VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE...Lk 1, 52). Mala i jednostavna djevojËica iz Na - zareta postala je Kraljica svijeta! To je jedna od divota koje objavljuju srce Boæje. Naravno,

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

STUD

ENI 2

011.

ISS

N 1

331-

1476

11

U Mariju se utisnula slika njezina izmuËena Sina; no ta je slika kasnije preobraæena svjetlom uskrsnuÊa. Tako je u Marijinu srcu saËuvan misterij Kristova lica, misterij smrti i slave. Od nje moæemo uvijek uËiti gledati Isusa pogledom ljubavi i vjere, prepoznati u tome ljudskom licu Boæje lice.BENEDIKT XVI.

Marija 2-3 str. 2012.indd 4 5/10/11 1:34 PM

s m a r i j o m p o s v i j e t u

Split, 2011. Godina XLIX. Cijena: 7 kn

11STUDENI

ISSN 1331 - 1476

Za novi, bolji svijetDo koji dan birat Êemo nove predstav-nike za koje vjerujemo da Êe po savje-sti voditi naπ narod i domovinu te raditi za dobrobit njezinih graa na. U ovo predizborno vrijeme Ëuju se glaso-vi predvodnika politiËkih stranaka, koji kritiziraju sadaπnju vlast, obeÊaju brda i doline, izlazak iz krize, boljitak i napredak na mnogim æivotnim podruËjima... Bolja, sretnija i sigurni-ja buduÊnost, pa i svaki po mak u tom smjeru bili bi dragocjeni, jer za tim æudimo veÊ od uspo stave suvremene hrvatske dræave.

U Ëovjekovoj naravi je da se trudi kako bi mu bilo dobro i da za boljim teæi. Normalno je tako da roditelji rade, kako bi priskrbili sebi i svojoj djeci krov nad glavom i kruh svagda nji, da bi imali odreenu sigurnost i izvor prihoda za æivot. Meutim, svjedoci smo da je radnih mjesta danas sve manje. To koËi mnoge roditelje da velikoduπnije darivaju nove æivote, a brojne mladiÊe i djevojke da ulaze u braËnu zajednicu ili se u nju i ne usuuju stupiti. Bez stana i radnog mjesta teπko je æivjeti i smjelo kroËiti u buduÊnost. Osim toga, meu nama je

sila mladiÊa i djevojaka kojima je proπlo vrijeme za æenidbu i udaju, a 641 tisuÊa brakova ima samo po jedno dijete. Plodovi su to polustoljet-nog æivljenja u sustavu u kojemu je mjesto nas mislio netko drugi, osigura-vao nam radna mjesta i plaÊe a mi mirno spavali, kao i vodstva nove hrvatske dræave koje nije posvetilo dovoljno skrbi gospodarstvu i njegovu razvoju. Zato, ni iduÊi izbori sve naπe probleme neÊe lako rijeπiti. U koπtac se s njima moramo uhvatiti svi zajedno.

Na stropu Gospine crkve na Trπkom Vrhu prikazana je na jednoj freski Noina laa. Ispod nje su rijeËi: ”Mundi melioris origo”, πto znaËi ”PoËetak boljega svijeta”. Noina laa zapravo je pralik Majke Isusove, koja u sebi saæimlje ostatak Ëovjekova iπËekivanja spasenja, navjeπtaj novo-ga, boljeg svijeta za kojim teæi Boæje stvorenje. Novi, bolji svijet i æivot nastaju po Isusu Kristu, koji se raa od Marije Djevice. Kroz Mariju dolazi spasenje, pa je ona znak i zalog bolje-ga i pravednijeg svijeta. S njome i mi moæemo graditi novi svijet, bolju i sretniju buduÊnost, ako, poput nje, budemo otvoreni Bogu i bliænjemu. Ona nam, naime, pomaæe bolje upo-znati same sebe i Boæji plan s nama, kako bismo mogli pruæiti svoj obol za novi, bolji svijet.

U R E D N I K

V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

MARIJA 11 2011.indd 1 10/18/11 5:28 PM

322 - ”MARIJA” 11/2011.

Kongresi u Rimu i u FatimiXXIII. Meunarodni marioloπko-marijanski kongres odræat Êe se u Rimu na temu Mariologija polazeÊi od II. vati-kanskog sabora: prihvat, bilanca i per-spektive. Na njemu bi trebala sudjelovati i Hrvatska jeziËna sekcija Hrvatskoga marioloπkog instituta KatoliËkoga bogo-slovnog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu (HMI). Otvorenje je predvieno 5. rujna u crkvi sv. Marije Velike liturgijskim slavljem, a rad na Papinskom sveuËiliπtu Antonianum od 6. do 8. rujna 2012. Predviena su i neka liturgijska slavlja marijanskog znaËaja kao i zakljuËak kongresa u bazilici sv. Petra 9. rujna. VijeÊe Papinske meunarodne marijan-ske akademije (PAMI) sastalo se 7. listo-pada na Papinskomu bogoslovnom fakultetu Marianum u Rimu i definiralo nacrt programa s prijedlozima za kon-gres te ga podastrlo na odobrenje Papi i razaslalo nacionalnim marioloπko-marijanskim druπtvima da se mogu za kongres pripremiti.Vodstvu PAMI stigao je sluæbeni zahtjev biskupa Fatime-Leirie iz Portugala da se XXIV. Meunarodni marioloπko-marijanski kongres g. 2016. odræi u Fatimi u povodu stoljetnice Gospinih ukazanja, πto je Akademija i prihvatila. (K. J.)

Hodočasnikov put s vodičemPastoralni prijedlog fatimskog svetiπta hodoËasnicima - HodoËasnikov put - predloæen na poËetku ove godine, od subote 18. lipnja poprimio je novu æivost. Postao je, jednom tjedno, subo-tom, sastavni dio sluæbenog programa svetiπta, a njime ravna jedan od kapela-na. Pojedinci i skupine, osobe koje su kanile upoznati poruku i mjesta ukaza-nja Anela u Fatimi te æeljele proÊi taj put pod vodstvom jednog od kapelana, imale su za to prigodu u 10 sati ispred crkve Presv. Trojstva. (WF)


Poljaci i molitva kruniceNajtiraæniji katoliËki tjednik u Poljskoj Niedziela, kojemu je sjediπte u Czesto-

chowi, objavio je na svojim mreænim stra-nicama (www.niedziela.pl) rezultate

istraæivanja o nazoËnosti molitve kruni ce u svagdanjem æivotu katolika. Prema

njima, 36,11% Ëitatelja moli krunicu sva-kog dana, 24,72% moli je Ëesto, a 29,16%

u posebnim prigodama. Jedino 10% upita-nih ne moli krunice. Tko ih je nauËio moliti krunicu? Na to pitanje 52,86%

odgovorilo je roditelji, 15,42% djedovi i bake, 27,31% sveÊenici i vjerouËitelji, a

4,41% znanci i prijatelji. (Z)

MARIJA 11 2011.indd 2 10/18/11 5:28 PM


”MARIJA” 11/2011. - 323

Maronitksi patrijarh u LurduLurdsko svetiπte posjetio je 8. rujna ma ronitski patrijarh B. B. Rai Antiohije i Ëitavog Istoka. Predsjedao je misnom slavlju u bazilici Gospe od Krunice i posjetio domaÊe vlasti kojima je govorio o stanju u Libanonu. Sudjelovao je u procesiji sa svijeÊama koju je organizira-la mjesna libanonska zajednica, a sutra-dan posjetio bolesnike u centru. (Z)

Međunarodno vojno hodočašćeU Berlinu je od 3. do 7. listopada odræana 54. konferencija zemalja suorga-nizatora meunarodnoga vojnog hodoËaπÊa u Lurd, na kojoj su sudjelo-vali i hrvatski predstavnici. OdluËeno je da Êe se iduÊe hodoËaπÊe odræati od 8. do 15. svibnja 2012. pod geslom Zdravo Marijo, Gospodin s tobom, a za logo je usvojen hrvatski prijedlog koji u sebi sti-lizira upravo krunicu. (IKA)

Jubilej moskovske katedrale24. i 25. rujna proslavljena je 100. oblje-tnica moskovske katedrale, posveÊene Bezgreπnom zaËeÊu Marijinu. Glavno slavlje predvodio je Papin izaslanik kadinal J. Tomko. U povodu te prosla-ve, Benedikt XVI. istaknuo je u svojoj poruci kako je povijest katedrale obiljeæena patnjom i otkupljenjem, a ruskim vjernicima bila je posebno mje-sto marijanske poboænosti. (IKA-RV)

Hodočašća sve popularnijaUpravitelji europskih svetiπta susreli su se 26. rujna u Walsinghamu, jednom od najstarijih engelskih marijanskih svetiπta, i do 30. rujna, pod predsjedanjem upra-vitelja lurdskog svetiπta biskupa J. Perriera, raspravljali o evangelizaciji i puËkoj poboænosti. Walsingham ove godine slavi 950. obljetnicu postojanja, a buduÊi da u nj dolaze i anglikanci, na susretu je sudjelovao i biskup L. Urwin, upravitelj anglikanskog svetiπta. (Z)

Novo vodstvo Radija MarijeRadio Marija Srbije dobio je novo vod-stvo. Ivica »atiÊ novi je direktor progra-ma, a Iπtvan Palatinuπ odgovoran je za uredniπtvo na maarskom jeziku. Najavljeni su novi suradnici i teme te promjena vremenskih zona u Subotici i Somboru gdje Radio Marija dijeli fre-kvenciju s radio postajama Srpske Pravoslavne Crkve. (IKA)

Dani marijanske duhovnostiMisionari monfortanci upriliËli su od 3. do 9. listopada u Loretu dane marijan-ske duhovnosti o iskustvu posveÊenja Isusu po Mariji, kako je to predlagao sv. Ljudevit Marija Grignon. Tema Duhovni hod s Marijom predloæena je na temelju pastoralnih smjernica talijanskih biskupa za desetljeÊe od g. 2010. do 2020. priku-pljenih u dokumentu Odgajati za dobar æivot Evanelja. Su dionici su 8. listopada u bazilici sv. Ku Êe obnovili posvetu Isusu po Mariji. (Z)

Sveta ura djeceTisuÊe djece okupilo se 7. listopada na slavlje Godiπnje svete euharistijske ure za djecu u ameriËkomu nacionalnom svetiπtu Bezgreπnog zaËeÊa u Washin-gtonu kako bi darovali Gospi ”zlatnu ruæu” i molili pred Presvetim. Predsje-dao je nadb. G. Aymond, a izravno je prenosila EWTN i prevodila za zemlje u kojima se govori πpanjolski. (Z)

Moskovski nadbiskup predvodioMoskovski nadb. Paolo Pezzi (Ruska Federacija) predsjedao je godiπnjem hodoËaπÊu 12. i 13. listopada u Fatimi, koje se odvijalo pod geslom ”Evo me, Gospodine”. U poËasnoj knjizi dojmova svetiπta napisao je: ”S dubokom zahvalnoπÊu dolazim u Fatimu kao hodoËasnik - Gospa ljubi Rusiju i ovdje se njoj iznova posveÊujemo. Doi Duπe Sveti, doi po Mariji.” (WF)

MARIJA 11 2011.indd 3 10/18/11 5:28 PM

p a p a o m a r i j i

324 - ”MARIJA” 11/2011.

Osam dana nakon svetkovine Uzne-senja na Nebo, liturgija nas poziva Ëastiti bl. Djevicu Mariju pod naslo-vom “Kraljice”. Kristovu Majku pro-matramo kao onu koju je okrunio njezin Sin, tj. pridruæenu njegovu opÊem kraljevanju, kao πto je prika-zuju brojni mozaici i slike. I taj spo-men ove godine pada u nedjelju te zadobiva veÊe svjetlo iz Bo æje rijeËi i iz slavljenja tjednog Uskrsa. Na oso-bit naËin, slika Djevice Marije Kra-ljice nalazi znakovitu potvrdu u da naπnjem evanelju, gdje Isus kaæe: “Evo, ima posljednjih koji Êe biti pr vi, ima i prvih koji Êe biti posljednji” (Lk 13, 30). To je tipiËan Kristov iz raz, koji evane listi donose viπe pu ta - takoer sliËnim izriËajima - jer oËito odraæava temu dragu njegovu pro-roËkom propovije danju. Gospa je savrπen primjer takve evaneoske istine, tj. da Bog ponizuje ohole i moÊne ovog svijeta te uzvisuje poni-zne (usp. Lk 1, 52).

Mala i jednostavna djevojËica iz Na -zareta postala je Kraljica svijeta! To je jedna od divota koje objavljuju srce Boæje. Naravno, Marijino kralje-vanje potpuno je ovisno o Kristo vu: On je Gospodin, kojega je, na kon poniæenja smrÊu na kriæu, Otac uzvisio iznad svakog stvorenja na nebu, na zemlji i pod zemljom (usp.

Fil 2, 9-11). Po milosnom na umu, Bezgreπna Majka potpuno je pridruæena Sinovu otajstvu: njegovu utjelovljenju, njegovu zemaljskom æivotu, najprije skrovitu u Nazaretu a zatim oËitovanu u mesijanskoj sluæbi; njegovoj muci i smrti; i na kraju slavi uskrsnuÊa i uzaπaπÊa na nebo. Majka je dijelila sa Sinom ne samo ljudske vidove tog otajstva, ne go, po djelovanju Duha Svetog u njoj, takoer duboku namisao, Bo æju volju, tako da je cijeli njezin æi vot, siromaπan i ponizan, uzdig nut, preo-blikovan, proslavljen prolazeÊi kroz “uska vrata” koja su sam Isus (usp. Lk 13, 24). Da, Mari ja je prva koja je proπla “putom” koji je otvorio Krist za ulazak u kralje vstvo Boæje, putom koji je dostupan poniznima, onima koji se uzdaju u Boæju rijeË i nju se trude provoditi u djelo.

U povijesti gradova i narodâ evange-liziranih krπÊanskom porukom posto-je bezbrojna svjedoËanstva javnog ËaπÊenja kraljevanja Djevice Marije, u nekim sluËajevima Ëak na institu-cionalnoj razini. Ali danas æelimo prije svega obnoviti, kao sinovi Crkve, svoju poboænost prema onoj koju nam je Isus ostavio kao Majku i Kraljicu. Njezinu zagovoru povjera-vamo svagdanju molitvu za mir, oso-bito tamo gdje hara apsurdna logika nasilja, kako bi se svi ljudi uvjerili da na ovome svijetu moramo jedni druge pomagati kao braÊa kako bismo izgraivali civilizaciju ljubavi. Maria, Regina pacis, ora pro nobis!(Iz nagovora uz molitvu Aneo Gospo-dnji u nedjelju 22. kolovoza 2010.)

BENEDIKT XVI.

Put u Kraljevstvo Božje dostupanje ljudima

MARIJA 11 2011.indd 4 10/18/11 5:28 PM

Pohodi me!Pohodi me!Moje su kosti izbrojene u trpljenju.Pohodi i sve moje supatnike, djecu izabranu.Poπkropi nas iz izvora TvojihLurda, Banneuxa, Bistrice, Sinja,I daj olakπanje tvrdim krevetimaIzmuËenim srcima©utljivim usnama.Daj nas obaspi milostima za mukotrpni æivotDa osjetimo vrijednost trpljenja u Tvome kriluDOBRA MAJKO OD ZDRAVLJA!Mira PREISLER (†1982.)

MARIJA 11 2011.indd 5 10/18/11 5:28 PM

k r o z o v a j m j e s e c

326 - ”MARIJA” 11/2011.

Dok smo u listopadu razmiπljali o ulozi Marije kao oruæarice Boæje vojske, doæivljavali smo kako se svakim zrncem krunice punimo miloπÊu koje je i ona bila puna. UpijajuÊi spoznaju svetih otaj-stava Kristovih o kojima je neprestano razmatrala i kojih je dionik bila, osjeÊali smo boæansku puninu od koje je ona æivjela. Otajstvima krunice Marija nas je uvela u jednu drugu vrstu duhovnog boja u kojem ne ispaljujemo jedni prema drugima ubojite projektile i otrovne strijele grijeha, zla i mrænje, nego ih obasipljemo dobrotom i razumi-jevanjem. Zrnca krunice postaju ljekoviti naboj kojim osvajamo greπnike za obraÊenje, oholice za milost, bezakonike za pravednost Boæju. Gospodin nam je podario to ubojito oruæje kojim nas πtiti od smrtnoga duhovnog neprijatelja. Pa i kad se njime sluæimo za napad, njihov uËinak nije razarajuÊi nego izgraujuÊi.

POD KIRURŠKIM NOŽEMMeutim, Ëinjenica je kako se ne uspije svaki Ëovjek saËuvati neozlijeenim od navala zla i grijeha, nego, koketirajuÊi s njima, padne u postavljenu zamku postajuÊi ærtva nametnutoga duhovnog rata. Pavπi u zamku Zloga, upao je kao kad vojnik padne ranjen na bojiπnici ili kad nezaπtiÊen Ëovjek upadne meu okrutne razbojnike koji ga opljaËkaju i istuku. Takav je svaki Ëovjek, od

Adama do naπih dana izloæen zamka-ma i podloæan ranama. Prepun je duhovnih oboljenja i zaraza koje su ga zahvatile zbog oholosti i neposluha. A jer su mu bili ugroæeni vitalni organi, te je æivot bio u pitanju, bio mu je neophodan kirurπki zahvat kojim je trebalo odstraniti nakupine πtetnog tkiva i sanirati posljedice ranjavanja. Stanje je bilo takvo da se nije bilo tko smio upustiti u takav zahvat, nego samo iskusni kirurg koji je znao πto je u Ëovjeku, te je mogao iznimnom preciznoπÊu izvrπiti zahvat spaπavajuÊi ga, odstranjujuÊi pri tom sve πtetne sastojke. Privevπi kraju operaciju, briæno je zaπio otvorene rane i povio ih Ëistim sterilnim povojem pripremivπi ih tako za proces konaËnog iscjeljenja.No time nije okonËan postupak cjelovita oporavka. Bolesniku je potrebno mnogo viπe od samoga kirurπkog zahvata, jer nakon njega slijedi oporavak. To je znao i onaj koji je poslao svoga Sina da svo-jom rijeËju i djelom zahvati u bolesno tkivo ËovjeËanstva i da ga dovede na put ozdravljenja. Ali nakon zahvata bolesnik je joπ uvijek iscrpljen i potreb-na mu je duæna njega kako bi se potpu-no pridigao i vratio svojim æivotnim duænostima. Zato nam je sam Bog osta-vio nebesku Majku Mariju kao vjeπtu i osposobljenu njegovateljicu. Potpunom vjernoπÊu njegovoj rijeËi stekla je potrebne medicinske spoznaje, a bezu-vjetnim posluhom primila je zadaÊu sluæbenice koja u njegovo ime posluæuje ljudskom rodu. Ona sva Ëista i bez ljage stekla je najbolji uvid u ljudsko stanje, a onaj nebeski Kirurg dao joj je uvid u opseg zahvata. Na taj naËin osposoblje-na jedina je zavrijedila biti Ëovjekova njegovateljica. U njoj je na savrπen naËin

Marijanjegovateljica

MARIJA 11 2011.indd 6 10/18/11 5:28 PM

k r o z o v a j m j e s e c

”MARIJA” 11/2011. - 327

vitu zdravlju, te dok lijeËi duπu, ne zaboravlja tijelo i dok ublaæuje tjelesne boli, pomaæe nam oËistiti duπu od zara-ze grijehe. ©toviπe, ona je Majka njego-vateljica, jer nitko ne moæe bolje njego-vati djecu od Majke, te se tako u njoj spojila najbolja njegovateljska vjeπtina s majËinskom ljubavlju. Kao vjerna sluæbenica Boæja vida naπe rane na cje-lovit naËin, te nam daje toËnu i Boæjom dijagnozom propisanu terapiju.Prihvatimo stoga s pouzdanjem njezinu skrb koja je do savrπenstva struËna, a opet potpuno majËinski briæna i njeæna. Dok joj hrlimo i utjeËemo joj se, ne smetnimo s uma da nam je njezina maj-Ëinska prisutnost i primjer najbolji lijek i njega za sve naπe boli i rane. Dopustimo Majci, toj briænoj njegovateljici, da nas dotakne beskrajnom njeænoπÊu kojom nam pruæa obilje Boæjeg dara. Ona koja je od zaËeÊa bila milosti puna, a od malena u Hramu prikazana, zna najbolje od svih ljudi ispuniti tu zadaÊu. Po pri-sutnosti Krista Gospodina u njezinu bezgreπnom biÊu, prisutno je zdravlje koje je ona rodila svijetu, Ëime je posta-la origo mundi melioris - poËetak bolje-ga svijeta. A u duhu ovog blagdana moæe se reÊi: poËetak zdravijega svijeta. UËinjena preËistom posudom u kojoj prebiva sam Bog, izvlaËi iz svoga srca za nas najspasonosniji lijek. DajuÊi od svoga obilja, ne moæe nam dati drugo nego iskonsku Ëistu njegu, jer ona nije bila nikakvim grijehom zahvaÊena. Sve πto nam ponudi iz dubina svoga biÊa, boæanski je provjereno i jedino sposob-no ljudski æivot voditi potpunom opo-ravku i iscjeljenju. Prepustimo se njezi-noj skrbi, te, potpuno ozdravljeni, πiri mo oko sebe zdravlje milosnog æivota.Ivan BODROÆIΔ

spojeno njegovateljsko umijeÊa i majËin-ska briæna ruka koja najbræe i najpouz-danije pridiæe bolesnika. Osim toga nje-zina je prisutnost dodatno jamstvo i po tome πto ona ima najlakπi i izravan pri-stup do LijeËnika koji je izvrπio operaci-ju, tako da lijeËnik ljudskoga roda nije mogao pronaÊi bolje njegovateljice od nje koja trajno bdije uz naπe uzglavlje.

MAJKA NAŠEG ZDRAVLJAKao πto Marija Ëvrsto privija svoga Sina na grudi, tako povija i naπe rane, to jest stavlja njega kao melem na njih. Ona ne zna drugi ni bolji lijek od njega, koji je pravi Lijek i LijeËnik za sve ljudske boli i rane. SluπajuÊi Mariju, neÊemo ni odluta-ti niti se odvojiti od Isusa. PrihvaÊajuÊi skrb koju nam pruæa neÊemo traæiti drugi lijek, ni bolje njege od one kojom nas krijepi ona koja je milosti puna. Zato je Ëastimo kao Gospu od Zdravlja, jer ona kao Majka najbolje skrbi za zdravlje svoje djece kojim nas je Gospodin podario. Ona je moÊna njego-vateljica koja vodi raËuna o naπem cjelo-

MARIJA 11 2011.indd 7 10/18/11 5:28 PM

m i d a n a s i o v d j e

328 - ”MARIJA” 11/2011.

”PoËinje æivot sv. Ane, Majkine majke!” Tako je navjeπÊivao ËitaË u braËkom Gospinu prasvetiπtu u Donjem Humcu, koje se s vremenom pretvorilo u proπteniπte sv. Ane. Iz rodnih mi 15-ak km udaljenih Praænica hodoËastili su nekoÊ vjernici, osobito poboæne æene, nerijetko i bose, preporuËujuÊi i Gospi i sv. Ani svoju djecu, i onu koju su nosile pod srcem, a posebno onu koju su vruÊe æeljele - zanijeti.

UVIJEK ISTO...Pjevao je æivotopisac da Ëuju svi. Iz godine u godinu ista “πtenja”, najËeπÊe i isti pjevaË, pa se danaπnji tv-gledatelj, kojemu su prsti srasli s daljinskim upravljaËem za mijenjanje programa, sa saæaljenjem Ëudi kako su ti ljudi mogli tako pomno iznova sluπati taj isti “sveti propagandni program”, ali i ne primjeÊuje da njemu nameÊu svoje pro-pagandne poruke, zatu plju juÊi iste i po nekoliko puta dnevno, razliËiti meπetari, toboæe vrlo zabrinuti za naπe potrebe, od onih za “odgoj” djece: “Naπom kremom rijeπit Êete sve proble-me va πeg djeteta u pubertetu!” (sic!), preko voenja obiteljskog gospodar-stva: “Bankarite s nama, jer ste nam vi na prvom mjestu!” (daka ko!), do samo-ga ovozemaljskog kra ja: “Vaπe je samo da umrete, ostalo je naπa briga!”Danas ima toliko pojedinosti i oblika

ponaπanja koji razotkrivaju da se baπ i nismo odmaknuli od “mraË noga sred-njeg vijeka”, kako obiËno mislimo. Istina, u jednom od tih æi vo tâ svetaca Ëitamo da sv. Nikola veÊ od roenja “nije htio sisati srijedom i petkom” odræavajuÊi strogi post. U “CvjetiÊima” imamo kako su sv. Antu sluπale ribe, Svetootajstvu se poklonila mazga, a prepriËava se i onaj propovjedniËki “gaf” da je sv. Ana kao uzorna majka svoju kÊer kicu Mariju, Ëim je progovori-la, na uËila izgovarati lijepi krπÊanski pozdrav: Hvaljen Isus i Marija! Moglo bi se ispuniti biblioteku sliËnim zapisima. ProsjeËan “moderni” Ëovjek narugat Êe se toj “lakovjernosti”, ali u isto vrijeme iz dana u dan sam satima guta tv-sapu-nice u kojima Êe glavni akter na kraju, moæda, “otkriti da je otac samome sebi”, bogatuni su na intenzivnoj njezi

“Emancipacija”štovanjasvetaca

MARIJA 11 2011.indd 8 10/18/11 5:28 PM


”MARIJA” 11/2011. - 329

u privatnim elitnim klinikama izloæeni ne za mislivim smrtonosnim napadima, a u filmovima beskrajnih nastavaka Rambo, s tek pokojom ogrebotinom, pokosi Ëitav bataljun. A da je sv. Ana bila uzorna majka, doista “nema greπke”, vidljivo je u njezinu “pismu i rukopisu” - u njezinoj kÊerki Mariji!

NEZAMIJEĆENA NAIVNOSTDanaπnji Ëovjek nadmoÊno se os mje-huje srednjovjekovnoj naivnosti kad su ljudi kupovali od kriæara, vojnika koji su iπli oslobaati sveta mjesta u Isusovoj domovini, tko zna Ëije i od Ëega, kosti kao relikvije svetaca, ljubili “pero sv. Mihovila”, u procesiji nosili relikvijar s komadiÊkom “od Gospine haljine”... Me utim, taj isti “moderni” Ëovjek vje ruje, naivno i glupo, svemu πto pro Ëita u “24 sata” ili u “Da Vincije-vu kodu”, a ako ima novaca, spreman je, na aukciji, izdvojiti milijunske svote za grudnjak Marilyn Monroe ili za podvezicu Brigitte Bardot.Tre ba li se Ëuditi, zgraæati ili diviti pra-voj pustolovnoj akciji u kojoj su morna-ri iz Barija, predvoeni dvojicom sveÊenika, pod kraj 11. st. iz Mire ukra-li posmrtne ostatke sv. Ni kole?! I da je tu “svetu krau” pro slavio Ëitav grad Bari na Ëelu sa svo jim biskupom, da je u svega dvije godine Svecu sagraena bazilika u Ëast i da je sam papa Urban II. svojim rukama urnu s relikvijama postavio u oltar?! »ini se da su u toj krai oni iz Barija samo preduhitrili MleËane, saznavπi da se oni na to spre-maju. Uostalom, upravo su ti sliËno oplijenili grob sv. Ivana Po valjskog (Povlja na BraËu), benediktinskog monaha i opata kojega je narod progla-sio i πtovao kao sveca, te njegove kosti

prenijeli u Vene ciju. Naravno da je, uz po bo ænost, tu bilo i - moæda i puno viπe - interesa da se doprinese prestiæu svoga grada.

GOTOVO BEZ ODMAKALako je sve proglasiti mraËnom sre-dnjovjekovnom zatucanoπÊu i vjer-skim fanatizmom, ali nisu li “suvre-meni i demokratski” narodi koloni-zatori, iznad svih Englezi koji nama i svima hoÊe “soliti pamet” i krojiti mjerila, pokrali “pola svijeta” pa se sada po svojim muzejima kite tu im, i to otetim, ”perjem”?! A πto se tiËe tih “morbidnih po æeljenja tuih kostiju”: u srednjem vije ku iz gro bo va su krali svece, a u naπe vrije me - Charlesa Chaplina i Elvisa Pre sleya! U Ëemu je razlika? I koji su krad ljivci morbidniji i - mraËniji?Moæemo se mi Ëuditi srednjovjeko-vnim biËevateljima, koji su se za po koru do krvi biËevali, ili Filipin cima koji se u Velikom tjednu daju razapeti na kriæ i drugim oblicima upadanja u vjerski za nos. Meutim, gdje svrstati suvremenu bolest teto viranja po Ëitavu tijelu, imitiranja sotone, provokativno mahanje za stavom “gej-ponosa” ili kad pred ne kom rok-zvijezdom deseci i stotine djevojaka obeznanjene histeri-Ëno padaju u trans?!Po Ëemu je to πtovanje svetaca, po ne-kad s pomanjkanjem ukusa i mje re, reakcionaran, zatucan i preæivio oblik ponaπanja, a pravo “oboæava nje” razliËi-tih, πportskih, estradnih i drugih “zvijez-da” suvremeno?! Po Ëemu je nazadno slaviti Gospu (Ma donu) Mariju, a mah-nitati nad mahnitanjima Madone biti “in”, u trendu ili je, kako to hrvatski lijepo zvuËi - “guba”!?

MARIJA 11 2011.indd 9 10/18/11 5:28 PM


330 - ”MARIJA” 11/2011.

NAMA ZA POKUDUPrijaπnjim vremenima za obranu a naπem za pokudu, moæemo reÊi: poboæni su krπÊani doista nekoÊ bili skloni hagiolatriju (πtovanje svetaca) i hagiografiju (opisivanje svetaca) pretva-rati u idolatriju, u svojevrsna boæanstva, posebno Gospu i najpo pularnije svece, ali su pritom barem ostajali “u obitelji”, tj. oboæavali su one koji su doista najbliæe Bogu. Da nas ljudi, pa i krπÊani, ne samo da promiËu kult prema ljudima “es trade”, pretvaraju u idole pjevaËe, glumce, πportaπe i politiËare, nego s nepodnoπljivom lakoÊom, za redo vitu dnevnu uporabu, “oboæavaju” neki film, knjigu ili Ëak - najobiËniji sladoled!S koliko razloga Isus danas moæe pono-viti: “Naraπtaj ovaj naraπtaj je opak. Tra-æi znak...” (Lk 11, 29)? Ne kad su hagio-grafi i poboæni vjernici stvarnim Ëudo-tvorci ma samo nadodavali Ëudesa, po ne kad i bizarna. Ili bi u pretjerivanju pobrkali uloge: “Sr ce Isusovo, moli sv. Antu da mi pomogne!” A danas? Koliko je “krπ Êa na” πto se mole samo sluËajno i na mi su idu “svake prijestupne”, ali su im usta puna razliËitih “iscjelitelja”, “Ëu do tvoraca” unutar i izvan krπÊanstva? Ima ih koji voze desetke kilometara i prelijeÊu tisuÊe milja da bi doπli do njih, a Isusa u zajednici okupljnoj oko oltara, u sveto hrani πtu, ni u vlastitu srcu ne nalaze! “Naraπtaj ovaj znak traæi... ali mu se znak neÊe dati...” (Lk 11, 29), ka æe Isus. A Pavao ponavlja: “Jer i Æi dovi znake iπtu i Grci mudrost tra æe, a mi propovije-damo Krista ras petoga: Æidovima sa blazan, poganima ludost, pozvanima pak - i Æido vima i Grcima - Krista, Bo æju snagu i Boæju mudrost” (1 Kor 1,23-24).Stanko JER»IΔ

l i t a n i j e

Kraljice obiteljiSumnjiËav prema vrijednosti druπtvene aktivnosti kraljica

naπeg vremena i prema djelova-nju informativnih medija na nji-hovo vladanje treba se obratiti

proπlost koja pozna mnoge kra-ljevske svetosti. Iz njih crpemo i

dostojanstvo, ugled naziva i zaziva kraljice, ne samo majke obitelji. ©to pouËeni sveticama povijesti moæemo oËekivati i

primiti od Kraljice obitelji? To je otvaranje mreæe baËene

preko cijelog svijeta kojom se obitelji oplemenjuju i

meusobno potpomaæu, uzdiæu, bodre i vode spasenju i svetosti.

Miljenko MAJETIΔ

MARIJA 11 2011.indd 10 10/18/11 5:28 PM

s v j e d o Ë a n s t v o

I mi u politiciSluπamo i Ëitamo o izborima koji se trebaju odræati poËetkom prosinca ove godine u naπoj domovini. VeÊ je zapoËela predizborna promidæba, a nameÊe se i pitanje kome dati svoje povjerenje i da li uopÊe na izbore iziÊi. Nismo, naime, zadovoljni ni s jednima koji su bili dosad na vlasti, pa bismo se rado povukli. Zavarava-mo sami sebe raËunajuÊi da Êe naπe poteπkoÊe rijeπiti netko drugi... Bit-ku gube generali koji se povlaËe. Od povlaËenja nam nema koristi, jedino pomaæemo protivnika. Mnogo moæemo uËiniti mi sami, a da toga ni svje sni nismo. Ni toliki drugi toga nisu bili svjesni... Evo πto je o tome rekao o. Joseph Kentenich 1. studenoga 1953. u USA, gdje je neko vrijeme æivio:”Naπi politiËari zaboravili su jedno, naime, da su Bog i –avao velesile, koje odluËuju o svjetskoj povijesti. A mi u pozadini? Ne sjedimo, doduπe, u saboru, nismo prisutni na pregovori-ma u Washingtonu ili negdje inaËe, a ipak sudjelujemo u svjetskoj politici. Igramo veoma veliku ulogu. Kako? Mi smo suigraËi. U kojem obliku igramo? ©to mislimo time? ”Kuglicama.” ”Zrncima” krunice... Zar nemam ipak pravo, ako kaæem, da je krunica molitva velikih duho-va? Mali duhovi to ne shvaÊaju.Kad god molimo krunicu, svaki put stavljamo zid oko naπega svetiπta i nudimo se Majci Boæjoj kao orue. Evo me! Tebi darujem svoje srce. Ono treba pripadati tebi. Borit Êu se kako bi ti, Spasitelj i vjeËni Bog Otac

trijumfirali nad –avlom i cijelim avolskim kraljevstvom.”O. J. Kentenich roen je 18. stude-noga 1885. u Gymnichu kraj Kölna u NjemaËkoj. Za sveÊenika je zareen g. 1910., a od g. 1941. do 1945. bio je u zatoËeniπtvu u Koblenzu i Dachau nakon πto ga je zarobio Gestapo. Od g. 1948. do 1951. putuje svijetom, a od g. 1952. do 1965. vodi duhovnu skrb o Nijemcima u Milwaukeeju (USA). Preminuo je svetom smrÊu 15. rujna 1968. u crkvi u Schönstat tu, u NjemaËkoj, gdje je i pokopan. Posebno je ljubio Gospu. Utemeljio je g. 1914. marijanski Schönstattski pokret, koji se raπirio po svim konti-nentima, pa i meu Hrvatima, a zahvatio je brojne sveÊenike, redov-nike i vjernike laike.Pere MARIN

MARIJA 11 2011.indd 11 10/18/11 5:28 PM

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

332 - ”MARIJA” 11/2011.

Kad je rijeË o teoloπkim postavkama srednjovjekovnih pisaca, treba imati na umu druπtvene i vjerske okolnosti kao i mentalitet onog vremena. Prirodne zna-nosti i tehniËka dostignuÊa nisu bili razvijeni, da bi mogli utjecati na bogo-slovska razmiπljanja i zakljuËke. To vrije-di za bogoslovce i crkvene pisce pred kraj prvog tisuÊljeÊa pa i za Pashazija Radberta, kojega ovdje æelim predstaviti. Ono πto je vaæno za toga francuskoga benediktinskog opata jest Ëinjenica da je svoja razmiπljanja o osobi i ulozi bl. Djevice Marije u povijesti spasenja uvi-jek poËinjao od Krista Gospodina. Otajstvo spasenja koje je on izveo, osvjetljuje i Marijin doprinos u tom djelu koje je Bog predvidio i ostvario. No poimo redom.Pashazije je roen oko g. 790. u mjestu Soissons, u sjevernoj Francuskoj. Kao siroËe odgojen je kod redovnica i kasnije povjeren benediktincima u samosta nu Corbie, gdje je postao Ëlanom njihove redovniËke zajednice. Po pozantomu djelu o otajstvu euhari-stije, u kojemu zastupa jednakost Kristova tijela roena od Djevice i posveÊena na oltaru, izazvao je veliku polemiku, πto ga je dovelo do toga da je napustio opatsku sluæbu i povukao se u osamu. Pred kraj æivota doπao je ponovno u zaviËajni samostan Corbie

gdje je g. 865. i preminuo. Njegov sve-taËki spomen slavi se 26. travnja.

O MARIJI POČEVŠI OD KRISTAKao rijetko koji auktor onog vrmena, Pashazije je ostavio vrijedne prouke o Majci Gospodinovoj. Od izrazito mari-janskih spisa treba spomenuti njegovo djelce o Roenju svete Marije, spis koji je dugo smatran djelom naπega sv. Jeronima (+420.). Nije se Ëuditi da su mnoga djela iz onoga vrmena rado pripisivana jednomu od velikih crkve-nih pisaca kako bi im pripravili veÊi auktoritet i raπirenost. Njegovo pismo “Razmiπljaj o meni”, koje je predaja jednako tako pripisivala sv. Jeronimu, imalo je golem utjecaj na kasniji

Pashazije Radbert o Gospi

MARIJA 11 2011.indd 12 10/18/11 5:28 PM

s m a r i j o m k r o z p o v i j e s t

”MARIJA” 11/2011. - 333

razvoj o tajni svrπetka Marijina zemalj-skog æivota.U svojim spisima Pashazije je nastojao uskladiti bogoslovsko razmiπljanje s izra-zima puËke poboænosti prema Majci Isusovoj. Divno svjedoËanstvo o tome pruæa izvod iz spomenutog djelca koje je upravljeno benediktinkama u prigodi spomendana Uznesenja Marijina:

“Ljubite, dakle, Majku Gospodinovu, jer vam je rodila besmrtnoga Zaru-Ënika, iako mu je ona sama sestra kao πto ste i vi, buduÊi da je vrπila volju OËevu da bi postala majkom (Isusovom). Marija vam je sestra ne po tijelu, nego po duhu, da se naglasi jedinstvo Crkve i da se razumije dru-æba utemeljena na tijelu Kristovu.”

O MARIJINU DJEVIČANSTVUU duhu srednjovjekovne misli, Pashazije je sastavio i svoju prouku o Marijinu djeviËanstvu. Ta tema bila je u srediπtu bogoslovskog razmiπljenja u IX. st. i posjedovala ne samo teoretsko nego i praktiËno zanËenje za vjeru Crkve. U preveliku naglasku na Marijino djeviËan-stvo stavljalo se u sjenu Kristovo Ëovjeπtvo, njegova ljudska narav. Zbog toga je za Pashazija bilo veoma vaæno naglasiti stvarno roenje Isusovo po zakonima ljudske naravi. Da nije bilo naravno roenje, ni Krist ne bi bio pravi Ëovjek i, dosljedno, ni Marija ne bi bila prava majka.Iako se radi o stvarnom roenju, naπ auktor tvrdi da se ono dogodilo na Ëudesan naËin. U Kristovu djeviËan-skom zaËeÊu i njegovu Ëudesnom roenju na djelu su Bog i njegov stvarlaËki Duh, a ne Ëovjek. Tako je i Marijino djeviËantvo u svjetlu i u

sluæbi Kristova djela otkupljenja koje je izveo Bog po zakonima milosti, a ne Ëovjek po zakonima ljudske nara-vi. Krist je roen na izvanredan i nadnaravan naËin.

O UZNESENJU DJEVICE MARIJEU spomenutoj poslanici “Razmiπljaj o meni” Pashazije tvrdi da spomendan Uznesenja Marijina svjedoËi da se ona “iselila iz tijela, da je uznesna na nebo. Nije nam poznato πto je bilo s njezinim tijelom, je li uskrsnulo ili nije. Zna se da je njezin grob u Jeruzalemu ostao pra-zan. No, gdje se nalazi njezino tijelo, nije nam poznato.”I u tom sluËaju Pashazije se radije pozi-va na Boæje svemoguÊstvo, negoli na ljudsko proizvoljno razmiπljanje koje pokuπava dokazati ono za πto nema dokaza. Iako je kraj Marijina æivota ovi-jen tajnom, o toj svetkovini Pashazije zanosno piπe:

“Danas je slavna i vazda Djevica Marija uzaπla na nebo. Pozivam vas, radujte se, jer je ona uzviπena, reklo bi se na neizreciv naËin, zauvijek kraljuje s Kristom. Danas je kraljica svijeta uzeta sa zemlje iz greπnoga svijeta. Ponavljam: radujte se, sigur-na zbog svoje neraspadljive slave dospjela je u kraljevske dvore.”

Kao πto je veÊ spomenuto, za Pashazija veliËina Majke Gospodnove dolazi od Boga i u njemu nalazi svoj smisao. U tom smislu treba shvatiti i poboænost koja se njoj iskazuje. Majka Gospodinova dostojna je Ëasti i poboænosti zbog milosti koju je primila, jer se Ëast i slava njoj upravljeni odnose na hvalu i slavu Krista Spasitelja.dar-ko

MARIJA 11 2011.indd 13 10/18/11 5:28 PM

d u π i d u π e h r v a t s k e

334 - ”MARIJA” 11/2011.

Povjest svakog pjesnika jest niz zanimlji-vosti koje se ne susreÊu svaki dan. Moja je povjest bogatstvo promjena, koje poËi-nju veÊ u prvim danima mog æivota. Promijenio sam πest dojilja, πest gimna-zija i joπ viπe zanimanja. Imao sam Ëast ugledati svjetlo u pjesniËkom krajoliku Herceg - Novoga, u Boki Kotor skoj, 1909. godine. PuËku πkolu i Ëetiri razreda gimnazije u Dubrovniku, πesti i sedmi u Kotoru, gdje sam proveo najvre dnije aËke dane... (DjeviËanske breze, Moja pjesniËka ispovjed, 1945, 275). Ta ko zapoËinje kratka autobiografija Jero nima Kornera, istaknutoga hrvatskog pjesnika prve polovice 20. stoljeÊa. Ove godine navrπilo se 35. godina od njegove smrti. Nakon mature u Velikom BeËkereku, upisao je g. 1927. studij filozofije u Krakowu, ali se nakon dvije go dine vraÊa u Zagreb zbog bolesti. Studij nastavlja na zagrebaËkom Filozofskom fakultetu. Osjetivπi Boæji poziv, odluËuje se za sveÊeniπtvo i prelazi na KatoliËki bogoslovni fakultet gdje je i diplomirao te g. 1938. slavio Mladu misu. Uskoro dovrπava i studij filozofije pa neko vrije-me radi kao gimnazijski profesor u Zagrebu - zaviËaju svoje duπe. Jeronim je unuk mletaËkog ratnika generala Cornera o kojem i KaËiÊ pjeva u svojoj pjesmarici jer je g. 1687. oslo-bodio Boku od Turaka, a onda se nasta-nio u Herceg Novom gdje je oæenio kÊerku nekog age. Unuk je sanjao o glu maËkoj karijeri i samostanskom

æivotu, o vjeËitom putovanju, ali i o borav ku u nekom idiliËnu predjelu gdje bi bilo vjeËito proljeÊe.

KNJIŽEVNI I DUHOVNI RAST Naslijedivπi oËev pjesniËki dar, Jeronim se zarana prihvatio pera pa mu je prva pjesma objavljena g. 1925. u Mladosti, a veÊ iduÊe godine ponajbolji hrvatski knjiæevni kritiËar Antun Barac, dodjeljuje njegovoj pjesmi prvenstvo i time ot vara lirski put tomu vjeËnom sanjaru neke tajanstvene atmosfere. Kornerov knjiæevni rad i knjiæevni utjecaj najviπe dolaze do izraæaja tridesetih godina. Po zavrπetku II. svjetskog rata napuπta Hrvatsku. Surauje u Hrvatskoj prosvjeti, Hrvatskom Kolu, Hrvatskoj Reviji i u mnogim drugim listovima. Bio je plodan pjesnik. Pjesme su mu romantiËno intonirane, a pjesniËki opus Ëini nekoliko zbirka pjesama, Blistavi rub (Zagreb, 1932.), Ljubav neba (Za greb, 1935.), Ljeto i vjeËnost (Zagreb, 1935.), U hramu cistercija (Zagreb, 1938.), Obasjane staze (Zagreb, 1941.), DjeviËanske breze (SHP, knj. 26, Zag reb, 1945.), Nebo s trideset zvijezda (Maribor, 1975.), Pjesme duhovnika (ur. Donat, Zagreb, 1998.), Karmelu u Brezovici (Brezovica, 1999.).

UMRIJET ĆU JEDNE NOĆI ZA TOBOM MADONO!Ljubav prema Mariji iskazao je J. Korner veÊ g. 1935. zbirkom pjesama Ljubav neba. U Ëetvrtom odjeljku “Majka Marija” uvrπtava πest pjesama, Molitva dobroga pastira, Angelus, Legenda o sli-karu koji je slikao oËi Madone, O smrti i uznesenju Majke Marije, Legenda o mirisu cvijeÊa i Ona, od kojih su posljednje tri u prozi.

Ruka tražisvjetlost

MARIJA 11 2011.indd 14 10/18/11 5:28 PM

”MARIJA” 11/2011. - 335

Suglasje dviju ljepota, ovozemaljske i nadnaravne, pejzaæne i djeviËanske, krasi pjesnikove romantiËne stihove gotovo uvijek kad je Blaæena posrijedi:Svirat Êu njeæno kao da Ëujemkorake Tvoje bestjelesne, blageo ljubavi smjernoj jednog pastira,πto pjeva pjesme Gospoje drage.

©to hvali Gospu u sumraËje tihoi Angelus moli na rosnoj travi,a dolje u dolu duboko, duboko,muklo se zvonce ovaca javi…(Molitva dobroga pastira)IdiliËan krajolik, djetinjstvo, mladenaËki duhovni zanos i potpuno predanje Gospi, karakteristiËne su smjernice i motivi veÊine Jeronimovih pjesama:Umrijet Êu jedne noÊiza tobom Madono!Tad Êe pjesme zrikavaca biti moje posmrtno zvono.Jer mojom se duπomljeska more Ljubavi,i ono Êe jednog Ëasakad se burno zatalasa,da ugasi sjaj mojih zjena.Umrijet Êu, umrijetod Ëeænje, Madono, Ti najsvetijaod æena… (Najsvetija od æena)Koliko je pozornosti i pjesniËkog nadahnuÊa povezano s likom Blaæene,

svjedoËe i mnoge pjesme u zbirci U hramu cistercija (Zagreb, 1938; u pod-naslovu “Liturgija uznesenja Marijina”) koje govore o liturgiji Marijina Uznesenja kako se ona odvija u koru Cistercija, u hramu drevnoga cistercit-skog samostana u StiËni pokraj Ljubljane, osnovana prije viπe od 870 godina. Pjesnik te stihove piπe kao pri-nos iskrenom nastojanju za povratak Cistercita u naπu sredinu... »ak i u svoju najsvjetovniju zbirku Ljeto i vjeËnost (Zagreb, 1935), Korner meu motive mjeseca, æita, starih mlinova, æetve, sutona, πarenih polja, putovanja, zvjezdanih noÊi, treπanja mjeseËeva odraza, majke i πvelje uvrπtava i nekoli-ko pjesama posveÊenih slavi Majke Marije, napose Majke Boæje BistriËke:Nek Ti je slava, Marijo sveta,Kraljice moÊna krπÊana sviju,Kraljice sjajnih nebeskih Ëeta,Iz Tvoji’ se ruku radosti liju.(Himan Majci Boæjoj BistriËkoj)Marijanske pjesme kriju se gotovo u svim Kornerovim pjesniËkim zbirkama. Njegova oËaranost Marijinim likom izbija iz svakoga pojedinog stiha i svake strofe:I kliËem sretan sa svemirom cijelim:„Kraljice sveta, radosti sjajna,ovij nas plaπtem plavetnim, bijelim,da Ljubav naπa ostane trajna!...”(Zdravo Marijo)Pjesnik mistiËne i duboko intimne poe zije psihiËki potpuno shrvan umire g. 1976. u talijanskoj Volterri kraj Pise.Ne opraπtam se od stihova. Stih je za me ne uvijek æara, kao lice staroga monaha, koji od nas zahtijeva samo-zataju: da s malo rijeËi puno kaæemo. (J. Korner)Darijo MARKOVIΔ

d u π i d u π e h r v a t s k e

MARIJA 11 2011.indd 15 10/18/11 5:28 PM

k u l t u r a

336 - ”MARIJA” 11/2011.

Ako bismo odabrali koje likovno djelo kao dokaz da je njime zapoËela pomirba izmeu sakralne i profane suvremene umjetnosti, zasigurno bismo se mogli odluËiti za vratnice bazilike sv. Petra u Vatikanu nazvane Vrata smrti (1961.-1964.). Iako je izmeu sakralne i profa-ne umjetnosti nastao raskorak u likov-nom izraæaju u ostvarivanju nove umjet-niËke prakse, ne bismo mogli tvrditi da su se “sacrum” i “profanum” u umjetno-sti posvadili, pa raziπli.

OD NAJAVE DO OSTVARENJAObnovu sakralne umjetnosti najavio je papa bl. Ivan XXIII. (1958.-1963.) kad je g. 1961. imenovao vijeÊe za nove vratni-ce bazilike sv. Petra u Vatikanu. Tada ni papa nije slutio da je navijestio ag gior -namento (posuvremljenje) krπÊan s ke umjetnosti. Kako je najavio, tim je Ëinom pokazao da Crkva nije muzej ko ji treba Ëuvati, nego vrt koji treba obra-ivati. Od 76 pozvanih umjetnika iza-bran je talijanski kipar Giacomo Ma nzù (1908.-1991.), a kao ikonografski savjet-nik odabran je msgr. Giuseppe de Luca.Izmeu kipara i savjetnika odmah je nastala æuËna rasprava. U poËetku je bilo teπko pomiriti suvremenu umjet-niËku formu s tradicionalnom krπÊanskom ikonografijom. Iako je Manzù, kao religiozni ateist, kako je sebe nazivao, veÊ za vrijeme izrade pojedinih skica, pokazivao neslaganje s liturgijsko-umjetniËkim vijeÊem, De Luca ga je uspio primiriti u ostvarenju umjet-

niËke ideje. Na povike da ne moæe vje-rovati papi koji je zatvoren u vatikan-skim zidinama, De Luca se usprotivio da Crkva neÊe dopustiti da “lenzuoli” (plah-te) vise na vratnicama vatikanske bazili-ke. Na kraju su se Manzù i De Luca “umjetniËki” i “teoloπki” pomirili i uskla-dili miπljenja. Prije negoli je umro (1962.), De Luca je uËinio sve predrad-nje da se bronËane vratnice postave. U meuvremenu je umro i Dobri Papa (1963.), a njega je naslijedio Pavao VI. (1963.-1978).

SKROMAN POČETAKDa je sakralna umjetnost tek poËela prihvaÊati suvremena likovna dostignuÊa, svjedoËi i skromni blagoslov Vrata smrti. U predveËerje 28. lipnja 1964., naime, dok je autor Ëekao pred

Vrata smrti

MARIJA 11 2011.indd 16 10/18/11 5:28 PM

k u l t u r a

”MARIJA” 11/2011. - 337

ulazom, iz vatikanske bazilike je, u skromnoj pratnji, naiπao Pavao VI. i nad vratnicama samo naËinio znak kriæa, govoreÊi: ”Neka ih Bog blagoslovi!”Iako je roenje suvremene sakralne um jetnosti najvaljeno skromno, novoroen Ëe je ubrzo postalo krπteni Ëlan Katoli Ëke crkve. Godinu kasnije, 8. prosinca 1965., zavrπio je II. vatikanski sabor. Novi papa iziπao je iz vatikan-skih zidina i postao Papa hodoËasnik. Prikupio je mnoπtvo umjetniËkih darova tako da je g. 1973. u vatikanskim muzejima otvorio zbirku moderne reli-giozne umjetnosti (Collezione d’arte religiosa moderna) i pozvao umjetnike na pomirenje. Za proglaπenja blaæenim Beata Angelica godine 1984., nasljednik Pavla VI. papa bl. Ivan Pavao II. (1978.-2005.) pozvao je umjetnike na suradnju. Tako je Crkva sakralnu umjet-nost otvorila dostignu Êima suvremenih likovnih zasada.

SUVREMENO I KRŠĆANSKOVrata smrti su dvokrilna, visoka 770 cm, a πiroka 365 cm. Na njima je deset pri-zora, dva velika i osam manjih, po pet na svakoj strani. Pet prizora prisilne, a pet naravne smrti; Ëetiri svjedoka smrti na velikim i Ëetiri na malim prizorima; dva velika i harmoniËna prizora, a osam manjih i kontrastnih.Na gornjem dijelu dva su prizora: na desnoj vratnici - Smrt Isusova, a na lije-voj - Smrt Gospina. Ispod tih prizora, koje dijele simboli Euharistije, u donjem dijelu postavljeno je osam manjih reljefa, na kojima je uprizorena krπÊanska sim-bolika smrti. Na lijevoj vratnici Ëetiri su prizora: Smrt Abela Pravednoga, Smrt Josipa Pravednoga (msgr. Giuseppe de

Luca), Smrt sv. Petra i Smrt Dobroga Pape (papa Ivan XXIII.). Na desnoj vrat-nici Ëetiri su prizora: Smrt Stjepana PrvomuËenika, Smrt Pravednikova (papa Grgur VII. u liku kardinala bl. Alojzija Stepinca), Smrt u Svemiru i Smrt majke.Spomenimo da je De Luca imao najviπe poteπkoÊa s umjetnikom oko Gospine smrti. Gospa je na reljefu, dijagonalno, postavljena nasuprot dvojici svjedoka. U donjem desnom kutu prikazana je u poloæaju kako se, umiruÊi, pridiæe prema dvojici anela u gornjem lijevom kutu. ObuËena u jednostavnu haljinu, Ëini se kao da, presavijena u tijelu, sjedi na nekakvu podmetaËu, i podiæe ruke prema nebu. I tako, u polusjedeÊem stavu, umire dræeÊi se za jednoga od anela. Kad je predvorje jaËe osvijetlje-no, haljina joj izgleda poput redovni Ëke i nalikuje na haljinu sv. Terezije Avilske koju je, u zanosu, izradio barokni umjet-nik Gian Lorenzo Bernini.Nasuprot prikazu smrti Isusove, kojega mrtva skidaju s kriæa, Gospa je prikaza-na kao vjernica koja je æeljela biti u druπtvu svoga Sina. Izgleda kao starija osoba koja je oronula od æivotnih briga. Tako zapravo na sebe preuzima æivotnu patnju svojih πtovatelja, πto je osobito izraæeno poluotvorenim usnama i raπirenim rukama koje kao da, prije smrti, æele nekoga zagrliti.Kroz pojednostavljen i stiliziran kiparski izraæaj, na Vratima smrti Manzù je us pio ujediniti suvremenu umjetniËku for mu i krπÊanski sakralni motiv. Osobito je dra-matiku smrti prikazao ekspresionistiËki u postavljanju reljefa bez okvira, koji tako izgledaju kao da lebde na vratnica-ma i pribliæuju se gledateljima.Ante Branko PERI©A

MARIJA 11 2011.indd 17 10/18/11 5:28 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

338 - ”MARIJA” 11/2011.

Za odræavanje zdravlja vaæni su zdrav-stveni zahvati, ali i suradnja pojedinca i njegove obitelji, kao i cijele zajednice. Ta suradnja od velike je pomoÊi u unapreenju zdravlja, spreËavanju bole-stî, njihovu pravodobnu otkrivanju i lijeËenju, u pravilnu dijagnosticiranju te oporavku, odnosno praÊenju i nadzoru kroniËnih bolesnika. U suradnji se tako moæe postiÊi i oËekivano trajanje æivota, koje je povezano s pravilima: tri redovi-ta obroka na dan bez meuobroka; svaki dan doruËko vati; umjerena fiziËka aktivnost 2-3 puta tjedno; spavanje noÊu 7-8 sati; ne puπiti; paziti na umjerenu tjelesnu teæinu; umjerena ili nikakva potroπnja alkohola.

SLIJEDITI ZAHTJEVEI u brizi za zdravlje neizostavna je ulo ga obitelji. U dinamici obiteljskog æivota vaæno je prilagodljivo slijediti zahtjeve obiteljskih ciklusa. Od pretporoajnog razdoblja do duboke starosti, obitelj ima vaæan utjecaj na odræavanje zdravlja sva-kog pojedinca. Suradnja svih Ëlanova obitelji ukljuËuje ne samo brigu o bo lesnicima nego i sve πto je potrebno da se zajedniπtvo æivi u zdravlju, ravnoteæi i funkcionalnoj sposobnosti obavljanja svagdanjih zadataka. Tu su roditelji koji rade i zarauju, djeca koja i svojim minimalnim aktivnostima te

provoenjem higijenskih i urednih æivotnih navika odræa vaju sklad, djedovi i bake koji svojom ljubavlju i æivotnim iskustvom i primjerom svjedoËe i potiËu. U krπÊanskoj obitelji tu je i molitva koja ulijeva povjerenje, jaËa snagu i usmjera-va prema Bogu, izvoru æivota i zdravlja.LijeËiti bolesnike za krπÊanina ne znaËi samo uklanjati znakove i uzroke bolesti, nesreÊe i zla, nego, kako kaæe bl. Majka Terezija, to je svaki dan uËiniti neπto lijepo za Boga! Stoga je lijeËenje bole sni-ka i pomoÊ patnicima, kao i svako obliËje skrbi o potrebnima, najplemeniti-ji posao. Briga oko zdravlja ne samo da s pravom moæe biti popraÊena moli tvom nego treba biti preobraæena u Ëin moli-tve. Skrb za zdravlje posebno po go duje dubljem odnosu s Bogom, i to u svim oblicima: radosne zahvalnosti, is krene uznesenosti, suÊutne solidarnosti i dubo-ke supatnje. KrπÊanski reËeno, Ëovjek je zdrav kad moæe biti posve za drugoga.

PREDNOST DRUGOGAU obitelji postoji niz situacija kad je briga o drugome ispred brige o vlastitu zdravlju. Uvijek se skrbi onaj koji je u stanju biti poærtvovan, preskoËiti sebe i svoje potrebe, stavivπi na prvo mjesto onoga koji je potreban skrbi, bilo to nejako dijete, nemoÊan roditelj ili bole-stan supruænik. BuduÊi da je ljubav pokretaË takve skrbi, ona nadilazi vla-stito zdravstveno stanje, pa se moæe dogoditi da tu skrb provodi onaj tko je i sam bolestan. Iskrena ljubav osposo-bljava da se zaboravi na sebe i svoje zdravlje. Ipak, potrebna je razboritost, da se koliko je moguÊe Ëuva i vlastito zdravlje jer se jedino tako moæe trajno biti od pomoÊi bliænjemu. Mada u obi-

Suradnja uočuvanju zdravlja

MARIJA 11 2011.indd 18 10/18/11 5:28 PM

æ i v i m o u o b i t e l j i

”MARIJA” 11/2011. - 339

telji nije lako povuÊi crtu do koje mjere izgarati i koliko se davati, a kada traæiti malo odmora, sna i okrepe, to je nuæno Ëiniti. U tome mnogo mogu pomoÊi trenuci molitve, jer oni hrane zajedniπtvo, obnavljaju snage, odmaraju i daju nove poticaje.Æivot nam se Ëini kao najteæa bolest jer uvijek zavrπava smrÊu. U tom putovanju æivota svi smo pozvani odgovorno se skrbiti o zdravlju osobnom i svojih bliænjih. U teπkim i zahtjevnim situacija-ma u kojima se nau majka, otac, æena, muæ, brat, sestra ili dijete, kad su u opa-snosti da zaborave sebe zbog brige za druge, znam im reÊi kako je njihova briga za svoje zdravlje ujedno i briga za dobro drugoga. ©to bolje odræavaπ svoje zdravlje, bolje Êeπ moÊi sluæiti drugome.

DARIVATI SE BEZ RAČUNICEBriga za zdravlje jedan je od naËina ostvarivanja zapovijedi ljubavi (Mt 22,39). Darivati sebe drugome bez raËu-

nice moæe jedino zrela i poærtvovna osoba koja prihvaÊa kao jedinu mjero-davnu logiku ljubavi. Ona nadvladava strah od bolesti i smrti.Briga za cjelovito zdravlje proæima Ëitav naπ æivot, tjelesni i duhovni. Uza skrb za tjelesne potrebe hrane i stanovanja, briga za duhovno zdravlje oËituje se kroz molitvu i sakramente. Vaæno je i s kim se druæimo, πto i kako radimo, kako se odmaramo, kako mislimo, kako spavamo, kakav zrak diπemo, ali je vaæno i to zahvaljujemo li svakodnevno Bogu na svemu, na dobrobiti zdravlja, na kuπnjama kroz bolesti, kako bismo u hodu s Gospodinom neprestano otkriva-li istinske dimenzije æivota.Imamo iskustvo radosnih okupljanja obi-telji kod slavlja roenja, krπtenja, prve priËesti, krizme, vjenËanja, roen dana, obljetnica... Sva ta lijepa druæenja popraÊena pjesmom i zajedniËkim bla-go vanjem daju snagu za æivot u ljubavi koja se dijeli i umnaæa te koja jaËa i lju-bav i zdravlje. Kad se nakon slavlja ponovno uroni u svakodnevnu brigu i trku za kruhom svagdanjim, sjeÊanje na radosno zajedniπtvo i slavlje postaju os vjeæenje i znak kako je lijepo biti zajedno, u zdravlju i u bolesti, u radosti i u æalosti. SliËno se dogaa i kod gubit-ka drage osobe u obitelji. Moæe li u tom trenutku iπta biti utjeπnije od RijeËi Bo æje, vjere u æivot koji ne prestaje, nego samo mijenja oblik i naËin postoja-nja?! Na ispraÊaju pokojnika pjevamo: U raj poveli te aneli... doveli te pred lice Sve viπnjega. Obitelj doæivljava otajstvo æivota i kad se nae na okupu oko pokojnika, kad doæivi zajedniπtvo u tre-nucima umiranja, kad moli za pokojne.Danijela DE MICHELI VITTURI

MARIJA 11 2011.indd 19 10/18/11 5:28 PM

340 - ”MARIJA” 11/2011.

Gospa HodoËasnica oblik je mari-janske poboænosti koji se razvio u novije doba, osobito po zavrπetku II. svjetskog rata. Njezine poËetke neki naziru u evaneoskom prizoru Marijina pohoenja Elizabeti, ali ih stvarno susreÊemo u drevnom obiËa-ju procesija sa svetim slikama.

SVEČANE PROCESIJEU srednjem vijeku, naime, pojedine Gospine likove vjernici bi u procesiji prenosili iz svetiπta koja su bivala izvan naselja u glavnu crkvu u nase-lju, gdje bi ostajali izloæeni vjernici-ma neko vrijeme na πtovanje. U pr vim destljeÊima 20. st. nailazimo na vrstu procesije u kojoj bi Gospin lik zaustavljali u mjestima kroz koja je prolazio, a praktiËno bi obiπao Ëita vu dotiËnu pokrajinu ili pak πire po d ruËje. Svrha te puËke poboænosti bi la je voditi puk Bogu, i to preko po boænosti i posvete Gospi.Nakon II. svjetskog rata susreÊemo procesije koje su uËestalije na bisku-pijskoj i nacionalnoj razini, a kona-Ëan i odluËan poticaj Gospa Hodo-Ëasnica dobiva u obliku hodoËaπÊa kipa Gospe Fatimske, s kojim popri-ma i svoje konaËno obiljeæje. Prvo takvo hodoËaπÊe odræano je g. 1946. u lisabonskoj biskupiji, a nakon nje-ga ta je poboæna praksa zainteresira-la Ëitav katoliËki svijet, tako da tra je do danas. Vrijedna su spomena ho doËaπÊa kipa Gospe Fatimske g. 1959. Italijom kao i g. 1978. Ëitavom kuglom zemaljskom. Znakovito je bi lo hodoËaπÊe sa slikom Gospe Jas-nogorske od g. 1957. do 1980. Polj-skom. Ophod slike Gospe Schön-

stattske od obitelji do obitelji, zapoËeo je g. 1950. s Joaom Pozzobonom u Brazilu, a pr o πirio se g. 1984. i na druge zemlje. Kip Go spe Nazaretske krenuo je iz grada Mari-jina navjeπtenja diljem kugle zemaljske us u -sret Velikom jubileju, proπao je i Hrvat s kom te je g. 1999. za BoæiÊ prispio u Betlehem.

U HRVATSKIM KRAJEVIMAPovijest hrvatskih marijanskih svetiπta svje-doËi da je Gospa, osobito u nevoljama i pri-rodnim nepogodama, bila usrdno zazivana kao odvjetnica i zagovornica. Njezin sveti lik donosivan je meu puk. Slika Gospe Olovske noπena je tako u ophodu iz njezina svetiπta na blagdane Velike i Male Gospe u BakiÊe, gdje se dræalo misno slavlje. Splitska Gospa od Pojiπana ”hodoËastila” je u viπe navrata u katedralu i u druge splitske crkve, gdje bi njezini pobo ænici molili za zdravlje, mir, kiπu... SliËno je i slika Gospe od Vrpoljca za razliËitih opasnosti skla-njana u ©ibenik i na otok Krapanj, gdje se puk oko nje okupljao na molitvu. Paπka Gospa od Staroga Grada od g. 1855. ”hodoËa-sti” na blagdan Velike Gospe u paπku æup nu crkvu, gdje ostaje do blag-dana Male Gospe, kad su za Paæane dani marijanske duhovne obnove. Za blag-dan Velike Gospe, kip Gospe Molvarske u ophodu se nosi iz svoje kapele u æupnu crkvu, odakle se na blagdan Male Gospe pono-vno vraÊa u kapelu.

Što je Gospa Hodo

MARIJA 11 2011.indd 20 10/18/11 5:28 PM

”MARIJA” 11/2011. - 341

Za Marijanske godine 1958., Gospini likovi hodoËastili su diljem akovaËko-srijemske biskupije iz obitelji u obitelj, kako bi se πto uspjeπnije duhovno ob novile. Odljev najstarijega Gospina lika u hrvatskoj umjetnosti iz Zvonimirove bazilike u Biskupiji kraj Knina od g. 1976. noπen je na zborova-nja hrvatskih katolika u domovini i u tuini, a 30. travnja 1979. Ivan Pavao II. (†2005.) blagoslovio ga je u vatikanskoj bazilici sv. Petra i prozvao Hrvatskom Gospom HodoËasnicom. Ususret posveti Srcu Marijinu na Nacionalnomu euharistij skom kongresu u Mariji Bistrici g. 1984., kip Gospe Fatimske obilazio je, od obi telji do obitelji, po brojnim hrvat-skim æupama i okupljao vjerniËki puk

na molitvu. O 300. obljetnici dolaska u Sinj, g. 1986/87. slika Gospe Sinjske noπ ena je po æupama Cetin-ske krajine i u svoju ”kolijevku” Ramu, gdje bi je vjernici doËikali, s njom obilazili u ophodu i boravili za misnih slavlja u svojim æupnim crkvama te zavrπa va li posvetom Gospi. Kip Gospe Osje Ëke odvezen je 23. svibnja 1998. iz osjeËke Tvre u staro ma arsko sve tiπte nedaleko od hrvat ske granice Mariagyud, odakle je vraÊen u automobilskoj povorci pet mjeseci kasnije. Tijekom Domovin skog rata upra vitelj aljmaπkog svetiπta, s kipom Gospe Aljmaπke obilazio je aljmaπke pro-gnanike diljem domovine, okupljao ih oko njega, uËvrπÊivao u vjeri, zagrijavao u ljubavi i hrabrio u nadi u povratak na svoja ognjiπta.

FATIMSKO OBILJEŽJEU srediπtu hodoËaπÊâ svih Gospinih likova stoji fatimska poruka s pozi-vom na molitvu i obraÊenje. Za traja-nja hodoËaπÊa nju propovijednici tumaËe, a vjernici obavljaju i Ëin po svete Gospi. Tako je Gospa HodoËa-sni ca glavni poticaj dobila iz Fatime, a doprinijela je i πirenju fatimskih po ruka i tamo gdje su hodoËastili dru-gi Gospini likovi. HodoËaπÊa Go s-pinih likova znaju potrajati dulje vre-mena, prema pastoralnim ciljevima zbog kojih se organiziraju: æupska, biskupijska, nacionalna. Odvijaju se s viπe predaha, uz propovijed, mo litvu, ispovijed i misno slavlje. Ni su svrha samima sebi, nego se tru de obnoviti æivot po vjeri i na to potiËu.Petar LUBINA

očasnica i odakle?

MARIJA 11 2011.indd 21 10/18/11 5:28 PM

r a z g o v a r a l i s m o

342 - ”MARIJA” 11/2011.

“Æivot kratak, a smrt stalna,njoj se ne zna dan ni Ëas!Ako vrijeme gubiπ sada,moæe propast i tvoj spas.Imaπ samo jednu duπu,nju ti dade vjeËni Bog!Propadne li ona ludo,nema veÊeg od zla tog...” Te smo rijeËi ponavljali s naπim misiona-rima prije svakog razmatranja tijekom puËkih misija po naπim crkvama. Krπ-Êanske istine u njima saæete, dobro je sebi ËeπÊe posvjeπÊivati. Iskustvo izne-nadne i prerane smrti bliskih osoba, na ime, prati nas svakodnevno. O tome razgovaramo s gom Marijom DiviÊ iz Slavonskog Broda, kojoj je preminuo mlad sin.- 19 je godina od toga prebolna dana…- Bilo je to 8. prosinca 1992., na blagdan Bezgreπnog zaËeÊa i hodoËasniËki dan u naπoj æupi Gospe brze PomoÊi. Na glav-nomu misnom slavlju, moj 21-godiπnji sin Andrija ministrirao je i Ëitao, zanosno je i pjevao.- Bio je profesionalni vatrogasac...- Toga dana bio je slobodan, ali ga je prijatelj zamolio da ga zamijeni. Prihvativπi zamolbu, iπao je te veËeri u akciju gaπenja poæara, koji je izbio od eksplozije uskladiπtena streljiva u podru-mu velike stambene zgrade. Vatru su izazvala djeca. Akcija gaπenja i spaπavanja nestaπne djece bila je veoma

opasna. Joπ jedno dijete zapomagalo je u podrumu. I pored upozorenja da je u veliku riziku, moj sin Andrija odluËno je otiπao i spasio ga. Iako je imao zaπtitnu kacigu, bio je sav opeËen po licu i rukama, a pluÊa punih dima i - zaguπio se. Kad je akcija bila zavrπena, gasitelji su opazili da Andrije nigdje nema. Traæili su ga i naπli mrtva u podrumu. Kad je i kako onamo dospio, ostala je tajna. Je li mogao biti spaπen, to jedino dragi Bog zna.- Kako ste primili tu bolnu vijest?- Uvijek je teπko govoriti o tome. U 2 sata poponoÊi probudilo me zvonjenje jednoga od vatrogasaca. Traæio je moga muæa neka izie vani. Straπna sumnja prostrujila mi je cijelim biÊem, jer sam znala da mi je sin na zadatku. Kad se muæ vratio u sobu, odmah sam primijeti-la bljedilo na njegovu licu i izraz boli. Rekao mi je da sjednem, a nakon toga dodao: “Naπ Andrija je stradao. Uguπio se. Nema ga viπe meu æivima.” Vjerujte mi, moje stanje u tom trenutku ne moæe se opisati. Najprije ne vjerujeπ, a onda zapomaganje, plaË, straviËni osjeÊaji koje viπe ne moæeπ kontrolirati... Htjela

Gospa joj briše suze

MARIJA 11 2011.indd 22 10/18/11 5:28 PM

r a z g o v a r a l i s m o

”MARIJA” 11/2011. - 343

sam odmah vani, iÊi ga vidjeti, ali mi muæ nije dopustio. Oboje smo kasnije iπli na identifikaciju. Takva bol roditelj-skog srca ne moæe se usporediti ni s jednom drugom boli. Imaπ dojam da Êe ti se grudi raspuknuti. Gledaπ to nekad drago i lijepo lice svog djeteta, sad izgo-reno, nepomiËno, πuti… I ne moæeπ uËi-niti viπe niπta, ne moæeπ mu pomoÊi.- Kao revan Ëlan naπe æupe, uvijek u svemu aktivan, sabran, dobroduπan, imao je dostojan krπÊanski ispraÊaj.- Da. Cijela æupna zajednica bila je po tresena njegovom smrÊu, jer su ga svi voljeli. I u vrijeme bombardiranja i gra-natiranja iπao je redovito ministrirati. Po -ne kad bi crkva bila i zakljuËana, zbog opasnosti za narod, ali on je upor no iπao. Æupnik je u neke dane znao s njime samim odræati misu. U ratnim neredima Ëesto je bio izloæen opasnosti pogibije i kao vatrogasac. Oproπtaj s njime bio je bolan, ali lijep, kako je i za sluæio. Nikad se nikome nije zamjerio. Na poslu je stradao, a nije u gostionici ili u tuËnjavi. Zato zahvaljujem Bogu za njega. Iako je otiπao mlad, ne moram se stidjeti ni zbog Ëega, nego biti ponosna majka. Tà, dao je svoj æi vot, da spasi drugi! Uvijek me tjeπe Isu sove rijeËi, da nema veÊe ljubavi od one, nego poloæiti æivot svoj za prijatelje.- ”Otiπao si s Boæjom RijeËju na usnama i u srcu s Gospinim pjesmama, dajuÊi svoj dug Domovini, Crkvi i duπi za spas”, izre-kla je na ispraÊaju pjesnikinja.- Istina. Takav je bio moj sin Andrija. Gospa ga je na svoj blagdan povela u svoje okrilje.- Nakon sedam godina umro Vam je i suprug, koji je bio vrhovni zapovjednik vatrogasnih postrojbi naπe æupanije.

- Da, Franjo je bio dijabetiËar na table-tama. Taj dogaaj podigao mu je dija-betes na veliku razinu. Oπtetio mu je organe i umro je. To je u obitelji bio drugi teæak udarac. Nakon toga, od stresa se i naπa starija kÊi Blaæenka, urπulinka, razboljela od raka. Bogu hvala, zasad je zalijeËena. I na najmlau Ruæicu stresovi loπe djeluju. Mogu samo reÊi da je teπko, ali sve predajemo Boæjoj volji, utjesi i milosru.- Kako se nosite sa svim tim?- Najteæe je u æivotu roditelja, a osobito majke, svoj iznjedreni plod u cvijetu mladosti, poloæiti u zemlju. To se nika-kvim rijeËima ne moæe opisati. Glas zanijemi, suza suzu tjera. Vjera u vjeËni æivot, molitva, sv. Misa, zauzetost u æupnom zboru i pomaganju u æupi, snaga su mi i jedni izvor utjehe. Bez toga ne bih izdræala. Odlazak mi na groblje jednako tako puno znaËi. Ondje molim, sadim cvijeÊe, blagoslovim ih, izjadam se i, kad je veÊ tako, nekako mi lakπe πto su zajedno. Uz Andriju je tata, a uz Franju je naπ sin. Teπko je kad se na blagdane skupimo, ali to je naπ kriæ i mi ga nosimo s ljubavlju i Boæom milosti.- Svaki dan na veËernjoj ste Misi, pred-molite deseticu krunice i Gospine litani-je. ©to Vam znaËi Majka Marija?- Ona mi je uzor. PoistovjeÊujem se s njom. I ona je sina Isusa gledala, izmu-Ëena i mrtva na krilu ga dræala. I Josipa, hranitelja obitelji je izgubila. Krunica je za mene lijek, ali i pjevanje u crkvi. Svu bol izruËujem Gospi i kaæem: “Draga Gospo, kad si ti sve ono izdræala, i ja moram izdræati, a ti mi pomozi!” Isus me jaËa, a Gospa mi briπe suze.Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC

MARIJA 11 2011.indd 23 10/18/11 5:28 PM

m o j a d j e c a i j a

344 - ”MARIJA” 11/2011.

Bili smo na selu s naπom unuËicom Barbarom koja je s nama trebala pro-vesti tjedan dana dok se njezini rodite-lji vrate s putovanja. TromjeseËna beba je zahtjevna pa mi je pomoÊ babe File, koja bi svaki dan doπla k nama, vrlo dobro doπla. Dolazila je redovito svako poslijepodne, uvijek u isto vrijeme. Romeo se smijao, da bi se po njoj mogao namijeπtati sat.- Gledaj, ne kasni ni minutu! A, nije blizu stanovala, dapaËe imala je popriliËan dio prijeÊi za svoje klimave noge i dva πtapa s kojima se pomaga-la. Cap, cap, izdaleka se moglo Ëuti captanje, zatim teπko duboko disanje, da bi zastala ispred vrata...- Da se odmorim i doem do zraka, da se ne prestraπite kako πkripam dok diπem! - objaπnjavala je. Uvijek bi neπto donijela zamotano - jaje, kakvo voÊe, kolaËiÊ, bombon... - Za malu! - rekla bi, mada je znala da za bebu to nije.U poËetku sam mislila da dolazi radi babe Ane. Po mojoj procjeni, bile su istih godina, a buduÊi da su bile iz istog sela, mislila sam da su i prijatelji-ce. Meutim, veÊ na prvom susretu gotovo su se posvaale, i to oko banalne stvari - je li neka Kata imala æutu ili kestenjastu kosu. Jedna je tvrdi-la jedno, druga uporno drugo. Baba Ana bi, kao u svojoj kuÊi, lupnula nogom o pod i rekla: ”©to ta stara zna?!” Upalila bi televizor i za nju viπe

nismo postojali. Baba File bi, dapaËe, odjednom kao procvjetala. Barbaru, koju bi odmah s vrata uzimala u ruke, poloæila bi u krilo i tiho zapjevala. U njezinu krilu dijete bi brzo zaspalo. Bio je to svet Ëin, jer sam ja muku muËila s njezinim snom. Blagoslivljala sam je zato, a ona se tiho smjeπkala. MraËilo se, ona je trebala kuÊi, uzela sam je pod ruku i otpratila do njezina doma.U postelji sam pitala Romea, tko je baba File. ©turo mi je rekao da je sluæavka. Da je tu u kuÊi gdje æivi, kod te obitelji dovedena kao dijete. U kuÊi je bilo dosta djece, trebao je netko da ih Ëuva, tako je doπla. Joπ je rekao da su se sva ta silna djeca poæenila i poudala i da u kuÊi sada æivi samo ona i Ante. Kako sam Antu prije upoznala, bio je i on nekako njezinih godina, pa mi je samo doπlo od sebe da ga upitam:- Kako se nisu oni naπli!?- Idi pa ih pitaj!- Pitam tebe, znaπ li, πto ljudi govore?!- ©to ti hoÊeπ od mene, da izmiπljam!? Ostavi me, æeno, u miru! - brecnuo se.Babu Anu nisam htjela pitati iz dva razloga. Jedan je taj πto malu djecu nije voljela i uopÊe mi nije htjela pomagati oko male Barbare. Bavila se jedino televizijom, loveÊi vijesti sad na jednom sad na drugom programu. Drugi razlog bio je πto oËito nije volje-la babu Filu. »im bi je Ëula da dolazi, rekla bi: ”Evo je!”, a Ëim bi baba File otiπla, za njom bi klimala stisnutih usana. Zato sam se ustru Ëavala i spo-menuti je da je ne otjera, a meni je ona zlata vrijedila. Meutim, nitko se nije ljutio kad bih je naveËer pratila kuÊi. Tako smo se i sprijateljile.

Baba File

MARIJA 11 2011.indd 24 10/18/11 5:28 PM

Napokon mi je baba File otvorila srce i ispripovjedila kako je u tu kuÊu doπla kao vrlo mlada i kako se zaljubila u Antu i on u nju i kako je ostala trudna, te kako je to πokiralo obitelj. Nisu je mogli prihvatiti kao nevjestu, pa su je odveli u Mostar i uniπtili dijete.- Gospe moja, da sam danaπnje pameti ne bi mi to uËinili! Rodila bih svoje dijete, makar me izbacili iz kuÊe, pa bila gladna i bosa, makar prosila... Pameti nikad dosta!»udni zvukovi oteli su se iz njezinih pluÊa. Uplaπila sam se da se ne uguπi. »vrsto sam je pridræavala dok smo ula-zili u njezin dom!Grandiozno zdanje puno finog pokuÊstva i umjetnina vapilo je za obnovom. U kuhinji, uz πtednjak πÊuÊuren, sjedio je Ante. - Doπla si! HoÊe li brzo veËera! - pro-mrmljao je.Nije mu niπta odgovorila. Po zraku je zaokruæila jednom svojom πtakom i rekla mi potiho:- Polovica svega ovoga je moje. To je dar za ono πto su mi uËinili, Bog im oprostio! Sve bih ja to sada dala da imam svoje dijete.SlijedeÊih dana pustila sam babu Filu da u naruËju dræi Barbaru sve dok je ne bi ruke zaboljele.Baba File nije viπe meu nama. Mnogi naπi dragi takoer su otiπli pred nama izmeu nas. S ljubavi ih se sjeÊamo i nosimo u srcu. Ovih dana posebna je prilika da posjetimo njihova ovozemalj-ska poËivaliπta, okitimo ih cvijeÊem, upalimo na njima svijeÊu, za njih se pomolimo, zamolimo Dobrog Oca da im bude milostiv i primi ih u svoje naruËje.R. T.

m o j a d j e c a i j a

Kraljica patrijarhaVjeru,praoca Abrahamakoja se oËitovana brdu Morijas Izakom na ærtveniku,i vjeruproroka Mojsijas Dekalogomsa Sinajskog gorja,baπtini na GolgotiÆena u crnomsa Sinom u naruËjui s vjerom UskrsnuÊa;Kraljica patrijarha,Marija.Zdravko ©ILIΔ

MARIJA 11 2011.indd 25 10/18/11 5:28 PM

n a d o b u d n i m l a d i

346 - ”MARIJA” 11/2011.

Potaknuti rijeËima „KrπÊanin zna da se s Bogom uvijek moæe poËeti iznova“, koje je izrekao bl. papa Ivan Pavao II. mladim braËnim parovima, proπlog mjeseca razmiπljali smo o stvarnosti poËetka. U ovom razmiπljanju stavit Êemo preda se stvarnost koja se na prvi pogled Ëini krajnjom oprekom stvarno-sti poËetka, a to je smrt, kraj, zavrπetak naπega ovozemaljskog æivota.

CILJ LJUDSKOG ŽIVOTAPoËetkom studenoga spominjemo se svih preminulih vjernika, naπe braÊe i sestara koji su zavrπili svoj ovozemalj-ski hod. Prvog dana slavimo svetkovi-nu Svih svetih, a odmah sutradan Spomen svih vjernih mrtvih. S jedne strane, time Crkva podsjeÊa vjernike na bitnu æivotnu istinu da ljudski æivot na zemlji ima svoj kraj - smrt, a, s druge strane, i na jednu od temeljnih istina krπÊanske vjere da postoji vjeËni æivot koji je zajedniπtvo s Bogom. Na moli-tvenom bdjenju s mladima u Zagrebu, na zavrπetku razmatranja, papa Benedikt XVI. reËe da je cijeli „naπ æivot hod prema Jednoj i Trojednoj Ljubavi koja je Bog“. Time je na drugi naËin izrekao spomenutu istinu naπe vjere, koju ispovijedamo svake nedjelje u Nicejsko-carigradskom vjerovanju: Vjerujem… u uskrsnuÊe tijela i æivot vjeËni! Cilj je ljudskog æivota na zemlji vjeËni æivot s Bogom i u Bogu.

ODAKLE NEMIR I STRAH„Naπ je æivot odmjeren vremenom, tije-kom kojega se mijenjamo, starimo, te se, kao kod svih æivih biÊa na zemlji, smrt javlja kao normalan svrπetak æivota“, veli Katekizam KatoliËke crkve o otajstvu ljudske smrti (br. 1007). Premda je smrt stvarnost koju Ëovjek spoznaje kao normalnu i neizbjeænu, u njemu ona ipak budi nemir, strah, tjeskobu. Mnogi danaπnji teolozi smatraju da je takvo shvaÊanje smrti posljedica iskonskoga grijeha (usp. KKC, br. 1008). Bog je, naime, Ëovjeka stvorio za æivot, a ne za smrt. FiziËka smrt zapravo je prijelaz u istin-ski, nepropadljivi, vjeËni æivot. Grijeh je poremetio poimanje Ëovjeku koji zbog grijeha ne vidi smrt kao prijelaz u istinski æivot, nego kraj svega, odnosno svoju propast.Vaæno je uoËiti da ne postoje dva æivota, ovozemaljski i vjeËni, nego samo jedan, ali se on odvija u dva razdoblja ili, toËnije reËeno, na dva naËina: zemaljski i nebeski, prolazni i vjeËni. Tako u misi za pokojne moli-mo: „Tvojim se vjernima, Gospodine, æivot mijenja, a ne oduzima; i poπto se raspadne dom ovozemnog boravka, stjeËe se vjeËno prebivaliπte na nebesi-ma.“ VjeËni æivot zapravo je stanje æivota za kojim Ëeznemo, koje Ëovjek nosi u sebi kao najdublju æelju svoga biÊa. „Za sebe si nas stvorio, Boæe, i nemirno je srce naπe dok se ne smiri u tebi“, napisa sv. Augustin. Ako se pro-matra na taj naËin, onda je smrt zapra-vo radosna vijest za svakog Ëovjeka, jer se po njoj rjeπava svega prolazno-ga i nesavrπenoga, a zadobiva ono vjeËno i savrπeno, Jednu i Trojednu Ljubav koja je Bog.

Kraj i početak

MARIJA 11 2011.indd 26 10/18/11 5:28 PM

”MARIJA” 11/2011. - 347

n a d o b u d n i m l a d i

stavno zaboravlja. O smrti ne razmiπljaju pogotovo mladi ljudi, jer je pred njima, toboæe, joπ mnogo æivota, pa se time ne trebaju optereÊivati. No, æivotno iskustvo opovrgava takvo razmiπljanje, jer umiru i mladi i stari. Mladost nije garancija protiv smrti.

NA SMRT VALJA MISLITIKad je saznao od lijeËnika da Êe uskoro umrijeti, sv. Franjo Asiπki u Pjesmi stvo-rova sastavio je stih posveÊen smrti: „Hvaljen budi, Gospodine moj, po sestri naπoj tjelesnoj smrti, kojoj nijedan smrt-nik umaÊi neÊe. Jao onima koji u smrt-nom umiru grijehu! A blaæeni koje ti naeπ po volji presvetoj svojoj jer druga im smrt nauditi neÊe.“ Poveæimo te Franjine rijeËi s mudroπÊu Sirahovom. Onaj koji misli u svom djelovanju na smrt, neÊe grijeπiti, odnosno trudit Êe se æivjeti dobro, Ëiniti dobra djela, æivjeti po volji presvetoj Boæjoj. Takvu ne mo æe nauditi druga smrt, a to je propast duπe - gubitak vjeËnog zajedniπtva s Bogom. Asiπki Siromaπak radovao se smrti jer je po njoj napokon mogao uÊi u Kraljevstvo Boga æivoga, Boga koji je Jedna i Trojedna Ljubav.Svima nam je, vjernicima, svakog dana misliti na svoju smrt, ali ne u strahu, æalosti i tjeskobi, nego u vjeri, radosti i nadi, trudeÊi se æivjeti po volji Boæjoj. Onda Êe smrt zbilja biti ono πto je Stvo-ritelj htio kad je stvarao Ëovjeka - vrata u vjeËni æivot, preobrazba prolaznoga i nesavrπenoga u vjeËno i savrπeno! Svim vjernicima æelim vjeru koju je sv. Pavao imao kad je rekao: „Meni je æivjeti Krist, a umrijeti dobitak… æelja mi je otiÊi i s Kristom biti“ (Fil 1, 21. 23b).Kristian STIPANOVIΔ

ZNAK MUDROSTIUvijek je korisno i pametno razmiπljati i govoriti o smrti. O svojoj smrtnosti Ëovjek bi trebao voditi raËuna u svakoj æivotnoj dobi, od djetinjstva do starosti. Mudrac napisa: „U svim svojim djelima misli na svoj konac, pa neÊeπ nikada grijeπiti“ (Sir 7, 36). Vjerojatno nadah-nut tom miπlju, sv. Ante Padovanski u jednoj je svojoj propovijedi rekao: „Niπta nije tako sigurno kao smrt, niπta tako nesigurno kao vrijeme smrti. Danas jesmo, sutra nas moæda neÊe biti.“ Takvu razmiπljanju i govoru nije cilj zastraπivanje, nego poticaj da Ëovjek stekne osnovnu æivotnu mudrost. Znak je mudrosti prihvatiti sebe onakvim kakav jesam, ali i shvatiti da mogu s Bogom uvijek iznova zapoËeti. Jednako je tako velika æivotna mudrost misliti na svoj zavrπetak, kraj, misliti na svoju smrt, i to svakog dana, bez iznimke!U danaπnjoj kulturi govor o smrti kao da se izbjegava ili se, joπ ËeπÊe, jedno-

MARIJA 11 2011.indd 27 10/18/11 5:28 PM

p r i g o d e

348 - ”MARIJA” 11/2011.

NAD TVOJIM BIJELIM GROBOM

Nad tvojim bijelim grobomcvatu bijeli cvjetovi ÆIVOTA.O koliko je to veÊ godina bez TebeTi - krilati Duπe!

Nad tvojim bijelim grobom,veÊ toliko godina zatvorenim,mir vlada i Ëudna sila snagekoju ne daje neshvatljiva smrt.

Nad tvojim bijelim grobomu πutnji sja svjetlostkao neπto πto se u nebo uzdiæei πto daje NADU !

Nad tvojim bijelim grobom,MAJKO - ugasnuta Ljubavi,moje usne bespomoÊno πapÊu:- DAJ NJOJ VJE»NI PO»INAK!

Tu pjesmu spjevao je bl. papa Ivan Pavao II. svojoj pokojnoj majci Emiliji. Bilo mu je tek dvet godina kad ju je izgubio. Prerano! Rekli bismo: ostao je siroËe. O ne, nije ostao siroËe, ostao je djeËaËiÊ bogata srca i jaka duha, koje mu je podarila dobra majka i iz kojega je izrastao gigant dobrote i svetosti. Tako je svojoj majci najbolje zahvalio πto je mogao i podigao joj spomenik trajniji od mjedi.Da istakne veliËinu Filipa Makedonskog, Ëijega je sina Aleksandra, makedonskog kralja i jednoga od najveÊih vojskovoa u povijesti uËio i odgajao, slavni grËki

filozof Aristotel za njega reËe samo ovo: Bio je otac Aleksandra Velikoga! I bijaπe to dovoljno. Za pok. Emiliju, majku bl. Ivana Pavla II., mogli bismo takoer reÊi samo ovo: Bila je majka bl. pape Ivana Pavla II. Velikog. Roditelji se, naime, proslavljuju u svo-joj djeci, a djeca proslavljuju svoje rodi-telje. Emilija Wojtyla r. Kacsorowska, jednostavna æena iz poljskog naroda, proslavila se u svome sinu Karolu, neokrunjenu kralju Poljske, a on joj se obilato oduæio. Kako nam lijepo i dobro dolazi pjesma blaæenoga pape nad majËinim grobom, baπ u ove dane, kad se svi sagibamo nad ”bijele grobo-ve” svojih milih i dragih, s cvijeÊem i svijeÊama u rukama, s molitvama na usnama i srcem punim zahvalnosti!

O CARSTVO S ONU STRANU„O carstvo s onu stranu, kako neodolji-vo zove tvoja trublja“, reËe veliki indijski pjesnik Rabindranath Tagore (+1941.). „Carstvo s onu stranu...“ Kako je veliko i neobuhvatno pa nas neodoljivo zove prvih dana mjeseca studenoga! Svi puti i svi ljudski koraci vode prema posljed-njim ovozemaljskim poËivaliπtima dragih nam pokojnih... Ima li ijednog Ëovjeka a

Grobovi

bijeli

MARIJA 11 2011.indd 28 10/18/11 5:28 PM

p r i g o d e

”MARIJA” 11/2011. - 349

da se tih dana ne uputi prema groblju, pa makar tamo i ne imao nikoga?! Sve naπe misli i svi osjeÊaji kreÊu se „onkraj groba“... Prelaze i prolaze kroz vidljivo i dohvatljivo i poniru u vjeËnosti... onamo „kud za vazda gre se“... To je velika svjetska baπtina, baπtina Ëitavoga ËovjeËanstva, makar nije upisana u knji-ge UNESCO-a, ali je neizbrisivo utisnuta u duπama i srcima ljudi pa je to ona snaga-glas koji nas zove. ©toviπe, to je glas Uskrsnuloga: ”Ja sam uskrsnuÊe i æivot!” (Iv 11, 25). „Niπta nije tako trajno kao Krist Uskrsnuli“, reËe najveÊi pjesnik njemaËkog jezika i jedan od najveÊih pjesnika uopÊe Johann Wolfgang Goethe (+1832.).

ROD BO ONIH KOJI MRTVE ŠTUJE„Rod bo onih koji mrtve πtuje, na pro-πlosti buduÊnost si snuje.“ Ta istinita i mudra rijeË naπega pjesnika Petra Pre-radoviÊa izriËe odnos svega roda ljud-skoga prema pokojnima... Svi narodi, puci i jezici, svagdje na svijetu i kroz svu povijest, πtuju svoje pokojne i iska-zuju im poËast i poπtovanje... KrπÊani to Ëine na poseban naËin. PouËeni rijeËju Boæjom, da je njihovo tijelo dar Boæji, hram Duha Svetoga i da je odreeno za vjeËni æivot, Ëaste ga u nadi da Êe jed-noga dana uskrsnuti. Do zore Uskrsnu Êa ono poËiva snom mira... Stoga su mjesta ukopa prvi krπÊani nazivali „dormitori-um“, od Ëega se, prema talijan sko me, razvio i naπ naziv „πematorje“, spavaliπte, poËivaliπte. Za Jairovu kÊer Isus reËe da ”nije umrla nego spava”, na πto su mu se farizeji smijali (Mt 9,24). Kaæe tako i za Lazara: „Naπ prijatelj Lazar spava, idem ga probuditi“ (Iv 11,11).Za Isusa svi spavaju, jer je On jedini, Bogo-Ëovjek, pobijedio smrt. I jednog Êe dana doÊi, da je pobijedi zasvagda, da probudi sve usnule tjelesnom smrÊu i povede ih u dom OËev... “To je vjera naπa! To je vjera Crkve! Njom se diËimo! Nju ispovijedamo u Kristu Isusu, Gospodinu naπemu!“ (Obred krπtenja). Tako smo svoj „put uskrsnuÊa“ zapoËeli sakramentom svetog krπtenja, a dovrπit Êemo ga kad stignemo u nebesku domovinu. Dotle putujemo u vjeri i nadi, potpomognuti ljubavlju i zagovo-rom svojih dragih pokojnih, a mi im uzvraÊamo sjeÊanjem, znakovima ljubavi i molitvom, sagibajuÊi se nad njihove ”bijele grobove”. O kako je lijepo zajedniπtvo, OPΔINSTVO SVETIH!Maksimilijan HERCEG

Mojoj mami (17. studenoga 1920. - 6. kolovoza 2010.)

Bila si mi sve na svijetuMoja ljubavMoja sreÊai prijatelj kojeg trebamBila si mi radost srcudobra mati, dar od Neba...A sada si tamo goregdje aneli pjesme pojeNa krilima od ljubaviulaziπ u Rajske dvore...Hvala ti o majko dragaπto sam trajni dio tebejer si u moj æivot utkala nezamjenjiv dio sebe...Sad uæivaj zasluæenosva nebeska blagaPonekad se samo sjetimahnuti mis rajskog praga...Roza BRKU©IΔ - Hrvoslava

MARIJA 11 2011.indd 29 10/18/11 5:28 PM

z r n c a g o s p i n e k r u n i c e

350 - ”MARIJA” 11/2011.

Tijekom mjeseca studenoga, osobito na njegovu poËetku, posjeÊujemo grobove svojih pokojnika, kitimo ih cvijeÊem, palimo na njima svijeÊe i zadræavamo se u molitvi. Meutim, toliki su ostali bez pokopa, groba i spomena. Zar i oni ne zasluæuju naπu pozornost, a joπ viπe moli-tvu?! Kratka prisjeÊanja na hrvatsku proπlost mogu nam posluæiti kao uvodi u pojedina otajstva krunice.

1. ISUSOVO USKRSNUĆENe bojte se! Znam da traæite razapetog Isusa. On nije ovdje! Uskrsnuo je kako je rekao! (Mt 28, 5-6)Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir g. 1089. umire bez nasljednika. Pravo na hrvat-sko prijestolje traæi ugarski kralj. Dio Hrvatske zauzimaju Ugari, dio MleËani, a Bosna i dijelovi juæne Hrvatske pod bizantskom su vlaπÊu. Na Gvozdu gine g. 1097. posljednji hrvatski kralj Petar SvaËiÊ. Kobne g. 1102. Hrvatska se udruæuje s Maarima i ostaje 816 godina u istoj dræavnoj zajednici. Hrvati tako malo-pomalo postaju dobri sluge, ali loπi gospodari, πto se osjeÊa u njihovu poda-niËkom mentalitetu do dana danaπnjega.Dok u prvom otajstvu razmatramo o Isusovu uskrsnuÊu, po Marijinu zagovo-ru molimo za sve pokojne koji su bili na Ëelu hrvatskoga naroda i domovine te bili uvjereni da Ëine najbolje.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

2. ISUSOVO UZAŠAŠĆEGospodin Isus, poπto im to reËe, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu.(Mk 16, 19)Na Krbavskom polju 9. rujna 1493. u neπto viπe od sat vremena pogiba hrvat-ski ban DerenËin i, njime predvoeno, gotovo deset tisuÊa branitelja. Na po mo-lu je rasap hrvatskog kraljevstva. Os manlije zauzimaju komad po komad hr vatske zemlje. Kroz cijelo 16. st. reda-ju se uæas i strava. Osmanlijska straho-vlada u Herceg-Bosni ne dopuπta da se podiæu ni crkve, kamoli svetiπta. Slo bo-dan je g. 1594. jedino pojas oko Zagre-ba i uz more, ”ostatak ostataka”. ©to nisu oteli Osmanlije, otimlju MleËani...Dok u drugom otajstvu razmatramo o Isusovu uzaπaπÊu u nebo, po Marijinu zagovoru molimo za sve koji su poginuli u ratovima za slobodu hrvatskoga naro-da i domovine, a zavrπili su bez duæna poπtovanja i spomena po jamama i masovnim grobiπtima ili im se za grob ne zna.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

3. ISUS DARUJE DUHAPrimit Êete snagu Duha Svetoga koji Êe siÊi na vas i bit Êete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje. (Dj 1, 8)Hrvatski se Ëovjek ponadao da Êe mu austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine omoguÊiti konaËno ostva-renja nacionalnih prava, napretka i bla-gostanja. No, g. 1918. samo su ”skrbni-ke” Habsburgovce zamijenili Hrvati srp-skim KaraoreviÊima! Kroz tjedan dana raspada se jugoslavenska monarhija i uspostavlja (1941) Nezavisna Dræava Hrvatska, koja doæivljava slom (1945).

Oni su stvarali

povijest

MARIJA 11 2011.indd 30 10/18/11 5:28 PM

z r n c a g o s p i n e

”MARIJA” 11/2011. - 351

1. prosinca 1971. slomljeno. Hrvatska je ostala jedina poslijekomunistiËka zemlja koja ne samo da nije odala duænu poËast ærtvama, nego krije i opravdava zloËine rata i poraÊa.Dok u Ëetvrtom otajstvu razmatramo o Marijinu uznesenju u nebesku slavu, molimo za sve likvidirane po zavrπetku II. svjetskog rata i za pokojne koji su nakon njega kao ærtve bezboæne straho-vlade nepravedno osuivani, kaænjavani, obezvreivani, poniæavani, obiljeæavani, progonjeni i praÊeni.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

5. MARIJINO KRUNJENJE»ovjeka si uËinio malo manjim od Boga, slavom i sjajem njega okruni.(Ps 8, 6)PolitiËke promjene u IstoËnoj Europi potiËu Hrvate da stvore g. 1991. suvere-nu suvremenu hrvatsku dræavu. Nju nije htjela ni Europa, ni Amerika ni Uje-dninjeni narodi, ali je stvorena i obranje-na zahvaljujuÊi solidarnosti hrvatskih ljudi u domovini i tuini. To izaziva srp-ski bijes i napad, zauzimanje hrvat skih krajeva, uniπtavanje i ruπenje. Mje sto da se rijeπi nacionalno pitanje Hrva ta u Bosni i Hercegovini, u nju dooπe stran-ci s nekakvim mandatima bez æelje za stvaranjem dræave na naËelima pravde i ravnopravnosti triju naroda.Dok u petom otajstvu razmatramo o Marijinu krunjenju u nebeskoj slavi, molimo za sve koji su poginuli braneÊi domovinu i sobodu u Domovinskom ratu, kao i za one koji su preminuli od rana zadobivenih u njemu ili od njego-vih posljedica.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...KAJO

BoreÊi se opet za tuinske interese, dio hrvatskoga naroda oruæjem ruπi svoju dræavu, odriËe se suvereniteta i ulazi u sastav komunistiËke umjetne tvorevine.Dok u treÊem otajstvu razmatramo o silasku Duha Svetoga nad apostole, po Marijinu zagovoru molimo za sve pokoj-ne koji su vodili naπ hrvatski narod, a dali su se potkupiti ili nisu ni bili svjesni da i sami srljaju s njime u propast.OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu...

4. MARIJINO UZNESENJEI znamenje veliko pokaza se na nebu. Æena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda. (Otk 12, 1)Nakon πto je oruæje u Europi utihnulo, poËinje odmazda i ubijanje Hrvata na Bleiburgu g. 1945., a nastavlja se preko kriænog puta i razliËitih vrsta borbe pro-tiv svih s kojima se nova vlast nije slaga-la. Gdje god se zakopa u hrvatsku zemlju, izviruju kosti. U novoj dræavi vlada diktatura i provodi se sustavna ateizacija. Hrvatska se g. 1971. nacional-no budi, ali je ”Hrvatsko proljeÊe”

MARIJA 11 2011.indd 31 10/18/11 5:28 PM

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

352 - ”MARIJA” 11/2011.

Divna je i beskrajna sreÊa poÊi odmah u zagrljaj OËev nakon tjelesne smrti. Potrebno je da duπa prosine kao biser, kao dragocjeni kamen, da moæe uæivati krasotu Boæju, motriti vjeËni Jeruzalem. No, rijetke su duπe koje postignu to blaæenstvo. VeÊinom muËenici, nakon teπko pretrpljene smrti, muËenja, podno-sena iz ljubavi prema Bogu, imaju tu milost. Za ostale duπe, koje su joπ opte-reÊene ili lakim grijesima, a za koje su se pokajali, ili za æivota nisu isplatili sve dugove, pripravljeno je mjesto ËiπÊenja, ispaπtanja ili uljepπavanja, kako bi mogli - oËiπÊeni - pristupiti k vjeËnoj slavi i gledanju svoga Boga. Prema tome, Ëisti-liπte je stanje milosti, skidanja s duπe svih ljaga, mana, neËistoÊa, zbog kojih bi se duπe stidjele pristupiti k slavnoj gozbi neokaljana Jaganjca.Koliko je milostiv, toliko je Viπnji i pra-vedan i odmjeruje naËin za pojedine duπe, koje su po njegovu milosru spa-πene, ali joπ ne mogu pristupiti u odaje njegove. NajveÊa i najteæa muka duπa u Ëistiliπtu jest ta πto su odijeljene od svo-ga Boga, za koga su stvoreni.»im se naπ duh oslobodi svega zemalj-skoga, on hita, poput strijele, k svome cilju, ali se zaustavlja jer ga prijeËi teret krivnja. I s nadom, s pouzdanjem prihvaÊa muke koje su mu odreene. - A bogoslovci spominju da najteæe zemalj ske muke nisu ni sjena u uspo-

redbi s mukom Ëistiliπta. - I duπe trajno upravljaju molbu nama æivima: Smilujte se barem vi, prijatelji moji! - Stoga je sveta i spasonosna misao moliti za te duπe, prinositi ærtve, djela pokore, opro-ste. Tko Êe im najveÊma pomoÊi negoli premila majka Marija, koja ima vlast nad svemirom i zemljom, koja ima moÊ nad srcem svoga Sina, kojoj on ne uskraÊuje ni jedne molbe. Zemaljska mati, koja ljubi svoju djecu, spremna je za njih poloæiti svoj æivot, a kamoli neÊe to uËi-niti najmilostivija Majka. - Njoj predajmo svoje molitve, trpljenja, patnje i stradanja a za ublaæenje muka duπa u Ëistiliπtu i za njihovo potpuno osloboenje. One Êe nam pomagati pred licem Milosra.Ne moæemo mimoiÊi moljenje ruæarija, kojim Mariju trajno krunimo, a ona nam ne odbija nijedne molbe na spasonosne zazive tih svetih molitava, po kojima do bivamo Ëudesne darove i milosti.Naj korisnije sredstvo za spasenje i otku-pljenje duπa koje trpe jest sv. Misa i krv Kristova. Ta krv neokaljanoga Jaganjca tekla je s kriæa i ispirala ljage naπih kri-vnja. Ona trajno ima moÊ i spasonosno djelovanje. Prikazujmo je za sve naπe mile i drage, i njihove muke bit Êe ubla-æene, krivnje smanjene i omoguÊen povratak u krilo OËevo.Kod moljenja krunice sjetimo se nevo-lja koje svijet trpi, koji ostavlja pra vi izvor æivota, a pribjegava laænim op sjenama, ispraznim prolaznim rado-stima ne ma reÊi za uzviπenije ideale, srlja u propast.Bezgreπna Djevica i Majka neka pruæi svoje ruke i izbavi mnoge duπe iz opa-snih valovlja æivota, privodeÊi ih k vjeËnoj luci, u zatiπje mira i spasenja.s. Marija OD PRESV. SRCA

Za ublaženje muka u čistilištu

MARIJA 11 2011.indd 32 10/18/11 5:28 PM

Čudo u srcu- Kako Êu æivjeti u samoÊi na 15 kva-drata s malim balkonom? Kako Êu provoditi dane i noÊi u zatvorenu prostoru? Kako Êu se kretati izvan kuÊe? Kako Êu æivjeti bez prijatelja i znanaca? Kako viπe ne iÊi na razliËita putovanja i izlete? Kako Êu provoditi dane u bolovima zglobova i Ëitavoga bolesna tijela?Mnoga pitanja bez odgovora.Majko Boæja, ti mi jedina moæeπ pomoÊi! A ja ne vjerujem u Ëuda! Uzela sam za poËetak svoj radioprije-mnik i traæila kakvu postaju duhov-na sadræaja. I naiem na pjesmu Majko Boæja BistriËka, moli se za nas... I otkrijem - Radio Mariju. A nikad nisam znala da postoji. Otada je sluπam svakog dana od 6 do 23 sata s malim prekidima. I eto Ëuda! Kao da ne vjerujem da me Majka Isusova izvela na pravi put!I sad mi nije teπko æivjeti u samoÊi u 15 kvadrata s malim balkonom, punim cvijeÊa, koje zalijevam, a ono raste bujno i veseli se sa mnom. Zatvoren prosotr po noÊi uopÊe mi ne smeta. Prijatelji mi Ëesto dolaze da se nahrane mojim blagim smijeπkom. Porazgovaramo kako nam je bilo. Sad su mi predloæili da idem na hodoËaπÊe s invalidima. A bolovi i trpljenja? To Êu prikazati za one kojima je teæe nego meni, za duπe u Ëistiliπtu, za invalide Domovinskog rata, za naπe branitelje u Hagu, za naπu Domovinu... Otvorio se zastor prema svijetu. U mom srcu dogodilo se Ëudo.Ana VR»EK

”MARIJA” 11/2011. - 353

n a i z v o r i m a d u h o v n e o b n o v e

Zastupnice Zastupnice naša pred Bogomnaša pred BogomPriroda svojom ljepotom uljepπava danePriroda svojom ljepotom uljepπava danevjetar pije pune krËage suncavjetar pije pune krËage suncakotura se na koturaljkama po livadikotura se na koturaljkama po livadiloza pupove puπtaloza pupove puπta

na golubicama ubijelilo perjena golubicama ubijelilo perjekosovi su pravi virtuozi pjevakosovi su pravi virtuozi pjeva

od SunËeva raskoπnog sjajaod SunËeva raskoπnog sjajasve se sjaji sve se sjaji sjajem mladalaËkim odsijevasjajem mladalaËkim odsijeva

a mi ljudi kao utopljenicia mi ljudi kao utopljenicina kojima rastu alge i murine se leguna kojima rastu alge i murine se legu

sve je manje djece u naπim kolijevkamasve je manje djece u naπim kolijevkamasve manje osmijeha na licusve manje osmijeha na licucrvi nam ljigavi duπe grizucrvi nam ljigavi duπe grizu

vinograd Gospodnji zapustili smovinograd Gospodnji zapustili smo

Ti Majko briæna sve vidiπ Ti Majko briæna sve vidiπ a Majka dijete ne zaboravljaa Majka dijete ne zaboravljane napuπtane napuπtaljubi svim srcem ljubi svim srcem zove suzamazove suzamauvijek blagosivljauvijek blagosivlja

Majko najsavrπenijaMajko najsavrπenijazastupnice naπa pred Bogom Ocemzastupnice naπa pred Bogom Ocemkoja nas opravdavaπkoja nas opravdavaπjaram neposluha s vrata naπega skinijaram neposluha s vrata naπega skinida ne budemo djeca bez roditeljada ne budemo djeca bez roditelja

Danica BARTULOVIΔDanica BARTULOVIΔ

MARIJA 11 2011.indd 33 10/18/11 5:28 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

354 - ”MARIJA” 11/2011.

U znaku 300. obljetnice kipaSlavlje Imena Marijina u osjeËkoj istoi-menoj crkvi bilo je u znaku 300. obljet-nice kipa Gospe Donjogradske, koj je stigao iz Mariazella, kako piπe na poleini, 12. kolovoza 1711. i Ëuva se u –akovu. VeËernju misu 12. rujna pred-vodio je nadb. M. SrakiÊ. (IKA)

Dan Hodočasničke GospeHrvatska schönstattska obitelj slavonske regije imala je godiπnji susret 17. rujna u Valpovu. Misno slavlje u crkvi predvodio je nadb. M. SrakiÊ, a program se odvijao u πportskoj dvorani i Ivanovcima. (IKA)

Obnovljena crkvaU Kozarcu kraj Prijedora u ratu uniπtena crkvica Roenja bl. Djevice Ma rije ob no-vljena je uz pomoÊ mjeπta na muslimana i pravoslavnih, a blago slo vio ju je 17. rujna 2011. biskup F. Komarica. (KT)

Blagoslov temeljaU Guberu, podruËnici æupe Livno, 18. rujna blagoslovio je biskup F. Komarica temelje crkve Gospe od Anela. (KT)

Pomoć studentimaSavjet Fonda Gospe Sinjske poziva stu-dente slabijega imovnog stanja za dodje-lu novËane pomoÊi. Prijaviti se moraju sami, a informacije mogu dobiti na tel. (021) 70 017 ili (098) 990 52 80 (tajnica) te e-mailom: [email protected]. Viπe o tome na www.svetiste-sinj. (IKA)

Blagoslovljene orguljeU æupnoj crkvi OËiπÊenja Marijina u Smokvici na KorËuli 22. rujna nove orgulje, dar B. BaniËeviÊa, blagoslovio je biskup M. UziniÊ, a kolaudaciju imao prof. M. Penzar. (IKA)

Mjesto čašćenja novih blaženicaNakon πto su 24. rujna Drinske muËe-nice proglaπene blaæenima, u sarajev skoj

crkvi Kraljice sv. Krunice postavljena je njihova slika te je ta crkva postala glav-nim mje stom njihova ËaπÊenja. (IKA)

Postavljen temeljni kamenU Kninu je 25. rujna premijerka J. Ko sor s provincijalom fra Æ. ToliÊem, koji je blagoslovio gradiliπte, poloæila te meljni kamen za crkvu Gospe Velikoga hrvat-skoga krsnog zavjeta u sklopu koje je predvien i pastoralni centar. (IKA)

440 godina Gospe od RužarijaU sklopu proslave blagdana Gospe od Ruæarija u Kaπtel Starom Bratovπtina sv. Jurja od Raduna postavila je i 25. rujna otvorila izloæbu fotografija i maketa u staroj æupnoj kuÊi pod nazivom “440 godina Gospe od Ruæarija”. (IKA)

Nakon 69 godinaNa blagdan Pokrova Presvete Bogorodi-ce 1. listopada grkokatoliËki biskup N. KekiÊ predvodio je arhijerejsku liturgiju u ostacima Gospine crkve u KriËkama kraj Drniπa. VjerniËki puk sa slikama ÆumberaËke i MarËanske Bogorodice u ophodu je obiπao crkvu u kojoj se nakon 69 godina prvi put sluæila liturgi-ja, a sad se sprema obnova. (IKA)

Blagoslovljena obnovljena kapelicaBiskup J. Mrzljak blagoslovio je 1. listo-pada u JabuËeti obnovljenu kapelu Maj-ke Boæje Snjeæne. Radove je izvela tvrt-ka ©venda graenje iz Koprivnice. (IKA)

MARIJA 11 2011.indd 34 10/18/11 5:28 PM

o k o g o s p e p o d o m o v i n i

”MARIJA” 11/2011. - 355

Biogradski jubilejiBiogradska æupa slavi 250 godina od posvete æupne crkve i 110 godina otka-ko je nabavljen kip Gospe od Krunice iz Tirola. Zbog toga je 2. listopada bilo sveËanije s procesijom oko cijelog Biograda uz sudjelovanje bratovπtina s barjacima i KUD-ova iz susjednih mjesta, a trodnevnu duhovnu obnovu uoËi blag-dana i sveËanu misu na blagdan predvo-dio je o. M. Miloπ. (PS)

Stepinčeva krunica U Mariji Bistrici zapoËela je 1. listopada manifestacija 2. StepinËeva krunica. Na kon krunice i mise poËelo je Festivalom moderne duhovne glazbe “StepinËeva krunica”, a nastavljeno æivom krunicom po zagrebaËkim æupama 8. listopada u Sv. Nedelji, trasa-ma Hrvatskoga planinarskog druπtva S. Kempny, te subotom sve do remetskog svetiπta i svrπetka na grobu bl. A. Stepinca, 31. listopada u zagrebaËkoj katedrali. (IKA)

Stopama pobijenihNa ©irokom Brijegu odræan je 2. listopa-da 3. simpozij Stopama pobijenih, sa svrhom da se istraæe ubojstva 66 herce-govaËkih franjevaca tijekom II. svjetskog rata i poraÊa. Predavanje su odræa li B. LukπiÊ, I. LuËiÊ i V. NiæiÊ. (SP)

Tjedan otvorenih vrata Od 3. do 9. listopada u zagrebaËkoj æu pi Kraljice sv. Krunice odræani su dani otvorenih vrata æupe. Program je uklju-Ëi vao misu s predvienom toËakom, a tjedan je zavrπio 9. listopada zahvalni-com u crkvi Kraljice sv. Krunice. (IKA)

Kod Gospe Brze pomoćiDan hrvatske neovisnosti i “osmi” kao hodoËasniËki dan Gospi Brze pomoÊi 8. listopada u Slavonskom Brodu, prosla-vljen je pod geslom “Duπo duπe Hrvat-ske, Isusova Mati, Sunce naπih stradanja

ne prestani nam sjati!” Glavno misno slavlje predvodio je I. MikleniÊ i blago-slovio kip bl. Ivana Pavla II., koji Êe 22. listopada biti stavljen u veliku dvoranu gdje se svakoga osmog slave mise. (BL)

Susret salezijanske mladežiU splitskoj æupi Marije PomoÊnice upri-liËen je 8. i 9. listopada susret mladih iz salezijanskih centara u Hrvatskoj i BiH. Razgovarali su o svojim ciljevima te koga i kako slijede u æivotu. (GK)

Marija Fest 2011.U Molvama je 9. listopada odræan susret mladih varaædinske biskupije. Misno slavlje predvodio je biskup J. Mrzljak, a uslijedio je Marija fest 2011. (IKA)

Stoljetnica Gospine kapeleU ogulinskom naselju Salopek Selo pro-slavljena je 9. listopada 100. obljetnica od izgradnje i blagoslova kapelice Gospe od Ruæarija, a misno slavlje pred-vodio je I. BodroæiÊ. (IKA)

Novo vodstvo HMIU Zagrebu je 10. listopada odræana sje-dnica Ëlanova Hrvatskoga marioloπkog instituta (HMI). Nakon πto je protuma-Ëen novi Pravilnik, za predstojnika HMI-a izabran je biskup V. KoπiÊ i za zamjenika I. KarliÊ, tajnika Êe imenovati predstojnik. Govorilo se o sudjelovanju HMI-a na meunarodnomu marioloπko-marijanskom kongresu u Rimu 2012. i o sljedeÊem nacionalnom marioloπkom simpoziju koji HMI kani odræati u Sinju.

Na Međunarodnom festivaluIz 67 zemalja sa svih kontinenata, na Meunarodni festival turistiËkog filma u Splitu prijavljena su 272 filma, meu kojima i “Dra ga Gospa IlaËka”, koji je uvrπten u konkurenciju za jednu od nagrada i Veliku nagradu za najbolji film festivala 14. ITF’CRO 2011. (IKA)

MARIJA 11 2011.indd 35 10/18/11 5:28 PM

a f o r i z m i π a l e

356 - ”MARIJA” 11/2011.

Kad duhovnik izgubi duπu - neka se ”leπ” πto prije makne.

Razgovaraπ li sam sa sobom, mozak je ”taknut”. Razgovaraπ li sa savjeπÊu, mudrost se - vraÊa.

SmrÊu savjesti u Ëovjeku - umire Ëovjek.

Mrkva na πtapu pred nosom kor-njaËe ostaje, dok kornjaËa - ugiba.

Kao odgovorno biÊe, ne pitaj ima li æivota nakon smrti. Radije: je li æivot ovo - πto æivim?

UtrkujuÊi se s vremenom trku sigur-no gubiπ, ali trËati treba da - æivot produljiπ.

Miran - nikoga ne uznemiruje!Gotovo neshvatljivo: nemirni su Ëak

ljubomorni i na - tui mir.Zavist je Ëedo ljubomore i roditeljka

mrænje.Dok i ovaj Ëovjek ne shvati utopiju

”bratstva” meu ljudima, a bez neËijeg oËinstva, politiËari shvati-te - nemoÊni ste.

Kad djela ne ukazuju na vjeru vjerni-ka, radi se o - krivu predstavljanju.

Jer ”o mrtvima niπta nego dobro”, nadgrobni bi govori morali biti - veoma kratki.

»ovjek sa smrÊu odlazi, a ako odlazi - nekamo i dolazi.

Smrt obara zvijezde, ali ih i stvara.Ljudoæderi su iπËezli, jedino je to joπ

ostala smrt.Dobro je πto je jedino smrt nepotku-

pljiva: inaËe bi odlazili - samo siromasi.

Velika je utjeha znati da nisi mrtav ni onda kad te mrtvozornik - proglasi mrtvim.

Stanko RADIΔ

ETO UČITELJICEDok su se djed i unuk igrali u dvoriπtu. najednom Êe djed malomu:- Brzo se sakrij! Eto tvoje uËiteljice, da te ne vidi jer nisi bio u πkoli!- Sakrij se ti! Ja sam joj javio da ne mogu doÊi, jer si ti umro!

DVIJE VRSTE KRUHAZa Dan kruha pita uËiteljica:- Koja je razlika izmeu crnoga i bijelo-ga kruha?- Bijeli kruh jedu oni koji su na vlasti, a crni mi koji nismo!

DOGOVOR ZA VJENČANJE- E, lijepo se spremite, kako biste svome buduÊem muæu mogli reÊi: ”Evo me, spremna samn, s tobom Êu kamo god poeπ!” - pripominje æupnik zaruËnici prije vjenËanja.- O, ne, gospodine æupniËe! Moj Vam je muæ listonoπa!

- Zašto ti šetaš po crkvi dok ostali mirno sjede i slušaju?- A zašto Vi govorite dok ostali šute?

MARIJA 11 2011.indd 36 10/18/11 5:28 PM

Knjižnica U PRAVI TRENUTAK, L. Botića 4., p.p. 51., 31400 Đakovo, tel./faks: 031 811-774, e-mail: [email protected] nudi vam svoja izdanja:V. Albisetti - BITI SRETAN - Psihoterapija za sve - O pravom značenju sreće za čovjeka i u čemu se ona sastoji - 20 kn.F. X. Schouppe - ČISTILIŠTE - Tumačeno životima i legendama svetaca - Odgo vori na pitanje o zlu u svijetu, kako i koliko se od njega može sačuvati i kako ga nadvla-dati - 50 kn.F. MacNutt, B. L. Shlemon - MOLITVA ZA OZDRAVLJENJE - Za molitvene skupine i pojedince. Nastoji objasniti kršćansku moli-tvu u odnosu na ozdravljenje - 20 kn.G. Hartl - GDJE SE LJUBAV RADUJE PRAVA JE SVEČANOST - Stotinu riječi o ljubavi - Zbir misli svjetskih velikana o ljubavi - 15 kn.R. Baries, J. M. Humeau - MOLITVE U BO LESTI - Priručnik za bolesnika. U njoj će naći osvježenje kroz iskrenu molitvu - 10 kn.Dr. N. W. Walker - SOKOVI OD SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA - Napitci bogati život-nom snagom za zdrav život - Objašnja va potrebu sokova i prirodne sirove hrane za vitalnost i zdravlje - 30 kn.E. Zolli - PRIJE ZORE - Autobiografija gla v-noga rimskog rabina, koji se dao krstiti i postao članom katoličke Crkve - 90 kn.G. Hinsberger - JER TI POSTOJIŠ - Zapisi o životu s mojim bolesnim djetetom - Svje-dočanstvo majke koja se posvećuje svom djetetu s posebnim potrebama - 20 kn.Dr. N. W. Walker - SVAKODNEVNO SVJE ŽE SALATE ODRŽAVAJU VAŠE ZDRAVLJE - Potreba od svježih salata za vitalnost i zdravlje - 30 kn.A. Grün - POST - Iz mudrosti crkvenih otaca saznanja nužna za uspješan post u obnovi tijela i duše - 10 kn.M. Augé - MOLITVA - Otajstvo koje tre ba ponovno otkriti - Osobni i životni odnos s tro-jednim Bogom preko Krista i Crkve - 15 kn.B. Schlink - OTAC UTJEHE - Riječi utjehe za svaki dan u godini - Peto hrvatsko izda-nje - 15.I. Zirdum (prir.) - SVETI ANTUN PUSTINJAK - Život i devetnica - 10 kn.

n a π a i z d a n j a

”MARIJA” 11/2011. - 357

PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str. - 50 kn.MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - pri-kladno za mlađe i starije - 6 kn.P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monogra fija s foto-grafijama u boji. 608 str. - 450 kn.M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn.R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn.M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn.J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TE R MI NO-LOGIJA - Kršćanski termini - 150 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti kruni-cu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn.P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn.P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn.P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn.P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn.P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn.P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane mari-janske molitve našeg doba - 40 kn.P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj po-znatije marijanske molitve - 30 kn.P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn.M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn.A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA - 31. raz-matranje o Gospi - 30 kn.V. GlibotiĆ - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz ”Marije” - 40 kn.Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn.J. Šimunović - MI SADA I OVDJE - Na putu obnove naroda i domovine - 40 kn.J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn.R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn.M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn.M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - živo, kratko - 25 kn.Narudžbe: “Marija“, Trg G. Bulata 3, 21000 Split, tel. (021) 348-184.

n o v a i z d a n j a

MARIJA 11 2011.indd 37 10/18/11 5:28 PM

29. listopada navršilo se 13 godina otkako se preselio s ovoga svijeta Vječnom OcuMARIJAN (MARIN) ČONDIĆ-BEGOV

I dalje živiš u našim srcima, mislima i molitvama. Počivao u miru Božjem! Na svemu zahvalni do zajedničkog susreta u vjerčnosti, tvoji najmiliji:

Supruga Nevenka i djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

2. studenoga prošle su tri godine otkako se Gospodinu zauvijek preselila naša draga

ANA VEKIĆSvojim naglim odlaskom sve si nas iznenadila.

Dok te se sjećamo o godišnjici tvoga prelaska u vječnost, na svemu ti zahvaljujemo i molimo Gospodina nek ti bude milosrdan i dobrostiv!

Kćeri Zdenka i Branka s Matijom(Dar za ”Mariju”)

4. studenoga navršava se šest godina otkako je ovaj život zamijenio drugim naš dragi suprug i otac

PETAR REPUŠIĆ ČIČAVIU molitvi s njime svagdano sjedinjeni čekaju

zajednički susret o uskrsnuću u posljednji dansupruga Mirjana i djeca

(Dar za ”Mariju”)

23. studenoga navršava se godina otkako sevratio u Kuću Očevu naš dragi

TOMO BARIŠIĆGospodine, vjerujemo da se tvojim vjernima život

mijenja a ne oduzima. O obljetnici prelaska u vječnost, preporučujemo ti svoga muža, oca, brata, djeda i pradjeda, da ga obdariš životom vječnim.

Supruga i djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

29. studenoga navršilo se sedam godina otkako se Gospodinu zauvijek preselio

ANTE MIKULIĆ GALEIako si iznenada kradom nestao između nas,

nazočan si i dalje u našim srcima, mislima i molitva-ma. Udijeli mu, Gospodine, život vječni!

Supruga i djeca s obiteljima(Dar za ”Mariju”)

U spomen na moje drage pokojnike, osobito na moju majku, brata i svekra, mjesto cvijeća nanjihove grobove, šaljem dar za potrebe lista

”Marija”, posebno za one koji bi ga željeli primatia ne mogu plaćati.

Anđelka Dinarina, Glavice

U spomen na naše drage pokojnike, mjesto cvijeća na njihove grobove, šaljemo dar za potrebe

”Marije”.Obitelj Čelant, Klenovnik

358 - ”MARIJA” 11/2011.

s p o m e nz a h v a l e

Nevenka Sučić, Berlin: Majko Božja, na svemu ti hvala, što si meni u životu dala. Čuvaj i brani mene i moje, uz dar; - Zahvalna M. M., Zagr eb: Kod pretkirurškog posega i prilikom ane stezije došlo je do komplikacija, pa sam molila trodnevnicu sv. Josipu i litanije Majke Božje Brze pomoći. Molitva je uslišana i sve je prote klo u najboljem redu, pa im od srca zahvaljujem, uz dar; - Goga Mare vić Krunina, Staše vica: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svemu žto mi je izmolila i njezinu zagovoru preporu čujem sebe i svoju obitelj, osobito djecu, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Majci nebe skoj zahvaljujem na ljubavi i zaštiti hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koje su nam srasle sa srcem, kao i po svijetu. Ma ri jo, Majko, vrati nas u zemlju predaka, nek ras tu tamo i naše nove mladice. Molimo molitvu Povratka pod zvona gdje smo u biće svoje urezali tajnu Ljubavi. Nikad nisu zabo-ravili Hr vati da ti postojiš, Mari jo, naša ljubljena Mati. Ljubav tvoja u nama blista u božanstvu divnu našega dragog Krista, uz dar; - Nada Pačić, Stuttgart: Majčice mila i draga, od srca ti hva la na uslišanim molitvama. I dalje preporuču-jem sebe i sve svoje najmilije tvojoj majčinskoj zaštiti, uz dar; - Mirjana Marević Antina, Staše-vica: Hvala ti, nebeska Majko, na svim milostima! Tebi i dalje izručujem pod zaštitu sebe i svoju obitelj, osobito zdravlje, uz dar; - Dragica Mirković, Split: Nebeska Majko, na svemu ti hvala! Tebi i nadalje preporučujem sve svoje, osobito djecu i unučad, a ne zaboravi ni one koji su se raspršili po svijetu, uz dar; - Zora Perkov, Tribunj: Majko Marijo, hvala ti na tvojoj zaštiti i pomoći! Bdij i dalje nada mnom i svim mojim milim i dragima, uz dar; - Anđelka Dinarina, Glavice: Gospe moja, hvala ti na tvojoj ljubavi i dobroti koju si mi dosad pokazivala. Čuvaj i brani mene i sve moje, malu i veliku moju djecu, uz dar; - Marija Ćapin, Lund: Majko Božja, hvala ti na svemu! Svoje blage oči svrni i sada na mene i sve moje mile i drage te nas sve prati i ubuduće, uz dar; - Don Petar Ete rović, Supetar: Nebeskoj Majci zahvaljujem na njezinoj ljubavi i skrbi te pod njezino okrilje stavljam sebe i sve drage osobe među kojima živim i radim, uz dar; - Marijana P., Šibenik: Majko Božja, hvala ti na svemu! Budi uza me i uza sve moje i ubuduće, te nas prati i čuvaj, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i unaprijed joj pod okrilje stavljam sve svoje, osobi-to djecu, posebno moju dragu Tonku, uz dar; - Smiljka r. Parentić i Marko Ravlić, Makarska: Slaveći 60. obljetnicu kršćanskog braka, 16. listo-pada 2011., zahvaljujemo Gospi na svim milosti-ma i stavljamo pod njezinu zaštitu sebe i sve svoje, da nas čuva i brani.MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI!

MARIJA 11 2011.indd 38 10/18/11 5:28 PM

M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split;

Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, 21000 Split;tel/faks (021) 348-184 ili tel.: 340-190; e-mail: [email protected].

List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn;za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom:

Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta.Naš račun: (“Marija” - Split) 2330003-3200726444 poziv na broj 40139576001 Splitska banka, SG Group;

devizni račun: SG Splitska banka, 40139576026 EUR; IBAN HR 76 2330 0033 2007 2644 4; SWIFT: SOGE HR 22;Tisak: “Slobodna Dalmacija print” d.o.o. - Split.

p r e p o r u k e

”MARIJA” 11/2011. - 359

d a r o v i

Darovali su i tako omogućili siromašnijimaprimati ”Mariju”, po: - 10 kn: Magdalena Perković, Slavonski Brod; Anastazija Mikulandra, Osijek; Barbara Bilopavlović, Zagreb; Ivanka Marijanović, Split; - 20 kn: Seka Brhanović, Split; - 30 kn: Danica Žepina, Biograd n/m; Ružica Ivanković, Rovišće; Ksenija Vrabec, Zprešić; Obitelj Horvat, Zagreb; Mirjana Madunić, Zagreb.

MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA!

Božo Kraljević, Malmö: Nebeskoj Majci preporučujem u zagovor sebe i sve svoje najmili-je, uz dar; - Tanja Šore, Split: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, da nas i dalje čuva i brani, uz dar; - Ivana Mateljak Dragina, Staševica: Gospe moja, tebi predajem sebe i sve svoje i na tvoju čast šaljem mali dar; - Zdenka Kapeta nović-Barić, Starigrad-Paklenica: Draga Gospe, pogledaj na me u mojoj bolesti i udijeli mi žuđeno zdravlje, da se oporavim i da ti u tvom svetom hramo mognem zahvaliti, uz dar; - Nada Soldo, Staševica: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoje najmilije i na njezinu čast šaljem mali dar; - Manda Perak, Ladimirevci: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nad nama i dalje bdije i čuva nas od svakoga zla, uz dar; - Ana Vrček s čitateljicama iz Zagreba: Dobra Majko, tebi preporučujemo sebe i sve svoje, da nas čuvaš, uz dar; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, osobito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Ante i Mileva Lončar, Wollongong: Preporučujemo Majci Božjoj sebe i svoju obitelj kao i sve svoje najmilije, osobito djecu i unučad, za zdravlje i blagoslov, da nas štiti i zagovara, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obitelj, da nas čuva, prati, brani i zagovara te izmoli blagoslov za mene i sve moje, uz dar; - Ružica Roglić, Beč: Gospi preporučujem sebe sa svojom obitelju u tuđini, osobito djecu, kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Ivanka Pančić, Osijek: Preporučujem zagovoru Majke Marije sebe i svoje najmilije, uz dar; - Marija Batinić, Zagreb: Preporučujem nebeskoj Majčici sebe i sve svoje, da nas prati na životnomu putu, uz dar; - Barbara iz Hvara: Preporučujem u molitve svoju obitelj, za mlade da ustraju u dobru, starijima puno strpljenja u životnim poteškoća ma, uz dar; - Estera Komadina, Jimboomba: Preporučujem dragoj Majci Božjoj Bistričkoj sebe i sve svoje, osobito svoju djecu i njihove obitelji kao i svoje zdravlje, uz mali dar.MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE!

PRETPLATA ZA ”MARIJU” - 70 kn

PRIMATI I ČITATI ”MARIJU” ZNAČI:- Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav prema Isusu preko majke Marije;- Biti sudionik sv. mise svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobro či- nitelje, širitelje i čitatelje ”Marije”;- Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga prvog četvrtka u mjesecu u splitskomu svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule člano ve obitelji pretplatnika lista ”Marija”.

MARIJA 11 2011.indd 39 10/18/11 5:28 PM

Za novi, bolji svijet (Urednik) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321Put u Kraljevstvo Boæje dostupan je ljudima (Benedikt XVI.) . . . . . . . . . . . . . . 324Marija njegovateljica (I. BodroæiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 326”Emancipacija” πtovanja svetaca (S. JerËiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328Kraljice obitelji (M. MajetiÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330I mi u politici (P. Marin) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331Pashazije Radbert o Gospi (dar-ko) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 332Ruka traæi svjetlost (D. MarkoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334Vrata smrti (A. B. Periπa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336Suradnja u oËuvanju zdravlja (D. De Micheli Vitturi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338©to je Gospa HodoËasnica i odakle? (P. Lubina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 340Gospa joj briπe suze (N. AndriÊ Novinc) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342Baba File (R. T) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344Kraj i poËetak (K. StipanoviÊ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346Grobovi bijeli (M. Herceg) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348Oni su stvarali povijest (Kajo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 350Za ublaæenje muka u Ëistiliπtu (S. Marija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352»udo u srcu (A. VrËek) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353

OVAJ BROJ ”MARIJE” POTPISAN JE ZA TISAK 18. LISTOPADA 2011.

S A D R Ž A J

p o π l i s u p r e d n a m a u v j e Ë n u d o m o v i n u

360 - ”MARIJA” 11/2011.

Zdenka ViskoviÊ (+8. IX. 2011. - Gdinj); - VlË. Marko ArabadæiÊ (+9. IX. 2011. - Lindau-Hohen-weiler/Austrija); - Mons. Josip KlariÊ, (+13. IX. 2011. u 79. g. - Zagreb); - Vjekoslav Tripalo (+13. IX. 2011. - Zagreb); - Mate Soldo (+14. IX. 2011. - Slavonski Brod); - Katica KneæeviÊ (+15. IX. 2011. - DuboËac); - Boæo ModriÊ (+20. IX. 2011. u 78. g. - Split); - Matija Kundid Bilkova (+24. IX. 2011. - Sebiπina, RunoviÊi); - Josip KustiÊ, sin don Æivkov (+24. IX. 2011. u 55. g. - Zagreb); - Ana Elek (+25. IX. 2011. - Otok/Sinj); - VlË. Tadija JukiÊ (+25. IX. 2011. u 48. g. - Marija Bistrica-ÆepËe); - Martin Miljenko Selak (+30. IX. 2011. u 78. g. - Makarska-RaπÊane); - Don Pavao Perleta (+1. X. 2011. u 69. g. - Split-Vidonje); - Mila BioËiÊ Vilsonova (+3. IX. 2011. - RunoviÊi); - Stjepan Rajko »ovo, otac fra Damjanov (+3. X. 2011. u 87. g. - Split-Sinj); - Iva Δapin (+4. X. 2011. - Podbablje Gornje); - Ante Bitunjac, otac don Mirkov (+5. X. 2011. u 81. g. - Ruda); - Jozo ÆiæiÊ Glavar (+5. X. 2011. u 71. g. - Otok/Sinj); - Ljubomir MarkotiÊ (+6. X. 2011. - Vrgorac); - Ivan Lubina Gulaπ (+6. X. 2011. - RunoviÊi); - Marija PupiÊ Marijan, sestra ËË. ss. Karmen i Davorke (+8. X. 2011. u 47. g. - Turjaci); - Ljubo StipiπiÊ Delmata (+9. X. 2011. u 74. g. - Split); - Ivan Kundid GraniÊ (+9. X. 2011. - New York-Sebiπina, RunoviÊi); - Danica Primorac æ. Δirilova (+11. X. 2011. u 72. g. - Sinj); - Br. Antun –akovac, DI (+12. X. 2011. u 86. g. - Zagreb-Osijek); - Ivan LjubiËiÊ Lala (+12. X. 2011. - RunoviÊi); - ». s. Branka PlaniniÊ, SMSV (+13. X. 2011. u 75. g. - Dubrovnik); - VlË. Josip PlavπiÊ (+13. X. 2011. u 70. g. - –akovo-Gundinci); - Anka Patrlj ud. Mirka (+14. X. 2011. u 68. g. - Podbablje Gornje) ; - Anka BaniÊ (+14. X. 2011. u 83. g. - Otok/Sinj); - Ivan JukiÊ, otac fra Josipov (+14. X. 2011. - Zlopolje); - Ljubomir Leπina GrujiÊ, dugogodiπnji remeta (+17. X. 2011. - RunoviÊi); - Marica CvitanoviÊ r. JuriπiÊ (+16. X. 2011. u 90. g. - Baπka Voda); - Manda MijiÊ, majka fra Brankova (+17. X. 2011. u 93. g. - Prugovo).

OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM!

MARIJA 11 2011.indd 40 10/18/11 5:28 PM

NASLOVNA SLIKA: Prikazanje Marijino u Hramu (Giotto di Bondone)

SLIKA NA OMOTU: Svetiπte Majke Boæje Jeruzalemske na Trπkom Vrhu kraj Krapine

TRŠKI VRH

Majka Božja JeruzalemskaNa breæuljku ponad Krapine diæe se barokno svetiπte Majke Boæje Jeruzalemske, poznato proπteniπte Hrvatskog zagorja. Ograđeno je g. 1773. natkrivenim arkadama u koji-ma je g. 1898. Lovro Sirnik u preko 60 slika oslikao glavne događaje iz njegove povijesti. Uz padinu do njega poredane su postaje kriænog puta, u kojega je kapelicama slike naslikao g. 2002. akad. slikar Eugen Kokot.FranjevaËki brat Joakim (Stjepan) MatejiÊ BalagoviÊ (+1704.), donio je g. 1669. iz Jeruzalema bratu Nikoli drve-ni kipiÊ Gospe s Djetetom. On ga je dræao u kuÊi, koja je nenadno izgor-jela, a saËuvao se jedino Gospin kip. Stavio ga je zatim u udubinu stabla pred kuÊom, pa ga je neki TaborËanin ukrao, ali ga je nakon dvije godine Nikola vratio na Trπki Vrh, gdje je za nj sagrađena i kapela.Kad je g. 1743. harala æivotinjska kuga, æupnik Stjepan FuËek (+1747.) organizirao je 16. studenoga 1743. zavjetnu procesiju do Gospina kipa i Gospina pomoÊ nije izostala. U znak zahvalnosti, mjeπtani Gospi u Ëast sagrade crkvu. U nedjelju po blagda-nu sv. Margarete g. 1750. blagoslov-ljen je za nju kamen temeljac, a za dvije godine zavrπen oltarni prostor. Æupnik Nikola Gorup 13. kolovoza 1752. u procesiji je iz æupne crkve donio Gospin kip do novog svetiπta,

blagoslovio ga, kip stavio na oltar i slavio prvu misu. Po zavrπetku, crkvu je posvetio 9. kolovoza 1761. biskup Stjepan Putz (+1771.), upravo prije 250 godina.Trπkovrπko svetiπte biser je barokne umjetnosti. Na proËelju mu je toranj, a tlocrt crkve u obliku je kriæa (11,50 x 17 m). Oslikao ga je iluzioni-stiËkim kompozicijama g. 1772. Anton Lerchinger (+1787.). Svod je svetiπta ureπen biblijskim prizorima, poseb-no iz Gospina æivota. Na svodu lađe istiËe se slika Uznesenja Marijina, a na prostoru pred apsidom lik Gospe Karmelske. S jedne od slika preuzeta je misao vodilja za Gospine kongrese u Zagrebu i Mariji Bistrici g. 1971.: PoËetak boljega svijeta. To je natpis ispod stropne freske Noine lađe, pra-lika Marijina, ponad pjevaliπta.Majka Boæja Jeruzalemska s Djetetom u naruËju privlaËi brojne hodoËasni-ke. Njezin je kipiÊ u apsidi, ponad svetohraniπta na velikom drvenu oltaru, radu Filipa Jakova Strauba iz 1759. godine. Drveni plaπt natkrilju-je zlatni ormariÊ u kojemu je 11 cm visok kipiÊ. Srebrom ga je g. 1756. dao uokviriti J. JaguπiÊ, πto je uËinio gradaËki kipar F. J. Straub. Gospi dođu brojni osobito iz Hrvatskog zagorja i varaædinskog kraja, ali i iz Slovenije, Ëak iz Austrije. Najviπe ih je za proπtenje Boæjeg lica i u nedjelju po blagdanu Male Gospe. Od g. 1968. okupljaju se prve lipanjske nedjelje vozaËi. Ostala su proπtenja za Bijelu nedjelju, Duhove, Pohođenje Marijino, ©kapularsko, Bartolovsko i u nedjelju po blagdanu Male Gospe. Zahvalnica je zadnje listopadske nedjelje.

n a š a m a r i j a n s k a s v e t i š t a

Marija 2-3 str. 2012.indd 4 5/10/11 1:34 PM

Documents

VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE...Lk 1, 52). Mala i jednostavna djevojËica iz Na - zareta postala je Kraljica svijeta! To je jedna od divota koje objavljuju srce Boæje. Naravno,