja tek kad je oplođena. Matica najviše jaja položi uprvoj godini svog života. U zavisnosti od vremenskihuslova matica počinje da polaže jaja krajem januara, aprestaje sa polaganjem u oktobru mjesecu. Kada su uslo-vi za razvoj pčelinjeg društva veoma povoljni, kvalitetnamatica može da položi i preko 2000 jaja u toku 24 sata.Radi poređenja, težina te količine jaja približno je jedna-ka težini matice.

Dok je matica u pčelinjem društvu, ona svojim žli-jezdama luči feromone. Zahvaljujući prisustvu feromonau prostoru pčelinjeg gnijezda svi članovi pčelinjegdruštva ostaju na okupu u jednoj cjelini. Pčela radilica imatica legu se iz oplođenih jaja, pa je matica njihovamajka. Trut se leže iz neoplođenih jaja, pa mu je maticai otac i majka.

8

Zbog toga, ako hoćemo da izmijenimo neke gene-tičke osobine pčelinjeg društva, to možemo postići samaticom, uz pomoć odabranih trutova. Kvalitet svakematice zavisi od dosta faktora, a najvažniji su: rasa pčela,stručnost pri uzgoju, uslovi uzgoja, nasljedne osobineitd. Plodnost matice zavisi od razvoja polnih organa. Odbroja jajovodnih cjevčica u jajnicima matice zavisi kolikoće jaja ta matica da položi u određenoj vremenskoj jedi-nici. Što je veći broj jajovodnih cjevčica to je matica kva-litetnija. U jajovodnim cjevčicama dolazi do sazrijevanjajajnih ćelija. Veličina sjemene kesice utiče na broj sper-matozoida koje matica primi prilikom sparivanja sa tru-tovima, a od broj spermatozoida zavisi efikasnost idugotrajnost oplodnje jajnih ćelija. U vezi s tim je kvali-tet matice, a od broj položenih jaja zavisi brojčano stanjepčelinjeg društva.

U pčelarstvu se primjenjuje više načina proizvod-nje matica. Svi mogu da se podijele u dvije grupe sa pre-sađivanjem larvi i bez presađivanja larvi. Načinomproizvodnje matica bez presađivanja larvi koriste sepčelari početnici i oni pčelari koji imaju skromno isku-stvo u pčelarstvu. Komercijalni pčelari i pčelari sa većimbrojem pčelinjih društava koriste se presađivanjem larviza proizvodnju matica.

U bilo kojem od načina za proizvodnju maticapčelar mora da obrati pažnju na sljedeće:

1. Izbor matice od koje će se uzeti jaja i larve staro-sti do 10 sati.

Izbor treba vršiti po strogom kriterijumu, jer odtog zavisi uspjeh u proizvodnji;

2. Proljetni razvoj pčelinjeg društva do prve glavnepaše;

3. Prinos meda u posljednje dvije godine od društvaod kojeg uzimamo jaja i larve za proizvodnju matica;

4. Otpornost pčelinjeg društva na pčelinje bolesti ibolesti pčelinjeg legla i da to pčelinje društvo nije bolo-valo u posljednje dvije godine;

9

5. Da to pčelinje društvo, i kad je maksimalno raz-vijeno, ne pokazuje rojevni nagon kad su ispunjeni svipoznati uslovi protiv prirodnog rojenja.

Sve ove podatke možemo povaditi iz pčelareve evi-dencije o svakom pčelinjem društvu posebno.

Osnovno pravilo za sve načine proizvodnje maticaje da se dobije što krupnije jaje iz kojeg će se ispiliti de-setočasovna larva, a kojom možemo da se koristimo u bi-lo kojem načinu proizvodnje matica. Teža jaja dobićemood odabrane matice na taj način što ćemo maticu ogra-ničiti u toku nekoliko dana. Znači da će tako ograničenamatica položiti manji broj jaja.

Najlakši metod je da se matica stavi u izolator sajednim nezaleženim ramom na kojem se nalaze pravilnoizgrađene radiličke ćelije. Taj izolator se stavi u sredinuplodišta košnice od kojeg smo izabrali maticu. Za samonekoliko dana kvalitetna matica će položiti jaja na ramkoji smo dodali u izolator. Za samo tih nekoliko danaprosječna težina tih položenih jaja bude veća nego pro-sječna težina jaja koje je položila matica kada je ona bilaslobodna u cijelom prostoru plodišta. To nam je i bio cilj.Ograničavajući maticu u nošenju jaja poboljšali srno ne-ke osobine budućih matica, jer ćemo preko tih proizve-denih matica i odabranih trutova poboljšati genetičkeosobine pčela radilica.

Znamo da od polaganja jajeta, pa do momenta kadaiz matičnjaka izađe matica, pod normalnim uslovimaprođe oko šesnaest dana. Kada se ti dani rastave na poje-dine stadijume razvoja, to izgleda ovako:

1. Prva tri dana (72 sata) je stadij um jajeta.2. Četvrti dan se izleže larva i odmah pčele koje

proizvode matičnu mliječ počinju hraniti larvu.Ovdje je veoma važno napomenuti da se matična

larva u pojedinim fazama razvoja do zatvaranja ma-tičnjaka koristi matičnom mliječi različitog sastava. Amliječ različitog sastava proizvode pčele različite staro-sti. Pri tom one angažuju različite žlijezde za proizvod-nju različitih supstanci koje se nalaze u mliječu

određenog sastava. Larva se hrani do kraja osmog danakada se matičnjak zatvara.

3. U poklopljenom matičnjaku ostaje dio matičnemliječi koju buduća matica uzima još jedno vrijeme. Po-slije toga se prestaje hraniti sve do izlaska iz matičnjaka.

Znači, pri proizvodnji matica bilo kojim načinompotrebno je obezbijediti da svaka larva iz koje će se izlećimatica bude svakog momenta obilno hranjena matičnommliječi.

Detaljan opis proizvodnje matica naći ćete na dru-gom mjestu u ovoj knjizi.

PČELE RADILICE

To su najbrojniji članovi pčelinjeg društva. Njihovbroj se mijenja u zavisnosti od godišnjeg doba i jačinepčelinjeg društva. U zimskom periodu od oko 20000, a uljetnom periodu, u super jakim pčelinjim društvima, oko100 000 pčela. Pčele radilice obavljaju razne poslove ukošnici i van nje: hrane leglo u svim fazama razvoja, hra-ne maticu, proizvode vosak i grade saće, skupljaju nek-tar, donose vodu u košnicu, skupljaju polenov prah ipropolis itd.

U pčelinjem društvu postoji podjela rada premastarosnoj dobi pčele. Svi poslovi se mogu podijeliti naone koje obavljaju mlade pčele u košnici do svoje starostiod 21 dan, i na one poslove koje obavljaju pčele starije od21 dan izvan košnice. Pčela se leže iz oplođenih jaja kojematica položi u radiličke ćelije. Nakon tri dana opna ja-jeta se raspukne i iz njega se ispili larva. Takvoj larvi od-mah je potrebna hrana a to je matična mliječ. Od togmomenta mlade pčele larvu obilno hrane, tako da onapliva na matičnoj mliječi. One pčelinju larvu hrane samou prva tri dana starosti matičnom mliječi. Poslije tri da-na starosti, pa do zatvaranja ćelija sa radiličkom larvomkrajem devetog dana, pčele hrane larvu medom i pole-novim prahom.

10 11

U poklopljenoj radiličkoj ćeliji ostane jedan diohrane, pa u fazama prelaska larve kroz ostale stadijerazvoja, do izlaska mlade pčele iz ćelije, ishrana joj nijepotrebna. Od momenta kada matica položi jaje u radi-ličku ćeliju, pa do izlaska mlade pčele, prođe oko 21 dan.Tada mlada pčela progrize poklopac ćelije i izlazi iz nje.U tome njoj pomažu i starije kućne pčele.

Ona, tako mlada, još ne može da leti. Zato imalakše poslove da obavlja u košnici. Prvi posao joj je dačisti ćelije iz kojih izlaze mlade pčele. Čišćenjem tih ćeli-ja one ih spremaju matici da ih ponovo zaleže. Te poslo-ve mlada pčela obavlja dok ne bude stara oko pet dana.Sljedeći posao mladih pčela je da hrani larve pčele, alione koje za hranu dobijaju med i polenov prah. Tada semlade pčele hrane većom količinom polena, pa u njimadolazi do razvitka mliječnih žlijezda. Tada one mogu dahrane one najmlađe larve i maticu matičnom mliječi.

Matičnu mliječ proizvode pčele od 8 do 12 dana sta-rosti. Poslije tog perioda starosti dolazi do zakržljavanjamliječnih žlijezda i one prestaju izlučivati matičnu mli-ječ. Iznimno u pčela koje nisu ujesen izlučivale matičnumliječ žlijezde ne zakržljaju, pa su one u vrijeme pojaveprvog legla u januaru sposobne da proizvode matičnumliječ i hrane maticu i prvo leglo.

12

Kad pčela bude stara 12 dana, kod nje se počnu raz-vijati voskovne žlijezde koje ostaju tako razvijene do 18dana njene starosti. U tom periodu pčele izlučuju vosaki grade saće. Poslije 18 dana starosti pčele obavljajudužnost stražarica u košnici. U prilikama kada se u pri-rodi pojavi jaka paša svi ovi kućni poslovi se skraćuju zanekoliko dana, pa kućne pčele postaju sabiračice i prije21 dan starosti.

Poslije radova u košnici pčele obavljaju one radoveizvan košnice: skupljanje nektara, polena i vode. Zanašom pčele sakupljačice lete obično 4-5 kilometara.Život pčele radilice je u zavisnosti od intenziteta njiho-vog rada. Pčela se najviše iscrpljuje u njezi i ishrani lar-vi. Manje se opterećuje na sakupljanju nektara. Zbogtoga u ljetnom periodu živi oko 40 dana, a u zimskomperiodu nekoliko mjeseci.

Osim navedenih poslova koje pčela obavlja u tokuživota u pčelinjem društvu, navešću jedan posao o kojemse u današnjoj pčelarskoj literaturi malo pisalo i ob-jašnjavalo. Naime, kada pod nekim uslovima u pčelinjemdruštvu nestane matica iz otvorenog legla, odakle bipčele mogle da proizvedu novu maticu, svaka pčela radi-lica može da položi po nekoliko neoplođenih jaja iz kojihse izlegu trutovi. Dok je u pčelinjem društvu prisutnamatica, prisutan je i feromon koji na pčele radilice djelu-je tako da one ne polažu neoplođena jaja. Nestankom fe-romona dolazi do razvoja polnih organa kod mlađihpčela radilica. Njih tada počinju obilnije hraniti pčelekoje proizvode matičnu mliječ. Do tada su kod njih polniorgani bili zakržljali. Zbog malog broja jajovodnihcjevčica u jajnicima jedna pčela može da položi samo 5-10 neoplođenih jaja. Za nekoliko dana u jačem pčelinjemdruštvu bude zaleženo 2-3 rama sa leglom. Nekad tih ra-mova koji su zaleženi bude i više.

Iz toga slijedi da je tu količinu legla moglo da za-leže samo veća grupa pčela. Na osnovu tog zaleženog le-gla možemo da zaključimo koliko je tu pčela angažovanou ulozi lažnih matica. To je obično oko jedna polovina od

13

ukupnog broja u košnici. O tome će biti govora u ovojknjizi na drugom mjestu.

TRUT

Oplođena matica može da polaže oplođena i neo-plodena jaja. Trut se leže iz neoplođenih jaja. Neo-plođena jaja matica zaliježe u trutovske ćelije. Svako jajeiz kojeg će da se izleže trut prolazeći kroz neparni jajo-vod ostaje neoplođeno. Pošto su trutovske ćelije veće odradiličkih, kad matica stavi svoj zadak u ćeliju da položijaje, ne dolazi do pritiska na zadak matice. Zbog toga nedolazi do oplodnje jajeta.

Zadatak trutova u pčelinjem društvu je da oplodematicu. Osim toga, trutovi u pčelinjem društvu po-spješuju rad pčela a proizvode i dio toplote za grijanjepčelinjeg legla. Kad matica položi neoplođeno jaje u tru-tovsku ćeliju, ono na kraju trećeg dana polegne na dnoćelije. Četvrtog dana iz jajeta se ispili larva koju pčeleodmah počnu hraniti matičnom mliječi. Larva truta se

hrani najduži period, a to je ukupno 7 dana. Znači da nakraju desetog dana od dana polaganja jajeta pčele pokla-paju larvu u trutovskoj ćeliji. Na kraju dvadeset četvrtogdana iz ćelije se izleže trut. Pčele ga prihvataju i njegujukao i mladu pčelu kada ona izađe iz ćelije. Kad navrši 12dana starosti, trut postaje sposoban da oplodi maticu.

Broj trutova je u toku godine promjenljiv, a zavisiod: starosti matice, godišnjeg doba, kvaliteta matice,pašnih prilika, rase pčela itd. Broj se kreće od nekolikostotina do nekoliko hiljada. Najviše trutova u košnici jeu toku rojevne sezone. To je i period kad sakupljačkeunose najviše nektara i polena iz prirode u košnicu. Ka-da prestane unos nektara i polena u bespašnom periodu,matica nagonski prestane polagati neoplođena jaja.

Nekada se smatralo da ako u košnici ima dosta tru-tova da su oni pojeli veliku količinu meda. Međutim, do-kazano je da trut dobija hranu od pčela. Pčela ga hranionda kada je potreban u košnici, a kada je nepotrebanpčela mu uskraćuje hranu. To se dešava obično od počet-ka augusta pa nadalje. U tom periodu u košnici se moževidjeti da su trutovi satjerani na krajnji ram. Tada impčele uskraćuju hranu. Kroz nekoliko dana, tako izne-mogle trutove pčele istjeruju izvan košnice gdje i ugiba-ju.

Mnogi od izleženih trutova napuštaju svoje košnicei krenu u izviđanje i u potragu za društvom koje je bezmatice, pčelinje društvo sa matičnjacima ili sa neo-plođenom maticom. Svako pčelinje društvo u kojem jeovakva situacija primit će truta, ali samo dok se maticane oplodi. Rijetko u pčelinjem društvu ostaju trutovi odjeseni do proljeća, a to je samo u košnici u kojoj se mati-ca zbog nekih okolnosti nije sparila u toku jeseni. Ali jeveliki rizik ostaviti u pčelinjem društvu neoplođenu ma-ticu, jer je mala vjerovatnoća da će se ta matica spariti utoku ranog proljeća. Trutovi imaju razvijene mirisnežljezde. pa pomoću njih osjete maticu koja izlazi naoplodnju i na rastojanju do 2 kilometra. Poslije parenjasa maticom svaki trut odmah ugine.

14 15

PČELINJE GNIJEZDOZavisno od brojčanog stanja pčela u pčelinjem

društvu, pčelinje gnijezdo se sastoji od većeg ili manjegbroja ramova na kojim je izgrađeno saće, od voska kojipčele same proizvode. Saće je izgrađeno kao skup šesto-stranih ćelija koje su jedna sa drugom povezane. Na širi-ni jednog rama ćelije su povezane sa dnom, tako da jejedna ćelija okrenuta na jednu, a druga na drugu stranu.Iz ovoga proizlazi daje izgrađeno saće duplog kapaciteta.Svaka ćelija je od dna ćelije malo nagnuta prema gore,prema otvoru. Debljina saća je oko 24 milimetra. Raz-mak između ramova, takozvane ulice, široke su 11 mili-metara.

Kroz taj prostor pčele i matica obavljaju svoje re-dovne aktivnosti u košnici. Ramovi leže okomito poreda-

Pčelinje gnijezdo uplodištu L-R košnice

16

ni jedan do drugog. Pošto ćemo obrađivati samo savre-meno pčelarenje, daljnja objašnjenja odnosiće se na sa-vremene standardne košnice.

SAVREMENE KOŠNICE

Košnice sa pokretnim saćem, otkako su izumljenepa do danas, stalno su se usavršavale i dorađivale. Naraznim stranama svijeta konstruisane su različite košni-ce sa pokretnim saćem. U Sjedinjenim AmeričkimDržavama Langstroth je izradio najsavremeniju košnicutoga vremena. Ona je kroz dugi niz godina pretrpjela ne-ke konstruktivne izmjene podnjače i hranilice sa zbje-gom, ali je dimenzija rama ostala ista.

U Evropi je konstruisana Dadan-Blatova košnica. Unašim krajevima u upotrebi su još košnice tipa: pološka,lisnjača-AZ, Fararova. Od svih ovih tipova košnica L-R jenajviše u upotrebi. Sa njom pčelari oko 70% pčelara usvijetu zbog niza prednosti nad ostalim košnicama. Naj-veće neslaganje u oblasti pčelarstva je baš oko košnica.

Svaki pčelar hvali svoju košnicu kao idealnu, ateško prihvaća nečiji savjet pa i onaj u kojem se krije du-gogodišnje praktično iskustvo iz savremenog pčelarstva.Svi pčelari rade isključivo tako da stoje iza košnice kadaje otvaraju.

Vrsta i debljina materijala od kojeg se izrađujukošnice također je uvijek tema žučnih polemika. Doka-zano je da debljina stranica košnice ne utiče mnogo natemperaturu u košnici. Košnica treba da spriječi nagletemperaturne razlike u košnici i izvan nje. Mjerenjem jeustanovljeno da je temperatura u košnici odmah izapčelinjeg gnijezda za 2-3°C niža nego vanjska u zimskomperiodu. Tako se na unutrašnjoj strani košnice moženaći led, ma kolika debljina stranice košnice bila. Košni-ce nije dobro izrađivati ni od tankih materijala. U ovojknjizi glavna tema će biti dvomatično pčelarenje, pa ću

17

zbog toga opisati samo košnice koje su najpogodnije zataj način pčelarenja, a kojim sam se ja koristio u dugogo-dišnjoj praksi.

KOŠNICA L-R

Za ovaj način pčelarenja standardna L-R košnica jepretrpjela neke izmjene, ali su zadržane standardne di-menzije. Ova košnica je izrađena od jednostavnih eleme-nata. Prednost joj je što se može maksimalno proširiti,kada je to potrebno u toku paše, ili minimalno smanjiti.To se postiže jednostavno, dodavanjem ili oduzimanjemnastavaka.

Podnjača ove košnice, koja je također pokretna,pretrpjela je izmjene poslije pojave krpelja varoe. Do ta-da je podnjača bila bez žičane mreže. Najezdom krpeljavaroe u podnjaču je počela da se ugrađuje žičana mreža.Ram sa žičanom mrežom može, po potrebi, da se vadi izpodnjače.

Ima raznih rješenja podnjače za ovaj tip košnice, alije kod svih zajedničko da kroz postavljenu mrežu varoapropadne na lim ili lesonit u kaseti podnjače i više nemože doći u kontakt sa pčelom.

Standardnih dimenzija je nastavak u koji staje 10ramova. Nastavak je izrađen od daske debljine 20 mili-metara. Kod ovog tipa košnica nastavci su potpuno isti iza plodište i za medište, tako daje u radu moguć niz ma-nipulacija. Novina je da se na nastavke nakivaju lajsnesa zadnje i sa dužnih strana. Lajsne imaju zadatak da nedozvoljavaju smicanje jednog nastavka u odnosu na dru-gi. Drugi zadatak lajsni je da ublaži udare vjetra na onimmjestima gdje nastavci liježu jedan na drugi. Ma kakoidealno, površine nalijeganja bile obrađene, usljed razli-ke temperature i vlažnosti vazduha u košnici i oko njedolazi do malih deformacija nastavka. Manje razmake iz-među površina nalijeganja pčele zatvaraju propolisom.Lajsne nisu prikovane za prednju stranu nastavka zboglakšeg skidanja i ponovnog postavljanja nastavka. To jeveoma važno, jer se na taj način pčele manje gniječe.Kad jedan nastavak leži na drugom, lajsnica jednom po-lovinom svoje širine zahvata gornji, a drugom polovinom

Podnjača L-R košnice Košnice tipa L-R u autorovom pčelinjaku 1998. god.

18 19

donji dio nastavka. Standardna košnica ima tri takva na-stavka. Sa tri nastavka je dovoljno prostrana za jedno-matično pčelarenje. Za dvomatično pčelarenje potrebnanam je košnica koja ima pet, a nekada i šest nastavaka.Sve zavisi od brojčanog stanja pčelinje zajednice.

Hranilica sa zbjegom

Hranilica sa zbjegom. U pčelarskoj literaturi je uzstandardni tip košnice preporučivana Milerova hranili-ca. Savremeni način pčelarenja, u jednomatičnom i udvomatičnom pčelarenju postavlja sljedeće uslove:

da košnica bude osposobljena i kompletirana za pri-jevoz i na velika rastojanja do paše;

da ima zbjeg, zbog rasterećenja viška pčela u tran-sportu;

da ima riješen način dodavanja pogačica i na tem-peraturama ispod nule, a bez otvaranja košnice, osimskidanja poklopca;

da zbog raznih prskanja i zaprašivanja u toku pašnesezone pčele imaju potrebne uslove za život ako su ne-koliko dana zatvorene u košnici i pri visokim temperatu-rama.

Modificirana hranilica sa zbjegom svojom kon-strukcijom omogućava sve ovo, tako da nam nije potre-

20

ban zbjeg posebno a posebno hranilica. Od svih eleme-nata za izrađuje najkomplikovaniji dio košnice. Jednomkvalitetno urađena hranilica sa zbjegom rješava sve na-vedene zahtjeve za duži niz godina.

Poklopac L-R košnice je standardnih dimenzija,bez izmjena. Cijelom površinom je pokriven pocinčanimlimom. Tako urađen ima svoju težinu, pa ga vjetar teškoskida sa košnice, osim kad su velike oluje.

Matična (Hanemanova) rešetka je dopunski eleme-nat uz košnicu. Služi da se u određenom periodu maticau plodišnom nastavku drži zatvorena. Kroz matičnurešetku prolaze pčele radilice, a ne mogu matica i truto-vi. Matična rešetka mora imati okvir u koji je ugrađenaa na prednjoj strani okvira ima otvor da pčele saku-pljačke izlaze iz medišnih nastavaka, a da se ne vraćajuponovo kroz rešetku i cijelo plodište.

Kao dopunski elemenat za dvomatično pčelarenjepotrebna nam je razdjelna daska (SNELGROVA). U raz-

Matična rešetka

21

nim operacijama ovim načinom pčelarenja ta razdjelnadaska dolazi ispod pomoćnog pčelinjeg društva. Na razd-jelnoj dasci imaju četiri otvora kojim se pčele izletnice izpomoćnog pčelinjeg društva preusmjeravaju u zajed-ničko medište.

Za dvomatično pčelarenje potrebno nam je još 2-3nastavka za medište. Jedan komplet košnice L-R za dvo-matično pčelarenje treba da ima:

Podnjača 1 komadNastavci sa ramovima 5-6 komadaRazdjelna daska 1 komadMatična rešetka 1 komad

U ramovima su ugrađene nitnice kroz koje se pro-vlači žica za armiranje saća. Nitnice ne dozvoljavaju dase žica utapa u vertikalne letvice ramova kada se vršinatezanje žice. Žica se uvlači u četiri reda u horizontal-nom položaju. Neki pčelari vrše armiranje satnih osnovau vertikalnom položaju, ali se tada mora izvršiti malaizmjena konstrukcije ramova, s tim da dimenzije ostajuiste.

Ožičeni ramoui L-R

22

Razdjelna daska

KOŠNICA POLOŠKA

Naziv je u vezi s tim što se pčelinje društvo širi isteže u horizontalnom položaju. Kod manje zapremineovih košnica plodište je u sredini a medište je sa strana.Obično je dimenzija ramova 40 sa 30 centimetara, a imaod 15 do 25 ramova. To je zbog toga što se najednom re-du ramova smješta: med, polenov prah i leglo.

U toku zazimljavanja med i polenov prah susmješteni na cijeloj visini određenog broja ramova, pa se

23

pčelinje klube pomjera vertikalno za hranom. Zbog hlad-noće u toku zime to ne bi moglo da se dogodi u horizon-talnom položaju. Međutim, u radu sa tako velikimramovima javljaju se veći problemi sa pčelama.

Ove košnice se izrađuju obično od daske debljine40-50 milimetara. Najčešće ima 2-3 lijeta, a zavisno odnjene veličine i broja ramova. Zbog debljine materijalaod kojeg je izrađena veoma je teška za selidbu. Pogodnaje za stacionirane pčelinjake. Odgovara pčelarenju udvomatičnom ali stacioniranom sistemu pčelarenja.

Ja sam sa košnicom pološkom počeo da pčelarim,ali u dvomatičnom pčelarenju.

Košnica pološka imala je ramove dimenzije 42 sa 30centimetara. U košnicu je moglo da stane 25 ramova.Košnica je na sredini bila pregrađena punom pregra-dom. Poklopne daske su bile od šperploče debljine 6mm. Iznad poklopne daske bio je zajednički zbjeg sa dvi-

je hranilice. U odre-đenom periodu predbagremovu pašu ma-tice su bile ogra-ničene matičnom re-šetkom na po 4 rama.Kad počne da cvjetabagrem, okviri na ko-jim su prikovane ma-tične rešetke bili bizamijenjeni okvirimana kojima je prikova-na žičana mrežaodređene gustoće.Opis rada dat ćemona drugom mjestu uknjizi. U rodnim go-dinama i ovaj prostorbio je pretijesan zatako razvijeno pče-linje društvo. Velike

Autorovepološke, 1983. god.

L_24

dimenzije ramova mlađim i starijim osobama otežavajurad oko pčela. Zbog svoje veličine ramovi su nepogodnikad se vrca med, jer dolazi do lomljenja saća.

KOŠNICA A-Z

Košnica tipa A-Ž je u obliku ormarića i pogodna jeza zatvorene pčelinjake. Ima plodište i medište ogra-ničeno tako da ih nije izvodljivo proširivati kada se urodnim godinama za to ukaže potreba. Plodište i me-dište dijeli matična rešetka koja je prikovana na šper-ploču debljine 10 mm. Košnice se izrađuju od 9 do 12ramova u plodištu i u medištu. Razmak između ramovaje određen limenim razmacima koji se prikivaju na pred-nju stranu košnice i na pokretni ram koji se skida kadase radi oko pčelinjeg društva. Košnice se izrađuju sa ra-movima različitih dimenzija.

Kod prvobitnih tipova ove košnice nije bilo riješenopitanje ventilacije. Najveća prednost ove košnice je štose može montirati u 2 ili 3 reda, tako što se košnice u vo-zilima ili prikolicama slažu jedna na drugu. Time je bioriješen problem utovara i istovara košnica prilikom se-lidbe. Pošto se svi radovi oko pčela izvode sa stražnjestrane košnice, ovaj tip košnica se može montirati u dvareda, gdje su poletaljke usmjerene na vanjske strane.Prolaz između dva reda košnica, koji je širok 120 centi-metara, dovoljan je za rad u zatvorenom prostoru.

Tako montirane košnice u prevoznom sredstvu ilistacioniranom paviljonu, imaju prednosti toliko kolikoimaju i nedostataka. Od prednosti najvažnije je to da sekošnice jednom montirane u prijevozno sredstvo više neistovaraju i ne utovaraju prilikom prijevoza na više paša.U toku zime toplotni režim u košnicama je stabilniji, jersu košnice priljubljene jedna uz drugu. Primijetno je dase u proljetnom periodu, pčelinje društvo brže razvija.

25

Od nedostataka, najveći je što je prostor košniceograničen. Pošto svaka košnica ima svoje prednosti i svo-je nedostatke, za seleće pčelare ovaj tip košnice dolazina drugo mjesto, iza L-R košnice. U toku mog pčelarenjainteresovalo me je samo dvomatično pčelarenje, pa takoi u ovoj košnici. Po uzoru na neke seleće pčelare izradiosam dvojnu košnicu A-Ž koja je u sebi imala 48 ramova.Izgledala je kao dupla A-Ž košnica.

Ova košnica ima niz prednosti u odnosu na dvijesamostalne A-Z košnice, a to su:

u izuzetnim pašnim prilikama medišni prostor mo-gao je da se proširi na 30-36 ramova. Matice su uodređenom periodu mogle biti ograničene na 8-12 ramo-va, a sav ostali prostor košnice može se pretvoriti u za-jedničko medište;

prema potrebi može se zazimiti 2-3 ili 4 pčelinjadruštva koja imaju između sebe punu pregradu i zaseb-nu hranilicu.

26

Kad se tako uzimljava potrošnja hrane u toku zimeje manja za oko 30% u odnosu na pčelinja društva kojasu u samostalnim košnicama, a imaju približno istobrojčano stanje. U takvoj košnici u proljeće se razvijemaksimalno jako pčelinje društvo, jer do određenog pe-rioda pred pašu leglo proizvode 2-3 ili 4 matice. Uodređenom periodu ostaju samo dvije matice, a ostalematice se prenose u nukleus. Cijelo zrelo leglo se kom-pletira u plodištu i medištu koje izađe do prve glavnepaše. Detaljan opis svih postupaka u radu sa ovomkošnicom naći ćete na drugom mjestu u ovoj knjizi.

ŽIVOT I RAD PČELA U TOKU GODINE

U savremenom pčelarenju sljedeća pčelarska godi-na počinje odmah poslije posljednjeg vrcanja meda ili odprvog augusta prethodne godine. Ovdje imam namjeruopisati sve poslove koje pčelar treba da uradi oko pčelin-jih društava u toku kalendarske godine. Svi opisani po-slovi neće biti striktno kalendarski vezani za svakugodinu i za svaki kraj. Ja ću kao orijentir za klimatskeuslove kao i za pašne prilike imati područje Janje uSemberiji, gdje sam pčelario do rata 1992. godine. Sampčelar će prilagođavati sve poslove uslovima u kojima onpčelari.

U periodu oko prvog augusta potrebno je uraditiniz poslova radi pripreme pčelinjih društava za prezim-ljavanje i iduću godinu. Do tog perioda pčelar će se po-truditi da u pčelinjem društvu staru maticu zamijenimladom. Iz posljednjeg vrcanja pčelar mora da ostavi od7 do 10 kilograma meda, ali onog kvaliteta, koji je pogo-dan za prezimljavanje pčelinjeg društva. Tada se običnonalazi 2-3 rama sa konzerviranim polenovim prahom. Utom periodu jaka pčelinja društva se nalaze na 20 ramo-va u L-R košnici. Sve poslove koje pčelar treba da uradiu tom periodu opisaću na primjeru L-R košnice.

27

PRIPREMA PČELINJIH DRUŠTAVAZA ZIMU

Optimalni rok za početak pripreme pčelinjihdruštava za zimu je u prvoj sedmici augusta. U te poslo-ve spadaju:

tretiranje pčelinjih društava protiv varoe bilo kojimregistrovanim lijekom, a prema uputstvu proizvođača;

rad na rasporedu ramova u košnici tako da se tajraspored ne pomjera do prvog proširenja pčelinjeg gni-jezda u ranom proljeću.

Iz košnice treba povaditi ramove koji nisu više zaupotrebu i izvršiti njihovo pretapanje. U košnici ostavitisamo ramove koji se mogu koristiti iduće godine u plo-dištu i medištu. Smanjenjem broja ramova u košnici miujedno na pčelinjaku smanjujemo broj nastavaka na po-jedinim košnicama koji su nam do tada bili potrebni.Najbolje je da pčelinja društva u jednomatičnom siste-mu pčelarenja svedemo na dva nastavka.

U tom periodu u dva nastavka sa pčelamaimaćemo: ramove sa čistim medom koji smo ostavili izposljednjeg vrcanja (med medljikovac ne smijemo ostavi-ti pčelama za zimu), ramove sa konzerviranim polenom(dva rama), ramove sa leglom svih starosnih dobi i praz-ne ramovi sa pravilno izrađenim radiličkim ćelijama.

Veoma je važno u ovom periodu izvršiti pravilan ra-spored svih ovih ramova u košnici.

Matična rešetka je sklonjena prilikom zadnjegvrcanja meda. Matica se u tom periodu nalazi u prvomnastavku koji je na podnjači. Tada je kvalitetna maticaproizvela 6-8 ramova sa leglom svih starosti. Na tim ra-movima se nalazi i po manji vijenac meda ispod sato-noše. Ostali ramovi u prvom nastavku su sa medom ipolenom.

U drugom nastavku treba ramove rasporediti takoda oni na kojim je manje čistog meda dođu sa strane.Oni ramovi koji su bez meda i polena dolaze sa jedne i sa

28

druge strane ramova koji su puni meda i polena. Takvihramova je obično 4-5.

Na početku augusta je u većini krajeva bezpašniperiod. To je period kada moramo maksimalno iskoristi-ti svaku pčelu koja se nalazi u košnici jer će svaka odnjih do zime uginuti. Iskoristit ćemo ih da prerade sirupza zimsku rezervu hrane. Tom količinom vještačkog me-da dopunjujemo količinu hrane do oko 15 kilograma. Tomoramo uraditi na početku augusta, u što kraćem vre-menskom intervalu, u dozama od 2 do 3 litra. Sirup pra-vimo u odnosu 3:2 u korist šećera. Znači, sve testaTE"

~pSeie-eê p*renrjeti sirup i preraditi ga u med, a odlagaćega u gornji nastavak gdje se nalaze ramovi sa čistim me-dom i konzerviranim polenovim prahom. U tom radupčele se iscrpljuju, pa nam je zbog toga mnogo važno dasve pčele koje se izlegu od početka augusta pa do krajaoktobra ulaze u zimu neiscrpljene.

Rano prihranjivanje za zimu je potrebno i zbog to-ga što pčele pravilno rasporede hranu, a imaju i dovoljnovremena do jeseni da taj med i poklope. Tada postojimanja mogućnost da med u saću ukisne. Kada_se vršiprihranjivanje za zimu^iLsirup trej)a_dodati*Iumagilin ilinozecid protiv nozemgfie TT gornjem nastavku je tadaoko 15 kilogramajaeda^-

Matica sa leglom i dalje ostaje u nastavku na pod-njači cijeli period augusta i septembra. U septembru ma-tica počinje postepeno da smanjuje broj položenih jaja.U ovom mjesecu ima obično oko 5 ramova legla. Kako seu košnici počne smanjivati leglo tako pčele nagonskipočinju da prenose med koji nije zatvoren, a nalazi se ukrajnjim ramovima u nastavku na podnjači. Med lageru-ju u drugi nastavak iznad legla.

Pčele koje izlaze iz zrelog legla neće biti iscrpljeneredovnim kućnim poslovima, zato što je smanjena ko-ličina legla i obim poslova u košnici. Pri kjmu-_oktobra.kad u košnicijponestane legla ili__ga/bude sasvim malo,može se izvršiti jedno tretiranje protiv varoe.

29

izlijetanja pčela u toku zime, prođe nekad u našim Ma-jevima i po tri ili čak i više mjeseci.

Cijelo to vrijeme dok pčela uzima hranu za redovneživotne funkcije, prerađuje je u unutrašnjim organima.Za vrijeme te prerade uvijek ima otpadnih materija kojepčele lageruju u srednjem crijevu. Što je duži hladnijiperiod, to je u crijevu više otpadnih materija. Ako senađemo na pčelinjaku kada pčele izlijeću na pročisneizlete, dobro je da po snijegu ispred košnica prostremotanak sloj suhe slame, da pčele pri izlasku iz košnice ilipri povratku u košnicu poslije pročisnog izleta padaju naslamu, a ne na snijeg ili na mokru zemlju. Pri tom izlije-tanju pčela iskusan pčelar će odmah da primijeti ako muje neko pčelinje društvo oboljelo od nozemoze.

31

32

u prirodu. Tada one u prirodi nalaze prve količine pole-novog praha od: lijeske, vrbe, kukurijeka, visibabe itd.To stimulativno utiče na pčele hraniteljice. One počinjuviše da hrane maticu, a ona počinje da polaže više jaja.Pčele tada brže prenose dodatu pogačicu. Tada im je po-trebna veća količina vode. Da pčele ne bi daleko letjelepo vodu, treba postaviti pojilice na pčelinjaku. Pojilicetada postavljene ostaju na pčelinjaku do kraja septem-bra. Kada se pčele jednom naviknu na postavljene pojili-ce, one tu stalno dolaze. Zato moramo paziti da u njimauvijek ima čiste vode. Ako se desi da jedan period u poji-licama nestane vode, pčele će naći novu lokaciju sa vo-dom, pa ćemo ih teško ponovo navići na pojilice. Japrimjenjujem pojilice od staklenih tegli koje su zapremi-ne 3-5 litara. Način primjene i postavljanja vidi se na sli-ci ispred prikolica.

Pojilice na autorovom pčelinjaku

Oko 15. marta, kada je neki topao dan i kad pčeleveć dosta lete u prirodu, možemo izvršiti letimičan pre-gled pčelinjih društava. Tada ćemo naći obično oko trirama legla. Naći ćemo prve mlade pčele koje su se izle-

33

34 35

/ \Kada smo sredili plodište koje se do tada nalazilo

kao drugi nastavak, izvršićemo zamjenu nastavka. Zam-jena nastavaka se vrši tako što ćemo nastavak u kojem jeleglo, matica, rezerva meda i ramovi sa polenovim pra-hom postaviti na podnjaču, a onaj nastavak sa podnjačepodižemo na njega. Nastavak koji je do tad bio na pod-njači, i u kojem su prazni ramovi, dolazi kao drugi. Tomoperacijom doveli smo pčelinje društvo u novu situaciju.Praktično smo mu proširili prostor.

^^ U tom periodu svaki dan izlazi sve više mladihpčeiaa matica polaže sve više jaja. Tada je potrošnja hra-ne najveća, jer su u toni--pemrdiri*e€ir4dadiieiiako su da-ni topirr^pve zajdî fe opisane poslove akoNzamjenenastavaka potrebno jVizvršitj__do 10. aprila ako/vremen-ski uslovi budu povoljni. OcTTIr. martaTićrTSTaprila po-trošnja hrane u pčelinjem društvu je najveća, pa se narezerve hrane mora obratiti posebna pažnja.U tom vre-menskom periodu jako pčelinje društvo potroši oko 7 ki-lograma meda.

-. Početkom mjeseca aprila počinje da behara raznovoće. Za nas je najinteresantnija jabuka na kojoj pčeleunose veće količine nektara i odlažu ga u medište. Tadapčele unose i veće količine polenovog praha. Istovreme-no se kod pčela određene starosti razvijaju voskovne žli- ]jezde i one imaju potrebu da proizvode vosak. To seprimijeti na saću i satonošama kada zabijele kao daje ponjima pao mraz. Tu situaciju moramo iskoristiti i poste-peno dodavati po jedan ili dva rama na kojem su nalije-pljene satne osnove, pčelinjim društvima na izgradnju, iKoliko ramova sa satnim osnovama dodamo pčelinjemdruštvu na izgradnju, toliko ramova na kojima je medvadimo, a i konzerviran polenov prah. Te ramovedižemo u gornji nastavak, ako u njemu ima mjesta, a akonema, možemo dodati i treći nastavak.

- U pčelinjem društvu u tom periodu ima sve višepčela i one nekada zahvataju i treći nastavak. Moramo utom periodu razvoja pčelinjeg društva obratiti pažnju naprostor u plodišnom dijelu košnice, da matica ne bude

36

Ramovi sa satnim osnovama

U toku beharanja voća jače pčelinje društvo izra-diće 4-5 ramova mladog saća. Pošto je ono, kao tekurađeno, po svojoj osobini hladno za odlaganj£_jaja iproizvodnju legla, matica ga lzbjegavarZato pčele izlet-nTx5e^7)dTa^u~Ttetete3nr l̂erio\rprah u takve ramove, a miih tada dižemo u medište. Matica ne pnlajpLJaj« n teki^rađgne ramove u ranom proljeću, jer je klima u tomperioduJoFprolmjenTjiva alčTsaće je hladno. Rado polažeu ramove iz kojih je izašlo 4-5 generacija pčela i koje jetamnije. A]j_7,flt.n n 1jpt]TnnTjTmjnHTi_maHrq ra(injniaj^PJ^ajiiiovcLsaće^

Do kraja aprila pčelinje društvo se razvije toliko da,_zahvata tri nastavka u L-R košnici. OkpjBrvo_gjnajaijid- ^nosno 10-15 dana pred bagremgyju_paš^jT4P

m-arnn izvršitinovi rasporecTramova u košnici. U takvom rasporedu ra-(y

37

blokirana. Oko 15. aprila dodajemo pčelinjem društvu i 7îfitvrtu pogacićukoju će prenositi do početka bagremo-r

ve paše. ~~ I

mova moramo izvršiti maksimalno zaposlenje mladihpčela u košnici. Ako pčele izgrađuju satne osnove mićemo da ih dodajemo.

U ovom periodu imamo obilnu polenovu pašu, pa,ako imamo skupljače, možemo ih postaviti i iskoristitipčele na sakupljanju polenovog praha.

Ram sa konzerviranim polenom

Polen se može sačuvati za pogačice ili za tržište.Ako su vremenski uslovi bili povoljni, može se desiti daje matica zalegla u plodištu koje se tada nalazi na pod-njači 7-8 ramova legla i da je prešla u gornji nastavak.Postoje zbog,^elifeog^roja pčela toplotni režim povoljan,nekada matica i u gornjem nastavku zalegne 3-4 ramalegla. j

Sada, 10-15 dana p/ed bagremovu pašu, moramoograničiti maticu sa matičnom rešetkom na jedan plo-dišni nastavjak^Jlaspoped ramova u cijeloj košnici ura-dićemo na sljedeći način:

1) Ram na kojem je matica prenesemo u plodišninastavak, ako je matica do tada bila u drugom nastavku.

2) Sve ramove na kojim ima otvorenog legla osta-vljamo kod matice u plodišnom nastavku.

38

3) Sve ramove na kojim nema nijedna ćelija otvore-nog legla, nego je sve zatvoreno, postavimo u drugi na-stavak.

4) U plodišnom nastavku ostavimo jedan ram sa po-lenovim prahom i jedan ram sa medom koji dolaze sadva kraja plodišta. Ostalih osam ramova je sa: otvorenimleglom, izgrađenim saćem i po jedan ili dva rama sa sat-nim osnovama.

5) Tada na plodišni nastavak stavimo uokvirenumatičnu rešetku na kojoj ima otvor za izlaz pčela iz me-dišta.

6) U drugom nastavku u kojem su ramovi sa zatvo-renim leglom, kojih može biti 4-5 komada, treba dopuni-ti ramovima u kojima je izgrađeno saće. Od togmomenta taj nam nastavak služi kao medište.

7) U treći nastavak koji tada preuređujemo stavlja-mo sve ramove: sa medom koji je ostao od zimske zalihe,medom koji su pčele nakupile od voća i ostalih biljaka uproljeće i oko dva rama sa konzerviranim polenovimprahom koje smo do tada prenosili iz plodišta (kada jebilo takvih ramova).

Ram sa izgrađenim mladim saćem

39

Do početka bagremove paše pčelinje društvo se raz-vije da bude puno pčela u jednom plodišnom i u dva me-dišna nastavka. Vrlo je važno da svakog momenta dopočetka bagremove paše pčelinje društvo bude zaposle-no, da ne bi došlo do rojevnog nagona i izrojavanja predpašu ili u toku paše.

Onda nam je sav posao uzaludan. A drugo, moramose potruditi da bagremovu pašu dočeka veliki broj pčelaizletnica tj. onih koje su starije od 21 dan. Ako je znatnoviše pčela izletnica nego kučnih pčela koje za vrijemepaše ostaju u košnici, postiči ćemo veče prinose u medu.

Prvijli drugi dan kad počne bagrem da cvjeta mo-ramo izvrcati sav nekvalitetan med koji se nalazi u ra-movima u trećem nastaxliu. Vrcanjem tog meda mi smostvorili još veči prazan prostor za odlaganje nektara odbagrema. Pošto su paše dosta varljive, sada zavisi samood vremenskih uslova i pašnih prilika kakvo će biti me-denje. Nekada su prinosi izvanredni, a nekada su ravninuli kao što je bilo 1998. godine. U mom dvadesetogo-dišnjem pčelarenju prvi put bagrem uopće nije medio.

Kada prođe bagremova paša_i__med sazri, iz-vrcaćemo ga. Sada odmah spremamo pčelinja društva zalipovu pašu'koja nastupa 25-30 dana iza bagremove. JJtom periodu, poslije_vxcanja bagremovog me^jzviš i inotretirajobično ima neke^labije^iadražajne paše, pa možemoizvršiti proizvodnju i zamjenu matica u svim pčelinjimdruštvima. (To ću objasniti na drugom mjestu u ovojknjizi).

Da matica u plodištu ne bi bila blokirana, možemo,po potrebi, iz plodišta dizati ramove sa potpuno zatvore-nim leglom u medište. Iz medišta dodati ramove na po-laganje jaja matici. Moramo se potruditi da i sljedećupašu dočekamo sa brojčano jakim pčelinjim društvom.Pošto lipova paša traje oko 20 dana i ona nekada zna daomeđi, a zajedno sa malinom pčele nekada znaju napu-niti medišta.

41

Kada su povoljni uslovi za proljetni razvoj pčelinjegdruštva, takvo pčelinje društvo skupi 10-15 kilogramameda u proljeće. Pošto je u košnici i tada prisutna po-gačica, pčelinje društvo je stimulisano na stalni razvoj.Taj skupljeni med je dobar za prezimljavanje, pa gamožemo za to i iskoristiti, ako imamo na pčelinjaku iz-građenih ramova. Taj med nije kvalitetan za tržište, jeru njemu ima i onog vještačkog meda od sirupa koji smododavali za zimsku prehranu.

NOVA SITUACIJA U KOŠNICI

Matica je u plodištu dobila dovoljno prostora zaodlaganje legla. U narednom periodu 10-15 dana do ba-gremove paše, svo zrelo leglo koje smo digli u drugi na-stavak izašlo je. Još je više pojačalo pčelinje društvo, aramove iz kojih je izašlo to leglo ostavilo je prazne ćelijeza unos nektara kada, a to je uskoro, počne bagremovapaša.

Zrelo leglo od kvalitetne matice

40

42

PROIZVODNJA MATICA

Svakom pčelaru, koji se pčelarstvom bavi iz hobijaili profesionalno, treba da je u interesu da u svompčelinjaku ima jaka i zdrava pčelinja društva, a u tokupaše da su ta pčelinja društva izuzetno jaka. Da bi se ovou praksi postiglo, moramo pčelinjem društvu da ispuni-mo nekoliko uslova. Na prvom mjestu je da mu obezbije-dimo mladu selekcionisanu maticu.

Da bi naš krajnji rezultat bio što bolji tj. količinaproizvedenog meda po košnici veća, potrebno je da napočetku paše imamo što više pčela izletnica, a to opet za-visi od količine legla koje treba da položi kvalitetna ma-tica. Zbog toga se moramo potruditi da ili samiproizvedemo kvalitetnu maticu ili je nabavimo od sigur-nog proizvođača.

Cijeli vremenski period dok je matica u košnici,ona luči feromone. Zahvaljujući tim feromonima maticadrži pčelinje društvo na okupu i u radnom raspoloženju.Od kvaliteta matice zavisi uspjeh pčelinjeg društva. Kva-litet neke matice određujemo plodnošću matice. Fero-moni koje luči matica prisutni su: u larvama svihstadijuma starosti, u matičnjacima, ako ih ima u košnici,kao i u matičnoj mliječi. Feromoni svojim prisustvom ucijelom prostoru djeluju na mlađe pčele da kod njih nebi došlo do povećanja jajnika. Feromoni još utiču napčele da ne počnu izgrađivati matičnjake.

Ovdje ću objasniti proizvodnju matica za proizvod-ni pčelinjak od 200 pčelinjih društava sa kojim sam japčelario prije rata 1992. godine. A svaki pčelar, da liamater ili profesionalac, može imati jedan orijentir u tojproizvodnji.

4,3

ORGANIZACIJA PROIZVODNJE MATICA

U zavisnosti od toga koliko oplođenih matica ćenam trebati u toku godine planirat ćemo cjelokupnuprateću opremu za taj obim proizvodnje. Obično se upraksi mora krenuti od činjenice da svaka druga maticaod ukupnog broja proizvedenih neoplodenih matica bu-de kvalitetna i ispunjava sve zahtjeve. Tako za proizvod-nju 200 kvalitetnih matica moramo imati sljedećuprateću opremu.

1) Starter 1 komad2) Odgajivačko pčelinje društvo 2 komada3) Pčelinje društvo za proizvodnju pčela 2 komadaZa ovaj broj matica potrebno je imati 60-70 mikroo-

plodnjaka.Za tu svrhu mogu da se koriste i nukleusi onih di-

menzija ramova sa kojim pčelarimo. Ukupan broj ramo-va u nukleusu je 4-5 komada. Umjesto petog rama dolazipuna pregrada, tako da njome podijelimo nukleus na dvadijela po dva rama. Prostor na koji smještamo minipčelinjak sa pratećom opremom treba da ima u cijelomljetnom periodu povoljne uslove za život i razvoj pčelin-jih društva. Pored toga, teren mora da ispunjava i slje-deće uslove: da nije izložen vjetru, da se u toku ljeta

• nalazi u blagoj hladovini, da nije smješten pored putevagdje će pčele biti uznemiravane od vozila, da nije u blizi-ni industrijske zone. Pčelinjak za proizvodnju maticanajbolje je okrenuti na jug ili na jugoistok. Ako nemaprirodne vode za pčele, onda moramo obezbijediti pojili-ce na pčelinjaku. Oplodnjake treba rasporediti tako dane budu u istom redu, nego praktično raspoređeni bezikakvog reda. To je zbog lakše orijentacije matica kadaizlijeću na orijentacione letove i kada se vraćaju sa spari-vanja.

Očinska pčelinja društva takođe moraju bitismještena na tom pčelinjaku. Sparivanje matica može da

44

se izvede kontrolisano i slobodno. Kontrolisano spari-vanje je kada se matice sparuju u slobodnom letu sa tru-tovima iz odabranih očinskih pčelinjih društava.

Na terenu Semberije teško je naći mjesto gdje uprečniku od 20 kilometara nema pčelinjih društava.Očinska društva ja sam spremao na taj način što sam sti-mulativno forsirao u razvoju tri pčelinja društva u pro-stranim pološkama. Ubacivanjem po dva rama saizgrađenim trutovskim saćem postiže se to da nakonmjesec dana na pčelinjaku bude dovoljno trutova u ranoproljeće. Ovaj postupak proizvodnje trutova podrazumi-jeva da je veoma važno da se u pčelinjem društvu kojepredstavlja rodonačelnicu ne proizvede ni jedan trut. Utakvom slučaju, ako se pojavi trutovsko leglo, treba gauništavati do posljednje ćelije. Oplodnjaci i nukleusiobično se drže dalje od proizvodnih pčelinjih društava dane bi postali njihov plijen.

STARTER

Startera ima više vrsta i dimenzija. Kod svih starte-ra je zajedničko da primaju larve na ishranu u prvih 24sata od pre-sađivanja. Zapre-mina startera se ,kreće od 5 do 10ramova sa kojimpčelarimo na svompčelinjaku. Ja samkao starter kori-stio normalnu L-R jkošnicu sa jednimnastavkom. Kaododatak košnici tuje jedan ram kojije istih dimenzijakao što je dimen- Autorov starter od deset ramova

45

zija nastavka, s tim što jenjegova visina samo 10centimetara. Taj ram dola-zi na podnjaču, pa tek ondana njega standardni nasta-vak. Drugi isti takav ram,ali visine samo 4 centime-tra i na kojem je nakovanoplemenjeni lesonit, dolazisa gornje strane nastavka.Na to dolazi hranilica sazbjegom.

Ram na podnjači iram ispod hranilice imajuzadatak, pored ostalog, dapovećaju zapreminski pro-stor košnice, kada nam jepotreban kao starter, a ka-da nam starter nije potre-ban košnicu koristimo unormalne svrhe na pčelin-jaku. U nastavku L-R

košnice i u dva dodata rama treba da se smjesti oko 4 ki-lograma pčela. Od toga oko 2 kilograma treba da supčele stare od 5 do 15 dana, tj. one pčele koje proizvodematičnu mliječ. Što je više tih mlađih pčela u starteru,to je veći procenat primljenih larvi i obilno nahranjenihu prvim trenucima poslije dodavanja u starter. Tako for-miran starter može da se upotrebljava jednokratno ilivišekratno. To zavisi od potrebe za maticama.

Starter sapet ramova

UZGAJIVAČKO PČELINJE DRUŠTVO

To je pčelinje društvo koje će primiti započete ma-tičnjake u starteru i nastaviti sa ishranom i njegovanjemmatičnjaka u narednih deset dana. Ovo društvo mora daispunjava i neke uslove da bi moglo služiti na odgovara-jući način, a to su: pčelinje društvo mora biti zdravo, da

46

nije bolovalo od zaraznih bolesti u zadnje dvije godine,da ima što više pčela koje su starosti oko deset dana itd.

Od prosječne starosti pčela zavisi kvalitet ishranematičnih larvi. Kvalitet ishrane zavisi i od unosa nekta-ra iz prirode ili stimulativne prihrane razrijeđenim me-dom. Buduće mlade matice poprimaju osobine pčelinjegdruštva koje dovršava započete matičnjake. Kao uzgaji-vačko društvo može da se upotrijebi normalno pčelinjedruštvo, tj. ono koje se koristi kao proizvodno. Uzgaji-vačko društvo mora da ima jedno plodište i jedan me-dišni nastavak. U ovu svrhu može se koristiti izmeđupaša svakim pčelinjim društvom koje ispunjava navede-ne uslove.

U pčelarskoj praksi je poznato da ako normalnomproizvodnom društvu u medište, koje može biti razdvo-jeno od plodišta matičnom rešetkom a i ne mora, doda-mo ram sa otvorenim radiličkim leglom, to leglo će bitihranjeno i dalje istim tipom hrane kojim je i do sadahranjeno. Ako tom istom pčelinjem društvu stavimoram sa započetim matičnjacima koje su u starteru pčelenahranile drugim tipom hrane, pčele će nastaviti da hra-ne larve u matičnjacima istim tipom hrane. Uzgajivačkopčelinje društvo mora da ima dosta otvorenog i zatvore-nog meda, kao i minimum dva rama polenovog praha dabi ishrana larvi bila što kvalitetnija. Ovo pčelinje društvotreba da ima 5 ramova zatvorenog legla i 2-3 rama otvo-renog.

RODONAČELNIČKO PČELINJEDRUŠTVO

Od matice rodonačelnice dobijamo jaja i larve zadalju proizvodnju matica, a taj proces je dug i složen. Izevidencije u kartonu za svako pčelinje društvo treba pra-titi šta se u zadnje dvije godine dešava. Tu su veomavažne i dobre i loše osobine. Jer na pčelinjaku u proljećeuvijek imaju 3-4 pčelinja društva koja odstupaju od osta-

47

lih u pozitivnim osobinama, iako su startovali pod istimuslovima.

Da bismo dobili maticu rodonačelnicu moramo pra-titi koje je od tih društava najbolje i koje ispunjavavećinu postavljenih zahtjeva za rodonačelnicu.

Najvažniji zahtjevi su:mirnoća pčelinjeg društva,nezainteresovanost za prirodnim rojenjem,daje sakupilo dosta meda,da kvalitetno izgrađuje saće,da se brzo razvija u proljetnom periodu,količina i kvalitet polaganja jaja,daje otporno na zarazne bolesti,osobinu čišćenja ćelija.Ova je osobina veoma važna a sastoji se u tome da

se u odabranom pčelinjem društvu izvrši test. Na ramusa zatvorenim radiličkim leglom izabere se i obilježi 5-10ćelija čiji se poklopci otvore. Ako to pčelinje društvo za24 sata potpuno očisti te ćelije ono ispunjava i taj uslov uodabiru matice. Kada jednom odaberemo maticu rodo-načelnicu koja ispunjava sve ove uslove i koja daje po-tomstvo istih nasljednih osobina, tom maticom semožemo koristiti 3-4 godine.

PČELINJA DRUŠTVA ZA PROIZVODNJUPČELA

U zavisnosti od obima proizvodnje matica planira-mo i broj pčelinjih društava za proizvodnju pčela, zapunjenje oplodnjaka ili za proizvodnju zrelog legla zastarter. Da bismo napunili veći broj oplodnjaka potrebnanam je veća količina mladih pčela.

Ja sam za ove svrhe upotrebljavao košnicu pološkuod 25 ramova koja je pregrađivana punim pregradamana dva ili tri dijela. Na tim pregradama je bila prikovanadupla, gusta žičana mreža, tako da matice i pčele nisu

48

mogle dolaziti u dodir. Tri pčelinja društva imala su triposebna izlaza: dva donja i jedno gornje. U jesen su za-zimljavana tri pčelinja društva. Zbog toplotnog režima uproljeće je razvoj bio izvanredan. Proizvodnju legla imladih pčela usklađivao sam prema terminima punjenjaoplodnjaka. Na ovaj način sam imao uvijek, zapravo popotrebi, 4-5 kilograma mladih pčela i zrelog legla zastarter. Kada mi takva košnica nije bila potrebna zaproizvodnju pčela i legla, mogla se upotrebljavati zaproizvodno jednomatično ili dvomatično pčelinjedruštvo.

OPLODNJACI

Oplodnjaka ima različitih vrsta, sa različitim di-menzijama ramova. Zajedničko za sve oplodnjake je: damu se doda mlada neoplođena matica, da mu se dodazreo matičnjak, da matica iz njega izleti na orijentacioneletove i da izleti na sparivanje.

Poslijesparivanja mati-ca u oplodnjakupoloži prva jaja.Zavisno od togada li se proiz-vodnja maticavrši za svojpčelinjak ili zaprodaju, potreb-no je izvršiti iz-bor oplodnjaka.Ako će se kori-stiti za svojpčelinjak možese od normal-nog nastavka - % inapraviti četiri 'Coplodnjaka. Oplodnjak sa 2 rama L-R

49

Različiti mini oplodnjaci

Poprečne strane nastavka moraju biti šlicovane te-sterom da se u njih umetnu tri pune pregrade. Potrebnananije razdjelna daska na kojoj imaju mali izlazi iz sva-kog odjeljka. U svaki odjeljak staje po dva okvira kojimpčelarimo. Poklopna daska može biti zajednička za svačetiri oplodnjaka. Kada nam takvi nastavci nisu potrebnikao oplodnjaci, upotrebljavamo ih kao normalne nastav-ke za plodište i medište.

Prednost takvih oplodnjaka je što iskorištavaju to-plotu proizvodnog društva ispod sebe. Ako se od 4 mati-ce neka ne spari, vađenjem pregrade pčele samo spojimosa susjednim društvom. Pčelari koji proizvode matice zatržište upotrebljavaju mini oplodnjake različitih izvedbi.Rad sa njima je lakši i praktičniji.

Povratak oplođenih matica u takve oplodnjake jevisok. Međutim, imaju i svoje nedostatke. Postoji opa-snost od grabeži, mini ramovi budu brzo zaleženi ili na-punjeni medom, pa dolazi do izrojavanja, na tako malimramovima mlada matica ne može da pokaže svoje kvali-tete, itd.

Što je manji oplodnjak, iz njega matice, pod nor-malnim uslovima, prije izliječu na sparivanje. Svakioplodnjak mora imati riješen problem dodavanja po-gačice kada je oplodnjak u funkciji. Zato je za takveoplodnjake najvažnija ugradnja Dolitleove hranilice.

50

NAČINI PROIZVODNJE MATICAU pčelarstvu je poznato više načina za proizvodnju

matica, a svi se dijele u dvije grupe:1) bez presađivanja larvi2) sa presađivanjem larvi.Ima više načina proizvodnje matica bez presađivan-

ja larvi, od onih najprostijih do proizvodnje sa Jentero-vim aparatom.

Sam pčelar izabira način proizvodnje, prema svojojosposobljenosti u toj proizvodnji i prema opremljenostipčelinjaka. Kvalitet matice umnogome zavisi od izabra-nog načina. Svaki postupak direktno se odražava na kva-litetu matice.

Od načina proizvodnje matica sa presađivanjem lar-vi u praksi se primjenjuju:

A) presađivanje na suhoB) presađivanje na matičnu mliječC) dvostruko presađivanje na matičnu mliječDa bi se lakše shvatila potreba za uzgojem matica,

razjasniću metode kojim se služi pčelinje društvo kadzamjenjuje maticu iz: nužde, u slučaju rojidbe, ili tihezamjene.

ZAMJENA MATICE IZ NUŽDECijeli vremenski period dok se u pčelinjem društvu

nalazi matica, u prostoru sača, legla, matičnjaka itd., na-lazi se i feromon koji proizvodi matica. Pod prisustvomferomona u košnici vlada rad i red na najvišem nivou.Svaki član pčelinjeg društva obavlja svoj dio posla.

Kada, nekim slučajem, iz pčelinjeg društva nestanematica,nestaje i feromona. Tada se situacija u pčelinjemdruštvu mijenja. Nastaje alarmantno stanje. Na poletal-jci pčele počinju da se komešaju i zuje. U periodu od okodva sahata pčelinje društvo se organizuje na proizvodnjimatice. Počinje gradnja većeg broja matičnjaka. Ma-tičnjake započinju graditi proširivanjem radiličkih ćelijau kojima su zaležena jaja. ali i u radiličkim ćelijama u

51

kojima su larve određenih starosti. Te larve, koje su dotog momenta hranjene hranom za larvu, pčele počinjuda hrane matičnom mliječi, i na taj način te larve, treba-lo je da budu pčele, odgajaju da budu matice.

Veliki broj započetih matičnjaka biće sa larvamakoje su na granici maksimalne starosti kada se još mogupreobraziti u maticu. Sve ove larve bile su hranjene ti-pom hrane za pčele radilice, a od tog momenta ma-tičnom mliječi. Svaka matica proizvedena iz tihpreobraženih larvi biće loša i nikada ne može da razvijesnažno pčelinje društvo jer će prva matica koja izađe iztih najstarijih matičnjaka porušiti sve ostale matičnjake,pa i one u kojim je larva bila tek izležena na početkugradnje matičnjaka iz kojeg bi se proizvela kvalitetnamatica. Ovo je način na koji se dobija najnekvalitetni]amatica i koja nikada ne može razviti jako pčelinjedruštvo.

ZAMJENA MATICE IZ ROJIDBENOGNAGONA

Kada pčelinje društvo dobije rojidbeni nagon, ondapočinje izgrađivanje matičnjaka. Obično izgrađuje višematičnjaka. Te matičnjake matica ne zaleže sve u jed-nom danu. Zbog izobilja mladih pčela ti matičnjaci bududobro grijani i njegovani a larve kvalitetno hranjene ma-tičnom mliječi. Najveći problem u toj proizvodnji maticaje što nova generacija matica prenosi osobine društvakoje je sklono rojenju, a u savremenom pčelarenju svimnačinima se borimo protiv toga.

PROIZVODNJA MATICA TIHOMZAMJENOM

U pčelinjem društvu nekada se pojavi takva situaci-ja da matica zbog intenzivnog nošenja počinje da polažemanje jaja. Zbog nekih oštećenja ona postaje manje spo-sobna za nošenje. Ako se mlada matica pri sparivanjunedovoljno osjemeni pčele će je zamijeniti. U ovom

52

načinu proizvodnje matice najbolji su uslovi za njegu iodgoj matičnjaka. Proizvodi se manji broj matičnjaka ko-ji su veoma krupni i kvalitetni.

Zbog izobilja mladih pčela larve u malom broju ma-tičnjaka budu kvalitetno hranjene matičnom mliječi, odmomenta kada se larva ispili iz jajeta pa do zatvaranjamatičnjaka. Pošto su larve obilno hranjene, izležene ma-tice su krupne i odlične su nosilje.

Ovim načinom dobijaju se kvalitetne matice, pamožemo imati orijentacioni pregled u postupku dobij an-ja matica vještačkim putem. Znači, u vještačkoj proiz-vodnji matica moramo da ispunimo približne uslove kojisu približni uslovima u tihoj izmjeni matica.

Međutim, u vještačkoj proizvodnji matica mi bira-mo maticu od koje ćemo proizvesti sve matice, dok uproizvodnji matica prirodnim putem to nije moguće.

PROIZVODNJA MATICA "JENTEROVIM"APARATOM

U ovoj proizvodnji matica uzgojno saće je izrađenood polietilena jer ga pčele dobro prihvataju. Aparat jeizrađen tako da svaka treća ćelija saća ima prolaznu ru-pu u koju se ubacuje ćelija za umetanje. U cijelom apa-ratu ima ukupno 90 rupa u koje se postavljaju ćelije zaumetanje.

Zatim se ćelije pokriju poklopcem, tako da u rupicepčele ne unose med i polenov prah. Matica se pušta krozzatvarač i ostaje zatvorena 24 sahata. Nakon nekolikosahati kvalitetna matica će žaleći sve ćelije, pa i one kojese mogu prenijeti. Matica ih ne razlikuje, pa ih sve za-leže.

U primjeni ovog načina proizvodnje matica pred-nost je u tome što se presađivanje larvi vrši putem pre-nošenja ćelije za umetanje. Međutim, ta ćelija se priprijenosu do startera ne smije hvatati prstima nego se tovrši pomoću plastičnog hvatača urađenog za tu svrhu.

53

Prije prijenosa radiličke ćelije sa pokretnim dnomdo startera mora se izvršiti spajanje radiličke i matičnećelije. One zajedno čine jednu cjelinu u kojoj se nasta-vlja dalji razvoj larve kao i kod drugih načina proizvod-nje matica.

Jenterov aparat

Jenterov aparat se nabavlja u kompletu za cijeli po-stupak proizvodnje matica. Aparat se ugrađuje u jedanram normalne veličine kojim pčelarimo.

PROIZVODNJA MATICA SA PRESAĐIVANJEMLARVI

Da bismo proizvodili kvalitetne matice na ovajnačin moramo imati kompletan pribor za ovu proizvod-nju i moramo biti osposobljeni da to obavljamo. Ovajnačin je složeniji, jer moramo obezbijediti potrebne ko-licme: matičnih čahura, matičnu mliječ, larve određenestarosti za presađivanje itd.

54

Za izradu matičnih čahura u savremenom pčelar-stvu upotrebljavaju se razni materijali. Najkvalitetnijesu čahure od čistog voska. Vosak za izradu matičnihčahura mora biti iz zdravih pčelinjih društava. Najčistijije vosak od mednih poklopaca i zaperaka koje pčele ne-kada urade pri jačoj paši. Taj vosak se dobija pretapan-jem na temperaturi od 80°

Urađene matične čahure lijepe se na letvu sa udu-bljenjima ili na čepove koje stavljamo u izbušene rupena letvi. Prije lijepljenja letvu treba premazati rastoplje-nim vrućim voskom. Na jednu letvu u standardnom ra-mu može se staviti 10 komada matičnih čahura. Takopostavljene matične čahure moraju se obraditi i spremi-ti za presađivanje larvi.

Obrađivanje matičnih čahura najbolje uradi izabra-no pčelinje društvo bez matice u kome još ima zrelog le-gla. Pri obradi matičnih čahura pčele izvrše i njihovoferomonisanje.

Nosači matičnih čahura

Pri obradi matičnih čahura brojčano jače pčelinjedruštvo prije završi povjeren mu posao. Obrada ma-

55

tičnih čahura u pčelinjem društvu traje obično 3 sahata.Kojom če brzinom i kojom količinom matične mliječipčele izvršiti prvo prihranjivanje presađene larve, zavisiod kvaliteta obrade matičnih čahura i feromonisanja.

PROIZVODNJA MATIČNE MLIJEČI

Matična mliječ je proizvod mliječnih podždrijelnihžljezda mladih pčela hraniteljica. Mlade pčele u starosti8-12 dana luče matičnu mliječ kojom hrane larve maticetokom cijelog uzrasta. Pčele hrane larvu matičnom mli-ječi samo prva dva dana kada se ona ispili iz jajeta.

Kvalitet matične mliječi zavisi od spoljašnjih fakto-ra, a to su: načini čuvanja i prerade, načini oduzimanja,konzerviranja itd. Matična mliječ se upotrebljava za raz-ne svrhe, pa i za proizvodnju matica sa presađivanjemlarvi. Međutim, za proizvodnju matica matična mliječ nesmije biti starija od 10 dana. Najkvalitetnija matičnamliječ za proizvodnju matica sa presađivanjem larvi jeona koja se uzima iz matičnjaka starih od 24 do 48. saha-ta. Primjenom kvalitetne matične mliječi u presađivanjularvi prijem istih je u velikom procentu. U proizvodnjimatične mliječi praktičnije su plastične matične čahureod voštanih, jer se mogu upotrijebiti više puta za istusvrhu. Upotrebom matičnih čahura od plastike postižese veča brzina presađivanja larvi. Vađenje matične mli-ječi iz njih je olakšano. Pri upotrebi plastičnih čahurakvalitet i količina mliječi nisu ništa manji nego kodvoštanih čahura.

Matična mliječ se može proizvoditi u bilo kojojkošnici sa pokretnim saćem. Postupak proizvodnje ma-tične mliječi olakšan je u košnicama tipa nastavljača.Najbolje je da košnice koje upotrebljavamo za proizvod-nju matične mliječi imaju iste dimenzije ramova u plo-dištu i u medišnim nastavcima. Zato nam je najboljeupotrijebiti L-R košnicu. Međutim, treba naglasiti da od

56

pčelinjeg društva u kojem proizvodimo matičnu mliječne možemo računati na prinos u medu.

Za ovu proizvodnju potreban nam je dopunski ele-menat za L-R košnicu. To je pregradna daska koja imadimenzije kao vanjske dimenzije nastavaka L-R košnice.Debljina daske može biti od 10 do 15 milimetara. Za tusvrhu može se upotrijebiti šperploča debljine 10 milime-tara. Na pregradnu dasku po ivicama moraju biti priko-vane letvice. Na prednjoj strani ostavlja se otvor za izlazpčela iz gornjeg nastavka. To se najlakše postiže isije-canjem komada prikovane letvice u dužini 5-6 santime-tara.

Na sredini pregrade treba biti isječen otvor 12 sa12 centimetara. Sa obje strane otvora prikiva se limenamatična rešetka malo većih dimenzija nego što jeisječeni otvor. Potrebno je izvršiti raspored ramova ukošnici kada se spremamo za proizvodnju matične mli-ječi. U plodišnjem nastavku na podnjači ostaje matica sa3-4 rama otvorenog legla. Ostalo treba da su: dva ramasa otvorenim medom, jedan rani sa polenovim prahom, aostali ramovi treba da budu sa izgrađenim saćem na ko-jem su radiličke ćelije. Na plodišni nastavak stavljamoopisanu pregradu i privremeno zatvaramo prolaz pčelakroz matične rešetke. To uradimo 48 sahata prije prvogdodavanja presađenih larvi. Zatim stavljamo drugi na-stavak a u njega stavimo 3-4 rama sa zrelim leglom, dvarama sa otvorenim medom ijedan ram polenovog praha.U ostatak prostora mogu se dodati ramovi sa pre-sađenim larvama.

Matična rešetka prikovana sa obje strane pregrad-ne daske ima zadatak da se pojača osjećaj pčela u gor-njem nastavku kao da su bez matice. Time sustimulisane mlade pčele na lučenje matične mliječi i naishranu presađenih larvi.

Kada privremeno zatvorimo matičnu rešetku ugornjem nastavku, pčele će iz nužde početi izgrađivanje,matičnjaka. Kada dodamo presađenje larve i prvi put bu-demo uzimali matičnu mliječ, sve one matičnjake iznužde moramo porušiti. Pošto se prosječna starost pčela

57

u gornjem nastavku postepeno povećava, potrebno jesvakih 7 dana dodavati 1-2 rama sa zrelim leglom od ma-tice, a matici ujedno dodajemo ramove na zalijeganje.

Pregradna daska, za razne svrhe

Voštane matične čahure stavljaju se na letvu po 10komada. Takve tri letve sa ugrađenim matičnim čahura-ma stavljaju se u ram L-R košnice. Letve se u ramu uba-cuju tako da se po potrebi mogu uvrtati. Te ramovetreba staviti u gornji nastavak iznad matične rešetke ko-ja je dva dana zatvorena u prvom presađivanju larvi. Ra-movi sa matičnim čahurama radi feromonisanja ostaju3-4 sahata u gornjem nastavku.

Proizvodnja matične mliječi, za prodaju ili za proiz-vodnju matica, mora se odvijati planski i paralelno saobezbjeđivanjem larvi određene starosti. Prije vađenjamatične mliječi iz matičnjaka moramo obratiti pažnjupri vađenju larve iz matičnjaka da se ne ošteti, jer onda

pokvari i zagađuje cijeli matičnjak. Matična mliječ se na-jlakše vadi pumpicom za tu svrhu. Kada se iz više ma-tičnjaka pumpica napuni, ona se prazni u flašicu.

Cijeli posao se obavlja u prostoriji gdje je tempera-tura 25°C a vlažnost zraka oko 80%. Ovaj posao se oba-vlja planski, pa treba odmah u iste matične čahurepresaditi larve određene starosti. Prilikom ovog pre-sađivanja nije potrebno da se u matične čahure dodajematična mliječ.

LARVE ZA PRESAĐIVANJE

U planskoj proizvodnji matica obezbjeđivanje larvije veoma važan posao u čitavom postupku. Tu je važnoda sve larve budu iste starosti. U čitavom lancu proiz-vodnje matica na kvalitet matica utiče težina jajeta izkojeg se ispili larva za presađivanje.

Autorov izolator za L-R košnicu

Da bi se dobila što teža jaja, potrebno je maticu ro-donačelnicu ograničiti nekoliko dana u pogledu brojaodloženih jaja. Jedan od načina je da se ram sa maticomstavi u izolator. Drugi način je da se matica u košnici

58 59

vertikalnom pregradom ograniči na 2-3 rama u plo-dišnom nastavku. Na toj pregradi je prikovana matičnarešetka. Pčele prolaze kroz matičnu rešetku do matice.Matica koja je bila u izolatoru, nekoliko dana poslijeodlagaće teža jaja. Težina matice zavisi od težine jajeta.

Broj odloženih oplođenih jaja zavisi od broja jajo-vodnih cjevčica i zapremine sjemene kesice, a sve to za-visi od težine matice.

Larve za presađivanje ne smiju biti starije od 10 do12 sahata. Da bismo dobili larve gotovo približno istestarosti, matici u izolatoru treba dodati prazan ram saradničkim ćelijama.

Pošto je matica nekoliko dana bila izolovana ona ćepočeti sa odlaganjem jaja u ćelije dodatog rama. Nakontri dana iz jaja će se ispiliti prve larve. Pošto je većinaćelija na tom ramu bila zaležena u kratkom roku, takoće i većina larvi biti približno iste starosti. Te larve će domomenta presađivanja biti obilno nahranjene.

PRESAĐIVANJE LARVI

Kada su larve dostigle određenu starost, 10-12 sa-hata, može se početi sa presađivanjem. Presađivanjespada među najodgovornije poslove. Od tog posla zavisiprijem presađenih larvi i kvalitet buduće matice. Zbogtoga presađivanje obavlja odgovorno lice, osposobljenoza taj posao. Presađivanje larvi se obavlja u prostoriji ukojoj mora biti određena mikroklima. Temperatura tre-ba da je 30°C i vlažnost zraka 90%. Ako je temperaturaniža od 30°C i vlažnost zraka manja od 90% postoji mo-gućnost da presađene larve budu oštećene. Prije togasmo dali matične čahure pčelinjem društvu na obradu iferomonisanje.

Kada smo izvršili sve pripreme za presađivanje izkošnice rodonačelničkog pčelinjeg društva, vadimo ramna kojem su po redovnoj evidenciji pčelara larve starosti10-12 sahata.

60

Pribor za presađivanje larvi

Sa tog rama se zbrišu pčele i ram se odmah nosi uprostoriju u kojoj su obezbijeđeni navedeni uslovi. Tadase pripremljena matična mliječ otvara i iglom, čiji je je-dan kraj u obliku lopatice, u svaku voštanu čahuru sta-vlja oko 1/3 kapi matične mliječi.

Matična mliječ se stavi u matične čahure na tri let-ve u jednom ramu. Zatim se, pažljivo, igla za presađivan-je zavlači u ćeliju saća, tako da vrh igle prođe sa stranelarvinih leđa, a zatim se igla podvlači pod larvu dublje umatičnu mliječ i tako se na igli iznese iz ćelije. Tada selarva donosi do matične čahure, uvuče u matičnu čahu-ru i larva spusti u matičnu mliječ. Igla se izvlači, a larvaostaje da pliva na matičnoj mliječi.

Isti postupak nastavimo dok ne presadimo larve natri letve, a ukupno 30 matičnih čahura. Ako imamokošnicu kao starter čije pčele izlijeću, ram sa pre-sađenim larvama ubacujemo u pripremljen starter. Naisti način uradimo presađivanje i dodavanje ostalih 60čahura na preostala dva pripremljena rama.

Neki njemački proizvođači matica sve larve istresuiz rama na razapetu žensku najlon-čarapu. Poslije ih bi-raju po veličini i stavljaju u matične čahure na spremlje-nu matičnu mliječ.

61

PRIPREMA I PRIMJENA STARTERA

Osnovna svrha svakog startera je da primi i nahra-ni presađene larve u trajanju od 12 sahata. Najbolje jelarve dodavati starteru kasno predvečer, a sutradan ranoizjutra da se izvade iz startera.

U starteru od 10 ramova koji ja koristim treba dabude: 4 rama sa zatvorenim leglom iz kojeg izlaze mladepčele, dva rama sa polenovim prahom a 4 rama sa me-dom. Znači da otvorenog legla ne treba da bude.

Da bismo dobilizatvoreno leglo za

•::.:. starter, u jednom ja-kom pčelinjemdruštvu nađemo ma-ticu i zatvorimo je uizolator. Izolatorostaje u košnici. Dokje matica u izolatoru,pčele ne izgrađujuprinudne matičnjake.Za 9 dana cijelo leglou košnici biće zatvo-

, * reno. Znači, zatva-ranje matice u

i izolator treba uraditi9 dana prije punjenjastartera. Pošto je za

* formiranje starterabroj mladih pčela iz jednog pčelinjeg društva malo, dvadana prije nego što ćemo da formiramo starter, obezma-tičimo jedno jako pčelinje društvo. Tada će pčele početisa izgradnjom prinudnih matičnjaka. To nam i jeste ciljda pri spajanju sa onim mladim pčelama čija je maticabila u izolatoru na njih prenesu feromonsko obavješten-je da su bez matice.

62

Pri prenosu ramova u starter moramo obratitipažnju da na ramovima ne prenesemo koji započeti ma-tičnjak. Iz započetih matičnjaka treba povaditi matičnumliječ a poslije matičnjake porušiti. Pravilan rasporedramova u starteru omogućava pravilan raspored pčela uprostoru iznad ramova.

Punjenje startera vršimo prenošenjem ramova izkošnice u kojoj je matica bila u izolatoru. Prenosimo sveramove osim onog rama u izolatoru sa maticom. Tadavadimo ram sa maticom iz izolatora i stavljamo ga u sre-dište košnice i dodamo 4-5 ramova sa izgrađenim saćem.Tu košnicu zatvaramo i ostavljamo na njenom mjestu.Tada otvorimo onu košnicu iz koje smo uklonili maticu ikroz lijevak u starter stresemo 2/3 pčela.

Pošto je ovo pčelinje društvo dva dana bilo bez ma-tice ono je počelo izgradnju prinudnih matičnjaka. Iz tihmatičnjaka možemo povaditi matičnu mliječ a matičnja-ke porušiti. Maticu koju smo izvadili iz tog pčelinjegdruštva možemo staviti u kafez ili izolator u isto pčelinjedruštvo. Prilikom stresanja pčela sa lijevka u starterdižu se sve stare pčele i vraćaju u svoju košnicu.

U starteru treba da ima oko 4 kilograma pčela.Pošto u starteru ima i zatvorenog legla, svaki dan je sveviše mladih pčela. Sa zadnje strane startera potrebno jeizvući limenu ladicu da pčele imaju dovoljan dotok vaz-duna. Starter se kroz mrežu poprska vodom, poslije sepoklopi, zatvori lij eto i odnese u mračnu prostoriju Umračnoj prostoriji starter ostaje 24 sahata. Poslije je pri-premljen da primi presađene larve na ishranu. Zbog ve-likog broja mladih pčela koje luče matičnu mliječ larveće biti nahranjene u izobilju. Larve 24 sahata ostaju tuna ishrani. Poslije tog perioda vade se i daju odgaii-vačkom pčelinjem društvu.

DVOSTRUKO PRESAĐIVANJE

Kada se larve presade i dodaju pripremljenom star-teru na ishranu, postoji mogućnost da se te larve ne na-

63

hrane na vrijeme odgovarajućim sastavom matičnog mli-ječa koji odgovara za ishranu tih larvi određenih staro-sti. U takvim slučajevima, pored izobilja mladih pčela ipored dodate matične mliječi, prilikom presađivanja lar-va gladuje.

A začeće i razvoj organa za oplodnju, reprodukciju iodlaganje jajnih ćelija kod matica započinje u prvim sa-hatima života, a završava se u 5-6 dana starosti larve.Zbog gladovanja larve slabi njen ukupan kvalitet, a iz njeće se izleći matica slabog kvaliteta.

Da se ovo gladovanje ne bi dogodilo, vrši se dvo-struko presađivanje larvi. Razlika je u tome što se posli-je prvog presađivanja, larvi u matične čahure, dodajupripremljenom starteru na ishranu, ali u periodu od 10sahata. U tom periodu larve su nahranjene matičnommliječi. Kamovi sa matičnim čahurama vade se iz starte-ra. Tada se iz matičnih čahura povade sve prvopre-sađene larve.

Od ukupnog broja matičnih čahura uvijek će bitijedan broj larvi koji nije nahranjen, odnosno primljen.Tada iz matičnih čahura gdje su larve primljene vadimodio matične mliječi i dodajemo u matične čahure gdjelarve nisu primljene.

Tada se ponovo pristupa presađivanju larvi od 10sahata starosti iz pripremljenog rama. Kada je završenodrugo presađivanje, na isti način kao prvi put, ramove samatičnim čahurama dodajemo u starter. Na ishrani ustarteru larve ostaju 6 sahata, a poslije se vade i dodajuodgajivačkom pčelinjem društvu. Ovim postupkom brojprimljenih larvi je povećan a kvalitet matice je po-boljšan, jer je larva od momenta presađivanja pravilnohranjena.

DODAVANJE ZAPOČETIH MATIČNJAKAODGAJIVAČKOM DRUŠTVU

Zavisno od obima proizvodnje matica odabiramo inačin rada sa odgajivačkim pčelinjim društvom. Jednom

odgajivačkom pčelinjem društvu možemo odjednom do-dati 25-30 započetih matičnjaka sa startovanim larvama.Tri sahata prije nego ćemo da dodamo ram sa startova-nim larvama, iz pripremljenog odgajivačkog društva va-dimo jedan ram iz gornjeg nastavka sa medom. Taj ramćemo da stavimo u neku drugu košnicu.

U tom prostoru odakle smo uzeli ram sa medom uperiodu od 3 sahata oformiće se grozd mladih pčela. Na-kon isteklog roka vadimo ram iz startera i prenosimo gado odgajivačkog pčelinjeg društva i stavljamo u prostorizmeđu ramova.

Ako ovo odgajivačko pčelinje društvo upotrebljava-mo za više serija, svaki put kada dodajemo novi ram sastartovanim larvama u plodište moramo staviti dva ramasa zrelim leglom, a dva rama sa otvorenim leglomdižemo u drugi nastavak iznad matične rešetke. Ram sastartovanim larvama stavljamo između dva dodata ramasa otvorenim leglom.

Odgajivačkom pčelinjem društvu se može dodati iviše od 30 matičnjaka, ako je to društvo jako, ali ti ma-tičnjaci treba da surazličite starosti. Akosu matičnjaci u odga-jivačkom pčelinjemdruštvu različite sta-rosti, onda larve unjima za hranu pri-maju matičnu mliječrazličitog sastava.

Matičnu mliječrazličitog sastava pro- * *izvode pčele različitestarosne dobi a za tokoriste svoje različitežlijezde. Znači, u ma-tičnoj mliječi koju zaishranu uzimaju lar- Autorovo odgajivačko pčelinjeve različite starosne društvo

64 65

dobi nalaze se i različite supstance. Na kvalitet ishranelarvi utiče dnevni unos nektara i polena u košnicu odga-jivačkog pčelinjeg društva.

Mladi pčelari na obuci. Janja 1992. god.

ZRELI MATIČNJACI

Pod normalnim uslovima matica izlazi iz matičnja-ka nakon 16 dana od kada je položila jaja. Pravimo evi-denciju određenih faza u proizvodnji matica odpresađivanja desetočasovne larve, preko vremena prove-denog u starteru i odgajivačkom pčelinjem društvu domomenta kad matičnjake možemo da povadimo, a to je14. dan. Onda ih dalje možemo upotrebljavati.

Jedna od načina je da ih podijelimo pripremljenimoplodnjacima. Zreli matičnjaci mogu biti stavljeni u ka-feze na čuvanje. Ako se larve za presađivanje uzimaju izramova koji nisu bili pod kontrolom prilikom zalijeganjamatice u izolatoru, tada nam se može desiti da ne proci-jenimo starost larve. U tom slučaju može neka matica daizađe ranije, pa da poruši sve ostale zrele matičnjake.

56

Kafezi za zrele matičnjake

Međutim, oplodnjacima je mnogo bolje dodavatinesparenu maticu nego zreo matičnjak, jer možemo daizaberemo bolje matice. Lošije matice i one koje na prvipogled imaju neku mahanu treba odmah ubiti. Stavljan-je zrelih matičnjaka u prikazane kafeze neophodno jezbog sigurnosti ako nastupi loše i kišovito vrijeme.

Kafez sa matičnjacima stavljamo u ramove, tako dau dva rama može da se stavi 25-30 kafeščića. Ramove saugrađenim kafeščićima i sa zrelim matičnjacima u njimatreba da stavimo u središte gnijezda odgajivačkog pčelin-jeg društva. Veoma je važna temperatura u prostorugdje stavljamo ram sa ugrađenim kafeščićima da ne bidošlo do zahlađenja.

ODABIRANJE MATIČNJAKA I NESPARENIHMATICA

Kvalitet matičnjaka određuje se prema njegovojdužini. Matičnjak ocjenjujemo onda kada je zatvoren.Matičnjake dužine 18-20 milimetara treba ostaviti, a onekoji su ispod te dužine treba uništiti, jer se iz dužeg ma-tičnjaka redovno izleže krupnija matica. Nesparena ma-tica se ocjenjuje po: dužini trupa, ispravnosti krila,ispravnosti nogu, pravilnosti hoda matice itd. Ako neo-plođena matica ne zadovoljava u nečemu po ovom krite-rijumu, i ako se spari, pčele će je ubrzo zamijeniti. Zatomoramo na ovo obratiti posebnu pažnju.

67

PUNJENJE OPLODNJAKA PČELAMA

Zavisno od broja proizvedenih neophođenih maticamoramo obezbijediti toliko oplodnjaka a planirati njiho-vo punjenje pčelama. Međutim, neoplođene matice semogu dodavati nukleusima i normalnim pčelinjimdruštvima. Za punjenje oplodnjaka moramo spremitipčele tako da su spremne bez problema primiti neo-plođenu maticu. U našim uslovima leženje matica vršise u kafeščičima u pčelinjem društvu.

Pčelinje društvo koje služi za proizvodnju pčela zapunjenje oplodnjaka devet dana pred punjenje obezma-tičimo. Sve pripreme treba uraditi prije početka punjen-ja pčelama. U hranilice oplodnjaka treba dodati oko 200grama pogačice, a ram sa kafeščičima donijeto do košni-ce iz koje uzimamo pčele za oplodnjake. Pčele kupimolopaticom ili većom kašikom i sipamo u oplodnjak. Od-mah iz kafeščića treba dodati maticu u oplodnjak i po-klopiti ga. Matice iz kafeščića se mogu dodati kada se svioplodnjaci napune pčelama. Većina pčela u oplodnjakutreba da su mlade.

Oplodnjake nije dobro prihranjivati sirupom ili me-dom zbog grabeži. Poslije punjenja oplodnjaka treba nanjima otvoriti ventilaciju i kroz mrežu poprskati ih vo-dom. Sve oplodnjake treba unijeti u mračnu prostoriju,a po mogućnosti daje u njoj i hladno.

Ako se oplodnjaci voze na druga mjesta zbog oplod-nje matica, onda u toj prostoriji mogu ostati 24 sahata.Ako oplodnjaci ostaju na pčelinjaku gdje su i punjeni,onda u prostoriji ostaju tri dana. Po isteku navedenogroka oplodnjaci se iznose iz prostorije, a najbolje je touraditi predvečer. Oplodnjake treba postaviti na pčelin-jaku bez ikakvog reda zbog lakše orijentacije matica.Pošto su mini oplodnjaci male težine treba ih obezbijedi-ti od prevrtanja. Kada su oplodnjaci postavljeni, trebaizvršiti otvaranje lijeta i to naizmjenično. Nije dobro ot-varati lijeta na svim oplodnjacima odjednom.

68

Kao oplodnjak mogu poslužiti nukleusi i stand-ardni nastavci koji su ispregrađivani na 2 ili 3 dijela.Međutim, tu se radi sa standardnim ramom one dimen-zije kojim pčelarimo. Ovaj način je lakši ako se radi napovećanju broja pčelinjih društava, za proširenje svogpčelinjaka ili za prodaju, jer svoje kvalitete mlada maticamože da dokaže samo na većim ramovima. Za većeoplodnjake potrebno nam je više pčela. Ali iz manjegoplodnjaka matica prije izlijeće na oplodnju i prije počin-je polagati jaja. Svim opisanim oplodnjacima mogu da sedodaju i zreli matičnjaci.

Način formiranja i održavanja većih oplodnjaka idodavanja zrelih matičnjaka razlikuje se od načina doda-vanja neoplođene matice. Formiranje nukleusa sa stand-ardnim dimenzijama vrši se tako da se iz jačih pčelinjihdruštava ili pomoćnih nukleusa uzima jedan ram sa zre-lim leglom i pčelama i jedan ram sa medom i polenovimprahom. Na njima treba da bude što više pčela. Tako for-miranim mini društvima, lijeta treba suziti da mogu nanjih izaći samo po dvije pčele zajedno, odnosno da otvorlijeta bude širok oko 2-3 centimetra. Nakon 5-6 sahata iznovoformiranih mini društava sve pčele izletnice sevraćaju u svoje košnice. Tada možemo tim društvima do-dati zreo matičnjak. Prilikom punjenja ovakvih nukleu-sa moramo planirati da će se bar polovina pčela vratiti usvoje košnice. Zato moramo prilikom punjenja tih nu-kleu