VIZUALNA I INFORMACIJSKA PISMENOSTU ARHIVIMA, KNJIŽNICAMA I MUZEJIMA: UČINKOVITA KOMUNIKACIJA?

Josipa Selthofer, asistentFilozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijekujselthofer@ffos.hr

Mirna Gilman, studentFilozofski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijekumgilman@ffos.hr

UVOD• informacijska pismenost (def. ALA-e - American Library Association)

- skup kompetencija potrebnih u informacijskom dobu (prepoznavanje potrebe za informacijom, učinkovito pronalaženje željene informacije, njezino vrednovanje i korištenje)

• obuhvaća i druge vrste pismenosti – vizualnu, medijsku, kompjutersku, digitalnu, te verbalnu pismenost, kao preduvjet za razumijevanje svih ostalih vrsta pismenosti

• vizualna pismenost – mogućnost interpretacije značenja i informacija prezentiranih u slikovnom obliku. Temelji se na ideji da je moguće pročitati sliku putem njezinog vizualnog sadržaja i time objasniti njezino značenje

• suosnivač Međunarodnog udruženja za vizualnu pismenost (International Visual Literacy Association), Jack Debes, prvi je 1969. godine definirao pojam:

"Vizualna pismenost odnosi se na skupinu vizualnih kompetencija koje čovjek

može razviti gledanjem i istodobnim povezivanjem s drugim senzornim iskustvima."

• učinkovita komunikacija vizualnih poruka – snažno sredstvo prenošenja misli i ideja

• u elektroničkom okruženju moć kritičkog i vizualnog promišljanja o mnoštvu prezentiranih informacija postala je ključnom vještinom

• vizualna se pismenost u okviru komunikacije informacijama promatra iz tri različita kuta: 1) vizualizacija podataka (grafika/slika kao element

komunikacije i njezine zakonitosti)

2) tipografija kao komunikacija

3) boja kao komunikacija

• razumijevanje učinkovite vizualne komunikacije povećava informacijsku pismenost, a time direktno utječe na komunikacijski proces i njegov učinak

• mrežne stranice svojim vizualno predstavljenim sadržajima komuniciraju na specifičan način

• mrežna komunikacija – produkt uspješne suradnje u poljima informacijske arhitekture, grafičkog oblikovanja, programiranja, sustava za upravljanje sadržajima i znanjem, te odnosa čovjek – kompjutor i učinkovitog pretraživanja informacijskih sustava

• namjena dizajna mrežnih stranica – korisnicima učinkovito ponuditi sadržaje koji će biti estetski oblikovani, a ujedno odgovoriti na slijedeća pitanja:

1. Gdje se nalazim? 2. Što sve postoji na ovoj mrežnoj stanici? 3. Znam što želim naći. Kako ću to pronaći? 4. Želim komunicirati s ustanovom na drugi način. Gdje se nalaze potrebni

podatci? Koje su novosti? 5. Što se u ovome trenutku događa u ustanovi čije mrežno mjesto sam

posjetio? 6. Kako ću se vratiti na početnu stranicu? 7. Znam što tražim. Kako sve mogu pretraživati? 8. Gdje mogu naći podršku, pomoć na mrežnom mjestu?9. Znam što želim, već sam posjetio ovo mrežno mjesto. Mogu li odmah

doći do toga?

CILJ I SVRHA ISTRAŽIVANJA

• U radu se analizom mrežnih stranica hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja želi utvrditi razina vizualne i informacijske pismenosti samih ustanova, a usporedbom sa mrežnim stranicama sličnih ustanova u Europi utvrditi različitosti i ponuditi moguća rješenja u cilju ostvarenja učinkovitije vizualne komunikacije

METODOLOGIJA

Analiza je provedena na hrvatskim i europskim mrežnim sjedištima AKM

ustanova na slijedeći način:

• promatrani su i uspoređeni tekstualno – slikovni sadržaji stranica, te njihova mogućnost pretraživanja, pogodnosti koje nude za korisnike i komunikacija s korisnicima

• analiza se odvijala u nekoliko razina po slijedećim kategorijama:

1. Vizualni identitet ustanove

2. Mrežna arhitektura

3. Pretraživanje sadržaja

4. Kontakt s korisnicima

5. Poveznice na slične ustanove

6. Digitalne zbirke

7. Fotogalerije

8. Besplatno preuzimanje sadržaja

9. Dodatni sadržaji

Analizirana su mrežna mjesta: • KNJIŽNICA

- 10 narodnih knjižnica na području Hrvatske (u najvećim gradovima 10

županija); dobiveni rezultati su uspoređeni sa mrežnim mjestima 10 narodnih knjižnica najvećih europskih zemalja

• ARHIVA- 13 hrvatskih državnih arhiva, dobiveni rezultati su uspoređeni sa mrežnim mjestima 10 arhiva najvećih europskih zemalja

• MUZEJA- 5 prirodoslovnih i 5 umjetničkih muzeja na području Hrvatske;

dobiveni rezultati su uspoređeni sa mrežnim mjestima 5 prirodoslovnih i 5 umjetničkih muzeja najvećih europskih zemalja

KNJIŽNICE - HRVATSKA1. Knjižnica grada Zagreba:

http://www.kgz.hr/

2. Dubrovačke knjižnice:

http://www.dkd.hr/3. Gradska knjižnica Marka Marulića, Split:

http://www.gkmm.hr/4. Gradska knjižnica, Zadar:

http://www.gkzd.hr/index.php5. Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović“, Varaždin:

http://knjiznica-vz.hr/ 6. Narodna knjižnica "Petar Preradović“, Bjelovar:

http://www.knjiznica-bjelovar.hr/7. Gradska i sveučilišna, Osijek:

http://www.gskos.hr/ 8. Gradska knjižnica i čitaonica, Pula:

http://www.gkc-pula.hr/ 9. Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Karlovac:

http://www.gkka.hr/ 10. Narodna knjižnica i čitaonica, Sisak:

http://www.nkc-sisak.hr/

KNJIŽNICE - EUROPA

1. Stockholm stadsbibliotek (švedska pučka knjižnica): http://www.biblioteket.stockholm.se/

2. Die Zentral und Landesbibliothek Berlin (njemačka narodna knjižnica): http://www.zlb.de/

3. Bibliotecas de Castilla y León (španjolska narodna knjižnica - najveća autonomna zajednica; Kastilja i León ): http://www.jcyl.es/scsiau/Satellite/pr/es/Bibliotecas/Page/BibliotecasPlantillaHomePortal/1189173126394/_/_/_?asm=jcyl

4.The London library (engleska narodna knjižnica): http://www.londonlibrary.co.uk/index.php

5.Biblioteca Malatestiana (talijanska narodna knjižnica):http://www.malatestiana.it/

6.Helsingin Kaupunginkirjasto (finska narodna knjižnica):http://www.lib.hel.fi/?_lang_id=EN

7.La Bibliothèque Mazarine (francuska narodna knjižnica):http://www.bibliotheque-mazarine.fr//

9. National library of Russia (ruska knjižnica - nacionalna se tumači kao narodna, a državna “State library of Russia” kao nacionalna): http://www.nlr.ru/eng/

10. Open Bare Bibliotheek Amsterdam (nizozemska narodna knjižnica):http://www.oba.nl/index.cfm/t/Homepage/vid/B9F76268-50FC-2BA0-8681A4BDC709A29C

ARHIVI - HRVATSKA

1. Državni arhiv u Bjelovaru (DABJ): http://www.kultura.hr/ustanova/dabj2. Državni arhiv u Dubrovniku (DADU): http://www.dad.hr3. Državni arhiv u Gospiću (DAGS): http://www.arhiv-gospic.hr4. Državni arhiv za Međimurje (DAM): http://www.dram.hr5. Državni arhiv u Osijeku (DAOS): http://www.dao.hr6. Državni arhiv u Pazinu (DAPA): http://www.dapa.hr7. Državni arhiv u Rijeci (DARI): http://www.riarhiv.hr8. Državni arhiv u Sisku (DASK): http://www.dask.hr9. Državni arhiv u Slavonskom Brodu (DASB): http://www.dasb.hr10. Državni arhiv u Splitu (DAST): http://www.das.hr11. Državni arhiv u Varaždinu (DAVŽ): http://www.dav.hr12. Državni arhiv u Zadru (DAZD): http://www.zadarportal.com/vodic/arhiv.asp13. Državni arhiv u Zagrebu: http://www.daz.hr/web/

ARHIVI - EUROPA

1. Bundesarchiv: http://www.bundesarchiv.de/index.html.de2. Arhiv Seine-Maritime: http://www.archivesdepartementales76.net/3. L'Archivio di Stato di Firenze: http://www.archiviodistato.firenze.it/nuovosito/4. Ruski državni arhiv za suvremenu povijest: http://www.rusarchives.ru/federal/rgani/5. Središnji Državni Povijesni arhiv Ukrajine u Kijevu: http://cdiak.archives.gov.ua/6. Regionalni arhiv u Lundu (Švedska): http: //www.riksarkivet.se/7. Archivo Histórico Provincial de Segovia: http://www.archivoscastillayleon.jcyl.es/8. Oslo kommune: http://www.byarkivet.oslo.kommune.no/OBA/english.asp9. The Borthwick Institute for Archives: http://www.york.ac.uk/library/borthwick/10. Parliamentary Archives: http://www.parliament.uk/business/publications/parliamentary-archives/

MUZEJI - HRVATSKA

Umjetnički:• Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka): http://www.mmsu.hr/ • Muzej Mimara: • Muzej za umjetnost i obrt: http://www.muo.hr/• Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb): http://www.msu.hr/#/hr/• Hrvatski muzej naivne umjetnosti: http://www.hmnu.org/

Prirodoslovni:

1. Hrvatski prirodoslovni muzej - http://www.hpm.hr/2. Prirodoslovni muzej Rijeka - http://www.prirodoslovni.com/3. Akvarij i muzej pomorske tradicije: http://www.aquarium-vodice.com/4. Prirodoslovni muzej Dubrovnik: http://www.pmd.hr5. Stalna izložba vodenog svijeta: http://www.gloria-maris.hr/

MUZEJI - EUROPA

Umjetnički:• Helsinki City Art Museum: http://www.hel.fi/wps/portal/Taidemuseo_en?

WCM_GLOBAL_CONTEXT=/Taimu/en/Home• Galerija Uffizi: http://www.uffizi.firenze.it/english/musei/uffizi/• Muzej Guggenheim Bilbao (Španjolska): http://www.guggenheim-bilbao.es/?idioma=en• Muzej Ermitaž: http://www.hermitagemuseum.org/• Louvre: http://www.louvre.fr/llv/commun/home.jsp

Prirodoslovni:1. The British Museum: http://www.britishmuseum.org/2. Švedski Prirodoslovni muzej: http://www.nrm.se/3. Prirodoslovni muzej na Sveučilištu u Oslu: http://www.nhm.uio.no/english/4. Museum für Naturkunde: http://www.naturkundemuseum-berlin.de/5. Zoološki muzej Ruske akademije znanosti: http://www.zin.ru/mus_e.htm

ANALIZA REZULTATAARHIVI U HRVATSKOJ I EUROPI

0 2 4 6 8 10 12

VLASTITO MREŽNO MJESTO

NAZIV USTANOVE

LOGOTIP USTANOVE

NACIONALNI SIMBOL

GRB

FIZIČKA ADRESA USTANOVE

NOVOSTI SJEDIŠTA

VERZIJA STRANICE NA DRUGOM JEZIKU

PRAVILNICI I OBRASCI

KONTAKT OBRAZAC ZA KORISNIKE

LINK ZA POVRATAK NA NASLOVNICU

POVEZNICE NA SLIČNE USTANOVE

POVEZNICE NA DRUŠTVENE MREŽE

DIGITALNE ZBIRKE

FOTOGALERIJE

NAPREDNO PRETRAŽIVANJE ZBIRKI

DOWNLOAD PROMIDŽBENIH MATERIJALA ITISKOVINA

FORUM

VIDEO SADRŽAJI

AUDIO SADRŽAJI

ARHIVI U EUROPI

ARHIVI U HRVATSKOJ

• Od 13 hrvatskih arhiva 10 ih ima vlastito mrežno mjesto• Samo 3 arhiva imaju vlastiti logotip koji se nalazi, kao i u europskim arhivima, u

gornjem lijevom kutu zaglavlja stranice• Analizirani arhivi u Europi imaju razvijen vizualni identitet koji je jasan i uočljiv• Ono što je u većoj mjeri zastupljeno u europskim arhivima, a u Hrvatskoj manjka

su poveznice na društvene mreže, besplatni promidžbeni i edukativni materijali koji se mogu pregledavati ili preuzeti s mrežnog mjesta, te multimedijalni - video i audio materijali

• Mrežna mjesta arhiva u Hrvatskoj posjeduju sadržajno bogate fotogalerije i digitalne zbirke, no često nemaju link za povratak na naslovnicu, a fotografije se ne mogu povećavati

• Kontakt i fizička adresa ustanova nalaze se uglavnom u lijevom izborniku na naslovnoj stranici ili u zaglavlju stranice

• Vrlo malo mrežnih sjedišta nudi verziju stranice na drugom jeziku, što je bila otežavajuća okolnost pri analizi

UMJETNIčKI MUZEJI U HRVATSKOJ I EUROPI

0 1 2 3 4 5 6

VLASTITO MREŽNO MJESTO

NAZIV USTANOVE

LOGOTIP USTANOVE

NOVOSTI SJEDIŠTA

VERZIJA STRANICE NA DRUGIM JEZICIMA

PRIJAVA NA MAILING LISTU, NEWSLETTER

KONTAKT OBRAZAC ZA KORISNIKE

LINK ZA POVRATAK NA NASLOVNICU

POVEZNICE NA SLIČNE USTANOVE

POVEZNICE NA DRUŠTVENE MREŽE

DIGITALNE ZBIRKE

FOTOGALERIJE

NAPREDNO PRETRAŽIVANJE ZBIRKI

DOWNLOAD PROMIDŽBENIH MATERIJALA ITISKOVINA

VIDEO SADRŽAJI

AUDIO SADRŽAJI

GIFT SHOP ONLINE

3D POSJET

KUPNJA KARTE ON-LINE

APLIKACIJA ZA MOBILNE PLATFORME

VOĐENE TURE ZA OSOBE S POSEBNIMPOTREBAMA

UMJETNIČKI MUZEJI U EUROPI

UMJETNIČKI MUZEJI U HRVATSKOJ

Prednosti mrežnih mjesta europskih umjetničkih muzeja nad hrvatskim:• bolja prilagođenosti korisniku kroz on-line virtualne šetnje, kupovinu, preuzimanje

različitih slikovnih, multimedijalnih i edukativnih sadržaja, registraciju (koja nudi posebne pogodnosti)

• slikovni se sadržaji, poput fotografija, ilustracija ili mapa za snalaženje po muzeju, mogu povećati u visokoj rezoluciji i preuzeti

• poveznice na društvene mreže ili slične ustanove

• i hrvatski i europski umjetnički muzeji imaju jednako dobro razvijen vizualni identitet u smislu postojanja zaštitnog znaka, boje, tipografije. Ono što hrvatskima nedostaje je vidljivija promidžba vlastitih ustanova na mrežnim mjestima

PRIRODOSLOVNI MUZEJI U HRVATSKOJ I EUROPI

0 1 2 3 4 5 6

VLASTITO MREŽNO MJESTO

NAZIV USTANOVE

LOGOTIP USTANOVE

NOVOSTI SJEDIŠTA

VERZIJA STRANICE NA DRUGIM JEZICIMA

PRIJAVA NA MAILING LISTU, NEWSLETTER

KONTAKT OBRAZAC ZA KORISNIKE

LINK ZA POVRATAK NA NASLOVNICU

POVEZNICE NA SLIČNE USTANOVE

POVEZNICE NA DRUŠTVENE MREŽE

DIGITALNE ZBIRKE

FOTOGALERIJE

NAPREDNO PRETRAŽIVANJE ZBIRKI

DOWNLOAD PROMIDŽBENIH MATERIJALA ITISKOVINA

VIDEO SADRŽAJI

AUDIO SADRŽAJI

GIFT SHOP ONLINE

3D POSJET

KUPNJA KARTE ON-LINE

BLOG

PRIRODOSLOVNI MUZEJI U EUROPI

PRIRODOSLOVNI MUZEJI U HRVATSKOJ

• Hrvatski prirodoslovni muzeji, kao i europski, posjeduju vizualni identitet• Imaju bogatije fotogalerije od europskih• Nedostaju im interaktivni sadržaji, poput virtualnih šetnji, igri za djecu i ostalih

zanimljivih multimedijalnih sadržaja, koji su u stanju privući i zadržati korisnika na mrežnom mjestu

• Također im nedostaju poveznice na slične ustanove i promidžbeni, edukativni i sl. sadržaji koji se mogu mrežno pregledavati ili preuzimati

KNJIŽNICE U HRVATSKOJ I EUROPI

0 2 4 6 8 10 12

NOVOSTI SJEDIŠTA

VLASTITO MREŽNO MJESTO

DIGITALNA ZBIRKA: SLIKOVNI OBLIK

DIGITALNA ZBIRKA: PRETRAŽIVANJE

VERZIJA STRANICE NA DRUGOM JEZIKU

NAZIV USTANOVE

KATALOŽNO PRETRAŽIVANJE: JEDNOSTAVNO

KATALOŽNO PRETRAŽIVANJE: SLOŽENO(tema,vrsta)

USLUGE

FIZIČKA ADRESA USTANOVE

LOGOTIP USTANOVE

GLAVNI IZBORNIK: Poveznica na novo mrežno mjesto

GLAVNI IZBORNIK: Vraćanje na glavnu stranicu

POVEZNICA NA DRUŠTVENE MREŽE

POVEZNICA NA DRUGE NARODNE KNJIŽNICE

POTREBNO LOGIRANJE ZA PRETRAŽIVANJEKATALOGA

• U hrvatskim narodnim knjižnicama digitalna zbirka uglavnom prikazuje ograničen broj slikovnih materijala

• Većina hrvatskih narodnih knjižnica nudi poveznice na ostale narodne knjižnice u zemlji, što u knjižnicama europskih zemalja uglavnom nije ponuđeno

• Hrvatske knjižnice uglavnom nude opće tj. jednostavno kataložno pretraživanje (autor, ključne riječi, naslov) dok narodne knjižnice razvijenijih europskih zemalja nude složeno pretraživanje po vrstama ili temi fonda

• U pojedinim europskim narodnim knjižnicama ograničeno je pretraživanje knjižničnog kataloga za koje je potreban upis broja članske iskaznice tj. registracija kako bi se pristupilo katalogu

• Pretraživanje glavnog izbornika bitno ne mijenja arhitekturu mrežne stranice• Opcija pristupa knjižnici preko društvenih mreža pokazala se kao dobar način

praćenja novosti i događanja• Većina ustanova posjeduje logotip koji je uočljiv na naslovnoj stranici

mrežnog mjesta

ZAKLJUčAK

• Analizirajući mrežna mjesta hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja vidljiv je manjak svijesti o potrebi stvaranja virtualnog svijeta koji će služiti ne samo kopiranju postojećih tekstualnih i slikovnih sadržaja koje ustanova posjeduje i njihovom predstavljanju javnosti već interaktivnoj komunikaciji s korisnicima

• Mrežna mjesta trebaju vizualno izgledati jednostavno, pregledno, jasno te nedvosmisleno progovarati poruku da postoje zbog korisnika i da su namijenjeni njima

• Stvaranje prepoznatljivog vizualnog identiteta posebice nedostaje hrvatskim arhivima, a zajedničko svim AKM ustanovama u Hrvatskoj je nedostatak promidžbenih materijala koji se mogu pregledavati ili preuzimati s mrežnog mjesta

• Iako posjeduju bogate fotogalerije i digitalne zbirke, često se slikovni sadržaji ne mogu povećavati niti preuzimati s mrežnih mjesta

• Poveznice na društvene mreže, pa i srodne ustanove, multimedijalni sadržaji koje pružaju te prilagođenost mrežnih stranica ciljanom korisniku uglavnom ne postoje

• Nužna je suradnja unutar samih AKM ustanova u Hrvatskoj, njihovo povezivanje s obrazovnim institucijama (pomoć pri učenju, preuzimanje edukativnih sadržaja)

• Prepoznavanje potrebe za novim profilima zaposlenika koji će stvarati interaktivne mrežne sadržaje

• Suradnja u smislu stvaranja prepoznatljivog hrvatskog branda AKM ustanova