Viteški red osnovan 1119. godine u JeruzalemuViteški red osnovan 1119. godine u Jeruzalemu Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenikeDijele se na: vojnike, braću pomoćnike i svećenike Obrana svetih mjesta u Palestini i skrb o bolesnim Obrana svetih mjesta u Palestini i skrb o bolesnim

i nemoćnim hodočasnicima na Kristov grob u i nemoćnim hodočasnicima na Kristov grob u JeruzalemuJeruzalemu

Obdržavali benediktinsko praviloObdržavali benediktinsko pravilo Redovnička provincija zvala se PRIORAT (Vranski Redovnička provincija zvala se PRIORAT (Vranski

priorat)priorat) U Hrvatsku došli 1138. godineU Hrvatsku došli 1138. godine Samostani: Sv. Grgur u Vrani, Glogovnica, Samostani: Sv. Grgur u Vrani, Glogovnica,

Pisanica, Vaška, Zagreb, Pakrac, Našice, Pisanica, Vaška, Zagreb, Pakrac, Našice, Božjakovina kod Zeline, Senj (crkva sv. Jurja)Božjakovina kod Zeline, Senj (crkva sv. Jurja)

Prema odluci sabora u Vienni u Francuskoj ukida Prema odluci sabora u Vienni u Francuskoj ukida ih papa Klement V. godine 1312.ih papa Klement V. godine 1312.

Ivanovci, hospitalci, milosrdna braća sv. IvanaIvanovci, hospitalci, milosrdna braća sv. Ivana Viteški red osnovan 1120. godine u JeruzalemuViteški red osnovan 1120. godine u Jeruzalemu Osnovao ih je blaženi GerardOsnovao ih je blaženi Gerard Žive prema pravilu sv. AugustinaŽive prema pravilu sv. Augustina Briga za bolesne i nemoćneBriga za bolesne i nemoćne Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i Dijele se na: vojnike, braću pomoćnike i

svećenikesvećenike U Hrvatsku došli 1184. godine, u Marču kod U Hrvatsku došli 1184. godine, u Marču kod

Ivanića (doveo ih je herceg Andrija, brat hrvatsko-Ivanića (doveo ih je herceg Andrija, brat hrvatsko-ugarskog kralja Emerika)ugarskog kralja Emerika)

Sjedište u Marči, a kasnije u Vrani te u PakracuSjedište u Marči, a kasnije u Vrani te u Pakracu Redovnička pokrajina nosi naslov Vranski priorat, Redovnička pokrajina nosi naslov Vranski priorat,

a redovnički starješina bio je vranski prior.a redovnički starješina bio je vranski prior. U Hrvatskoj su nestali polovicom XVII. stolječaU Hrvatskoj su nestali polovicom XVII. stolječa

Pustinjački red koji je nastao u XIII. st. u Pustinjački red koji je nastao u XIII. st. u Mađarskoj.Mađarskoj.

Idejni začetnik reda je kanonik Euzebije iz Idejni začetnik reda je kanonik Euzebije iz Ostogona u Mađarskoj, a potvrdio ga je papa Ostogona u Mađarskoj, a potvrdio ga je papa Urban IV.Urban IV.

Dobili ime po sv. Pavlu, pustinjaku iz TebeDobili ime po sv. Pavlu, pustinjaku iz Tebe Opslužuju pravilo sv. AugustinaOpslužuju pravilo sv. Augustina Posebno su se isticali u širenju pobožnosti Posebno su se isticali u širenju pobožnosti

prema Majci Božjojprema Majci Božjoj Najstriji samostan u hrvatskoj podignut je u Najstriji samostan u hrvatskoj podignut je u

Dubici godine 1244.Dubici godine 1244. Samostani se nalaze u Zagrebu, Gariću, Samostani se nalaze u Zagrebu, Gariću,

Kamenskom, kod Daruvara, na ušću rječice Kamenskom, kod Daruvara, na ušću rječice Vinodolčice Vinodolčice

Red je 7. veljače 1786. godine ukinuo Red je 7. veljače 1786. godine ukinuo austrijski car Josip II.austrijski car Josip II.

Reformirani ogranak benediktinskog redaReformirani ogranak benediktinskog reda Nastali 1098. godine, osnovao ih je sv. RobertNastali 1098. godine, osnovao ih je sv. Robert Strože opsluživanje benediktinskog pravilaStrože opsluživanje benediktinskog pravila Posebno su se isticali u širenju pobožnosti Posebno su se isticali u širenju pobožnosti

prema Majci Božjojprema Majci Božjoj U Hrvatsku došli početkom XIII. stoljeća U Hrvatsku došli početkom XIII. stoljeća Prva opatija sv. Marije u Topuskome, koju je Prva opatija sv. Marije u Topuskome, koju je

osnovao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. godine osnovao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. godine 1207.1207.

Opatije u Senjskoj Dragi, crkva sv. Marije u Opatije u Senjskoj Dragi, crkva sv. Marije u Senju, Kutjevo, Zagreb, PetrovaradinSenju, Kutjevo, Zagreb, Petrovaradin

U Hrvatskoj nestali tijekom XVI. stoljećaU Hrvatskoj nestali tijekom XVI. stoljeća

Osnovani u XIII. st.Osnovani u XIII. st. Pustinjački red koji je ujedinio nekoliko Pustinjački red koji je ujedinio nekoliko

manjih pustinjačkih zajednica.manjih pustinjačkih zajednica. Redovnici se zovu augustinci ili Redovnici se zovu augustinci ili

augustinijanci, a i pustinjaci sv. Augustina.augustinijanci, a i pustinjaci sv. Augustina. Njihov je rad kod nas sve do danas ostao Njihov je rad kod nas sve do danas ostao

malo poznat.malo poznat. Samostani u Hrvatskoj: Rijeka, Makarska, Samostani u Hrvatskoj: Rijeka, Makarska,

Zaostrog, Hvar, Senj, Borovo, Ilok, Vaška i Zaostrog, Hvar, Senj, Borovo, Ilok, Vaška i Križevci.Križevci.

Hrvatski član ovog reda postao je Hrvatski član ovog reda postao je blaženik. To je bl. Gracija iz Mula u Boki blaženik. To je bl. Gracija iz Mula u Boki kotorskoj.kotorskoj.

Nastao u XIII. stoljeću.Nastao u XIII. stoljeću. Osnovao ga je sv. Dominik Guzman godine 1215. u južnoj Osnovao ga je sv. Dominik Guzman godine 1215. u južnoj

Francuskoj.Francuskoj. Službeni naziv reda je Braća propovjednici ili Braća reda Službeni naziv reda je Braća propovjednici ili Braća reda

propovjednika. Dominikanci je popularni naziv što su ga propovjednika. Dominikanci je popularni naziv što su ga redovnici dobili po svom utemeljitelju sv. Dominiku.redovnici dobili po svom utemeljitelju sv. Dominiku.

Posvetili su se suzbijanju krivovjernih pokreta (kojih je u Posvetili su se suzbijanju krivovjernih pokreta (kojih je u XIII. st. bilo puno).XIII. st. bilo puno).

Hrvatsku dolaze vrlo rano. Već 1225. godine dolaze u Hrvatsku dolaze vrlo rano. Već 1225. godine dolaze u Dubrovnik. Dubrovnik.

Samostani u Hrvatskoj: Dubrovnik, Nin, Čazma, Dubica, Samostani u Hrvatskoj: Dubrovnik, Nin, Čazma, Dubica, Zagreb, Zadar, Split, Pag, Trogir, Kotor, Bihać; Skradin, Zagreb, Zadar, Split, Pag, Trogir, Kotor, Bihać; Skradin, Požega, Hvar, Šibenik, Rab, Krk, Senj, Čiovo kod Trogira, Požega, Hvar, Šibenik, Rab, Krk, Senj, Čiovo kod Trogira, Gruž, Bol na otoku Braču, Korčula, Star Grad na otoku Gruž, Bol na otoku Braču, Korčula, Star Grad na otoku Hvaru, otok Lopud kod Dubrovnika, Modruš. Hvaru, otok Lopud kod Dubrovnika, Modruš.

Utemeljitelj sv. Franjo Bernardone iz Asiza u ItalijiUtemeljitelj sv. Franjo Bernardone iz Asiza u Italiji Red manje braće ili franjevciRed manje braće ili franjevci Red je usmeno potvrdio papa Inocent III., a pismeno je Red je usmeno potvrdio papa Inocent III., a pismeno je

to učinio papa Honorije III.to učinio papa Honorije III. Siromaštvo, misionarske aktivnosti, propovijedanje, Siromaštvo, misionarske aktivnosti, propovijedanje,

pastoralni rad, hospicij za bolsene i siromašne, pastoralni rad, hospicij za bolsene i siromašne, organizacija i vođenje školaorganizacija i vođenje škola

U Hrvatsku dolaze još za života svog utemeljitelja, a i U Hrvatsku dolaze još za života svog utemeljitelja, a i sam sv. Franjo nekoliko puta dolazi na našu obalu.sam sv. Franjo nekoliko puta dolazi na našu obalu.

Prvi franjevački samostan podignut u Trogiru. Zatim u Prvi franjevački samostan podignut u Trogiru. Zatim u Puli, Dubrovniku, Zadru, Splitu i Šibeniku.Puli, Dubrovniku, Zadru, Splitu i Šibeniku.

Prvi hrvatski svetac franjevac sv. Nikola Tavilić.Prvi hrvatski svetac franjevac sv. Nikola Tavilić. Red nije ostao jedinstven. On se tijekom vremena Red nije ostao jedinstven. On se tijekom vremena

razdijelio na nekoliko ogranakarazdijelio na nekoliko ogranaka

Zalagali su se za uobičajeni život u samostanu i za nešto blaži način redovničkog života.Zalagali su se za uobičajeni život u samostanu i za nešto blaži način redovničkog života. Konventualci (conventus = skupština zbor, samostan)Konventualci (conventus = skupština zbor, samostan) Godine 1571. osnovana Dalmatinska provinscija franjevaca konventualaca sv. Godine 1571. osnovana Dalmatinska provinscija franjevaca konventualaca sv.

Jeronima.Jeronima. Imali su 21 samostanImali su 21 samostan Godine 1972. provincija je dobila naziv Hrvatska provincija sv. Jeronima reda Godine 1972. provincija je dobila naziv Hrvatska provincija sv. Jeronima reda

franjevaca konventualaca.franjevaca konventualaca. Samostani: Split, Šibenik, Cres, Pula, Zagreb, Vinkovci, Molve, Sisak.Samostani: Split, Šibenik, Cres, Pula, Zagreb, Vinkovci, Molve, Sisak.

Franjevci opservanti, Manja ili Mala braćaFranjevci opservanti, Manja ili Mala braća Zalagali se za strože opsluživanje redovičkog životaZalagali se za strože opsluživanje redovičkog života Opservanti (opservare = opsluživati)Opservanti (opservare = opsluživati) Podijeljeni na tri provincije:Podijeljeni na tri provincije:1. Provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar)1. Provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (Zadar)- samostani: Hvar, Split – Poljud, Zadar, Košljun na otoku Krku, Pazin, otočić Badija - samostani: Hvar, Split – Poljud, Zadar, Košljun na otoku Krku, Pazin, otočić Badija

kod Korčule, Dubrovnikkod Korčule, Dubrovnik2. Provinsija Presvetog Otkupitelja (Split)2. Provinsija Presvetog Otkupitelja (Split)- samostani: Makarska, Zaostrog, Živogošć, Imotski, Omiš, Sinj, Split, Šibenik, Visovac, - samostani: Makarska, Zaostrog, Živogošć, Imotski, Omiš, Sinj, Split, Šibenik, Visovac,

Karin, Knin, ZagrebKarin, Knin, Zagreb3. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda (Zagreb)3. Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda (Zagreb)- samostani: Zagreb, Karlovac, Krapina, Našice, Požega, Samobor, Varaždin, Vukovar, Ilok, - samostani: Zagreb, Karlovac, Krapina, Našice, Požega, Samobor, Varaždin, Vukovar, Ilok,

Trsat.Trsat.

Nastali u Italiji 1525. godine.Nastali u Italiji 1525. godine. Obdržavaju strože franjevačko praviloObdržavaju strože franjevačko pravilo U Krvatsku došli iz Venecije (prvi samostan otvorili 1610. godine u Rijeci)U Krvatsku došli iz Venecije (prvi samostan otvorili 1610. godine u Rijeci) Samostani: Rijeka, Zagreb, Herceg Novi, Split, Varaždin, Osijek, Karlobag.Samostani: Rijeka, Zagreb, Herceg Novi, Split, Varaždin, Osijek, Karlobag. Sveti Leopold Bogdan MandićSveti Leopold Bogdan Mandić Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana MandićaHrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića

Sveti je Franjo godine 1221. ustanovio Treći red za svjetovnjake koji su željeli živjeti Sveti je Franjo godine 1221. ustanovio Treći red za svjetovnjake koji su željeli živjeti svetijim životom, a nisu mogli ući u samostan ili polagati redovničke zavjetesvetijim životom, a nisu mogli ući u samostan ili polagati redovničke zavjete

Tijekom vremena počeli živjeti u zajednicama i polagati zavjete.Tijekom vremena počeli živjeti u zajednicama i polagati zavjete. Njihovo redovničko pravilo je bilo nešto drugačije, a potvrdio ga je papa Nikola IV. Njihovo redovničko pravilo je bilo nešto drugačije, a potvrdio ga je papa Nikola IV.

godine 1289.godine 1289. U Hrvatskoj su se najprije nastanili u Zadru, gdje se spominju već godine 1251.U Hrvatskoj su se najprije nastanili u Zadru, gdje se spominju već godine 1251. Samostani: Zadar, Krk, Glavootok na Krku, Preko, Split, Zagreb – Ksaver, Ogulin, Odra Samostani: Zadar, Krk, Glavootok na Krku, Preko, Split, Zagreb – Ksaver, Ogulin, Odra

kod Zagrebakod Zagreba Kako su njihovi samostani uglavnom bili na zadarskome i istarskom području, njihova Kako su njihovi samostani uglavnom bili na zadarskome i istarskom području, njihova

se provincija obično zvala dalmatinsko – istarska.se provincija obično zvala dalmatinsko – istarska. Današnji naziv: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca trećoredaca Današnji naziv: Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca trećoredaca

Osnivač Družbe Isusove ili isusovaca je sv. Ignacije Osnivač Družbe Isusove ili isusovaca je sv. Ignacije Loyolski (1491. – 1556.)Loyolski (1491. – 1556.)

Družbu osnovao u Parizu 1534. godine s još šestoricom Družbu osnovao u Parizu 1534. godine s još šestoricom svojih drugova.svojih drugova.

Rade na duhovnom napretku bližnjega i širenju vjere Rade na duhovnom napretku bližnjega i širenju vjere propovijedanjem, duhovnim vježbama i djelima ljubavi. propovijedanjem, duhovnim vježbama i djelima ljubavi. Družba se od samog početka odlikuje posvemašnjom Družba se od samog početka odlikuje posvemašnjom poslušnošću Papi.poslušnošću Papi.

U Hrvatsku dolaze početkom XVII. st. U Zagrebu su se U Hrvatsku dolaze početkom XVII. st. U Zagrebu su se nastanili 1606. na Gornjem Gradu.nastanili 1606. na Gornjem Gradu.

Nastanili su se u: Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Požegi, Nastanili su se u: Zagrebu, Rijeci, Varaždinu, Požegi, Osijeku, Dubrovniku, Zadru, SplituOsijeku, Dubrovniku, Zadru, Splitu

Godine 1901. došli su u Zagreb i nastanili se u Godine 1901. došli su u Zagreb i nastanili se u današnjoj rezidenciji u Palmotićevoj ulici.današnjoj rezidenciji u Palmotićevoj ulici.

Godine 1963. postaje samostalna provincija sa Godine 1963. postaje samostalna provincija sa sjedištem u Zagrebu pod nazivom Hrvatska provincija sjedištem u Zagrebu pod nazivom Hrvatska provincija Družbe Isusove.Družbe Isusove.

Priredio: Martin Radošević

Korištena literatura: Mile Vidović, Povijest Crkve u Hrvata

Priredio: Martin Radošević

Korištena literatura: Mile Vidović, Povijest Crkve u Hrvata