Vještine rukovođenja s pomoću visoke tehnologije u Europieskills-scale.eu/fileadmin/eskills_scale/country_reports_high-tech... · Digitalne i ključne razvojne tehnologije stvaraju

www.eskills-scale.eu

Vještine rukovođenja s pomoću visoke tehnologije u Europi»

Odricanje od odgovornosti

Ni Europska komisija ni bilo koja osoba koja djeluje u ime Komisije ne može se smatrati odgovornom za moguću upotrebu informacija sadržanih u ovoj publikaciji. Izneseni stavovi su stavovi autora i ne predstavljaju nužno službeni stav Europske komisije. Ništa u ovoj brošuri ne podrazumijeva niti izražava bilo kakvu vrstu jamstva. Rezultate treba upotrebljavati samo kao smjernice u okviru cjelokupne strategije.

© Europska komisija, 2017. Umnožavanje je dopušteno ako je navedenizvor.

«2»

Tisak

Ovu je brošuru pripremila tvrtka empirica Gesellschaft für Kommunika-tions- und Technologieforschung mbH u ime Europske komisije, Glavne uprave GROW za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća. Riječ je o publikaciji Europske inicijative za e-leader-ship u okviru ugovora o uslugama „Vještine rukovođenja za digitalne i ključne razvojne tehnologije” (www.eskills-scale.eu)

Urednici

Urednici: Werner B. Korte, Tobias Hüsing, Eriona Dashja, empirica GmbHDizajn i prijelom: www.mediadesign-bonn.de

Vještine rukovođenja s pomoću visoke tehnologije u Europi »

PredgovorDigitalne i ključne razvojne tehnologije stvaraju nove tržišne

prilike i zagovaraju nove i ponekad radikalne poslovne modele.

Kako bi se potpuno iskoristile te tehnologije, poduzeća svih

veličina i iz svih sektora traže radnike koji se služe visokim

tehnologijama, a i što je također vrlo važno, radnike na

rukovodećim razinama. Te su vještine diljem svijeta vrlo tražene,

a uzme li se u obzir trenutačni kadar iz obrazovnih i edukacij-skih ustanova, ne čini se da će se ta potražnja zadovoljiti.

Promicanje vještina rukovođenja s pomoću visoke tehno-logije i velika ponuda kvalificiranog kadra zahtijevaju dugoročne usklađene i dosljedne napore u mnogim područjima politika. Potreban je i aktivan doprinos brojnih dionika i prilagodljivih javnih / privatnih partnerstva. Kako bi se to postiglo, potrebno je bolje proučiti značajke i razmjere izazova, kao i odgovarajuća rješenja.

Ovaj dokument donosi sažetak najsuvremenijeg oblika vještina rukovođenja s pomoću visoke tehnologije te ističe konkretne prijedloge za aktivnosti i opisuje najbolji način za provedbu programa za cijeli EU u državama članicama i na razini Europe. Ti se prijedlozi temelje na rezultatima procesa savjetovanja u kojemu su stručnjaci iznijeli svoja iskustva i vizije o vještinama rukovođenja s pomoću visoke tehnologije za razdoblje do 2020. i nakon njega.

«3»

Potrebno je uložiti ozbiljne napore u svrhu povećanja ponude kvalificiranog kadra i smanjenja razlika, nepodu-darnosti i nedostatka vještina. Stoga će političari i dionici morati promijeniti način razmišljanja i uvidjeti da su cjeloživotno učenje i usavršavanje ključni za uspjeh Europe te da nacionalni sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju moći reagirati i djelovati u skladu s tim.

To znači veća ulaganja u vještine rukovođenja s pomoću visokih tehnologija s naglaskom na ljude. Zajednička je odgovornost privatnog i javnog sektora učiniti to uključivim procesom. Bez predanosti dionika na regional-noj i nacionalnoj razini te razini EU-a, nećemo moći ispuniti europske potrebe za vještinama u visokim tehno-logijama.Sad je vrijeme za zajedničko djelovanje!

Slawomir TokarskiDirektor

Inovacije i napredna proizvodnjaOpća uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala

i srednja poduzećaEuropska komisija


«4»


Utjecaj visokih tehnologija na vještine i poslove u Europi

Aktualni i munjeviti razvoj automatizacije koja nadilazi rutinski

rad te njezino širenje, zajedno s umjetnom inteligencijom, na

područje strojnog učenja i mobilne robotike otkrilo je širi spektar

složenijih zadataka koji će utjecati na zahtjeve radnih mjesta i

vještina u Europi tijekom nadolazećih desetljeća. Prema

procjenama poslovi na 54 % trenutačnih radnih mjesta u 28

država članica EU-a mogli bi se obavljati računalno, a tome bi se

mogla dodati i mnoga radna mjesta koja zahtijevaju osobe sa

srednjim do nižim kvalifikacijama u području proizvodnje,

građevinarstva, prijevoza i logistike. Implikacije tih trendova

zapazila su mnoga poduzeća: u anketi instituta McKinsey

Global1, provedenoj 2016. četvrti put zaredom, zapaženo je

povećanje važnosti automatizacije i poboljšanja poslovnih

procesa. Više od pola ispitanika sad ih navode među tri glavna

prioriteta u svojoj organizaciji.

Istodobno predviđamo i nastanak potpuno novih zanimanja koja

će se pojaviti kao posljedica značajnih promjena u potražnji za

vještinama. Visoke tehnologije kao što su napredne tehnologije

za proizvodnju u kombinaciji s porastom troškova rada u trećim

zemljama (npr. Kini) donose nove mogućnosti u pogledu

povećanja radnih mjesta u Europi. Mogle bi omogućiti vraćanje

proizvodnje u razvijene zemlje. U anketi2 grupacije Boston

Consulting Group provedenoj u proizvodnim poduzećima 2016.

37 % poduzeća s godišnjom prodajom višom od milijardu USD

navelo je da planira ili ozbiljno razmatra prebacivanje proizvod-

nih pogona iz Kine u Ameriku. Kad je riječ o velikim poduzećima s

prodajom većom od 10 milijardi USD, 48 % ih je vratilo proizvod-

nju. Vraćanje poslovnih aktivnosti mnogi stručnjaci smatraju

mogućim izvorom obnavljanja radnih mjesta, posebno u

sektorima koji su teško pogođeni, kao što je proizvodnja, i koji su

u prošlosti bili izloženi premještanju poslovnih aktivnosti.

Prijelom nastao novim tehnološkim, industrijskim i poslovnim trendovima

Pojavio se snažan inovativni nalet zahvaljujući novim trendovima

u informacijskim tehnologijama (IT) i razvojnim tehnologijama

(KET: mikro- i nano-elektronika, nanotehnologije, industrijska

biotehnologija, napredni materijali, fotonika i napredne proiz-

vodne tehnologije). Promjene koje će njihov utjecaj unijeti u

gospodarstvo i društvo u nadolazećim godinama drastično će

povećati potražnju za novim vještinama, posebno vještinama

rukovođenja s pomoću visokih tehnologija.

Potražnja varira u skladu s različitim tehnološkim trendovima i

vrstama vještina, ali se prema stručnim mišljenjima očekuje da će

veliki podatci, internet stvari i kombinacija kognitivnih sustava i

robotike predstavljati ključni prijelom i stvoriti najveću potražnju.

Približno 70 % stručnjaka koje smo anketirali za potrebe našeg

rada slaže se da će povećana potražnja u Europi dovesti do jaza u

vještinama. Posebno će kombinacija digitalnih i ključnih

razvojnih tehnologija sve češće stvarati veliku potrebu za

multidisciplinarnim vještinama koja je trenutačno manje uočljiva

nego kod digitalnih vještina, ali je ključna za dugoročnu moderni-

zaciju industrije.

«5»

Uslijed tehnološkog razvoja, 2020. promijenit će se 65 % naših trenutačnih poslova. Važno je da svi razviju vještine kojima će ostati konkurentni u digitalnom gospodarstvu. Ruko-voditelji europske industrije posebno bi trebali steći tehničke, poslovne i strateške vještine rukovođenja kako bi potaknuli i postigli digital-nu inovaciju.

Saskia Van UffelenIzvršna direktorica, Ericsson BeLux, digitalna prvakinja Belgije

1. Economic Conditions Snapshot, prosinac 2016.: McKinsey Global Survey results, prosinac 2016.: http://www.mckinsey.com/business-functions/strategy-and-corporate-finance/our-insights/economic-conditions- snapshot-december-2016-mckinsey-global-survey-results 2. Boston Consulting Group: Transformation: Delivering and sustaining breakthrough performance, 2016.: http://media-publications.bcg.com/transformation-ebook/BCG-Transformation-Nov-2016.pdf


Neprestano napominjanje kako je teško pronaći vještine neće

nužno prerasti u povećanje zaposlenosti, čak i ako vještine

postanu dostupne. Nepodudarnosti između potražnje i ponude

ogromne su zbog nerealnih očekivanja, pogrešnog vremena u

kojem nastaju ili jednostavno zbog zemljopisnih uvjeta. Ponuda u

Europi ne postoji uvijek ondje gdje postoji i potražnja. Potražnja

za vještinama u visokim tehnologijama pretvorit će se u

potražnju za novim osposobljavanjem i ovlaštenjima današnje

radne snage i rukovoditelja, kao i u stvaranje novih, dodatnih

radnih mjesta.

Inovativnost i vrsta tehnologije u tim trendovima, posebno veliki

podaci, internet stvari, napredne proizvodne tehnologije i ostale

ključne razvojne tehnologije vrlo će vjerojatno stvoriti potražnju

za potpuno novim vještinama, kao i stvaranjem novih radnih

mjesta ondje gdje se povećaju poslovni prihodi.

Važnost vještina rukovoditelja koji rade s visokim tehnologijama

Vještine koje su potrebne za postizanje uspješnih tehnoloških

inovacija ključne su u razvijanju konkurentnosti i inovativnog

kapaciteta Europe. Moderno gospodarstvo ovisi o pojedincima

koji su sposobni osmisliti nove poslovne modele i iskoristiti

mogućnosti upotrebljavajući nove tehnologije na najbolji način

za postizanje vrijednosti.

Prikaz vještina u obliku slova T zajedno s trokutom predstavljanja

vještina rukovođenja korisni su za opisivanje stručnjaka „sprem-

nih za budućnost” koji su prilagodljivi inovatori s potrebnim

kvalifikacijama u visokim tehnologijama i rukovoditeljskim

vještinama.

Prikaz vještina stručnjaka u obliku slova T 3

«6»

Glavne značajke četvrte industrijske revolucije koja je u tijeku jesu brzina bez presedana i sve-prisutnost koje će promijeniti pravila poslovanja i tradicionalnih lanaca vrijednosti. Potrebni su nam novi rukovoditelji za rad s visokim tehno-logijama koji su toga svjesni i koji su spremni iskoristiti mogućnosti koje se nude.

Maria Laura FornaciViša savjetnica Fondazione ISTUD

3. Preuzeto sa sljedećeg izvora: T Summit 2016 Event: http://tsummit.org/t

KOMPETENCIJE KOJE IZLAZE IZVAN OKVIRATimski rad, komunikacija, perspektiva, mreže, kritičko razmišljanje,

globalno shvaćanje, upravljanje projektima itd.

MNOŠTVO DISCIPLINARazumijevanje i komunikacija

MNOŠTVO SUSTAVARazumijevanje i komunikacija

DUBINSKORAZUMIJE-

VANJEBAREM JEDNE

DISCIPLINEAnalitičko

razmišljanjei rješavanjeproblema

DUBINSKORAZUMIJE-

VANJEBAREM JED-

NOG SUSTAVAAnalitičko

razmišljanjei rješavanjeproblema

JA


Trokut vještina rukovođenja s pomoću visokih tehnologija

Prikazuju:

>> Strateško rukovođenje: predvođenje interdisciplinarnog

osoblja, i utjecanje na dionike preko funkcionalnih i

zemljopisnih granica

>> Poslovna snalažljivost: unošenje inovacija u poslovanje i

modele poslovanja, donošenje vrijednosti organizacijama

>> Snalaženje u visokim tehnologijama: predviđanje i poticanje

promjene radi poboljšanja poslovnog učinka, iskorištavanjem

prilika za inovacije u trendovima visokih tehnologija.

Poduzete mjere

Od objave komunikacije o „e-vještinama za 21. stoljeće” (2007.)

Europska komisija pomaže unaprijediti digitalne vještine i stvoriti

veću ponudu kvalificiranog kadra IT stručnjaka koji EU mora

imati kako bi bio inovativan i konkurentan na svjetskom tržištu.

Dokumentom „Europska strategija za ključne razvojne tehnolo-

gije – most prema rastu i novim radnim mjestima”4 iz 2012.

predstavljena je strategija za povećanje uvođenja KET-ova u

Europi. Nekoliko država članica pokrenulo je velike nacionalne

inicijative, posebno Njemačka5, Francuska6 i Italija7 .

Komunikacija Europske komisije za „Europsku industrijsku

renesansu”8 (2014.) naglasila je da su digitalne tehnologije

ključne za povećanje produktivnosti ponovnim definiranjem

poslovnih modela i stvaranjem novih proizvoda i usluga. Putem

Foruma za stratešku politiku o digitalnom poduzetništvu 9 (koji

je Europska komisija osnovala 2014.) dostavljena su brojna

izvješća, uključujući „Ubrzanje digitalne transformacije europske

industrije i poduzeća” (ožujak 2016.) i „Usavršavanje europske

industrije: traže se novi alati za poslovanje” (srpanj 2016.).

«7»

Današnji rukovoditelji moraju upravljati složenošću okruženja koje se brzo mijenja. Vještine rukovođenja s pomoću visokih tehno-logija podrazumijevaju sposobnost prepoznava-nja rizika i prilika koje ljudima, organizacijama i cijelom društvu predstavljaju inovacije.

Nicolas SchmitMinistar rada, zapošljavanja i društvenog i solidarnog gospodarstva, Luksemburg

4. https://ec.europa.eu/growth/industry/key-enabling-technologies/european-strategy_hr5. http://www.hightech-strategie.de/de/The-new-High-Tech-Strategy-390.php6. http://www.economie.gouv.fr/files/files/PDF/pk_industry-of-future.pdf7. http://www.fabbricadelfuturo-fdf.it/?lang=en8. https://ec.europa.eu/growth/industry/policy/renaissance_en9. http://ec.europa.eu/growth/sectors/digital-economy/entrepreneurship/strategic-policy-forum_hr

Strateškorukovođenje

Poslovnasnalažljivost

Razumijevanjevisokih

tehnologija


Te su aktivnosti dobro poznate i priznate u stručnim krugovima.

Stručna anketa potvrdila je 2006. da su te analize i inicijative

priznate kao iznimno važne za rješavanje izazova nastalih

prijelomom u digitalnim tehnologijama i modernizacijom

industrije i za stvaranje ponude kvalificiranog kadra koji bi mogao

biti potreban za pojavu prilika za razvoj i trendove novih

tehnologija.

Vrijeme je za integraciju aktivnosti povezanih s vještinama u

digitalnim i ključnim razvojnim tehnologijama u okviru sveobuh-

vatnog programa za vještine u visokim tehnologijama. Najnoviji

razvoj u tim područjima otkriva da su multidisciplinarne vještine

ključne za modernizaciju industrije, konkurentnost i posljedično

za stvaranje i zadržavanje radnih mjesta u EU-u.

U Europi je godišnje potrebno50.000 dodatnih rukovoditelja koji rade s visokim tehnologijama

Međudisciplinske rukovoditeljske vještine u okviru kojih se

upotrebljavaju nove digitalne i ključne razvojne tehnologije za

poduzeća i industriju kako bi njihovo poslovanje bilo

nenadmašivo ključni su čimbenici za gospodarstvo koje uključuje

visoke tehnologije.

Procjenjujemo da je 2015. bilo zaposleno 600.000 rukovoditelja

čiji je portfelj bio kombinacija digitalne, poslovne i strateške

stručnosti, u obliku slova T. Kad je riječ o KET-ovima procjenjuje-

mo da je 2015. ukupni broj rukovoditelja koji rade s visokim

tehnologijama iznosio 200.000. Za potrebe definiranja ciljne

skupine koju treba dosegnuti i oblikovati u skladu s politikom,

procjenjujemo da u 28 država članica EU-a postoji 800.000

rukovoditelja koji rade s visokim tehnologijama.

Osmislili smo nekoliko scenarija i prema scenariju konzervativ-

nog rasta očekujemo da će se svake godine javiti potreba za u

prosjeku 43.000 novih rukovoditelja u domeni digitalnog

rukovođenja i 7000 rukovoditelja u domeni KET-ova.

Kad se sve uzme u obzir, u skladu s prethodno navedenim

scenarijem Europa će morati osigurati oko 50.000 dodatnih rukovoditelja koji rade s visokim tehnologijama godišnje u

razdoblju do 2025. ili ukupno oko 450.000 do 2025. tako što će

im osigurati odgovarajuće mogućnosti za obrazovanje i izložiti ih

potrebnom radu i rukovodećem iskustvu. Ako Europa ne uspije

proizvesti ponudu takvih rukovoditelja koji rade s visokim

tehnologijama, suočit će se s ozbiljnom opasnošću od toga da

propusti prilike u pogledu inovacija i prepusti ih konkurenciji.

Važnost rukovoditelja u poticanju inovativnosti na svim razinama

Populacija rukovoditelja koji rade s visokim tehnologijama vrlo je

raznolika i čine je rukovoditelji s različitih razina društva. Osim

izvršnih rukovoditelja C razine (kao što su izvršni direktori,

tehnički direktori, informatički direktori itd.) koji čine najvišu razi-

nu društva, postoji i širi sloj „rukovoditelja srednje razine”. To su

rukovoditelji poslovnih sektora, odjela, projektnih timova i

ostalih podskupina.

«8»

Razvoj digitalizacije nije doba promjene nego promjena doba. Stoga ljudi moraju prilago-diti svoje talente, vještine i stavove novom načinu razmišljanja, tumačenja, djelovanja i povezivanja u ovom novom ekosustavu ako žele ostati konkurentni i opstati u ovom novom profesionalnom okruženju.

Nacho de Pinedo Izvršni direktor Instituta za internetski razvoj (ISDI)

10. Harvard Business School (2013) „Danger in the middle: Why midlevel managers aren’t ready to lead” izdanje Harvard Business; dostupno na: http://www.harvardbusiness.org/sites/default/files/PDF/17807_ CL_MiddleManagers_White_Paper_March2013.pdf 11. Alexander S. (2016) „Key to Sustainable Success: Developing Middle Managers”, objavljeno na Everwise 20. svibnja 2016., dostupno na: https://www.geteverwise.com/talent-development/key-to-sustainable- success-developing-middle-managers/12. Ibid.


Rukovoditelji srednje razine ključni su za uspješnu provedbu

poslovne strategije i neprestanu organizacijsku transformaciju.

Često je riječ o vizionarima i pokretačima inovacija koji posjeduju

motivaciju, vještine i velik potencijal.

S porastom važnosti rukovoditelja srednje razine, njihove

vještine često ne ispunjavaju zahtjeve tržišta10. U organizacijama

koje su spremne biti konkurentne i napredovati postoji jasna

potreba za ulaganjem dovoljne količine sredstava u razvoj

njihovih rukovoditelja srednje razine11. Razvoj uspješnog

rukovodstva temelji se na kombinaciji učenja na licu mjesta

stjecanjem iskustva, osposobljavanja i povratnih informacija sa

stručne obuke. Programi dobre prakse učenje nastoje što više

prilagoditi svakodnevnom radu rukovoditelja12.

Većina organizacija nema uvedene razvojne programe za

rukovoditelje srednje razine. Moguće alternativne mjere za

poboljšanje njihova razvoja uključuju traženje trenera, vlastito

mentoriranje drugih pojedinaca u razvoju, razvijanje svijesti o

vlastitim talentima i mogućnostima razvoja, traženje mogućnosti

koje pojedince prisiljavaju na napuštanje sigurne zone i odvajanje

vremena za razmišljanje izvan okvira. Dionici bi podržali potporu

na razini EU-a za izradu popisa relevantnih dostupnih inicijativa u

tom području i/ili za izradu nacrta za program razvoja rukovodi-

telja srednje razine u domenama visoke tehnologije.

Potreba za novom generacijom rukovoditelja

Multidisciplinarnost i brzi razvoj KET-ova te njihovo iznimno

konkurentno i teško predvidljivo tržišno okruženje zahtijevaju

novu generaciju rukovoditelja posebno u području KET-ova koji

mogu uočiti, stvoriti i temeljito ispuniti potrebe novih tržišta. To

ima izravne posljedice na potrebe za vještinama tih rukovodite-

lja. U nastavku navodimo neke od ključnih vještina koje nova

generacija rukovoditelja u području KET-ova mora posjedovati:

>> Vještine učenja kako učiti, uključujući najprije sposobnost

usvajanja znanja i neprestanog obnavljanja znanja, kao i

stvaranje novog znanja nadogradnjom na postojeće.

>> Budnost u odnosu na sposobnost neprestanog praćenja

unutarnjeg i vanjskog (tj. gospodarskog, društvenog,

kulturnog, političkog, tehnološkog itd.) razvoja, i pritom

osvješćivanje novih trendova, kao i sposobnost brze

prilagodbe u radu s njima.

>> Prilagodljivost koja podrazumijeva otvorenost prema

promjenama (pozitivnu ili negativnu) i uzimanje u obzir

raznolikosti na radnom mjestu, sposobnosti prihvaćanja,

spremnosti na promjene i nošenje s njima.

>> Neprestano eksperimentiranje i sposobnost izvlačenja

koristi iz neuspjeha uz prihvaćanje mogućih neuspjeha i

sposobnost pretvaranja neuspjeha u korisno iskustvo

učenja i po mogućnosti u dobitnu situaciju.

>> Vještine multidiscipliniranosti i integracije,

uključujući sposobnost upotrebe i integriranja različitih

područja u skupna rješenja složenih problema najbolje se

postiže na kolektivnoj razini (tj. radom u timovima).

Vještine integracije usko su povezane s vještinama kreativ-

nog načina razmišljanja, razmišljanja izvan granica i

rješavanja složenih problema.

«9»

Nedovoljno je pozornosti posvećeno usavrša-vanju osoblja u okruženjima koja su intenzivno usmjerena na kapital. Aktivno osposobljavanje na skupoj opremi predstavlja ozbiljan izazov. Za takva je okruženja potrebno osmisliti nove obrazovne metode.

Rudy Lauwereins Potpredsjednik, IMEC (organizacija za istraživanje i razvoj koja spaja mikročip tehnologiju sa stručnošću u programiranju i ICT-u)


Vještine rukovoditelja koji rade s viso-kim tehnologijama na prvi pogled

Polazeći od toga da izravno mjerenje rasprostranjenosti vještina

rukovoditelja koji rade s visokim tehnologijama trenutačno nije

moguće na temelju postojeće službene statistike i zanimanja,

probno smo izradili europsku ljestvicu pokazatelja u kojoj su

upotrijebljeni dostupni podatci koji su primjenjivi za praćenje

napretka u područjima povezanim s vještinama rukovoditelja koji

rade s visokim tehnologijama.

Zasad je naglasak prve verzije te probne ljestvice pokazatelja

samo na digitalnom podskupu vještina rukovoditelja koji rade s

visokim tehnologijama koje se nazivaju i e-leadership vještinama.

Nismo izradili usporednu ljestvicu pokazatelja za svaku od šest

domena ključnih razvojnih tehnologija jer bi to zahtijevalo znatne

napore i sredstva koji bi uvelike nadilazili djelokrug našeg rada.

Sastoji se od domena kao što su:

>> e-leadership obrazovanje,

>> omjer radne snage i e-leadership potencijala

>> strukturne varijable koje omogućuju iskorištavanje

e-leadershipa i

>> razvojne politike e-leadershipa ili ostali pokretači.

Na temelju 24 pokazatelja iz primarnih i sekundarnih izvora,

ljestvica uspoređuje „učinkovitost” diljem država članica EU-a i

utvrđuje prednosti i nedostatke e-leadership ekosustava radi

pokretanja rasprava o nacionalnim politikama i politikama EU-a.

Mjeri čimbenike koji bi mogli utjecati na potražnju i ponudu za

vještinama e-leadershipa u svakoj zemlji i na taj način pruža uvid

u učinak posebnih domena e-leadershipa. Mogu je upotrebljavati

donositelji politika i industrija, može se upotrebljavati u višem i

izvršnom obrazovanju kako bi se suzbile prijetnje i kako bi se dali

prijedlozi za nove pristupe mogućnostima.

«10»

Učinak e-leadershipa prema pokazateljima


Izvor: empirica 2017

Inicijative politika i dionika – vještine za digitalno poduzetništvo

Inicijative politika i dionika – obrazovanje i osposobljavanje u e-leadershipu

Inicijative politika i dionika – vještine ICT praktičara

Stanje razvoja clustera

Utjecaj ICT-a na noveusluge i proizvode

Kapacitet za inovacije

Apsorpcija tehnologije na razini tvrtke

Dostupnost najnovijih tehnologija

Upotreba društvenih mreža u poduzeću

Poduzeća koja upotrebljavaju RFID

Poduzeća koja zapošljavaju ICT stručnjake

Poduzeća u sektorima usmjerenima na ICT

Programi na razini Master/Exec Ed s kombinacijom ICT-a i poslovanja

Kandidat za programe e-leadershipa

Zapošljavanje u ICT sektoru

Poduzeća s visokim rastom u sektorima usmjerenima na ICT

Poduzeća s visokim rastom u ICT sektoru

Magistri poslovnog upravljanja

Magistri ICT-a

Osnovni stručnjaci u ICT-u

Rukovoditelji, arhitekti i analitičari ICT-a

Resorni upravitelji

Kvaliteta obrazovne ustanove za uprav-ljanje (kvaliteta škole za menadžment)?

Osposobljavanje ICT/IT stručnjaka u poduzećima

EU DE (2016.) DE (2015.)

Indeks pokazatelja rukovođenja s pomoću visokih tehnologija

Probni indeks kombinira svaku pojedinačnu dimenziju ljestvice

e-leadershipa kako bi vrednovao politike država članica EU-a u

tom području. Indeks kombinira pokazatelje poslovne klime i

klime politika, infrastrukture i povezanih posljedica za e-leader-ship. Države članice smješta u četiri skupine prema učinku:

>> (Skupina 4.) Irska, Nizozemska, Finska, Ujedinjena Kraljevina,

Švedska, Belgija i Danska predvodnice su s

učinkom većim od 20 % iznad prosjeka EU-a.

>> (Skupina 3.) Luksemburg, Malta, Austrija, Njemačka,

Francuska, Slovenija i Estonija imaju učinak niži od

20 % iznad ili blizu prosjeka EU-a.

>> (Skupina 2.) Španjolska, Litva, Češka Republika, Latvija

Mađarska, Portugal i Poljska imaju učinak niži od

20 % ispod prosjeka EU-a.

>> (Skupina 1.) Cipar, Hrvatska, Slovačka, Bugarska, Italija,

Grčka i Rumunjska imaju učinak više od 20 % ispod

prosjeka EU-a.

«11»

Karta e-leadershipa u EU-u prema indeksu u četirima skupinama

Poredak izvrsnosti u ICT-u na razini EU-a ”ICT Pole of Exellence”, IRC (2014.)

Poredak 1. – 3.Poredak 4. – 11.Poredak 12. – 34.

Izvor: empirica 2017

IE

NLFI

UKSE

BITIDKLUMTNADEFR

SIEE

EUESLTCZLV

HU

PTPLCYHRSKBG

IT

GRRO 2,9

3,2

3,63,8

3,93,9

3,94,04,04,1

4,34,34,3

4,34,95,15,1

5,3

5,55,7

5,75,8

6,06,26,2

6,46,76,7

6,9

Skupina 1.: više od 20 % ispod prosjeka EU-a Skupina 3.: manje od 20 % iznad prosjeka EU-a

Skupina 2.: manje od 20 % ispod prosjeka EU Skupina 4.: više od 20 % iznad prosjeka EU-a

Helsinki

London

Stockholm

AmsterdamEindhoven

Leuven

Pariz Darmstadt

KarlsruheMünchen


Irska ima najbolji učinak u 2016., a u stopu je prate Nizozemska i

Finska. Raspored po skupinama u načelu ostaje kao 2015., osim

što se Hrvatska spustila u Skupinu 1., dok su se Portugal i Poljska

popeli u Skupinu 2.

Najbolje prakse u pogledu vještina rukovođenja s pomoću visokih tehnologija

S razvojem područja vještina rukovođenja s pomoću visokih

tehnologija, pojavilo se nekoliko uspješnih programa obuke i

inicijativa koji su se počeli pojavljivati u brojnim najboljim

praksama.

U ovom odjeljku navode se te najbolje prakse u pogledu

relevantnih aspekata vještina rukovođenja s pomoću visokih

tehnologija iz naše analize programa i inicijativa. One uključuju

primjere

>> novih programa obrazovanja i obuke

i primjere platformi

>> izvrsnosti i mentoriranja

programa partnerstva koji uključuju više dionika

>> inicijativa za usklađivanje obrazovanja o naprednoj

proizvodnji i ostalim inovativnim tehnologijama

za potrebe industrije

>> napredne infrastrukture za obuku u tehnologijama

napredne proizvodnje koju je pokrenula i koju vodi

industrija i

>> sustava i akceleratora obuke u poduzetništvu i novoosnova

nim poduzećima.

PRIMJER NAJBOLJE PRAKSE

IMEC INTERNATIONAL – spajanjem društava Imec i iMinds u

Belgiji je nastalo vodeće istraživačko središte visokih tehnolo-

gija u svijetu koje pokreće digitalno gospodarstvo

Imec provodi vodeća istraživanja u svijetu u području nanoelek-

tronike i donosi tehnološka rješenja relevantna za industriju.

Sjedište društva Imec nalazi se u Leuvenu u Belgiji, dok u Belgiji,

Nizozemskoj, Tajvanu, SAD-u, Kini, Indiji i Japanu ima podružnice

u kojima djeluje oko 2500 istraživača, uključujući gotovo 800

stažista i gostujućih istraživača iz industrije.

Imec je svjetski predvodnik u području nanoelektronike već više

od 30 godina te je osmislio aplikacije u pametnim sustavima za

internet stvari, internet zdravlja i internet moći.

«12»

U društvu AGFA trebamo izvršne rukovodi-telje koji će poticati inovacije. Desetljećima smo ulagali u digitalnu transformaciju naših aktivnosti u grafičkoj industriji i zdravstvenom sektoru. Iako smo inovativni sudionik na svjet-skoj razini, teško nam je pronaći rukovoditelje s pravim kvalifikacijama. Inicijativa je pokrenuta točno na vrijeme za početak stvaranja nove generacije rukovoditelja sposobnih za rad s novim kompetencijama u području informacij-skih tehnologija.

Freddy Van den Wyngaert Informatički direktor, Agfa ICS


Izgradio je opsežnu partnersku mrežu u Flandriji, ali i diljem

svijeta te je uspostavio uspješna izdvojena novoosnovana

društva.

Aktivnosti društva iMinds obuhvaćaju istraživačke domene kao

što su internet stvari, digitalna privatnost i sigurnost i pretvaranje

sirovih podataka u znanje. Njegova programska stručnost

nadaleko je poznata, a njegove poduzetničke aktivnosti u

Flandriji prvorazredne su.

iMinds je bio središte digitalnog istraživanja i poduzetništva u

Flandriji s približno 1000 istraživača s pet flamanskih sveučilišta

koji su provodili strateška i primjenjiva istraživanja u područjima

kao što su mediji, zdravstvo, pametni gradovi i proizvodnja. Sa

svojim partnerima u istraživanju (poduzećima, državama i

neprofitnim organizacijama) iMinds pretvara digitalno znanje i

iskustvo u konkretne proizvode i usluge. Osim toga, iMinds

podupire istraživače i poduzetnike (novoosnovanih poduzeća) u

uspješnom iznošenju ideja na tržište.

Krajem 2016. istraživački centar za nanoelektroniku društva Imec

i centar društva iMinds za digitalno istraživanje i inkubaciju

spojeni su u središnju mrežu za istraživanje i razvoj visokih

tehnologija. Pod imenom društva Imec udruženi poslovni subjekt

trenutačno osniva istraživački centar visoke tehnologije za

digitalno gospodarstvo na svjetskoj razini kombiniranjem

dugogodišnjeg rukovodstva u tehnologiji mikročipova s detalj-

nom programskom i informacijskom stručnošću.

http://www2.imec.be/


Software Campus – inovativni program rukovođenja

s pomoću visokih tehnologija za izvrsnost, Njemačka

Software Campus jedinstvena je suradnja između vlade,

obrazovnog sektora i industrije koja podupire mlade istraživače

da postanu rukovoditelji koji rade s visokim tehnologijama.

Svaki sudionik radi na akademskom projektu koji financira

Software Campus. Nakon odabira sudionika, od Ministarstva

obrazovanja i istraživanja traže se stipendije. Osim toga,

partneri industrije koji sudjeluju u tome kandidatima pružaju

obuku visoke kvalitete u području rukovođenja. Stoga surađuju s

društvom partnerom u kojemu su im mentori iskusni rukovodi-

telji koji doprinose njihovu istraživanju.

Software Campus proizašao je iz zamisli o stvaranju nove

generacije rukovoditelja s naprednom pozadinom u informacij-

skim tehnologijama s obzirom na to da novi rukovoditelji

budućnosti koji rade s visokim tehnologijama moraju imati i

gospodarske (i tehničke) kompetencije te izvrsne vještine i

znanje u informacijskim tehnologijama.

Ukupno 19 dionika, koje čine sveučilišta, istraživačke ustanove

i poduzeća, pridonijeli su partnerstvu više dionika. Partneri

u industriji uključuju velika imena kao što su Deutsche Post

DHL, Siemens i SAP. Prioritet je bio uključiti poduzeća iz

različitih gospodarskih sektora i osnovati platformu za predkon-

kurentski rad.

http://www.softwarecampus.de/en/home/

«13»

Hrabri poduzetnici koji rade s visokim tehnolo-gijama važni su za digitalizaciju gospodarstva, ali rukovodstvo na radnom mjestu širi je i dublji pojam i znači jačanje vještina radne snage u rukovođenju s pomoću visokih tehnologija kako bi se poticale uspješne inovacije u budućnosti.

Roger De KeersmaeckerIzvršni savjetnik, IMEC



PROMPT – Profesionalni vladar programskog razvoja,

Sveučilište Mälardalen, Švedska

Naprednom programu obrazovanja PROMPT cilj je osigurati

ponudu programskih stručnjaka u industriji i povećati konku-

rentnost industrije putem prilagođenih, besplatnih sveučilišnih

programa za inženjere i programere.

PROMPT je pokrenut kao nacionalna obrazovna inicijativa u

suradnji s nekoliko akademskih udruga i brojnim vodećim

švedskim poduzećima i organizacijama u industriji. Udruge su

zajedno sastavile akademske programe za naprednu razinu,

prilagođene za profesionalne inženjere i programere. Cilj je

osigurati ponudu naprednih programskih kompetencija i

inovativnosti u industriji.

Programi, od kojih su svi na razini diplomskog studija, sastavljeni

su tako da budu prilagođeni onima koji su već zaposleni i koji žele

kombinirati posao i studij. Programi su sastavljeni u suradnji s

poduzećima kojima je potreban kvalificiran kadar, a podučavanje

je prilagođeno stručnjacima koji kombiniraju studij i posao.

Programi sjedinjuju konvencionalne sveučilišne programe s

učenjem na daljinu temeljenim na internetu i podučavanjem u

poduzećima koja sudjeluju u programu.

Cilj je projekta djelomično provesti usavršavanje vještina koje će

značajno poboljšati konkurentnost u industriji i djelomično

potaknuti razvoj novih programskih inovacija. Poduzeća koja

sudjeluju u projektu u prednosti su kad je riječ o integriranju

novih istraživanja u tom području u njihove aktivnosti.

PROMPT je otvorena inicijativa koja rado prihvaća nova

poduzeća i ustanove višeg obrazovanja. Projekt PROMPT

financira se iz programa švedskog fonda za znanje „Expertise for

Innovation” (stručnost za inovaciju) kao i ustanova višeg

obrazovanja i poduzeća koji sudjeluju u projektu.

http://www.promptedu.se/


IT sveučilište u Kopenhagenu, Danska

IT sveučilište u Kopenhagenu dansko je, globalno usmjereno,

neovisno sveučilište osnovano u Kopenhagenu u Danskoj 1999.

IT sveučilište jest sveučilište s jednim fakultetom s interdiscipli-

narnim pristupom i najmlađe je sveučilište u Danskoj s oko 2000

studenata. S obzirom na misiju kojom nastoji doprinijeti tome da

Danska postane iznimno dobra u stvaranju vrijednosti s informa-

cijskim tehnologijama, IT sveučilište teži provedbi međunarodno

priznatog i iznimno relevantnog istraživanja i obrazovanja.

IT sveučilište u Kopenhagenu nudi tri preddiplomska programa,

četiri diplomska programa i opsežan doktorski program, kao i

stručne diplomske programe i programe za maturu, uključujući

interdisciplinarne studije u okviru prirodoslovnih, humanističkih,

arhitektonskih i poslovnih znanosti. Studenti dolaze iz različitih

sredina, a mnogi dolaze iz inozemstva odakle donose nove

perspektive i pristupe. Poduzetnički duh sveučilišta i njegovih

studenata izniman je s obzirom na to da je oko 50 njegovih stude-

nata osnovalo nova poduzeća.

Različiti programi IT sveučilišta u Kopenhagenu podučavaju

temama koje su od ključnog značaja i važnosti za inovacije i

stvaranje vrijednosti s informacijskim tehnologijama u

poduzećima sad i u budućnosti s interdisciplinarnim pristupom i

snažnim zastupanjem programske i podatkovne analitike u

istraživanju i obrazovanju.

http://en.itu.dk/

«14»

Inicijativa PROMPT temelji se na uspješnom istraživanju u suradnji između akademske za-jednice i industrije. Istražiteljima je motivacija to što mogu surađivati sa svojim partnerima u istraživanju na novi način, osposobljavanjem stručnjaka, a zauzvrat dobivaju informacije o izazovima industrije i načinima rada.

Malin RosqvistVoditelj projekta PROMPT, School of Innovation, Design & Engineering, Sveučilište Mälardalen



DiTex – Digital Talent Executive Program, Španjolska

DiTex – Digital Talent Executive Program (izvršni program za

digitalne talente) odnosi se na direktore ljudskih potencijala,

rukovoditelje talentima i specijaliste u rukovođenju, kao i

rukovoditelje osposobljavanja i razvoja koji moraju voditi

digitalni program transformacije poslovanja i talenata. Cilj je

podijeliti i steći znanje o digitalnom poslovanju kako bi se provela

transformacija talenata društva počevši od ljudskih potencijala,

kako bi se upravljalo digitalnim talentima i kako bi se upoznali

digitalni alati za upravljanje novim ključnim pokazateljima učinka

ljudskih potencijala. Program se sastoji od osam modula u okviru

kampusa i sjedinjuje teoriju s razvojem središnjeg projekta.

Predavači ISDI-ja priznati su stručnjaci u digitalnom radu i

stručnjaci specijalisti u područjima koja podučavaju.

DiTex je vjerojatno jedan od nekolicine programa ove vrste koji je

snažno usmjeren prema tržištu/industriji, a nudi ga novi sudionik

na tržištu posvećenom „digitalnom” osposobljavanju i osposob-

ljavanju u „digitalnim transformacijama”, namijenjenom osoblju

na visokim razinama, s praktičarima i specijalistima u digitalnom

radu umjesto akademicima i profesorima u svojstvu predavača

koji se mogu jednostavno i brzo prilagoditi promjenjivim

potrebama tržišta.

http://www.isdi.education/ditex

«15»

Digitalna inovacija postala je ključ gospodar-skog razvoja, ali mnoga vodeća poduzeća ne uspijevaju održati svoje rukovodstvo kao inovatori. Potrebni su im stručnjaci koji su kvalificirani za e-leadership i koji kataliziraju digitalne vještine svojih timova kako bi došli do profitabilnih ideja.

Silvia LealAkademska direktorica IT programa, IE Business School



Festo Didactic „Transfer Factory” (engl. tvornica prijenosa) –

platforma za istraživanje i poduku, Njemačka

Zahvaljujući digitalizaciji u naprednoj proizvodnji radnici moraju

detaljno razumjeti strukturu i programiranje mreža digitalnih

jedinica. Takve je vještine najbolje podučavati u stvarnim

kontroliranim uvjetima kojima pružatelji obrazovanja i poduzeća

obično nemaju pristup. Platforma za učenje i istraživanje CP

Factory, privatno financirana inicijativa društva Festo Didactic,

odgovara na taj izazov time što ustanovama višeg obrazovanja i

poduzećima puža pristup tehnologiji i aplikacijama Industrije 4.0

Temelj te platforme za osposobljavanje jest MPS® Transfer

Factory. Platforma demonstrira proizvodnju budućnosti na

lokalno kontroliranoj pametnoj mreži te je osmišljena za

fleksibilno osposobljavanje u širokom spektru tehnologija i

predmeta. Ti predmeti uključuju umrežavanje jedinica, programi-

ranje PLC-a, pogonsku tehnologiju, senzorsku tehnologiju,

sigurnosnu tehnologiju, robotiku, montažu, kao i analizu toka

vrijednosti i optimizaciju.

Festo Didactic nudi i pojedinačne programe osposobljavanja

povezane s MPS® Transfer Factory koji se bave komunikacijom,

robotikom, simulacijom, obradom slike, programiranjem PLC-a,

sabirnicama, tehnologijom RFID, aplikacijom Plant Simulation i

otkrivanjem tehničkih smetnji.

Jedna je od rijetkih privatno financiranih inicijativa za digitalizaci-

ju u naprednoj proizvodnji i kao takva jedinstvena je u svijetu.

Štoviše, najsuvremenije jedinice osposobljavanja jedinstvene su

u Europi.

www.festo-didactic.com


UK Futures Programme – Vještine za inovaciju

u proizvodnji, Ujedinjena Kraljevina

UK Futures Programme predstavlja niz obrazovnih programa koji

se bave problemima u razvoju radne snage koji su u nastanku ili

već postoje.

U natjecateljskom krugu „Skills for innovation in manufacturing”

(vještine za inovativnost u proizvodnji) dionici iz poduzeća i

akademske zajednice bili su pozvani da dostave prijedloge za

projekte čiji je naglasak na razvoju vještina za rukovođenje

procesom inovacije i iskorištavanjem inovativnih proizvoda ili

usluga za komercijalnu vrijednost.

Svaki će dodijeljeni projekt ispitati razvoj vještina na radnim

mjestima, što će rezultirati nizom obrazovnih programa kojima je

cilj bavljenje konkretnim potrebama vještina na radnom mjestu.

Sufinanciranje u iznosu do 150.000 GBP po projektu osigurao je

UKCES.

Ta je inicijativa jedinstvena u svojem području s obzirom na to da

nije utvrđena nijedna druga inicijativa u Europi čiji je naglasak na

razvoju vještina za rukovođenje procesom inovacije i

iskorištavanja inovativnih proizvoda i usluga u naprednoj

proizvodnji.

Organizacije koje su dostavile uspješne prijedloge uključuju

vodeće proizvođače Ujedinjene Kraljevine, predstavničko tijelo

poslodavca i sveučilišta Ujedinjene Kraljevine. Projekti su

pokrenuti u Belfastu, Cardiffu, Glasgowu, Swanseau i Lancasteru.

https://www.gov.uk/government/organisations/uk-commission-

for-employment-and-skills

«16»

Bez obrazovanja Industrija 4.0 neće opstati. Digitalni industrija oslonit će se na digitalne vještine zaposlenika i na stručnost u pojedinim područjima te će stoga digitalna transforma-cija ovisiti o odgovarajućem obrazovanju i osposobljenosti.

Marius RiegerReferent za obrazovnu politiku u ZVEI - Zent-ralverband Elektrotechnik- und Elektronikin-dustrie e. V.



Start-up Estonia

Estonska je vlada krajem 2011. pokrenula program Start-up

Estonia za promicanje novoosnovanih poduzeća u područjima

velikog rasta sa snažnom ulogom informacijskih tehnologija.

Start-up Estonia inicijativa je za potporu novoosnovanih

poduzeća u digitalnom poduzetništvu pružanjem poslovnih

poticaja studentima i istraživačima u području informacijskih

tehnologija. Start-up Estonia dovodi mentore iz cijelog svijeta

kako bi podijelili svoje znanje s lokalnim poduzetnicima,

organizira radionice, predavanja i skupove za umrežavanje kako

bi pomogla u suradnji i uzajamnoj korisnoj razmjeni informacija.

Cilj je inicijative razvoj sposobnosti sudionika na tržištu (npr.

financiranje nastanka novih akceleratora) kako bi se ponudila

obuka u području novoosnovanih poduzeća umjesto davanja

izravne potpore (subvencije) novoosnovanim poduzećima.

Inicijativa je od 2014. usko povezana s organizacijama za

financiranje. Programom od 2016., a i danas, upravlja fond

KredEx. Prije je njime upravljao estonski fond za razvoj koji ga je

2014. preuzeo od Enterprise Estonia. Očekuje se da će do 2020.

inicijativa Start-up Estonia postati nepotrebna jer će tržište samo

stvarati projekte novoosnovanih poduzeća.

http://www.startupestonia.ee

«17»

Inovacija počiva na talentu. Inovacija koja će polučiti rezultate na tržištu zahtijeva talent i rukovodstvo u kojima se odražava digitalno doba: sposobnost predvođenja i motiviranja multikulturnih timova, prilagodbe promjenjivim okruženjima i spremnosti prihvaćanja novih načina poslovanja. Rad Europske komisije na e-leadershipu i rukovođenju s pomoću visokih tehnologija iznimno je važan svim državama, poduzećima, organizacijama i pojedincima koji tehnološke inovacije nastoje pretvoriti u poslovne prilike.

Bruno LanvinIzvršni direktor, Global Indices, INSEAD, član upravnog odbora društava ICANN i GovTech

Krajnje je vrijeme da industrija i administracija počnu zagovarati dualni pristup u pogledu obrazovanja i taktičkog razvoja vještina kao čimbenika za uspjeh u poduzetništvu. Organizacije koje zanemaruju potrebu za digitalnim vještinama porazit će digitalizacija gospodarstva.

Christian PagelVoditelj uprave informacijskih tehnologija / informacijski direktor, ThyssenKrupp Industrial Solutions


Prijedlog za europski program zavještine rukovođenja s pomoću visokih tehnologija

Svrha je naših preporuka pomoć pri osiguravanju dovoljne

ponude kvalificiranog kadra rukovoditelja koji rade s visokim

tehnologijama u Europi u budućnosti. Nastale su savjetovanjem

sa stručnjacima putem radionica, anketa i intervjua.

Više od 700 stručnjaka sudjelovalo je u anketi i intervjuiranju. Oko

100 stručnjaka iskazalo je interes za doprinos u izradi programa,

a oko 50 njih iznijelo je konkretne prijedloge.

Ovdje navedene preporuke i djelovanja bave se izazovima i

prilikama s kojima se susreće Europa u razvoju vještina

rukovođenja s pomoću visokih tehnologija, ujednačivanjem

obrazovanja i osposobljavanja i razvijanjem talenata kroz šest

strateških prioriteta:

Preporuke pružaju plan djelovanja za aktivnosti na svim razinama

u Europi u industriji, akademskoj zajednici, vladi i ostalim

nacionalnim dionicima i institucijama Europske unije. Navedene

su u nastavku u obliku vremenske crte s ključnim aktivnostima.

«18»


Napredna proizvodnja

Mikro- inanoelektronika

Industrijska biotehnologija

Naprednimaterijali

FotonikaNano-tehno-logije

NaslijeđeniIT sustavi

Oblačnoračunalstvo

Analitikavelikih

podataka

Internet stvari

VJEŠTINERUKOVOĐENJA

S POMOĆU VISOKIH

TEHNOLOGIJA

Mobilna tehnologija

Društvenimediji

Praćenje,vrednovanje ipredviđanje

Digitalne usluge za potporu

karijere itd. na temelju platforme

Industrija, obrazovanjei osposobljavanje

Bolja koordinacijai financiranje

Nacionalne strategije digitalnih i vještina rada s

visokim tehnologijama

Promicanje i podizanje svijesti

Definicije, klasifikacije

Ljestvica i indeks

Mjere, predviđanje

Najbolje prakse na svjetskoj razini

Praćenje putem jedinstvenog mjesta

Sveučilište za cjeloživotno obrazovanje kao novi partneri i sudionici

Brzinski program prilagodbe

Europska programerska sveučilišta

Pospješenje mobilnosti

Izgradnja ekosustava

Certificiranje zaposlenika

Multidisciplinarnost u kurikulumu

Netehnički kolegiji

Predavačke vještine

Obratno mentoriranje

Postavljanje okvirnih uvjeta

Javna nabava inovacija koju podupire država

Sustav vaučera i poreznih olakšica

Europski program za poboljšanje kvalitete

Predanost politici

Nacionalni savjetodavni odbori za razvoj informirane politike

Ekosustav digitalnih usluga • Postavljanje dijagnoze • Samoocjenjivanje • Napredovanje u karijeri

Europsko promicanje

• Partnerstva od više dionika • Kampanja za podizanje svijesti • Uzori i priča o uspjehu

Prvi strateški prioritet – praćenje, utvrđivanje referentnih vrijednosti i prognoza

1.1. Definicije, segmentacija i klasifikacija vještina

rukovođenja s pomoću visoke tehnologije u području

gospodarstva

Razvoji i trendovi u području tehnologije, industrije i poslovanja

nameću znatne promjene u vještinama radne snage te sve više

zanimanja zahtijevaju nove vještine.

Industrijama i poduzećima u Europi i diljem svijeta sve su

potrebniji stručnjaci i voditelji poslovanja s visokom razinom

vještina , osobe sposobne za uvođenje digitalnih inovacija i

transformacije industrije te za premošćivanje „doline smrti” u

novoosnovanim poduzećima koja se bave digitalnim i ključnim

razvojnim tehnologijama.

Nastanak potpuno novih zanimanja pratit će znatne promjene u

postojećoj potražnji za vještinama, dok za neka zanimanja

postoji rizik od automatizacije. Trenutačne definicije i klasifikacije

zanimanja znatno će se promijeniti.

«19»

Preporučeno djelovanje 1.1. Sveobuhvatna suradnja sa

skupinama dionika radi detaljnijeg utvrđivanja definicija,

segmentacije i klasifikacije vještina rukovođenja s pomoću

visokih tehnologija

Sveobuhvatna suradnja sa skupinama dionika radi detaljnijeg

utvrđivanja definicija i mjerila za vještine rukovođenja s pomoću

visokih tehnologija kako bi se uključile vještine u području

digitalnih tehnologija i ključnih razvojnih tehnologija.

Usavršavanje i redefiniranje radne snage i zanimanja u području

informacijskih tehnologija zbog razvoja i trendova u sektorima

tehnologije, industrije i poslovanja. Isto vrijedi i za vještine

radnika i voditelja u domeni ključnih razvojnih tehnologija gdje

nastaju nova radna mjesta.

Razrada okvira za klasifikaciju i osposobljenost kao što su ISCO,

ESCO i e-CF te razvoj profesionalnih profila u EU-u u okviru

odgovarajuće radionice CEN-a o vještinama IKT-a.

1.2. Ljestvica pokazatelja i indeks te novi načini

mjerenja i kvantificiranja

Kako bi se prevladao manjak postojećih službenih statističkih

podataka o potražnji za vještinama rukovođenja s pomoću

visokih tehnologija, nova inicijativa Europske komisije razvija

pristupe u stvarnom vremenu koji se temelje na podatcima o

slobodnim radnim mjestima i analitici velikih podataka.

Sa sličnim je izazovom suočena i kvantifikacija radne snage u

području „rukovođenja s pomoću visokih tehnologija” te

mjerenje ponude i potražnje, prije svega zato što radna snaga s

vještinama rukovođenja s pomoću visokih tehnologija nije

kategorija zanimanja, a skup vještina iz različitih područja koji je

čini nije obuhvaćen statističkim podatcima. Potrebne su nove

metodologije i načini mjerenja.

Zahvaljujući povoljnim političkim i poslovnim okolnostima te digitalnom ekosustavu visokih tehnologija koji neprestano napreduje na europskoj razini i razini država članica, po-većanju ulaganja u inovacije i osposobljavanju radne snage za rukovođenje inovacijama, u-ključujući relevantne digitalne vještine, Europa pokazuje znatan potencijal da postane vodeća snaga u globalnom gospodarstvu i da proizvodi robu i usluge veće vrijednosti za uspješnu globalnu trgovinu.

Werner B. KorteDirektor društva Empirica GmbH


«20»

Preporučeno djelovanje 1.2. Redovno ažuriranje ljestvice

pokazatelja i indeksa rukovođenja s pomoću visokih tehnologija

Trebalo bi ih proširiti da ne uključuju samo digitalne već i ključne

razvojne tehnologije, a posebno domene u kojima je Europa

najsnažnija, kao što su fotonika, nanoelektronika i robotika.

Razvoj povezanih ljestvica pokazatelja i indeksa za cijelu Europe

i šire, uključujući relevantne dionike i redovito izvješćivanje o

rezultatima. Te bi se aktivnosti trebale nastaviti na one koje su

već u tijeku u tom području te ih proširiti, uključujući aktivnosti

Europske komisije povezane s Indeksom digitalnoga gospodar-

stva i društva (DESI).

Preporučeno djelovanje 1.3. Razvoj čvrstih metodologija za

mjerenje i kvantifikaciju ponude i potražnje za radnom

snagom te predviđanje vještina rukovođenja s pomoću visokih

tehnologija

Razvoj čvrstih i pouzdanih metodologija, pokazatelja, algoritama i

obuhvaćanje punog spektra vještina rukovođenja s pomoću visokih

tehnologija te prognoziranje brojki o radnoj snazi, (prekomjernoj)

potražnji te ponudi, uključujući i na temelju podataka o slobodnim

radnim mjestima. Pružanje pouzdanih procjena i podataka, prema

kategorijama i skupinama radnika, uz raščlambu po razinama i

skupovima vještina, omogućujući detaljnu analizu i utvrđivanje

strukturnih promjena radne snage. >>

EuroCIO preoblikovao je neke od svojih tečajeva kako bi bolje odgovarali zahtjevima industrije. Danas su svi tečajevi skraćeni, ponekad s devet modula na tri, a tečaj obično traje samo jedan semestar kako bi se uklopio u programe promje-ne u poduzećima.

Jean-Marc GuiolLjudski resursi i EuroCIO – European CIO Association

Preporučujemo da se prednost pruži „skupovima sposobnosti”

umjesto „zanimanjima” te da se razviju pristupi „nizovima/

skupovima sposobnosti i vještina” okrenuti ka budućnosti.

Povezivanje nalaza s odjelima za ljudske resurse u poduzećima i

njihova upotreba u obrazovanju i osposobljavanju na višim,

izvršnim i razinama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Predstavljanje rezultata raščlanjenih prema spolu kad je to

moguće. Nastojanje uspostave suradnje s internetskim tržištem

podataka o slobodnim radnim mjestima.

1.3. Uzajamno učenje iz najboljih svjetskih praksi

Utvrđivanjem najboljih praksi promiče se učenje iz iskustva te se

nude pristupi koji mogu biti korisni za razvoj i procjenu te

usavršavanje strategija i programa.

Preporučeno djelovanje 1.4. Razvoj internetske platforme

najboljih praksi za uzajamno učenje

Razvoj i redovno ažuriranje internetske platforme za uzajamno

učenje najboljih praksi o vještinama rukovođenja s pomoću

visokih tehnologija i razvoju talenata. Trebalo bi je povezati s

jamstvima poput, primjerice, onih koje su dionici dali za Koaliciju

za digitalne vještine i radna mjesta pokrenutu u prosincu 2016.

Osiguranje njezina širenja diljem europskih industrija, socijalnih

partnera, organizacija za obrazovanje i osposobljavanje te

relevantnih donositelja politika u državama članicama EU-a.

Trebala bi biti usmjerena i na relevantna udruženja koja će je

promovirati svojim članovima, a i šire, kao i donositeljima odluka

u poduzećima i organizacijama.

Uključiti europske institucije i njihove kanale za komunikaciju te

formate za objavu, uključujući „Panoramu vještina” CEDEFOP-a i

„Statistiku u fokusu” Eurostata.

14. http://eskills-lead.eu; e-leadership vještine za MSP-ove: europske smjernice i oznake kvalitete za nove nastavne programe koji potiču vještine e-leadershipa: http://eskills-guide.eu

Vještine rukovođenja s pomoću visokih tehnologija u Europi »

1.4. Europsko jedinstveno mjesto za praćenje i utvrđivanje

referentnih vrijednosti za talente za rad s visokim tehnologijama

Već su dostupni podatci o digitalnoj pismenosti, e-vještinama,

e-leadershipu i vještinama ključnih omogućavajućih tehnologija

iz prethodnih aktivnosti provedenih tijekom prošlog desetljeća;

obuhvaćaju podatke o europskoj i nacionalnoj ponudi i potražnji

te prognoze. Potrebno je dodati podatke o vještinama

rukovođenja s pomoću visokih tehnologija o kojima smo naveli

neke od osnovnih kvantifikacija i procjena te ih sve treba učiniti

dostupnima javnosti.

Jedinstveno mjesto za te informacije moglo bi omogućiti dulju

analizu i praćenje te utvrđivanje referentnih vrijednosti čime bi se

dionicima i donositeljima politika omogućilo da svoje odluke

temelje na čvrstim osnovama.

«21»

KNVI, Kraljevsko nizozemsko udruženje struč-njaka za informacijsku tehnologiju, podržava inicijative Europske komisije s naglaskom na e-leadershipu koje pokazuju koliko je razu-mijevanje IT-a važno za sve razine i ključan element za održivi gospodarski rast u Europi.

Klaas BrongersSavjetodavni odbor, KNVI (nacionalno udruženje stručnjaka za informacijsku tehnologiju u Nizozemskoj)

15. Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/digital-skills-jobs- coalition

Preporučeno djelovanje 1.5. Uvođenje mehanizma za praćenje

talenata za rad s visokim tehnologijama

Redovno ažuriranje predstavljanja podataka o razvoju radne

snage za rad s visokim tehnologijama te o ponudi i potražnji u

pogledu digitalnih vještina i vještina ključnih razvojnih tehnologi-

ja, kao i posebnih vještina rukovođenja te redovno prognoziranje

u pogledu EU-a i pojedinačnih država članica. Uspostaviti

mehanizam za praćenje kao jedinstveno mjesto za takve podatke

i upravljati njime, kako bi se podržalo donošenje politika koje se

temelji na dokazima. Preporučuje se upotreba iskušanih i

provjerenih pristupa u razvoju tog mehanizma i redovnom

ažuriranju podataka, kao što su oni uključeni u stalno ažuriranje

Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI).

Drugi strateški prioritet – industrija, obrazovanje i osposobljavanje

2.1. Sveučilišta za cjeloživotno učenje,

nova partnerstva i sudionici

Uzmu li se u obzir trenutačni ritam inovacija i kratki životni ciklus

trendova, brzina je važna. Obrazovanje mora brzo odgovarati na

potrebe tržišta, a programi obrazovanja i osposobljavanja moraju

biti prilagođeni posebnim ciljanim skupinama te ne smiju

predugo trajati. Na primjer, udruženje EuroCIO skratilo je svoje

programe obrazovanja izvršnog osoblja u skladu sa zahtjevima

voditeljâ.

Sveučilišta i poslovne škole moraju isto tako prilagoditi svoje

nastavne programe ili će im tržište preoteti privatni sektor. Kao

primjer treba navesti poslovne škole poput škole ISDI u Madridu

ili tečajeve koje nudi Novo bugarsko sveučilište. Industrijski

certifikati za trgovce informacijskim tehnologijama mogli bi se

dodatno razviti u osposobljavanje za vođenje inovacija i progra-

me certifikacije.


Raznolikost bi trebala biti uključena u sve aktivnosti u okviru

„Industrije, obrazovanja i osposobljavanja”. Pitanje „rukovođenja

s pomoću visokih tehnologija” primjenjivo je i na uloge žena u

industriji jer naglasak nije samo na tehnologiji, koja često odbija

žene.

Ljudski resursi i službe za pomoć u karijeri moraju se prilagoditi

globalnoj prirodi tržišta rada i potražnji za horizontalnim

vještinama. Novi sudionici u obrazovanju poput škole „Ecole 42”

u Francuskoj počinju uvoditi vrijednosti u postojeće sustave.

Proširivanjem kataloga za digitalno osposobljavanje netradicio-

nalnim nastavnim programima može se zadovoljiti neispunjena

potražnja, a usko usmjerenim i kraćim programima, posebno u

okviru neizravnog osposobljavanja, omogućiti zanimljive modele

za sveučilišta i poslovne škole.

«22»

Ritam novih znanja o digitalnim vještinama i e-leadershipu zahtijeva od obrazovnih sustava da održavaju sadržaj tečajeva ažuriranim i relevantnim te da rezultate istraživanja povezuju s potrebama industrije. Suradničke metode razvoja tečajeva trebale bi uključivati i istraživače i suradnike iz industrije, a tečajevi bi se trebali temeljiti na internetu i biti prilagodljivi kako bi se omogućilo pohađanje tečajeva u kombinaciji s poslom.

Olle VogelKoordinator programa, KK Stiftelsen (Fondacija za znanje), Švedska

Preporučeno djelovanje 2.1. Sveučilišta i poslovne škole

postat će ustanove za cjeloživotno obrazovanje i uspostavit će

se nova (industrijska) partnerstva te pojaviti novi sudionici

Tehnička sveučilišta i poslovne škole trebali bi biti aktivniji u

razvoju talenta povezanog s industrijom, boljem usklađivanju

nastavnih planova i programa s novim zahtjevima za vještinama

te postati pružatelji usluge osposobljavanja stručnjaka i osoblja

na visokim razinama u sektoru industrije.

Kad je riječ o MSP-ovima, unaprjeđenje nastavnog programa

trebalo bi se temeljiti na prilagodljivoj metodologiji inkremental-

nih inovacija. Tradicionalni model vodopada za karijere nije u

skladu s brzim promjenama zahtjeva u pogledu vještina u

suvremenom poslovnom svijetu.

Pionirska sveučilišta i poslovne škole počele su nuditi spoj

praktičnih, tehničkih tečajeva i onih povezanih sa strategijama

koji odgovaraju potrebama MSP-ova. Usmjereni tečajevi

rukovođenja s pomoću visokih tehnologija koji se primjenjuju u

određenim trenucima (poput „tableta” ili „zalogaja”) mogu

pomoći pri stvaranju budućih rukovoditelja koji rade s visokim

tehnologijama te izgradnji nacionalnih industrija programske

podrške u državama članicama.

Preporučeno djelovanje 2.2. Smjernice za brzu prilagodbu i

razvoj programa osposobljavanja

Europski odbor za normizaciju (CEN) trebao bi pružiti potporu

razvoju standardiziranih alata i smjernica za brzi razvoj i

prilagodbu programa za vještine rukovođenja s pomoću visoke

tehnologije koji se temelje na iskustvima kao što su pristup

„profila nastavnog programa” koji se primjenjuje u razvoju

nastavnog programa za vještine e-leadershipa, uključujući brzu

lightweight certifikaciju ili bedževe radi povećanja prihvaćenosti

među pružateljima usluga osposobljavanja i klijentima u

industriji. Pokretanje nove inicijative Europske komisije usmjere-

ne na smjernice za razvoj nastavnog programa u pogledu vještina

KET-a planira se krajem 2017.


«23»

2.2. Europska softverska sveučilišta za obrazovanje,

osposobljavanje i istraživanja u području inovacija

temeljenih na softveru

Za digitalnu transformaciju potrebni su rukovoditelji temeljito

osposobljeni za rad sa softverom, kao i novi modeli i pametni

ekosustavi za industrijsku specijalizaciju. Marc Andreessen je u

svojem poznatom članku iz 2011. naslovljenom „Why Software

Is Eating the World” (Zašto softver jede svijet) upozorio na to da

„svako poduzeće mora postati softversko poduzeće”.

Dok su poduzeća koja se bave softverskim platformama

prototipovi poslovnog okruženja iz (digitalne) budućnosti,

tradicionalne sveučilišne strukture ne nude dovoljno prostora za

uvođenje novih pristupa koji su potrebni za obrazovanje,

osposobljavanje i istraživanje usmjereno na softver. Softver mora

postati važan prioritet u Europi.

Inovacije temeljene na softveru trebale bi se snažnije promicati,

zajedno s poduzetničkim pristupom stvaranju i razvoju poslova-

nja, kako bi donositelji odluka mogli prepoznati sve veću

temeljnu ulogu softvera i drugih novih tehnologija za inovacije i

poslovni uspjeh. Trenutačno jednostavno nema dovoljno

stručnjaka s potrebnim vještinama rukovođenja i povezanim

višedisciplinskim obrazovanjem.

Brzina je ključan aspekt za provedbu, ali on ne može proizići iz

starih načela razvoja softvera te je njih potrebno zamijeniti

novim i bržim razvojem prototipova i izgradnjom poslovanja na

temelju prototipova s paralelnim i postupnim daljnjim razvojem

softvera. Nekoliko je stručnjaka istaknulo kako softver treba

gledati kao novu „sirovinu” za stvaranje industrija i poslovanja te

kako moramo navesti cijelu Europu da to shvati. Sveučilišta i

poslovne škole moraju izmijeniti svoje pristupe podučavanju i

osposobljavanju te moraju biti puno otvorenija interaktivnom

učenju s potrošačima i dobavljačima. Kako bi se pravilno

odgovorilo na to pitanje i „upotrebu” softvera zamijenilo

„stvaranjem” softvera, u Europi postoji velika potražnja za

boljom povezanošću i suradnjom među istraživanjem, dizajnom i

proizvodnjom te za strateškim „planom za softver” u Europi.

Preporučeno djelovanje 2.3. Europska softverska

sveučilišta i programi za obrazovanje, osposobljavanje i

istraživanje inovacija temeljenih na softveru

Predviđanje uspostavljanja „softverskog sveučilišta” u svim

europskim zemljama, u skladu s nedavnim primjerom sveučilišta

IT University (ITU) iz Kopenhagena.

Poticanje razvoja i provedbe suradnje između industrije i

sveučilišta kao što je PROMPT (stručni magisterij iz razvoja

softvera) u Švedskoj, usmjeren na povećanje ponude osposoblje-

nosti u radu sa softverom i inovativnosti u industriji putem

prilagođene ponude obrazovanja i osposobljavanja koja se

provodi u suradnji s poduzećima kojima su potrebne te vještine.

Za gospodarstvo EU-a važni su i softver i hardver, a njihova je

kombinacija ključna za razvoj aplikacija. Vlade bi trebale

dodjeljivati poticaje ustanovama koje privlače velik broj visoko-

kvalificiranih studenata u višedisciplinske programe koji su

razvijeni u suradnji s industrijom i povezuju softverske i

inženjerske vještine te sposobnosti poslovnog i digitalnog

rukovođenja. Dobar je primjer program Švedske fondacije za

znanje pod nazivom „Expertise for Innovation” (kroz koji

PROMPT prima određeni dio sredstava).

Napredni proizvođači moraju ići ukorak s digita-lizacijom koja je evolucijska, a ne revolucionar-na. Jedan je od elemenata u toj transformaciji ulaganje u mješoviti set vještina koji povezuje analitiku informatičkih podataka i proizvodne tehnologije.

Emir DemircanVoditelj odnosa s javnošću EU-a u društvu CECIMO


Preporučeno djelovanje 2.4. Unaprjeđenje različitih vrsta

mobilnosti unutar naprednih tehnologija i izvan njih

Potrebe (budućih) rukovoditelja koji rade s visokim tehnologija-

ma za većom izloženošću radnom iskustvu u okviru kojeg

istovremeno stječu tehničke, poslovne i strateške vještine mogu

se zadovoljiti programima mobilnosti.

Tehnička sveučilišta i druge ustanove za strukovno i više

obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje i osposobljavanje

izvršnog osoblja trebale bi razviti i provesti programe mobilnosti:

>> između digitalnih i ključnih razvojnih tehnologija

(„pametni” sastav timova)

>> uzduž lanca vrijednosti KET-ova / napredne proizvodnje

(objedinjavanje istraživanja i proizvodnje u jednoj ustanovi

Ili praćenje inovacije od strane voditelja inovacije na svim

razinama tehnološke spremnosti) (AMT)

>> između KET-ova/AMT-ova i područja aplikacija (partnerstvo s

poduzećima iz domene aplikacija, ili bliska suradnja s

krajnjim korisnicima) i

>> između akademskog svijeta i industrije (stvaranje otvorenih

ekosustava u kojima industrija i akademska zajednica

surađuju na projektima).

2.3. Izgradnja ekosustava

Najvišoj razini inovacija potrebni su ekosustavi koji potiču

interakciju između ključnih dionika aktivnih u različitim fazama

lanca vrijednosti (industrija, istraživanje, obrazovanje i osposob-

ljavanje) i iz tehničkih i netehničkih pozadina. Kako bi se

ekosustavi mogli replicirati i pokriti cijelu Europu, moraju biti lako

razumljivi i jednostavni za provedbu.

Preporučeno djelovanje 2.5. Izgradnja ekosustava

Iskorištavanje digitalnih inovacijskih centara i stručnih centara

koji su aktivni u naprednim tehnologijama, radi izgradnje

ekosustava koji stvaraju ekosustave u obliku inovacijskih centara

i žarišnih točaka u europskim zemljama, potičući lokalne snage

poput telekomunikacija u nordijskim zemljama, financija u

Ujedinjenoj Kraljevini, obrazovanja u Finskoj ili automobilske

industrije u Njemačkoj. To bi trebalo biti otvoreno novim

dionicima i drugim regijama.

2.4. Akreditacija radne snage

Akreditacija radne snage povezana je s postupkom dodjele

pojedincima prepoznatih pokazatelja koji se mogu provjeriti i

dokazuju kvalifikaciju, posebno za procjenu spremnosti za

određeno radno mjesto. Akreditacijom se mjere znanje, vještine i

sposobnosti vezani uz radni učinak.

«24»

U sljedećih će deset godina građevinska industrija doživjeti zelenu revoluciju te će se od arhitekata zahtijevati da postanu inovatori koji mogu voditi integrirane postupke dizajniranja.

Barbara WideraArhitekt, Prirodoslovno i tehničko sveučilište u Varšavi

Za digitalnu transformaciju potrebni su rukovo-ditelji koji imaju napredna znanja o tehničkim pitanjima, kako u softveru tako i u poslovnim modelima i digitalnim ekosustavima.

Prof. Dr. Dr. h.c. Manfred BroyZentrum Digitalisierung (Centar za digitalizaci-ju), Bayern (Njemačka)


Različite inicijative za akreditaciju radne snage usmjerene na

potencijalne zaposlenike i poslodavce pomažu u njihovu boljem

povezivanju i unapređuju razinu jasnoće i razumijevanja, kao i

standarde kvalitete.

U njih su uključeni digitalni bedževi, koji su sve važniji kao

provjereni pokazatelji postignuća, vještine, kvalitete ili interesa

stečenih u brojnim okruženjima za učenje.

Preporučeno djelovanje 2.6. Akreditacija radne snage

Ustanove za više obrazovanje i osposobljavanje te za obrazova-

nje i osposobljavanje izvršnog osoblja trebale bi razviti standarde

za alternativnu akreditaciju radne snage i formate za bedževe u

pogledu kvalitete za ad-hoc i kratkotrajne tečajeve. Potrebno je

bolje uravnoteženje i razumijevanje paralelnog postojanja

službene certifikacije i drugih oblika akreditacije radne snage kao

što su digitalni bedževi i mikroakreditacije. Potencijalnim

zaposlenicima i poslodavcima pomoći će stvaranje radnih

modela, transparentnost, dosljedni standardi i vidljivost.

2.5. Ugradnja tehničke višedisciplinarnosti u nastavni program

Osobe koje steknu diplomu u okviru trenutačnog obrazovnog

sustava tijekom studija su uglavnom bile usredotočene na jednu

disciplinu (mehaniku, elektriku ili sustavni inženjering), a

industriji su često potrebne osobe koje su istovremeno osposob-

ljene u više disciplina i mogu raditi na mjestima gdje se one

susreću, kao što je mehatronika. Ta višedisciplinarnost trebala bi

postati središte nastavnog programa za radnike sa srednjom i

visokom razinom vještina.

Preporučeno djelovanje 2.7. Ugradnja tehničke

višedisciplinarnosti u nastavni program


nje i osposobljavanje izvršnog osoblja trebale bi unaprijediti

višedisciplinarnost, osposobljavati studente u više disciplina

istovremeno kako bi oni mogli raditi na mjestima gdje se te

discipline susreću, kao što je mehatronika.

2.6. Ugradnja netehničkih tečajeva u tehnički nastavni

program

Kombinacija tehničkih i netehničkih vještina koje potiču

kapacitet promjene osoba koje se bave digitalnim i ključnim

razvojnim tehnologijama i koje pokazuju prilagodljivost i

sposobnost rješavanja složenih problema. Za uspješan rad

potrebne su sposobnosti izvan tehničkog područja, koje

obuhvaćaju brojna netehnička i poprečna područja, uključujući

kvalitetu, rizik i sigurnost, upravljanje i poduzetništvo, komunika-

ciju, sposobnosti povezane s inovacijama te vještine emocional-

ne inteligencije.

Obrazovne ustanove trebale bi nuditi posebne module

posvećene upoznavanju studenata tehničkih smjerova s

netehničkim pitanjima. Jedan od obećavajućih pristupa podrazu-

mijeva povezivanje tehničkih i netehničkih studenata u

zajedničke projektne timove u kojima bi im bila potrebna

stručnost u više disciplina. Osim uloge poslovnih škola u ponudi

netehničkih tečajeva, jedna bi mogućnost mogla biti uključivanje

savjetodavnih agencija ili MSP-ova koji će ponuditi netehničke

tečajeve tehničkim studentima. Nadalje, tehnička sveučilišta i

sama bi mogla nuditi i tehničke i netehničke kolegije. Isto tako,

poslovne škole mogle bi ponuditi (neobvezne) tehničke kolegije

koji bi netehničkim studentima pomogli razumjeti mogućnosti

koje nudi tehnologija i poslovne prilike koje uz nju dolaze.

«25»

Nastavni programi za rukovođenje s pomoću visokih tehnologija mogu povezati industriju i obrazovanje na izvršnoj i strateškoj razini te tako iskoristiti digitalno gospodarstvo. EU bi trebao organizirati skupinu idejnih predvodnika u području rukovođenja s pomoću visokih teh-nologija kako bi se zemljama u EU-u pomoglo da postignu cilj jedinstvenog tržišta.

Carm CachiaCEO / izvršni koordinator eSkills Malta Foundation


«26»

Preporučeno djelovanje 2.8. Ugradnja netehničkih kolegija u

tehničke nastavne programe


nje i osposobljavanje izvršnog osoblja trebale bi osigurati da se u

nastavne programe tehničkih studija ugrade netehnički kolegiji u

pogledu kvalitete, rizika i sigurnosti, upravljanja i poduzetništva,

komunikacije, sposobnosti povezanih s inovacijama i vještina

emocionalne inteligencije. Trebalo bi promicati i poticati

inicijative koje su funkcionalne u oba aspekta.

2.7. Unaprjeđenje vještina nastavnika/profesora

Kako bi se osiguralo da obrazovanje ne zaostaje za razvojem

industrije, vještine nastavnika moraju se neprestano usavršavati.

Uzajamnom razmjenom između industrije i obrazovnih ustanova

može se osigurati uvid u najnovije razvoje.

Preporučeno djelovanje 2.9. Unaprjeđenje vještina

nastavnika/profesora


nje i osposobljavanje izvršnog osoblja trebale bi osigurati dobru

usklađenost obrazovnih programa s potrebama industrije tako

da osoblje obrazovnih ustanova posjećuje poduzeća i dobije uvid

u najnovije razvoje, istovremeno pozivajući izvršno osoblje i

vodeće stručnjake iz poduzeća da redovito vode nastavu te tako

povećaju (praktičnu) važnost obrazovanja.

2.8. Obrnuto mentorstvo

U postupku digitalizacije znanje se često nalazi na donjim

slojevima hijerarhije organizacija. Obrnutim mentorstvom, tj.

povezivanjem starijih radnika s mlađima kako bi obrazovali jedni

druge, mogu se promicati novi načini razmišljanja, posebno kad

je riječ o poslovanjima koja se uvelike oslanjaju na tehnologiju.

Preporučeno djelovanje 2.8. Izgradnja programa i instrumena-

ta za obrnuto mentorstvo

Poduzeća bi svojem izvršnom osoblju trebala osigurati da ih

mlađi zaposlenici mentoriraju u području tehnologije, društvenih

medija i trenutačnih trendova te bi trebala poticati uzajamno

učenje.

Treći strateški prioritet – Digitalne usluge temeljene na platformama za podršku u karijeri i zapošljavanju

3.1. Digitalne usluge temeljene na platformama za podršku

dijagnostici i samoprocjeni

Planiranje karijere i postupci poslodavaca u pogledu

zapošljavanja i procjene mogu se okoristiti digitalnim uslugama

koje podržavaju dijagnostiku i samoprocjenu vještina i sposob-

nosti pojedinaca. Međutim, te su usluge trenutačno nepovezane i

relativno nepoznate onima kojima su najpotrebnije.

Gospodarstvu koje uključuje visoke tehnologije potrebna je nova generacija rukovoditelja koji mogu prepoznati, stvoriti nova tržišta i služiti im. Preoblikovani nastavni programi moraju potaknuti potrebnu višedisciplinarnost i podu-zetničku prilagodljivost.

Dr. Kristina DervojedaViši voditelj inovacija i razvoja, PwC


Preporučeno djelovanje 3.1. Ekosustav digitalnih usluga

temeljen na platformi i namijenjen podršci dijagnostike

i samoprocjene

Potpora razvoju kvalitetnog internetskog repozitorija usluga koji

podržava dijagnostiku i samoprocjenu u zapošljavanju kao i

postupke procjene i napredovanja u karijeri. Njima bi trebalo

uzeti u obzir potencijal za napredak pojedinca i njegove certifika-

te. Internetski ekosustav alata koji se neprestano unaprjeđuje

zahvaljujući povratim informacijama korisnika na jedinstvenom

mjestu mogao bi pomoći uskladiti nacionalne sustave s inicijati-

vama na razini Europe.

Uključene platforme i alati trebali bi se koristiti europskim

standardima kao što je ESCO16 i europskim okvirom e-kompe-

tencija (e-CF) i na njima bi trebalo istaknuti slogan „e-CF inside”

ili „powered by e-CF” kao oblik brendiranja. Platforme bi trebale

biti otvorene i uključivati zajednički rad, poput Wikipedije, čime

bi se omogućio daljnji razvoj i održavanje u okviru zajednice

kojom bi upravljala jedna krovna organizacija.

«27»

Vijeće europskih društava profesionalnih informatičara (CEPIS) svojom inicijativom „IT Professionalism Europe” (ITPE) nastoji poticati IT stručnost u Europi kako bi se osiguralo da Europa ostvaruje koristi od digitalne revolucije. Stalni razvoj europskog okvira e-kompetencija, uključujući zahtjeve za vještinama e-leadershi-pa, ključan je za premošćivanje jaza u području digitalnih vještina i rješavanje nedostataka koji danas postoje u Europi, kao i za stvaranje radne snage s vještinama i sposobnostima koje će poslodavci tražiti u budućnosti.

Fiona FanningGlavna tajnica, CEPIS – Vijeće europskih društava profesionalnih informatičara

Četvrti strateški prioritet – Bolja koordinacija i financiranje

4.1. Bolje informiranje o dostupnom financiranju

i njegovoj strateškoj upotrebi

Stručnjaci smatraju da donositelji politika na svim razinama u

Europi (europskoj i nacionalnoj) još nisu utvrdili uvjete politike i

okvir financiranja u području vještina i talenata koji su potrebni za

postizanje povećanja inovacija i konkurentnosti europske

industrije i poslovanja.

Preporučeno djelovanje 4.1. Uspostavljanje okvirnih

uvjeta i razvoj novih programa financiranja koji podupiru

digitalni rascjep i modernizaciju industrije

Donositelji politika moraju bolje razumijevati gospodarstvo i

društvo koji uključuju visoke tehnologije, tako da će Europa moći

poticati inovacije. Budući da inovaciju i rascjep često donose

kreativni autsajderi koji nisu poznati po organizacijskoj i

financijskoj stabilnosti, manji financijski iznosi trebali bi biti

dostupni kako bi se toj zajednici omogućilo da proizvodi modele

koncepata i poslovne modele kojima bi se podržala primjena za

rizični kapital ili drugo financiranje za daljnji razvoj.

Europski socijalni fond (ESF) nudi mogućnosti financiranja u

brojnim područjima vezanima uz vještine te osobe odgovorne za

dodjelu financiranja (putem operativnih programa u državama

članicama) moraju razumjeti povezana pitanja i buduće zahtjeve

ako ih žele uključiti u svoje planove.

Program Erasmus+ za podršku djelovanjima u području obrazo-

vanja, osposobljavanja, mladih i sporta za razdoblje od 2014. do

2020. omogućuje financiranje udruženja znanja i sektorskih

vještina, a novi „Plan za sektorsku suradnju u području vještina”

pokrenut će se u šest sektora tijekom 2017. Kako bi dodjele

mogle utjecati na nedostatke vještina rada s visokim tehnologija-

ma u Europi, potrebno je znatno povećati i proširiti područje

aktivnosti na druge sektore.


16. ESCO – Europske vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja: https://ec.europa.eu/esco/portal/home? resetLanguage=true&newLanguage=en; e-CF: http://www.ecompetences.eu/

«28»

4.2. Javna nabava inovacija koju potiču vlade

Kad je riječ o novoosnovanim poduzećima i fazama razvoja

poslovanja, dionici danas mogu očekivati podršku uglavnom u

okviru inkubatora i akceleratora, unatoč važnosti njihovih uloga u

izgradnji inovacija. Dio financiranja mogu primiti iz određenih

programa istraživanja i inovacija Europske komisije putem

instrumenta za MSP-ove i pilota brzog programa za inovacije

(engl. Fast Track to Innovation, FTI), mjerom odozdo prema gore

u okviru programa Obzor 2020. za promicanje inovacijskih

aktivnosti bliskih tržištu. Za te je programe pristiglo previše

prijava. Osiguravanje financijskih sredstava za „fazu dokazivanja

poslovnog modela” i „fazu rasta” novih poduzeća još uvijek je

problem u europskim zemljama.

U usporedbi s SAD-om, u Europi je još slabije razvijena i javna

nabava koju potiče država u pogledu inovacije koje mogu aktivno

oblikovati i stvoriti tržišta i time omogućiti državi da aktivno

sudjeluje u poticanju dugoročnog gospodarskog rasta potaknu-

tog inovacijama. U svojoj knjizi, „The entrepreneurial state.

Debunking public vs. private sector myths”, objavljenoj 2015.,

Marina Mazzucato otkriva da je sve tehnologije koje iPhone čine

toliko „pametnim” financirala država putem takvih programa:

internet, GPS, dodirni zaslon i Siri koja se aktivira glasovnom

naredbom.

Preporučeno djelovanje 4.2. Javna nabava inovacija

koju potiče država

Europska komisija aktivno sudjeluje u pokretanju postupka javne

nabave, ali sad bi se države članice EU-a trebale aktivirati i

povećati broj aktivnosti za javnu nabavu inovacija koju potiče

država, a koje mogu aktivno oblikovati i stvoriti tržišta te time

omogućiti državi da aktivno sudjeluje u poticanju dugoročnog

gospodarskog rasta potaknutog inovacijama, a istovremeno

podržati inovativna novoosnovana poduzeća i MSP-ove.

Mogle bi selektivno podržavati investicijska poduzeća aktivna u

fazi osnivačkog kapitala radi stvaranja održivog gospodarskog

modela te financirati kupnju novih prototipova putem javnih

natječaja, kao što je američki model DARPA, otvoren za sve

podnositelje zahtjeva. U okviru tog modela, Ministarstvo obrane,

NASA i druga javna tijela obvezni su potrošiti određeni postotak

svojeg vanjskog proračuna na inovativna novoosnovana

poduzeća i MSP-ove.

4.3. Davanje poticaja pojedincima

Pojedinci su sami odgovorni za vlastiti razvoj vještina tijekom

cijelog svojeg radnog vijeka pa bi se u financiranje mogla uključiti

potpora namijenjena pojedincima kako bi nastavili svoje

obrazovanje i dodatno se osposobili, primjerice putem sustava

vaučera ili poreznim olakšicama za pojedince i poslodavce.

Preporučeno djelovanje 4.3. Promicanje sustava vaučera

i poreznih olakšica za pojedince i poduzeća kao podrška

cjeloživotnom učenju

Financijske i fiskalne poticaje za vještine rukovođenja s pomoću

visokih tehnologija u Europi trebalo bi evaluirati i preusmjeriti

kako bi se uzeli u obzir novi inovativni i isprobani pristupi za

financiranje pojedinaca radi stjecanja takvih vještina putem

cjeloživotnog učenja. Najčešći su primjeri vaučeri za osposoblja-

vanje ili osobni obrazovni računi (engl. Individual Learning Accounts, ILA). Te vrste potpora za osposobljavanje mogu se

ponuditi radi smanjenja cjelokupnog troška osposobljavanja, a

pružaju se pojedincima i MSP-ovima.


4.4. Prepoznatljivost europske razine kvalitete diljem svijeta

u području obrazovanja i osposobljavanja za high-level

rukovođenje

Ne samo da Europi općenito nedostaje stručnjaka za rad s

visokim tehnologijama, već joj nedostaje i inovatora s

tehnološkim znanjima koji su izvrsni u upravljanju i rukovođenju.

Zajedničke programe sveučilišta i industrije za osposobljavanje

poput programa Software Campus u Njemačkoj trebalo bi

proširiti i provesti diljem Europe. Stručnjaci i donositelji politika

na IT sastanku održanom u Njemačkoj u studenome 2016.

pozvali su na hrabrije i veće zajedničke aktivnosti koje uključuju

industriju, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje te

donositelje politika.

Preporučeno djelovanje 4.4. Skok europske razine kvalitete u

zajedničkim programima obrazovanja i osposobljavanja u

području vještina rukovođenja inovacijama koje provode

industrija i sveučilišta

Europska komisija trebala bi pokrenuti i osigurati sufinanciranje

europskog zajedničkog programa osposobljavanja koji će

provoditi sveučilišta i industrija te će biti priznat diljem svijeta

kao program koji je stvorio veću skupinu vođa i inovatora u

području visokih tehnologija, usporediv s drugim ambicioznim

programima poput Airbusa ili CERN-a. Stvaranje i provedba

takve zajedničke inovacije industrije i sveučilišta trebali bi

nadograditi iskustva Europskog instituta za inovacije i tehnologi-

ju (EIT) koji je postavljen 2008. radi poticanja inovacija i

poduzetništva u cijeloj Europi kako bi se svladali neki od njezinih

najvećih izazova.

Peti strateški prioritet – Nacionalne strategije digitalnih i vještina rada s visokim tehnologijama

5.1. Dugoročnija predanost politici i konkretni akcijski planovi

Diljem Europe postoje velika odstupanja nacionalnih politika i

inicijativa povezanih s vještinama rada s visokim tehnologijama

za gospodarstvo koje uključuje visoke tehnologije. Na primjer,

indeks aktivnosti politike u pogledu e-vještina temeljen na

podatcima iz 2009. i 2013. pokazao je da je došlo do poboljšanja,

ali i da postoje velika odstupanja od zemlje do zemlje.

Vlade moraju preuzeti dugoročniju obvezu za razvoj i provedbu

vještina rada s visokim tehnologijama i vještina rukovođenja koje

su ključne za budućnost svih država članica.

«29»

Digitalno rukovođenje mogućnost je primjene novih metoda i instrumenata za transfor-maciju društva ususret načelima digitalne organizacije. Sustavno poticanje zajedničkih i pojedinačnih vještina važno je za znatan rast u Europi. Potrebno je što je prije moguće usposta-viti zajednički akcijski plan EU-a, država članica i velikih korporativnih dionika.

Dr. Dirk WerthIzvršni i znanstveni direktor, AWS – Institut za digitalne proizvode i procese

Europi su potrebne osobe koje mogu uspješno isplanirati i voditi digitalnu transformaciju naših poduzeća i javnih službi te iskoristiti mo-gućnosti koje nude ključne razvojne tehnologije. Moramo moći računati na velik broj raznolikih talenata u području digitalnih tehnologija kako bismo to ostvarili. Digitalne tehnologije mijenjaju način na koji Europljani žive i rade, a potrebno nam je više sposobnih rukovoditelja kako bismo osigurali uspjeh te transformacije.

John Higgins CBEGeneralni direktor, DIGITALEUROPE


5.2. Nacionalni savjetodavni odbori za

informirani razvoj politike

Ako nacionalne vlade i povezana nadležna tijela žele djelovati

učinkovito i potaknuti inovacije, konkurentnost i rast, potrebne

su im informacije i savjeti kako bi shvatili nove razvoje u

rukovođenju inovacijama i potražnju za vještinama u gospodar-

stvu koje uključuje visoke tehnologije. Savjetodavni odbori mogli

bi pružati tu uslugu, u skladu s presedanom vladinih savjetodav-

nih organizacija za gospodarska pitanja, socijalnu pomoć,

obrazovanje ili znanost.

Preporučeno djelovanje 5.2. Ulaganje u nacionalne savjeto-

davne odbore za informirani razvoj politike

EU bi trebao podržati uspostavljanje nacionalnih savjetodavnih

odbora za vještine rukovođenja inovacijama u svakoj državi članici

radi promicanja informiranog razvoja politika u vezi s novom

Koalicijom za digitalne vještine i radna mjesta. Vlade bi trebale

pozvati industriju i akademsku zajednicu koje mogu pridonijeti

svojom stručnošću u područjima u kojima se preklapaju gospodar-

stvo, društvo i nove tehnologije, kao što su kibernetička sigurnost

i digitalna forenzika, e-vlada, digitalne socijalne inovacije ili

kombinacija hardverskih i softverskih rješenja.

Šesti strateški prioritet – promicanje i podizanje svijesti o vještinama rukovođenja u gospodarstvu koje uključuje visoke tehnologije

6.1. Promicanje partnerstava i kampanja u Europi s više

dionika u pogledu vještina rukovođenja za gospodarstvo koje

uključuje visoke tehnologije

Podizanje svijesti ključno je ako relevantni dionici žele prepoznati

važnost koju za društvo ima poduzimanje mjera u pogledu važnih

tema kao što su „vještine rukovođenja za gospodarstvo koje

uključuje visoke tehnologije”. Ono se može provoditi u obliku

«30»

Preporučeno djelovanje 5.1. Dugoročnija predanost politici

i konkretniji akcijski planovi za razvoj vještina rukovođenja s

pomoću visokih tehnologija

EU bi trebao poticati dugoročnu predanost politici država članica

kako bi se mogli uspostaviti stručni centri u svim većim regijama,

radi poticanja pametne specijalizacije, nadogradnje postojećih

istraživanja te stručnih centara i inovacijskih centara te radi

osiguravanja dobro opremljenih infrastruktura za promicanje

osposobljavanja i karijere u području „rukovođenja s pomoću

visokih tehnologija”. Postojeće aktivnosti industrije trebale bi se

integrirati, a nacionalne vlade trebale bi, ako je to moguće,

odrediti jedno ministarstvo nadležno za koordiniranje svih

aktivnosti povezanih s

„vještinama rukovođenja inovacijama”. „Zajednički koncept”

strategije za digitalne vještine izložene na predstavljanju

Koalicije za digitalne vještine i radna mjesta u prosincu 2016. 17

mogao bi poslužiti kao nadahnuće i početna platforma za

suradnju.

Povezivost je ključna za razvoj budućih radnih mjesta. Budući informacijski stručnjaci trebali bi dinamično surađivati i dijeliti zadaće s pa-metnom tehnologijom za proizvodnju. U tom kontekstu obrazovanje u pogledu proizvodnje i stjecanje novih vještina imaju ključnu ulogu za pripremu ljudi na nove pristupe informiranju, razvoju vještina i sposobnosti te naprednom osposobljavanju.

Chris DecubberTehnički direktor, EFFRA (Europsko udruženje za istraživanje tvornica budućnosti)

17. https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/launching-digital-skills-and-jobs-coalition- boosting-europes-digital-skills


konferencija i radionica, natjecanja i dodjela nagrada, promicanja

najboljih praksi ili priča o uspjehu, biltena, internetskih portala,

video snimki, webinara, blogova ili komunikacije putem

društvenih medija.

Preporučeno djelovanje 6.1. Europske promidžbene kampanje

i podizanje svijesti

EU bi trebao podržati aktivnosti podizanja svijesti o vještinama

rukovođenja s pomoću visoke tehnologije diljem Europe na svim

razinama obrazovanja. Poruke koje je jednostavno razumjeti

trebale bi potaknuti kreatore javnog mnijenja i publiku. Uzori

(vidjeti preporuku u nastavku) bi mogli pridonijeti učinku putem

TED talkova, aktivnosti usputne promidžbe na većim europskim i

nacionalnim događanjima povezanima s visokom tehnologijom

te sudjelovanja u televizijskim emisijama itd.

6.2. Uzori i priče o uspjehu

Važnost rukovođenja s pomoću visokih tehnologija mora se uvelike

promicati, posebno za MSP-ove i tradicionalne sektore. Mnogi od

njih zaostaju kad je riječ o uvođenju novih digitalnih i ključnih

razvojnih tehnologija te nisu sposobni uspješno se prilagoditi i

transformirati. Na njih bi ponajviše utjecali tehnološki rascjepi.

Kako bi im se pomoglo, moglo bi biti korisno promicati konkretne

opise karijera i povećati publicitet o uzorima te tako pokazati koje

su prilike, posebno za žene, dostupne u novom gospodarstvu i

usmjeriti ih na privlačenje studenata i poduzetnika.

Preporučeno djelovanje 6.2. Uzori, primjeri iz poslovanja i

priče o uspjehu iz područja vještina rukovođenja s pomoću

visokih tehnologija

EU bi trebao razviti i promicati svijest o uzorima, primjere iz

poslovanja i priče o uspjehu rukovoditelja u području gospodarst-

va koje uključuje visoke tehnologije kao puteve koji vode do

uspjeha i prilika, posebno za žene. Moglo bi ih se učiniti dostupni-

ma obrazovnim institucijama putem interneta kako bi se učenike

poticalo od samog početka.

«31»

ECWT je predan provođenju koordiniranih djelovanja za jednakost spolova u području rukovođenja s pomoću visokih tehnologija kao ključnog elementa za digitalne transformacije i gospodarski rast u Europi.

Eva FabryDirektorica, Europski centar za žene i tehnologiju


Postignuti rezultati ne bi bili mogući bez velikodušnog sudjelo-

vanja stručnjaka i nacionalnih dionika iz svih država članica EU-a

u okviru ovog ugovora o pružanju usluga, koji su odgovarali na

internetske ankete i intervjue te prisustvovali događanjima.

Zahvalni smo na podršci i doprinosu članova Upravnog odbora:

Rogera de Keersmaeckera, IMEC, Laurenta Zibella, IndustriAll

European Trade Union i Andersa Flodströma, EIT ICT Labs Master

School.

Važno je spomenuti i nacionalne izvjestitelje u svim državama

članicama iz naše mreže za europsko istraživanje inovacija (engl.

European Innovation Research, ENIR; www.enir.org), stručnjake i

sudionike na europskoj konferenciji o „Vještinama rukovođenja s

pomoću visokih tehnologija u Europi” koja je održana u Bruxelle-

su 26. siječnja 2017. te govornike, stručnjake i sudionike koji su

pridonijeli nizu radionica.

«32»

Zahvale

Ovaj ugovor o pružanju usluga naručila je Opća uprava Europske

komisije za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te malo i

srednje poduzetništvo. André Richier, glavni administrator,

jedinica za KET-ove, Digitalna proizvodnja i interoperabilnost,

bio je naša osoba za kontakt tijekom studije.

PwC i IDC, kao i kolege iz Oxford Martin School pri sveučilištu

Oxford izravno su pridonijeli radu u okviru ovog ugovora o

pružanju usluga. Posebno bismo naglasili podršku koju su nam

pružili Kristina Dervojeda, Mark Lengton, Marianne Kolding,

Gabriella Cattaneo, Carl Benedikt Frey i Thor Berger. Želimo

posebno zahvaliti kolegama iz Japana, Kanade i SAD-a,

uključujući Masayoshija Tsurua i Akiru Kataoku iz Agencije za

promidžbu informacijskih tehnologija (engl. Information

Technology Promotion Agency, IPA), Meenakshi Guptu iz Vijeća za

informacijske i komunikacijske tehnologije (engl. Information and

Communications Technology Council, ICTC) u Kanadi te Adamsu

Nageru iz Fondacije za informacijske tehnologije i inovacije (engl.

Information Technology and Innovation Foundation, ITIF) u

SAD-u.


«33»


«34»


«35»


Više informacija

Europska komisijaOpća uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te mala i srednja poduzeća Jedinica F/3 „KET digitalna proizvodnja i interoperabilnost” 1040 Bruxelles, Belgijae-pošta: [email protected]


Documents

Vještine rukovođenja s pomoću visoke tehnologije u Europieskills-scale.eu/fileadmin/eskills_scale/country_reports_high-tech... · Digitalne i ključne razvojne tehnologije stvaraju