Upload
marko
View
251
Download
3
Tags:
Embed Size (px)
DESCRIPTION
diplomski rad 2007
Citation preview
sadr`aj
1: Ni{ta za vidjeti?
- vizualno zaga|enje urbanog okoli{a
- praznina u dizajnu
- simbolika i psihologija bijelog
- vizualni praznik
- popis literature
2: Analiza srodnih projekata
- svjetski dan grafi~kog dizajna
- john cage - 433
- nam june paik - zen for film
- bijele slike
- buy nothing day
- obey the giant
- katalozi dizajna u hrvatskoj
- pravo na grad
- situacija u zagrebu
3: Odba~ene ideje
- rje{enja logotipa
- rje{enja intervencije i propagande
4: Osnovni grafi~ki standardi
- vizualni identitet
- tiskanice
5: Foto prilog
- trg bana jela~i}a
- panorama ilica
- britanski trg
6: Propaganda
- oglas u novinama
- deplijan
- majica
- bed`
- razglednice
- cd
- internet stranica / sadr`aj cd-a
vizualno zaga|enje urbanog okoli{a
Danas bi se moglo re}i da smo pretjerali sa dizajnom, a da nismo sagledali njegov najui kontekst. To nas dovodi do paradoksa jer s naglim porastom dizajniranih povr{ina i objekata (u stvarnosti i u virtualnoj stvarnosti) grafi~ki dizajn kao struka stagnira.
Apsolutna je dominacija politi~kih poruka zasnovanih na tradicionalnoj simbolici ili imageu koji je razumljiv ve}ini stanovni{tva. Zatim slijede razli~ite
komercijalne poruke, s alkoholnim i cigaretnim oglasima, vrlo sofisticiranim, pa ~ak
i grafi~ki kvalitetnim. Naposljetku, vrlo su rijetki poku{aji vizualne komunikacije
koja ima za cilj socijalno osvje{tavanje. Takvi se poku{aji uglavnom doga|aju
unutar razli~itih aktivisti~kih umjetni~kih koncepcija i profesionalni dizajneri
u takvim akcijama gotovo nikad ne uzimaju udjela! Simboli~ka komunikacija u sferi
razvoja ekolo{ke svijesti ili pobolj{anja kvalitete ivljenja bila je tijekom
proteklog desetlje}a vrlo rijetka i uglavnom lo{e grafi~ki oblikovana.
Hrvatska je u krizi identiteta...politika se nametnula kao vrhovna paradigma...
odgovornost dizajnera je velika. Jer ne vjerujem da }e marketin{ki stru~njaci, niti
komunikolozi koji strate{ki prodaju cigarete niti politi~ari, doklegod ih primarno
zanima samo materijalni aspekt ivota (~itaj - novac) postaviti druk~ije kriterije
odgovornosti u javnoj simboli~koj komunikaciji.
Fe|a Vuki}, Odgovornosti u dizajnu Dizajn i moral 2001.
Za po~etak je vano shvatiti da se intervencijom u gradski okoli{ intervenira
u ne~iji ivotni poredak i u hijerarhiju odnosa na kojem taj poredak po~iva.
Dru{tveni se okoli{ u znatnoj mjeri stvara i kroz vizualnu komunikaciju koju ~ine
reklame, a ~ije je razumijevanje bitno i kroz aspekt vizualnog zaga|ivanja tog
ivotnog okoli{a.
Gotovo da i nema ulice u Zagrebu u kojoj neka reklama nije prisutna. Ona formira na{u sliku svijeta, ona je postala lice grada. Broj reklama u gradskom prostoru kontinuirano raste i stvara specifi~nu vizuru grada.
Citylight oglasni izlozi integrirani su u gradsku opremu (autobusne i tramvajske stanice, kontejnere za otpad). Posebno mjesto zauzimaju razli~iti megabillboardi koji su u potpunosti izmjenili gradski krajolik. Njih naprosto ne moete izbje}i, iako ne kupujete novine, ne gledate televiziju, ne palite radio - megabillboardi }e vam se nametnuti kao tvorci na~ina na koji vidite svijet.
Postoje i pozitivni primjeri upotrebe reklame, poput billboarda na gradili{tima ili zgradama ~ija je obnova trajno zamrznuta(Ferimportov neboder). Mjesto za poruke je trajno, a poruke se mjenjaju. Problemati~no je da se takve stvari doga|aju u nekim mjestima koje javnost smatra povijesno vrijednima, i dijelom svojega identiteta. Najatraktivnija mjesta u gradu zaposjele su reklame, javne prostore koji imaju posebno zna~enje za identitet grada, kao na primjer prostor ispred HDLU-a. Te su ikone grada, poput Umjetni~kog paviljona, zbog oglasa (naj~e{}e pod lanom izlikom obnavljanja fasade) sasvim promjenile fizi~ki izgled. Podledajte samo koliko staklenih stijena gradskih kavana je sada u slubi ogla{avanja.Na~in na koji se oglasi pojavljuju u javnom prostoru nije nikako reguliran. On je vi{e ekonomska kategorija, nije prostorna ili arhitektonska. Ova domena reklamnih poruka i njihovih mjesta uop}e nije temom upravljanja gradom.
Takva nemilosrdna i bezobzirna kolonizacija vanjskog ogla{avanja svodi gradsku arhitekturu na pukog nositelja vizualnih instalacija s porukama nekih novih zna~enja mijenjaju}i identitet grada.
Npr. zgrade na Trgu bana Jela~i}a, ~ije su cijele fasade prekrivene megaprintevima, zapravo ne ostavljaju dojam da stojite na Jela~i} placu. Svi oni koji sada prvi put prolaze Trgom zasigurno su sebi stvorili druga~iji identitet tog prostora.
praznina u dizajnu
Koji je zna~aj praznog prostora za dizajn i je li on uop}e prazan? Danas se
dizajneri najvi{e trude kako u~initi oglas vidljivim. On je postao svakome i u
svako vrijeme dostupan (internet), ali smo prestali obra~ati panju na njega.
Za grafi~ki je dizajn jednako vaan prostor kao {to je to za produkt dizajn. U tom
smislu grafi~ki bi dizajneri trebali obra}ati panju i na kontekst u kojem bi se
njihov dizajn trebao nalaziti. Dok se dizajner zabavlja odnosima veli~ina punog
i praznog prostora i svojim marginama unutar lista papira, uop}e ne razmi{lja
o prostoru koji }e okruivati njegov dizajn, a koji }e moda biti vidljiviji i
zna~ajniji, dominirati ili ~ak mijenjati zna~enje ili dodavati mu novo. To je
najo~itije kada govorimo o ogla{avanju u gradskom prostoru. Za dizajnera je vano
da uo~i kolika je razlika kada isti plakat visi u galeriji ili na ulici, a malo ih
je koji uop}e sagledaju kontekst prije nego naprave svoj novi dizajn.
Kao {to je i John Cage shvatio zvukove, isto se moe re}i za slike - ne postoji odsutnost vizualnog i nemogu}a je praznina. Uvijek }e ne{to biti vidljivo.
Ljudi ni ne primje}uju koliko je u dana{nje doba prenapu}enosti i preoptere}enosti
informacijama, prazan prostor od velikog zna~aja. Ideja manifestacije Vizualni
praznik je skretanje pozornosti {ire mase na vanost nevidljivog u njihovom urbanom
okoli{u, a time bi se i pribliio pojam dizajna okoli{a ljudima koji se s njime
svakodnevno susre}u, ali ga moda ne razumiju, ne pridaju mu vanost ili ga ne
doivljavaju. Ideja je svratiti njihovu pozornost na potrebu za ure|enjem urbanog
okoli{a, promijenjiti njihov pogled na grad i osvjestiti ulogu prostora i dizajna
op}enito u svakodnevnom okoli{u.
Pitanje je kako ljudima kona~no predo~iti odre|eni markirani prostor.
Dizajn obuhva}a kreiranje mi{ljenja, kreiranje ne~ije svijesti, a to ne ~inimo
samo slikama. Komuniciramo i zvukovima, porukama, idejama, konceptom... ^ak i ako
govorimo samo o komercijalnom aspektu tu su reklame na televiziji, radiju, zatim
imamo internet - vru}i medij koji danas ~ini najpotpuniju virtualnu stvarnost. A u
skoroj budu}nosti tu su nam i sveproimaju}e hologramske, razne subliminarne, i tko
zna kakve jo{ reklame koje smo do sad vi|ali u znanstveno-fantasti~nim filmovima.
....treba osloboditi plakate od puko komercijalne upotrebe.
Ekskluzivni dizajn svodi se na minimalisti~ke forme, dok onaj masovni koristi
~im vi{e boja i oblika nebi li se neima{tina i problemi prikrili {arenilom i
blje{tavilom neona, o~i se mau idejama o boljem ivotu (uz novi pra{ak za
pranje!), prikriva se realnost. O~igledno postaje nevidljivo. Prosje~an se gra|anin
gubi u masi i {arenilu ne obra}aju}i panju na stvarnu sliku. Kako ukloniti
{arenilo i ukazati na formu stvari?
Ako se kroz reklame prodaju ne samo proizvodi nego ideologije nekog boljeg
ivota advertising dakle ivi od toga da realne uvjete ivota ~ini nevidljivima.
Dominacija je novih tehnologija, novih materijala, pausa, folija, jarkih boja,
lakirane povr{ine...zapravo danas se sve dizajnira isto. I plakat za kulturno
zbivanje i za underground party izgledaju isto. Zar je nestalo ideja? Pregr{t svega
dosa|uje ljudima i time ~ini banalnost svakodnevice.
Autorski dizajn je danas i{~eznuo, dominira agencijski pristup koji se vee na klijente i njihove komercijalne zahtjeve.
Jedan od interesantnih aspekata dizajna je da on vi{e ne mora biti vizualan, ili barem ne samo vizualan.
simbolika i psihologija bijelog
Bijela boja simbolizira ~isto}u i nevinost; poput crne, moe se kombinirati skoro sa svakom bojom. Ljudsko oko doivljava bijelu kao svijetlu boju. Razli~ite kulture razli~ito doivljavaju boje i unutar same kulture nekad se boje shva}aju razli~ito ovisno o razlici u godinama. U kulturi na Zapadu bijela simbolizira vjen~anje, dok se na Istoku vezuje uz alovanja i pogrebe. Simbolika boja se tako|er razlikuje ovisno o religiji. Uz bijelu boju veu se ~isto}a, nevinost, vezuje se i uz pojam aristokracije, an|ele (koji se obi~no prikazuju odjeveni u bijelu), potie po{tovanje i osje}aj bezgre{nosti, ponekad ~ak i svetosti, svemo}i, a u ve}ini ranih western filmova pozitivni likovi su nosili bijelo (dok su negativci bili obu~eni u crno). Studije su pokazale da boje op}enito imaju uglavnom vi{e pozitivnih nego negativnih asocijacija koje ionako najvi{e ovise o kontekstu u kojem se koriste.
U umjetnosti i antropologiji simbolika boja odnosi se na upotrebu boje kao simbola kroz kulture i religije. Psihologija boja je segment psihologije posve}en analiziranju u~inka boje na ljudsko pona{anje i osje}aje koje izaziva. Ne treba brkati psihologiju boja sa simbolikom boja. Na primjer - simboli~ki crvena se moe koristiti da upozori na opasnost (najvi{e zato jer se ~ini bliom od ostalih boja), a s druge strane u psihologiji boja na opasnost ukazuju uta i crna boja. U simbolici zelena zna~i ljubomoru u mnogim kulturama, a u psihologiji boja se povezuje s ravnoteom.
5 je aspekata bojeKulturalni aspektPoliti~ki i povijesni aspektReligijski i mitolo{ki aspektJezi~ni aspektSuvremena upotreba i zahtjevi
Najvi{e dokaza ide u prilog tome da ne postoji univerzalna psiholo{ka reakcija na odre|enu boju. U svakom slu~aju bijela se povezuje sa ekstremnim - bilo djevi~anskom ~isto}om ili smr}u.
1. medij - boja postoji kao pigment (koju ima svaki opipljivi objekt) ili svjetlo (kao {to je ono ekransko na primjer). 2. oda{ilja~ - kako je boja prenesena 3. primatelj - kako ljudi vide boju, odnosno kako mi primamo informaciju o boji.
Percipiranje bijele boje pri meditaciji te kroz autosugestiju pro~i{}ava sve
emocije.
Bijela zna~i za{titu, mir, ~isto}u, istinu, iskrenost, duhovnost, snijeg, nevinost,
jednostavnost, sigurnost, sterilnost, zimu, hladno}u, predaju, nadu....
Cherokee - bijela je jug i predstavlja toplinu, mir i sre}u.
Azija - bijela su djeca, brak, pomaga~i.
Ameri~ki useljenici - magnetizam, dijeljene - varira ovisno o etni~kim skupinama...
Heksadecimalni zapis: FFFFFF RGB zapis (r, g, b): (255, 255, 255) CMYK zapis (c, m, y, k): (0, 0, 0, 0) HSV zapis (h, s, v): (0, 0%, 100%)
Boje su zapravo stupanj zastupljenosti odre|ene boje u svjetlu koje je reflektirano.
To~nije, boja reflektira valne duljine u rasponu nm (nanometar) na koji reagiraju
na{i ~unji}i u oku. Poznato je da boje postoje u {irem spektru od onog na koji je
osjetljiv ljudski vid. Treba uzeti u obzir da postoje tri faze u percipiranju boje.
Postavlja se pitanje je li bijela uop}e boja? U aditivnoj teoriji bijela je skup
svih boja. Svjetlost se pojavljuje bezbojna ili bijele boje. Sun~eva je svjetlost
je bijela i sadri sumu svih boja spektra.
U supraktivnoj teoriji bijela ni nije boja - tehni~ki ~ista bijela je odsustvo svih
boja, odnosno ne moe se dobiti mije{anjem drugih boja.
Ipak moemo gledati i pigment bijele boje (kredu ili kosti) ili kemikalije (kao {to
su titan ili cink) koje se koriste za razli~ite nijanse bijele u slikarstvu. Stoga
se moe re}i da bijela jest boja u kontekstu kemije pigmenta. I, da bijela je boja
kad se uzme u obzir da ona reflektira sve boje vidljivog spektra.
Stru~no gledano, bijela je nijansa, ali je tako|er kombinacija svih boja vidljivog
spektra. Nekad se opisuje kao akromatska boja, poput crne.
Kao povr{ina ipak bijela je boja stvari koje reflektiraju svjetlo ~itavog vidljivog
spektra jednako.
Luminacija je najvi{e mogu}e svjetlo}e 100% i nema tonalnosti.
U bijeloj je sve prisutno, ni{ta ne ostaje skriveno, tajno ili nedefinirano. Bijela je boja ili vrlo hladna kao snijeg ili vru}a poput goru}eg metala. U svakom slu~aju moe predstavljati ivotnu opasnost i podsje}a nas na smrt i kraj stvari. Bijela istovremeno ujedinjava i razdvaja stvari iz spektra duginih boja.
BIJELO koje je zbroj svih spektralnih boja, nije boja nego je praznina.Bijeli oglasi u gradu - zbroj svih {arenih oglasa, nije oglas.....
Bijela boja je naj~e{}e neutralna pozadina dok poruku stranice prenose ostale boje.
vizualni praznik
Svjesnost doslovno nevidljivo ~ini vidljivim! Kao {to post mijenja svijest tako bi
vizualna praznina mogla imati isti u~inak. Zaga|enje gradskog prostora opasnije
je tim vi{e {to ga mnogi nisu niti svijesni, odnosno prihva}aju sve te poruke na
suptilnoj, podsvjesnoj razini.
Upitate li prosje~nog gra|anina o koli~ini reklama na Trgu ili u Ilici - odgovorit }e vam protupitanjem tipa Zar tamo ima uop}e reklama?.
Na~in na koji reklame mijenjaju urbani okoli{ i na~in na koji se ljudi s tim
reklamama asociraju i prepoznaju odre|ene identitete naravno nije samo urbanisti~ko
pitanje. Fokus na image i pripadaju}u mu kulturu konzumiranja stvara ~itav
novi svijet u koji se mi jednostavno moramo uklopiti preuzimaju}i reklamirane
vrijednosti i ciljeve. Sveprisutna reklama utje~e na formiranje na{e slike svijeta;
ne samo nali~je ve} i najunutra{njija stremljenja i snove. Sve {to postoji
biva predstavljeno i konzumirano na isti na~in; ~ak i potencijalno subverzivni
elementi putem reklame bivaju uklopljeni, isprani i svedeni na isti nivo - nivo
robe. Zabavljaj druge, Budi u trendu, Rije{i se celulita, kupi ovo, kupi ono, ili
jednostavno- Just do it, vri{te poruke s reklamnih nosa~a, markiraju}i ne samo
javni gradski prostor ve} i na{u svijest.
Zar billboard kao mo}no politi~ko i medijsko sredstvo, moe posluiti za ru{enje vladaju}ih stereotipa?
S druge strane onima koji su svjesni njihova postojanja normalno je da se one
koriste isklju~ivo za komercijalne svrhe. Mali broj ljudi uop}e uvi|a {iri spektar
mogu}nosti iskori{tavanja ogla{iva~kih povr{ina (u edukativne, umjetni~ke,
sociolo{ke....svrhe). To se nikome ne isplati - a upravo to su posljedice
divljanja tranzicijskog kapitalizma, gdje gradski prolazi, zgrade, arhitektura
postaju nebitni, a u prvi plan izbijaju reklame (na ~elu s megabillboardima).
Vizualni praznik ujedno problematizira proslave i zbivanja oko praznika, blagdana,
festivala op}enito u dana{nje doba - {to je od njih nastalo kroz komercijalizaciju.
Imperativ kupovanja (prigodnih darova, opreme, odje}e) stavlja prava zna~enja
praznika i blagdana u pozadinu.
Danas je aktualno postavljati nevidljive stvari vidljivima (mikroskopske ili teleskopske veli~ine ve} dulje nisu nepoznanica), ali zato je ono {to je najo~itije postalo najmanje jasno i gomila informacija stvara {um koji prosje~an ~ovjek ignorira.
Kako bi se vizualnom komunikacijom kroz javne ogla{iva~ke (formalne i neformalne)
povr{ine u trajanju od jednog dana (transparenti na zgradama, jumbo, citylight i b1
plakati, tramvaji, autobusi, taxi..) moglo zna~ajno utjecati na promjenu svijesti?
Odabrani dan bi mogao postati svjetski Vizualni praznik koji bi se obiljeavao
svake godine - gdje bi svaki grad imao vlastitu interpretaciju, a zbivanja bi se
mogla pro{iriti na dan bez reklama na tv-u / radiu / novinama.. i dodatna zbivanja
kao {to su okrugli stolovi, kreativne radionice, statisti~ke ankete. dje~ji
edukativni program...
Zar ne bi trebao biti bijeli Zagreb grad? Kroz manifestaciju prigodno nazvanu Vizualni praznik mogu}e je obiljeavanje svjetskog dana grafi~kog dizajna ili se moze odrediti zaseban dan u godini. Mogu}i nosioci doga|aja su ICOGRADA na globalnoj razini, a na lokalnoj razini HDD.
Dok gradskoj upravi pred izbore panju odvla~e grafiti i grafiteri koji (prema
rje~ima europskih turista) jako nagr|uju grad, reklame (legalne i nelegalne)
ostaju donositi profit. Uklanjanje zna~enja slika, slova, brojeva ima za otkriti
stvarni identitet grada koji vi{e skriva ogromna koli~ina ogla{iva~kih povr{ina
nego {a~ica grafitera.
Grafitera kojima vjerojatno uop}e nije jasno za{to se Benetton ili Oujsko mogu potpisivati natpisima koji svjetle u mraku i iska~u iz zgrada dok bi se njih trpalo u zatvor za istu stvar.
Ideja o vizualnoj intervenciji u urbanoj sredini ima primarnu svrhu osvjestiti
razinu vizualnog zaga|enja prostora grada. Namjera je u~initi vidljivim oglasne
povr{ine u gradu koje su postale nevidljive. Odnosno postaviti pitanje {to je to
{to vidimo u gradu, a {to ne? Treba li nam taj dizajn i kakav je on to uop}e danas
u Zagrebu (kakofonija {arenih oglasa koji se trude nadglasati jedni druge, biti
{to provokativniji, {to jarkijih boja u svrhu {to boljeg isticanja - iako im to ne
koristi u praksi)?
Tako ispada da biti nametljiv i nije prednost, jer me|u tim {arenim papirima zaintrigirat }e nas onaj - bijeli.
Obey the Giant, Rick Poynor
Zagreb, modernost i grad, Fe|a Vuki}
Zagreb se mijenja, Vladimir Mattioni
/adbusters.org
/www.obeygiant.com, Frank Shepard Fairey
O boji, Nikola Tanhofer
01/02/03/04/05/06 Godi{njaci hrvatskog dizajna
Dizajn i moral, Zagreb, 2001
popis literature