Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 2236
Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«,
br. 150/11, 119/14 i 93/16), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. rujna 2017.
godine donijela
ODLUKU O DONOŠENJU STRATEGIJE SOCIJALNE SKRBI ZA STARIJE
OSOBE U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2017. DO
2020. GODINE
I.
Donosi se Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
2017. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija), u tekstu koji je Vladi Republike
Hrvatske dostavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku aktom,
klase: 011-01/16-01/15, urbroja: 519-03-2-1/1-17-39, od 3. kolovoza 2017. godine.
II.
Zadužuju se javnopravna tijela i druga tijela određena nositeljima i sunositeljima
pojedinih mjera iz Strategije da u predviđenim rokovima provedu mjere i aktivnosti iz svoje
nadležnosti.
III.
Zadužuje se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da o
donošenju ove Odluke izvijesti tijela iz točke II. ove Odluke.
IV.
Zadužuje se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da Strategiju
objavi na svojim internetskim stranicama.
V.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/17-07/379
Urbroj: 50301-25/06-17-2
Zagreb, 28. rujna 2017.
Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.
2
Republika Hrvatska
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 2017.-2020.
Zagreb, lipanj 2017.
3
SADRŽAJ
I. Uvod………………………………………………………………………………………….3
II. Ocjena stanja ………………………………………………………………………………..4
1. Društveni kontekst…………………………………………………………………………...4
2. Demografski podaci……………………………………………………………………….....5
3. Starije osobe u sustavu socijalne skrbi………………………………………...…………....10
- Novčane naknade ……………………………………………………………………………10
- Socijalne usluge…………………………………………………………………………..….12
- Pružatelji usluga za starije osobe…………………………………………………………….14
III. Značenje pojedinih pojmova u Strategiji………………………………………………….17
IV. Europska i međunarodna suradnja………………………………………………………...17
V. Strateški okvir……………………………………………………………………………...18
A) Zakonodavni okvir………………………………………………………………………...18
B) Informiranje i podizanje razine svijesti………………………………………………….…24
C) Širenje i unapređenje usluga u zajednici …………………………………………………..27
VI. Završne odredbe…………………………………………………………………………..38
4
I. UVOD
Opredjeljenje Republike Hrvatske za zaštitu starijih osoba kao ranjive skupine proizlazi iz
Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01,
41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14), u članku 58., stavak 1. navedeno je da slabim, nemoćnim i
drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava
pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. Nadalje, u članku 64. stavak 4.
navedeno je da su djeca dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje, a člankom 65., stavak 1.
propisano je da je dužnost svih da štite djecu i nemoćne osobe. Starije i nemoćne osobe su u
sustavu socijalne skrbi prepoznate kao posebno osjetljiva kategorija korisnika što je propisano
člankom 21. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i
16/17). Također se u Obiteljskom zakonu („Narodne novine“ broj 103/15) u članku 292. navodi
da je punoljetno dijete dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno
sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine .
Starije osobe navedene su i u programu Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2016.-2020.
godine gdje je naglašeno da će se pristupiti izmjenama u mirovinskom sustavu i pružiti
primjerena institucionalna i izvaninstitucionalna skrb za starije građane, kako bi im se osigurao
dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka.
Nadalje prema podacima Zaklade UN-a za stanovništvo (UNFPA), objavljenim u izvješću pod
nazivom „Starenje u 21. stoljeću: uspjeh i izazov“ (2012., UNFPA and HelpAge International),
svijet će u narednih deset godina dostići brojku od milijardu ljudi starih 60 i više godina i morat
će se bolje pripremiti za demografsko starenje. Pod tim pojmom podrazumijeva se porast broja
i povećanje udjela stanovništva starijega od 60 (ili 65) godina u ukupnom stanovništvu.
Unazad tri desetljeća Ujedinjeni narodi te Europska unija sustavno ukazuju na ozbiljnost
problema ubrzanog starenja stanovništva i posljedica koje iz toga proizlaze, te su svoja
djelovanja usmjerili ka senzibilizaciji zemalja članica za izgradnju politika prilagođenih
potrebama i skrbi o starijim osobama.
Godine 1982. u Beču, u organizaciji UN-a, održana je prva Svjetska skupština o starenju na
kojoj je donesen Međunarodni plan djelovanja na području starenja. Nadalje, 1991. godine
Opća skupština UN-a donosi Načela Ujedinjenih naroda za starije ljude (Rez 46/91), a iste
godine je 1. listopad određen Međunarodnim danom starijih osoba.
Godine 2002. u Madridu je održana druga skupština o starenju na kojoj su doneseni Madridska
deklaracija i Madridski internacionalni plan aktivnosti 2002. Također, potrebno je istaknuti da
je Ekonomska komisija UN-a za Europu (UNECE) donijela Regionalnu strategiju za
implementaciju Madridskog internacionalnog plana aktivnosti o starenju 2002., a Europski
odbor za socijalnu koheziju Vijeća Europe donio je 2004. godine Pregled aktivnosti o starenju
u Europi.
U Beču je 2012. godine održana Ministarska konferencija o aktivnom starenju, na kojoj je
usvojena „Ministarska politička deklaracija“. Ista je usmjerena na slijedeća područja: duži radni
vijek i sposobnost za rad; sudjelovanje, nediskriminacija i društvena uključenost starijih osoba;
dostojanstvo, zdravlje i neovisnost starijih osoba te međugeneracijska solidarnost.
Povelja o temeljnim pravima Europske unije 2010/c 83/02 Ugovora o Europskoj uniji, u članku
25. navodi da Unija priznaje i poštuje prava starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na
sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu.
Europska unija je u svojim strateškim dokumentima: Europa 2020, Investiranje u socijalnu
Europu, Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju - uključujući i provedbu Europskog
socijalnog fonda za razdoblje 2014. – 2020., između ostalih, odredila i ciljeve, smjernice te
prioritete djelovanja u svrhu smanjenja negativnih posljedica starenja stanovništva.
Navedeni međunarodni dokumenti predstavljaju osnovu za izradu strategije socijalne skrbi za
starije osobe u RH.
5
Proces ubrzanog starenja u Republici Hrvatskoj prisutan je već dulje vrijeme. Prema
demografskim pokazateljima (navedeni u drugom poglavlju), Republika Hrvatska se ubraja
među države s vrlo visokim udjelom starog stanovništva. Kako bi se starijim i nemoćnim
osobama, koje su u sustavu socijalne skrbi prepoznate kao posebno osjetljiva korisnička
skupina, omogućilo pravo na dostojanstvenu starost i trajnu društvenu uključenost donesena je
Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016.
godine, koju je Vlada usvojila 30. siječnja 2014. godine, a provedba koje je polučila dobre
rezultate.
Iz svih ranije nabrojanih razloga Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
donijelo je odluku o donošenju novog strateškog dokumenta koji osigurava preduvjete da starije
osobe dobiju usluge koje im povećavaju kvalitetu života. Također Strategija socijalne skrbi za
starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.-2020. (dalje Strategija) će omogućiti
pružateljima usluga za starije osobe pristup sredstvima iz fondova Europske unije za širenje
izvaninstitucionalnih usluga.
U Strategiji je planirano ostvarivanje sljedećih ciljeva: unaprjeđenje zakonodavnog okvira,
informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih osoba te širenje i unaprjeđenje usluga
u zajednici.
II. OCJENA STANJA
1. Društveni kontekst
Povećanje udjela starijeg stanovništva i produljenje životnog vijeka dovodi do pojačane potrebe
sve većeg broja ljudi koji trebaju pomoć u starijoj životnoj dobi. Starije osobe danas žive dulje
i drugačije od svojih predaka, stoga se i njihove potrebe kontinuirano mijenjaju, ali i
povećavaju. Današnje generacije starijih osoba žele visoku kvalitetu života, žele ostati neovisne
i aktivne bez obzira na svoju dob. S druge strane, brzo starenje popraćeno je drastičnim
promjenama obiteljske strukture i njezinih uloga. Urbanizacija, migracija mladih ljudi u
gradove u potrazi za radnim mjestom, smanjenje obitelji, sve više radno aktivnih žena, ujedno
znači smanjenje članova obitelji koji su u mogućnosti brinuti za starije osobe. Starenje
stanovništva danas postaje prioritetno pitanje za kreatore politike (Graovac, 2003.). Zahtjevi za
zadovoljavanjem socijalnih potreba starijih osoba sve su upitniji uslijed trendova demografskog
starenja populacije i različitih promjena u gospodarskom, političkom i socijalnom životu
društva u cjelini. Također, izazovi u skrbi i promjene u obitelji dovode u pitanje postojeće
sustave skrbi i brige za starije osobe. Stoga se postavlja pitanje kako udovoljiti potrebama
starijih osoba da, s jedne strane zadovoljavaju svoje primarne potrebe i doprinose vlastitoj
dobrobiti, a s druge da i u starosti mogu aktivno doprinositi obitelji ili široj lokalnoj zajednici.
Današnje suvremeno društvo u mnogim je područjima usmjereno na rad i profit te prevladava
društvena klima u kojoj je cilj biti: mlad, lijep, uspješan, neovisan, zaposlen i takav ostati.
Takvu klimu potrebno je mijenjati prema percepciji starijih osoba kao resursa u financijskom i
moralnom smislu, te kao važnih dionika u društvenom životu. Spomenuti suvremeni trendovi
zahtijevaju promjenu sustava socijalne skrbi koja se treba bazirati na individualnom
holističkom pristupu planiranja socijalnih usluga, s vizijom personalizirane socijalne skrbi i
uslugama prilagođenim potrebama i željama korisnika (Xie i sur., 2012). U korak s tim javlja
se potreba za pronalaženjem novih i adekvatnijih oblika skrbi, gdje su osnovni kriterij kvaliteta
usluga i individualne potrebe pojedinca (Suzana Jedvaj, Ana Štambuk, Silvia Rusac Socijalne
teme 2014.).
6
2. Demografski podaci
Prema procjeni stanovništva objavljenoj u Statističkom ljetopisu Republike Hrvatske 2016,
Državnog zavoda za statistiku sredinom 2015. u Republici Hrvatskoj je živjelo 4 203 604
stanovnika od kojih je 799 286 osoba ili 19,01% staro 65 i više godina.
„Udio starijeg stanovništva u populaciji većoj od 8% pokazatelj je da je neko stanovništvo
zakoračilo u demografsku starost“ (Ivo Nejašmić, Aleksandar Toskić, Hrvatski geografski
glasnik, 75/1, 89 –110, 2013.g.).
Kad u nekom društvu prosječna dob stanovništva prijeđe 30 godina smatra se da je društvo
zakoračilo u proces starenja stanovništva (http://www.geografija.hr/teme/stanovnistvo-
hrvatske-stari/). Hrvatska je ušla u proces starenja već 1953. godine kad je prosječna dob bila
30,7 godina (DZS) i kontinuirano je rasla da bi 2014. godine dosegla 42,3 godina (DZS- Žene
i muškarci u Hrvatskoj 2016.).
Indeks starenja u Republici Hrvatskoj u 2011. godini je bio 115 dok je 1953. godine (najranije
godište za koje su dostupni podaci na stranicama DZS) bio 27,9. Indeks starenja je podatak koji
govori o postotnom udjelu osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19
godina. Indeks starenja veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u
proces starenja. (DZS, Popis stanovništva 2011.).
U posljednjem desetljeću značajno je opao udio mlađih dobnih skupina u ukupnom
stanovništvu, a povećao se udio starijih osoba. U Tablici 1. prikazani su indeksi promjena.
Tablica 1. Indeks promjene udjela stanovnika Hrvatske 2001. – 2011. prema pojedinim dobnim
skupinama
DOB 0-14 0-19 15-39 40-64 15-64 60 i više 65 i više 75 i više
INDEKS 88,9 87,8 93,6 106,1 99,9 111,6 112,7 148,1
Dakle, po metodološki različitim pokazateljima starosti i starenja, stanovništvo Republike
Hrvatske spada u stara društva s prosječnom dobi od 44,1 godine za žene i 40,5 godina za
muškarce za 2014. godinu (DZS- Žene i muškarci u Hrvatskoj 2016.).
Očekivano trajanje života u Republici Hrvatskoj za rođene 1953.godine iznosilo je za žene 63,2
godine, za muškarce 59,1 godina. Procjena očekivanog trajanja života za rođene 2014. godine
je: žene 80,5 godina, muškarci 74,6 godina. (DZS; Žene i muškarci u Hrvatskoj 2016.). U
vremenu od 61 godine povećano je očekivano trajanje života za 17,3 godine za žene i 15,5
godina za muškarce.
Starije stanovništvo u znanstvenoj literaturi koja prati skrb o starima osobama se dijeli u
slijedeće tri dobne skupine: mlađa 65-74 godine, srednja 75-84 godine i stara 85 i više godina.
Ovo je praktična podjela koja olakšava planiranje skrbi o starijim osobama, koje u nekom
trenutku postaju ovisne o pomoći druge osobe.
U Tablici 2. je prikazano kako je ukupno stanovništvo i stanovništvo staro 65 i više godina
(procjena broja stanovnika sredinom 2015.) rasprostranjeno po županijama.
7
Tablica 2. Brojčani pokazatelji o ukupnom stanovništvu i starijem stanovništvu po dobnim
skupinama i županijama
ŽUPANIJA
Ukupno
stanovništvo
procjena
sredinom 2015
Ukupno
stanovništvo
staro 65 i više
godina
Starije osobe po dobnim skupinama nominalno
65-74
(mlađa)
75-84
(srednja)
85 i više
godina (stara)
Zagrebačka 316.506 55.165 31.187 19.197 4.781
Krapinsko-zagorska 128.905 23.651 12.608 8.871 2.172
Sisačko-moslavačka 160.292 33.198 17.161 13.206 2.831
Karlovačka 121.840 26.195 12.436 10.927 2.832
Varaždinska 171.879 30.791 16.679 11.361 2.751
Koprivničko-križevačka 112.357 20.995 11.393 7.733 1.869
Bjelovarsko-bilogorska 113.746 22.089 11.602 8.487 2.000
Primorsko-goranska 291.654 62.102 33.250 23.001 5.851
Ličko-senjska 47.634 11.677 5.348 5.185 1.144
Virovitičko-podravska 80.610 14.443 7.777 5.483 1.183
Požeško-slavonska 73.473 13.744 7.082 5.491 1.171
Brodsko-posavska 151.012 27.806 14.353 11.043 2.410
Zadarska 170.168 35.146 19.106 12.792 3.248
Osječko-baranjska 294.233 52.409 28.523 19.717 4.169
Šibensko-kninska 104.315 24.776 11.946 10.295 2.535
Vukovarsko-srijemska 169.224 31.127 16.424 12.159 2.544
Splitsko-dalmatinska 453.155 83.381 43.763 31.227 8.391
Istarska 208.180 41.683 21.810 15.513 4.360
Dubrovačko-
neretvanska 122.280 23.954 12.199 9.116 2.639
Međimurska 112.576 18.737 10.299 6.702 1.736
Grad Zagreb 799.565 146.217 79.075 52.402 14.740
UKUPNO RH 4.203.604 799.286 424.021 299.908 75.357
Iz podataka u Tablici 2. je vidljivo da najviše starijih osoba živi u Gradu Zagrebu, a najmanje
u Ličko- senjskoj županiji. Broj starijih osoba na određenom području potrebno je promatrati
preko starosnih skupina i na osnovu broja pripadnika određene starosne skupine kreirati vrstu
usluga.
Poznato je da mlađa starosna skupina uz očuvanost zdravlja ne postavlja puno zahtjeva prema
društvu u smislu nekih posebnih pomoći. To je skupina koja je najčešće vrlo aktivna bilo
društveno ili unutar svoje obitelji kao pomoć u čuvanju i odgoju unučadi.
Srednja starosna skupina zbog svoje dugovječnosti i često fizičke oronulosti postavlja pred
obitelj i društvo izvjesne zahtjeve. To je dob do koje uglavnom završavaju obiteljske obveze u
smislu pomoći oko čuvanja i odgajanja unučadi i vrijeme kad su njihova već sredovječna djeca
zaokupljena problemima vezanim uz posao i vlastite uvjete života pri čemu nerijetko zaborave
da nastupa vrijeme kad ostarjeli roditelji trebaju njihovu pomoć. To je razdoblje u životu do
kojega, i u tijeku kojega se najčešće gube životni partneri. Prema podacima o umrlim osobama
u 2015. godini od ukupnog broja umrlih starijih osoba 44,83% su pripadnici srednje dobne
8
skupine, 22,14% mlađe i 33,02% stare (DZS, Statistički ljetopis 2016.). Pripadnici srednje
dobne skupine su najčešće još donekle funkcionalno očuvani i nije im potrebna svakodnevna
cjelodnevna skrb, ali su preslabi da bi uspješno zadovoljavali sve svoje potrebe, pa je za njih
neophodno razvijati usluge u zajednici kako bi im se osigurala donekle slična kvaliteta života
koju su njegovali tijekom života.
Stara dobna skupina zbog svih problema koje starost donosi u toj dobi je skupina starijih osoba
kojoj je najčešće potrebna cjelodnevna skrb. Pripadnici ove dobne skupine su u većini slučajeva
korisnici usluge smještaja, pa je kod planiranja smještajnih kapaciteta za starije osobe na
pojedinom području potrebno uvažiti demografske pokazatelje tog područja.
Neujednačena rasprostranjenost stanovništva na području cijele države vidljiva je iz podataka
prikazanih u Tablici 3.
Tablica 3. Gustoća naseljenosti po županijama, udio županija u ukupnom stanovništvu i udio
starijih osoba u stanovništvu županije prema dobnim skupinama prema procjeni stanovništva
sredinom 2015. godine (DZS)
ŽUPANIJA
Gustoća
naseljenosti
stan/km2
Udio županije
u ukupnom
stanovništvu
RH
Udio osoba
65 i više
godina u
stanovništvu
županije (u
daljnjem
tekstu
stariji)
Udio osoba
od 65-74
godine u
starijem
stanovništvu
županije
Udio osoba
od 75-84
godine u
starijem
stanovništvu
županije
Udio osoba
85 i više
godina u
starijem
stanovništvu
županije
Zagrebačka 103 7,53% 17,43% 56,53% 34,80% 8,67%
Krapinsko-
zagorska 105 3,07% 18,35% 53,31% 37,51% 9,18%
Sisačko-
moslavačka 36 3,81% 20,71% 51,69% 39,78% 8,53%
Karlovačka 34 2,90% 21,50% 47,47% 41,71% 10,81%
Varaždinska 136 4,09% 17,91% 54,17% 36,90% 8,93%
Koprivničko-
križevačka 64 2,67% 18,69% 54,27% 36,83% 8,90%
Bjelovarsko-
bilogorska 43 2,71% 19,42% 52,52% 38,42% 9,05%
Primorsko-
goranska 81 6,94% 21,29% 53,54% 37,04% 9,42%
Ličko-senjska 9 1,13% 24,51% 45,80% 44,40% 9,80%
Virovitičko-
podravska 40 1,92% 17,92% 53,85% 37,96% 8,19%
Požeško-slavonska 40 1,75% 18,71% 51,53% 39,95% 8,52%
Brodsko-posavska 74 3,59% 18,41% 51,62% 39,71% 8,67%
Zadarska 47 4,05% 20,65% 54,36% 36,40% 9,24%
Osječko-baranjska 71 7,00% 17,81% 54,42% 37,62% 7,95%
Šibensko-kninska 35 2,48% 23,75% 48,22% 41,55% 10,23%
Vukovarsko-
srijemska 69 4,03% 18,39% 52,76% 39,06% 8,17%
9
Splitsko-
dalmatinska 100 10,78% 18,40% 52,49% 37,45% 10,06%
Istarska 74 4,95% 20,02% 52,32% 37,22% 10,46%
Dubrovačko-
neretvanska 69 2,91% 19,59% 50,93% 38,06% 11,02%
Međimurska 154 2,68% 16,64% 54,97% 35,77% 9,27%
Grad Zagreb 1.247 19,02% 18,29% 54,08% 35,84% 10,08%
UKUPNO RH
brojčano /% 74
4.203.604 19,01% 53,05% 37,52% 9,43%
Podaci pokazuju da je prosječna gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj 74 stanovnika na
km2, međutim gustoća naseljenosti je vrlo neujednačena po županijama odnosno
mikroregijama. U Ličko-senjskoj županiji je to 9 stanovnika na km2, dok je u Gradu Zagrebu
1.247 stanovnika na km2.
Udio starijeg stanovništva u stanovništvu županija također je neujednačen, pa u Ličko-senjskoj
županiji od sto stanovnika 24,51 je starije od 65 i više godina, a u Međimurskoj 16,44. Kad se
pogleda struktura starijeg stanovništva uočava se razlika u udjelu stare dobne skupine u starijem
stanovništvu. Najveći udio stare dobne skupine u kontingentu starijeg stanovništva ima
Dubrovačko-neretvanska županija, a najmanje Osječko-baranjska.
Popisom stanovništva iz 2011. godine prikupljani su podaci o tipovima kućanstava s obzirom
na dob, spol, tip kućanstva i obiteljske statuse. Radi se o korisnim podacima za planiranje skrbi
o starijima na nacionalnoj razini.
Tablica 4. Starije stanovništvo prema tipu kućanstva i statusu u obitelji (Popis 2011., DZS)
Dobne
skupine
Ukupno
starijih
stanovnika
Privatna kućanstva Institucionalna kućanstva
Samačka
kućanstva
Suprug/
Supruga +
izvanbračni
drug
/družica
Kućanstva
s ostalim
obiteljskim
statusima
ili bez
obiteljskih
statusa
Institucije
za starije
osobe
Ostali oblici
institucional
ne skrbi
(zdravstven
e, vjerske i
dr.)
65-74 414.403 84.051 251.453 73.696 3.323 1.880
75-84 283.630 81.054 113.828 78.590 8.932 1.226
85 i više
godina 60.600 18.728 9.778 25.693 5.845 556
Ukupno
starijih
osoba
758.633 183.833 375.059 177.979 18.100 3.662
- od
toga
žene
462.425 142.478 155.249 148.501 13.675 2.522
Iz podataka prikazanih u Tablici 4. (prema podacima i metodologiji DZS) proizlazi da 24,23%
stanovnika starih 65 i više godina u Republici Hrvatskoj živi u samačkim kućanstvima, od čega
10
žene čine 77,50%. Najveći udio samačkih kućanstava ima stara dobna skupina 30,9%, zatim
srednja 28,57% i mlađa 20,28%.
U bračnoj ili izvanbračnoj zajednici živi 49,43% osoba starih 65 i više godina, pri čemu žene
čine 41,39%.
U institucionalnim kućanstvima je 2,86%, a u institucijama za starije 2,38% stanovništva starog
65 i više godina. Žene u institucijama za starije zastupljene su sa 75,55%.
Istim popisom stanovništva iz 2011. godine prikupljani su podaci o stanovništvu s teškoćama u
obavljanju svakodnevnih aktivnosti i fizičkoj pokretnosti, a podaci za starije osobe prikazani su
u Tablici 5.
Tablica 5. Starije stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i fizičkoj
pokretnosti (Popis 2011., DZS)
Dobne skupine 65-74 god. 75-84 god. 85 i više
godina
Ukupno osoba s
teškoćama prema
dobnim skupinama
353.247 159.335 152.744 41.168
Potpuno pokretni 163.626 93.585 60.665 9.376
Pokretni pomoću štapa,
štake i hodalice 134.731 42.089 69.340 23.302
Pokretni u kolicima 6.347 2.073 2.926 1.348
Trajno nepokretni 13.484 2.778 6.282 4.424
Ostalo 33.841 18.275 13.022 2.544
Nepoznato 1.218 535 509 174
Podaci sadržani u Tablici 5. pokazuju da udio osoba s teškoćama u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti raste s kronološkom dobi, pa je tako udio onih koji imaju teškoće u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti u: mlađoj dobnoj skupini 38,44%, srednjoj dobnoj skupini 53,85% i
staroj dobnoj skupini 67,93%.
Kad je u pitanju pokretnost među starijim osobama koje su navele da imaju teškoća u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti imamo sljedeću situaciju: trajno nepokretnih osoba u mlađoj dobnoj
skupini je 1,74%, u srednjoj 4,11% i u staroj 10,74%. Obrnutu situaciju imamo kad su u pitanju
potpuno pokretne osobe među onima koji navode da imaju teškoća u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti, pa je tako u mlađoj dobnoj skupini potpuno pokretno 58,75%, u srednjoj 39,71% i
u staroj 22,77%. Iz podataka je razvidno da je opravdana podjela starijeg stanovništva u više
dobnih skupina, jer se dobije potpunija slika o problemima starijih osoba koji nisu isti za mlađu,
srednju i staru dobnu skupinu pa shodno tome i planiranje skrbi za starije osobe mora uvažavati
demografske pokazatelje.
11
3. Starije osobe u sustavu socijalne skrbi
U vrijeme izrade Strategije, socijalna skrb u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o
socijalnoj skrbi (dalje Zakon), Obiteljskim zakonom, Zakonom o udomiteljstvu te nizom
podzakonskih akata.
Osim navedenih propisa, socijalna skrb ostvaruje se i sukladno općim aktima jedinica područne
(regionalne) i/ili lokalne samouprave i Grada Zagreba, kojima definiraju socijalne programe na
području svoje nadležnosti te njihov sadržaj, obim i načine financiranja.
Također, potrebno je istaknuti kako se briga i skrb o starijim osobama odvija i kroz
implementaciju različitih politika, strategija i programa, bez obzira radi li se o programima na
nacionalnoj, područnoj ili lokalnoj razini.
Prava u sustavu socijalne skrbi utvrđena Zakonom, osobito značajna za osobe starije životne
dobi, su novčane naknade: zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja i
troškovi ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratna naknada,
doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina te pravo na socijalne usluge: usluga smještaja i
usluga pomoći u kući.
Novčane naknade
Zajamčena minimalna naknada priznaje se samcu ili obitelji koji nemaju sredstava za
uzdržavanje u visini utvrđenoj Zakonom, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom,
prihodom od imovine ili na drugi način, uz uvjete i na način propisan Zakonom. Zajamčena
minimalna naknada za samca (radno nesposobnog) iznosi 115% osnovice za izračun zajamčene
minimalne naknade, a za člana obitelji 60% osnovice. Zahtjev za priznavanje zajamčene
minimalne naknade podnosi se u centru za socijalnu skrb koji provodi postupak, donosi rješenje
i isplaćuje sredstva.
Prema statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,
stanje na dan 31.12.2015.g., 9.287 osoba starih 65 i više godina je primilo ovu naknadu što čini
9,07% svih primatelja zajamčene minimalne naknade ili 1,16% svih osoba starih 65 i više
godina.
Naknada za troškove stanovanja i troškovi ogrjeva (najamnina, komunalne naknade, električna
energija, plin, grijanje, voda, odvodnja i drugi troškovi stanovanja u skladu s posebnim
propisima) odobrava i isplaćuje jedinica lokalne samouprave iz svog proračuna i to do iznosa
polovice sredstava zajamčene minimalne naknade samca ili kućanstva prema Zakonu. Samcu
ili kućanstvu koji se grije na drva može se, jednom godišnje, osigurati 3 m³ drva ili se može
odobriti novčani iznos za podmirenje tog troška u visini koju odlukom odredi nadležna jedinica
područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.
U statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, stanje
na dan 31.12.2015.g., ne postoje podaci o primateljima naknade za troškove stanovanja i
ogrjeva prema dobnim skupinama.
Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja je pravo koje se priznaje korisniku smještaja ili
organiziranog stanovanja ako vlastitim prihodima ne može osigurati zadovoljavanje osnovnih
12
potreba na smještaju ili organiziranom stanovanju, naknada za osobne potrebe iznosi 20% (
100,00 kn/mj.) osnovice iz čl.27 st.2. Zakona.
Kad korisnik sudjeluje u plaćanju troškova smještaja ili organiziranog stanovanja, iznos kojim
sudjeluje u plaćanju troškova umanjuje se za iznos naknade za osobne potrebe.
O priznavanju prava na naknadu za osobne potrebe odlučuje centar za socijalnu skrb rješenjem
o priznavanju prava na smještaj ili organizirano stanovanje.
U statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, stanje
na dan 31.12.2015.g., ne postoje podaci o primateljima naknade za osobne potrebe korisnika
smještaja prema dobnim skupinama.
Jednokratna naknada je pravo na novčanu naknadu ili naknadu u naravi koju centar za socijalnu
skrb priznaje samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti
podmiriti neke osnovne životne potrebe, uz uvjete i na način propisan Zakonom. Zakonom je
propisano da iznos jednokratnih pomoći u jednoj kalendarskoj godini za samca ne može biti
veći od iznosa pet osnovica iz članka 27. stavaka 2. odnosno sedam osnovica iz prethodno
navedenog članka i stavka Zakona za kućanstva. U osobito opravdanim slučajevima centar
može priznati uvećanu jednokratnu naknadu uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog
za socijalnu skrb.
U statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, stanje
na dan 31.12.2015.g., ne postoje podaci o primateljima jednokratne pomoći prema dobnim
skupinama.
Osobna invalidnina je novčana potpora namijenjena osobi s teškim invaliditetom ili drugim
teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih
potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice, i to u slučaju ako osobnu invalidninu ne
ostvaruje po drugoj osnovi te iznosi 250% od osnovice za osobu koja ne ostvaruje vlastiti
prihod. Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao
razlika između punog iznosa osobne invalidnine i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna
tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. Također, osobna invalidnina se ostvaruje putem rješenja
centra za socijalnu skrb.
Prema statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,
stanje na dan 31.12.2015.g., osobnu invalidninu primalo je 3.226 osoba starih 65 i više godina,
što čini 13,58% svih primatelja osobne invalidnine.
Doplatak za pomoć i njegu je novčana potpora namijenjena osobi koja ne može sama udovoljiti
osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe
u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci namirnica, čišćenju i
pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih
osnovnih životnih potreba.
Doplatak za pomoć i njegu može ostvariti osoba:
- ako nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju
- ako u vlasništvu nema drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje,
koju može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu i ako u
vlasništvu nema poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
- ako prosječni prihod po članu obitelji u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je
podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak, ne prelazi iznos od 200 % osnovice iz
13
čl. 27. st. 2. (1.000 kuna po članu obitelji), odnosno 250 % navedene osnovice (1.250
kuna), ako osoba živi sama
- ako doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi.
Međutim, Zakonom je propisana iznimka vezana uz ostvarivanje navedenog prava. Pravo na
doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, neovisno o prihodu ima: osoba s težim
invaliditetom, osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, slijepa, gluha i
gluhoslijepa osoba koja nije osposobljena za samostalan život i rad. Također, pravo na doplatak
za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, neovisno o prihodu, ima slijepa, gluha i gluhoslijepa
osoba koja je osposobljena za samostalan život i rad i osoba potpuno lišena poslovne
sposobnosti.
Doplatak za pomoć i njegu isplaćuje se u punom opsegu i iznosi 100% od ranije navedene
osnovice, ili u smanjenom opsegu i iznosi 70% od osnovice.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti osoba kojoj je osigurana usluga smještaja
u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj
ustanovi, a iznimno se može uz doplatak za pomoć i njegu osigurati i pomoć u kući sukladno
Zakonu. Za priznavanje ovog prava rješenje donosi centar za socijalnu skrb koji ga i isplaćuje.
Prema statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,
stanje na dan 31.12.2015.g., 33.859 osoba starih 65 i više godina je primilo ovu pomoć, što čini
50,18% svih primatelja doplatka za pomoć i njegu.
Socijalne usluge
Usluga smještaja je usluga skrbi izvan vlastite obitelji, koja se ostvaruje kao institucijska skrb
u domovima ili drugim pravnim osobama ili kao izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelji,
obiteljskom domu, organiziranom stanovanju ili u zajednici stambenih jedinica. Usluga
smještaja može biti privremena i dugotrajna.
Starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju i nemoći prijeko potrebna
stalna pomoć i njega druge osobe priznaje se dugotrajni smještaj. Navedeno pravo priznaje
centar za socijalnu skrb. Dugotrajni smještaj neće se priznati osobi koja ima sklopljen ugovor
o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, kojoj pomoć i njegu mogu pružiti članovi obitelji ili
se pomoć i njega može osigurati na drugi način.
Međutim, osim temeljem rješenja centra za socijalnu skrb korisnik može izabrati socijalnu
uslugu i pružatelje usluge te sklopiti ugovor o korištenju usluge s ustanovom socijalne skrbi ili
drugim pružateljem usluge bez rješenja centra za socijalnu skrb.
Prema podacima iz upisnika i evidencija o pružateljima socijalnih usluga, koje vodi
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, na dan 31.12.2015. g, uslugu
smještaja kao institucijskog oblika skrbi u RH pružalo je slijedećih 197 pružatelja:
- državni domovi za stare i nemoćne (3)
- županijski (decentralizirani) domovi za starije i nemoćne (45)
- domovi drugih osnivača (97) i
- druge pravne osobe koje pružaju usluge smještaja bez osnivanja doma (52) osnivači su udruge,
vjerske zajednice ili druge pravne osobe i obrtnici.
Prema statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,
stanje na dan 31.12.2015.g., 17.141 osoba stara 65 i više godina smještena je u domove i druge
pravne osobe za starije i nemoćne osobe, od čega su temeljem rješenja centra za socijalnu skrb
smještene 3.374 osobe stare 65 i više godina.
Prema statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,
stanje na dan 31.12.2015.g., u domovima za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač županija,
14
a koji čine 59,08 % ukupnih smještajnih kapaciteta u institucionalnom smještaju na smještaj je
čekalo 769 osoba kojima je pravo na uslugu smještaja priznato temeljem rješenja centra za
socijalnu skrb, od tog broja 387 osoba bilo je zainteresirano za trenutni smještaj. Rješenje centra
za socijalnu skrb o smještaju uvijek se donosi za određeni dom pa su podaci točni, međutim
podaci o broju osoba koje čekaju na smještaj temeljem ugovora, a njih je prema istom izvoru
bilo 72.054 osobe od kojih je 25.992 bilo zainteresirano za smještaj vjerojatno su uvećani iz
razloga što ista osoba može predati zahtjev za smještaj kod više pružatelja i to se uglavnom
događa u decentraliziranim (županijskim) domovima.
Nadalje, izvaninstitucijski oblik usluge smještaja za starije osobe pružaju obiteljski domovi
kojih je prema Evidenciji fizičkih osoba koje samostalno obavljaju socijalnu skrb kao
profesionalnu djelatnost na dan 31.12.2015. bilo upisano 336 za starije osobe. Na isti datum
bilo je 1240 udomiteljskih obitelji za starije osobe, prema podacima prikupljanim za potrebe
Službe za stare i nemoćne osobe, osobe s problemima ovisnosti i azilante (dalje Služba za stare
osobe). U udomiteljskoj obitelji mogu biti smještene najviše četiri starije i nemoćne osobe,
iznimno moguće je smjestiti i više od četiri osobe ako se radi o odraslom korisniku hitnog ili
povremenog udomiteljstva, u udomiteljskoj obitelji koja ispunjava propisane uvjete, uz
prethodnu suglasnost centra udomitelja. U obiteljskom domu usluge smještaja mogu se pružati
za pet do dvadeset starijih i nemoćnih osoba.
Prema statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na
dan 31.12.2015 godine, u obiteljskim domovima temeljem rješenja centra za socijalnu skrb bila
je smještena 291 osoba. Prema podacima Službe za stare osobe na dan 31.12.2015. u 231
obiteljskom domu koji je dostavio podatke bile su smještene ukupno (temeljem rješenja centra
za socijalnu skrb i temeljem ugovora o smještaju) 2.774 starije i nemoćne osobe. Prema
podacima Službe za stare osobe, prikupljenim od centara za socijalnu skrb koji utvrđuju uvjete
i izdaju rješenja za obavljanje udomiteljstva, na dan 31. 12. 2015. bilo je smješteno 3.279
starijih osoba.
Usluga pomoći u kući priznaje se starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za socijalnu skrb
potrebna pomoć druge osobe pod uvjetom da pomoć i njegu ne mogu osigurati roditelj, bračni
drug i djeca, da nije sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, da prihod za
samca ili prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 300% osnovice (1.500,00 kn) iz članka
27. st. 2. Zakona odnosno 400% iste osnovice (2.000,00 kn) kad se usluga subvencionira s 50%
iznosa, ako se na području prebivališta može osigurati takva pomoć i ako osoba nije otuđila
nekretnine ili pokretnine veće vrijednosti u posljednju godinu dana od dana podnošenja zahtjeva
za priznavanje prava na socijalnu uslugu.
Pravo na uslugu pomoći u kući obuhvaća:
- organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih
namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa i dr.),
- obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje
pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština),
- održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih
higijenskih potreba),
- zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.
Rješenje o priznavanju prava na uslugu pomoći u kući donosi centar za socijalnu skrb.
Usluge pomoći u kući pruža centar za pomoć u kući, dom socijalne skrbi, centar za pružanje
usluga u zajednici, udruga, vjerska zajednica i druga pravna osoba i obrtnici te fizička osoba
koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, u skladu s uvjetima propisanim Zakonom.
Prema podacima prikupljanim od pružatelja usluga za starije osobe za praćenje provedbe
15
Strategije socijalne skrbi za razdoblje 2014.-2016. na dan 31.12.2015. godine bilo je ukupno
170 pružatelja pomoći u kući koji su pružali jednu ili više aktivnosti iz usluge pomoć u kući za
9.595 starijih osoba.
Prema statističkim podacima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,
stanje na dan 31.12.2015.g., 3.328 osoba starih 65 i više godina je dobivalo uslugu pomoć u
kući temeljem rješenja centra za socijalnu skrb.
Tijekom provedbe Strategije socijalne skrbi za razdoblje 2014.-2016. godine raspisivani su
natječaji i dodjeljivana sredstva na nacionalnoj razini za jednogodišnje projekte usmjerene
podizanju kvalitete života starijih osoba, potom za projekte usmjerene sprečavanju siromaštva
i socijalne isključenosti. Kod raspodjele sredstava vodilo se računa o zastupljenosti svih
županija.
U navedenom razdoblju provodio se također i trogodišnji program širenja mreže usluga u
zajednici za starije osobe pod nazivom „halo pomoć“. Po ovom programu financirano je šest
projekata koji su obuhvaćali ukupno 1.507 starijih osoba s područja cijele države.
Pružatelji usluga za starije osobe
Pružatelj usluge smještaja može biti dom socijalne skrbi kojeg sukladno Zakonu o socijalnoj
skrbi i Zakonu o ustanovama može osnovati država, JLP(R)S, vjerska zajednica, trgovačko
društvo, udruga te druga domaća i strana pravna ili fizička osoba.
Potom, pružatelj usluge smještaja bez osnivanja doma može biti udruga, vjerska zajednica,
druga pravna osoba te obrtnik koji uz obavljanje svoje djelatnosti, za koju su upisani u sudski
registar ili kod drugog nadležnog tijela u skladu s posebnim zakonima, mogu pružati uslugu
smještaja u zasebnoj organizacijskoj jedinici sukladno Zakonu.
Prethodno navedeni pružatelji usluge smještaja u sustavu socijalne skrbi se vode pod
zajedničkim nazivom institucionalni smještaj.
Pored institucionalnog smještaja, ova usluga se može pružati i kao izvaninstitucionalni smještaj
koji se ostvaruje u obiteljskom domu, organiziranom stanovanju i udomiteljskoj obitelji.
Obiteljski dom pruža uslugu smještaja za najmanje 5 i najviše 20 starijih osoba, u
organiziranom stanovanju u jednoj stambenoj jedinici može biti smješteno najviše 8 osoba, a u
udomiteljsku obitelj mogu biti smještene najviše 4 starije osobe.
Pomoć u kući primarno pružaju centri za pomoć u kući, ali mogu je pružati i centri za pružanje
usluga u zajednici, domovi te drugi pružatelji usluga (bez osnivanja doma), udruge, vjerska
zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik, koji pored
obavljanja svoje djelatnosti za koju je upisan u sudski registar ili kod drugog nadležnog tijela u
skladu s posebnim zakonima pruža socijalne usluge te fizičke osobe koje samostalno pružaju
uslugu pomoć u kući kao profesionalnu djelatnost.
16
Tablica 6. Pružatelji usluge smještaja te pomoći u kući za starije osobe po županijama (broj pružatelja /kapacitet, stanje na dan 31.12.2016.)
ŽUPANIJA
DRŽAVNI
DOM
DECENTRALI
-ZIRANI
(ŽUPANIJSKI)
DOM
DOM
DRUGIH
OSNIVAČA
DRUGE
PRAVNE
OSOBE
(bez
osnivanja
doma)
OBITELJSKI
DOM
UDOMITELJ-
STVO udomitelji za odrasle
osobe/kapacitet za odrasle osobe/starije
osobe na smještaju
Ukupni
kapacitet za
smještaj
starijih
osoba
PRUŽATELJI
USLUGE POMOĆ U
KUĆI BEZ
DOMOVA i
DRUGIH PRAVNIH
OSOBA (bez
osnivanja doma)
(broj pružatelja)
Zagrebačka - - 15/765 18/530 51/766 305/931/444 2.505 9
Krapinsko-zagorska - - 4/411 1/9 12/144 59/164/154 718 10
Sisačko-moslavačka - 2/428 1/42 10/163 24/309 112/383/344 1.286 12
Karlovačka - 1/222 2/87 1/22 31/460 92/310/310 1.101 9
Varaždinska - 1/360 6/550 2/40 18/293 71/187/122 1.365 5
Koprivničko-križevačka - 1/270 5/277 3/55 15/221 168/499/383 1.206 6
Bjelovarsko-bilogorska - 1/250 4/329 14/175 23/355 133/429/370 1.479 6
Primorsko-goranska - 4/768 5/455 5/63 20/340 7/16/16 1.642 13
Ličko-senjska - 1/354 - 2/38 7/23/16 408 11
Virovitičko-podravska - - 3/118 11/152 67/215/172 442 5
Požeško-slavonska - 2/312 2/103 3/94 2/19 17/59/55 583 7
Brodsko-posavska - 1/268 2/91 12/169 17/300 139/426/319 1.147 5
Zadarska - 1/372 1/134 3/47 18/276 15/54/40 869 8
Osječko-baranjska - 3/773 7/343 1/20 34/530 168/452/383 2.049 12
Šibensko-kninska 1/86 2/388 1/16 3/49 3/7/6 545 9
Vukovarsko-srijemska - 2/328 4/363 2/104 14/248 70/184/183 1.226 24
Splitsko-dalmatinska - 4/1.029 14/733 10/126 14/248 21/37/34 2.170 14
Istarska - 4/520 4/301 4/118 8/122 6/6/6 1.067 3
Dubrovačko-neretvanska 2/85 4/362 1/82 3/31 1/1/0 560 5
Međimurska - 1/282 7/490 8/116 38/100/90 978 3
Grad Zagreb - 10/3.515 24/1.914 6/76 33/532 45/134/31 6.068 6
UKUPNO
3/171 45/10.801 112/7.604 95/1.811 361/5.549 1.544/4.617/3.478 29.414 182
17
Kao što je vidljivo iz Tablice 6. u Republici Hrvatskoj postoje smještajni kapaciteti u domovima
(160), kod pružatelja usluge smještaja bez osnivanja doma (95), obiteljskim domovima (361) i
udomiteljskim obiteljima (1544 za odrasle osobe) za 29.414 odnosno 3,68% osoba starih 65 i
više godina. (Republika Austrija prema podacima Ministarstva rada, socijalne skrbi i zaštite
potrošača i Statističkom godišnjaku za 2015. ima u domovima za stare i domovima za njegu
smještajnih kapaciteta za 4,7% stanovništva starog 65 i više godina).
Tablica 7. Pregled pokrivenosti starijeg stanovništva uslugom smještaja po županijama te
odstupanje županija od srednje vrijednosti pokrivenosti kapacitetima za smještaj u RH
ŽUPANIJA
Ukupno
stanovništvo
staro 65 i
više godina
Ukupni
smještajni
kapacitet
Pokrivenost starijeg
stanovništva
uslugom smještaja
u %
Razlika srednje
vrijednosti za
RH i učešća
županije u
kapacitetu
Zagrebačka 55.165 2.505 4,54% 0,86% Krapinsko-zagorska 23.651 718 3,04% -0,64% Sisačko-moslavačka 33.198 1.286 3,87% 0,19% Karlovačka 26.195 1.101 4,20% 0,52% Varaždinska 30.791 1.365 4,43% 0,75% Koprivničko-križevačka 20.995 1.206 5,74% 2,06% Bjelovarsko-bilogorska 22.089 1.479 6,70% 3,02% Primorsko-goranska 62.102 1.642 2,64% -1,04% Ličko-senjska 11.677 408 3,49% -0,19% Virovitičko-podravska 14.443 442 3,06% -0,62% Požeško-slavonska 13.744 583 4,24% 0,56% Brodsko-posavska 27.806 1.147 4,13% 0,44% Zadarska 35.146 869 2,47% -1,21% Osječko-baranjska 52.409 2.049 3,91% 0,23% Šibensko-kninska 24.776 545 2,20% -1,48% Vukovarsko-srijemska 31.127 1.226 3,94% 0,26% Splitsko-dalmatinska 83.381 2.170 2,60% -1,08% Istarska 41.683 1.067 2,56% -1,12% Dubrovačko-
neretvanska 23.954 560 2,34% -1,34% Međimurska 18.737 978 5,22% 1,54%
Grad Zagreb 146.217 6.068 4,15% 0,47%
UKUPNO RH 799.286 29.414 3,68% 0,00%
Iz Tablice 7. vidljivo je da kapaciteti za smještaj starijih osoba nisu ravnomjerno rasprostranjeni
po županijama i da županije: Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska,
Virovitičko-podravska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska i
Dubrovačko- neretvanska imaju kapacitet za smještaj starijih osoba ispod prosjeka za
18
Republiku Hrvatsku. U navedenim županijama je osobito potrebno poticati izgradnju dodatnih
kapaciteta kako bi se osigurala ravnomjerna dostupnost ove usluge na cijelom području države.
III. ZNAČENJE POJEDINIH POJMOVA U STRATEGIJI
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj
pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili
obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u
zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu
unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih
životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.
Novčane naknade su novčani iznosi ili iznosi u naravi koje starije osobe ostvaruju sukladno
Zakonu o socijalnoj skrbi te aktima jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave.
Socijalne usluge u smislu ove Strategije obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene
sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te
poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici.
Institucijska skrb o starijim osobama odnosi se na uslugu dugotrajnog smještaja koja se
starijim osobama pruža u domovima socijalne skrbi ili drugim pravnim osobama, a može
obuhvatiti: usluge prihvata, stanovanja, prehrane, nabave odjeće i obuće, održavanja osobne
higijene, brige o zdravlju i njege, čuvanja, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije te
organiziranja slobodnog vremena.
Izvaninstitucijska skrb, pod ovim pojmom u skrbi o starijim osobama u ovoj Strategiji misli
se na pružanje usluga pomoći u kući u korisnikovom domu, potom usluge dugotrajnog smještaja
u obiteljskom domu, organiziranom smještaju i udomiteljskoj obitelji.
IV. EUROPSKA I MEĐUNARODNA SURADNJA
Ubrzano starenje stanovništva Europska unija (EU) prepoznaje kao jedan od ključnih izazova
u osiguravanju daljnjeg razvoja i rasta. Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti s ciljem
promicanja zdravog i aktivnog starijeg stanovništva kako bi se omogućila društvena povezanost
i veća produktivnost istaknuti su kao važni ciljevi u okviru Europske strategije za pametan,
održiv i uključiv razvoj – EUROPA 2020, temeljnog strateškog dokumenta EU za rast i
zapošljavanje. Vezano za skrb o starijim osobama naglasak se stavlja na razvoj pristupačnih,
održivih i visoko kvalitetnih usluga u zajednici. Kao glavni financijski instrument za provedbu
programa razvoja usluga u zajednici definira se Europski socijalni fond (ESF). Temeljni
dokument za korištenje sredstava iz ESF-a u Republici Hrvatskoj predstavlja Operativni
program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.“ Operativni program definira četiri
prioritetne osi, te se unutar prioritetne osi 2. Socijalno uključivanje, specifičnog cilja 9.iv.2.
„Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu
deinstitucionalizacije“ planira financirati razvoj socijalnih usluga u zajednici koje bi
obuhvaćale i usluge za starije osobe. Kroz planirane pozive za dostavu projektnih prijedloga
financirat će se razvoj i pružanje socijalnih usluga u zajednici kao što su boravak i pomoć u
kući, čime bi se starijim osobama omogućio ostanak u vlastitim domovima i obiteljima.
Također poduprijet će se aktivnosti koje će omogućiti bolju ravnotežu između radnih i
obiteljskih obveza u obiteljima kroz pružanje usluga u zajednici starijim ovisnim članovima. U
tu svrhu Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao Posredničko tijelo
razine 1, objavit će poziv na dostavu projektnih prijedloga za širenje mreže socijalnih usluga u
zajednici koji će se provoditi kroz dvije faze. Kao potencijalni korisnici ovih sredstava predlažu
19
se organizacije civilnog društva, ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave. Budući su ciljevi, mjere i aktivnosti predviđeni ovom Strategijom usklađeni s
nacionalnim i EU strateškim dokumentima, isti će biti korišteni za planiranje aktivnosti unutar
poziva na dostavu projektnih prijedloga koje će se moći sufinancirati iz EU fondova u području
skrbi o starijim osobama.
V. STRATEŠKI OKVIR
A). ZAKONODAVNI OKVIR
Opis problema:
1.Neujednačeni uvjeti pristupa mreži socijalnih usluga za korisnike i pružatelje odnosno
neujednačeni modeli financiranja domova za starije osobe
Način financiranja socijalnih usluga trenutačno se ostvaruje putem tri modela financiranja,
ovisno o osnivaču ustanove/pružatelju usluge:
-Financiranje prema rashodima poslovanja iz državnog proračuna bez obzira na broj pruženih
usluga - ustanove kojima je osnivač Republika Hrvatska
-Financiranje prema rashodima poslovanja iz proračuna jedinica područne (regionalne)
samouprave i državnog proračuna bez obzira na broj pruženih usluga - decentralizirani
županijski domovi za starije osobe
-Financiranje troškova ugovorene i izvršene usluge iz državnog proračuna s pružateljima usluga
čiji osnivač nije RH – privatni pružatelji.
U prva dva modela financira se kompletno poslovanje ustanove (financiranje rashoda
poslovanja) neovisno o broju i vrsti konkretno pruženih usluga korisnicima. Posljednji model
financiranja socijalnih usluga ostvaruje se putem socijalnog ugovaranja i pretpostavlja plaćanje
isključivo usluga koje su pružene korisnicima. Na taj se način, temeljem ugovorom utvrđene
cijene svake pojedine usluge, financiraju samo usluge koje su stvarno i pružene korisnicima.
Iz navedenog je razvidno kako sadašnji modeli financiranja dovode u neravnopravni položaj
pružatelje usluga.
2. Nedovoljan nadzor rada pružatelja usluga za starije osobe
Uzimajući u obzir činjenicu da socijalne usluge za starije osobe pruža preko 2.000 raznih
pružatelja usluga (domovi, obiteljski domovi, pružatelji usluga bez osnivanja doma, centri za
pomoć u zajednici, centri za pomoć u kući i udomiteljske obitelji) nameće se potreba
preispitivanja organizacije nadzora na način da se uz nadzor na nacionalnoj razini propiše
vršenje nadzora i na lokalnoj razini.
3.Nedovoljna socijalno-ekonomska zaštita starijih osoba- nacionalna mirovina
Nacionalna mirovina je institut kojeg u svojim sustavima ima inkorporirano preko 100 država
svijeta u nekom od svojih oblika te se radi o novčanom transferu starijim ljudima. Ispunjavanje
uvjeta za nacionalnu mirovinu ovisi o dobi i državljanstvu ili prebivalištu i ovisi o primanjima,
dohotku ili imovini. Institut nacionalne mirovine je također jedan od jamstava granice
nacionalne socijalne zaštite prema Preporuci 202 Međunarodne organizacije rada iz 2012.
godine kojom je propisana potreba osiguranja osnovnog socijalno zaštitnog prihoda na
nacionalno definiranoj minimalnoj razini za starije osobe.
20
Institut nacionalne mirovine se planira uvesti tijekom trajanja mandata ove Vlade, te je u
Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. kao jedan od temeljnih ciljeva u
sklopu zaštite socijalno najugroženijih.
Nacionalnom mirovinom se želi obuhvatiti osobe koje nemaju minimalni mirovinski staž za
stjecanje prava na starosnu mirovinu, a starije su od 65 godina života, pod uvjetom da su 15
godina prebivale na području Republike Hrvatske i da nemaju drugi izvor prihoda. Uvođenju
nacionalne mirovine prethoditi će sveobuhvatna analiza u kojoj će biti potrebno sagledati novi
institut u odnosu na statističke podatke koji se odnose na broj ljudi koji živi u siromaštvu ili
riziku od siromaštva, u odnosu na trenutnu visinu starosne mirovine za 15 godina mirovinskoga
staža, odnosno mirovinu ostvarenu na temelju rada i ostvarenih plaća, u odnosu na naknade
koje se ostvaruju u sustavu socijalne skrbi, u odnosu na stanje na tržištu rada, u odnosu na
činjenicu da li je osoba nositelj prava vlasništva, je li osoba bila u radnom odnosu te uplaćivala
doprinose u prvi, odnosno drugi mirovinski stup ili nije nikada radila te s osobitim osvrtom na
problematiku žena koje žive u ruralnim područjima, a koje su osobito pogođene siromaštvom.
Potrebno je, stoga, na odgovarajući način utvrditi kriterije za imovinski i/ili dohodovni cenzus
te obuhvat osoba kako bi se mogla planirati potrebna sredstva u državnom proračunu. Kako se
radi o zahtjevnom zadatku u koji je potrebno uključiti sve dionike iz sustava socijalne
sigurnosti, nužno je voditi računa o zaštiti od rizika siromaštva u starosti ove izuzetno osjetljive
kategorije osoba na primjeren način.
4. Nemogućnost ostvarivanja prava na status njegovatelja za skrb o starijim osobama
U Hrvatskoj je nedovoljan broj smještajnih kapaciteta (za dugotrajnu skrb) za osobe starije
životne dobi kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna
pomoć druge osobe. Starijim osobama koje trebaju usluge dugotrajne skrbi, a zbog
nemogućnosti dobivanja iste radi nedostatka postojećih kapaciteta, treba omogućiti po načelu
socijalne pravde adekvatnu njegu i skrb koja bi se kroz institut njegovatelja mogla ostvariti
barem za najpotrebitije skupine.
Stoga je potrebno propisati uvjete i načine ostvarivanja prava na status njegovatelja starijih
osoba.
Cilj 1. Ujednačiti pristup mreži socijalnih usluga za sve korisnike i pružatelje usluga pod
istim uvjetima i pravilima odnosno uvođenje jedinstvenog modela financiranja
temeljenog na plaćanju po izvršenoj usluzi.
Mjera 1.1. Reforma načina plaćanja usluge dugotrajnog smještaja za starije osobe koje su
smještene u državnim i decentraliziranim domovima
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Aktivnosti:
1. Uspostavljanje zakonodavnog okvira za omogućavanje jednakog pristupa mreži korisnicima
i pružateljima usluga.
Rok: 2017.-2020.
Indikatori provedbe:
21
1. Uspostavljen zakonodavni okvir za omogućavanje jednakog pristupa mreži korisnicima i
pružateljima usluga
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati u okviru redovite djelatnosti na poziciji Ministarstva za demografiju,
obitelj, mlade i socijalnu politiku aktivnost 792007 Administracija i upravljanje.
Cilj 2. Poboljšati nadzor rada pružatelja usluga za starije osobe
Mjera 2.1. Reforma organizacije rada inspekcije
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Aktivnost:
1. Uspostavljanje zakonodavnog okvira za reformu organizacije rada inspekcije
Rok: 2017.-2020.
Indikatori provedbe:
1. Uspostavljen zakonodavni okvir za reformu organizacije rada inspekcije
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati u okviru redovite djelatnosti na poziciji Ministarstva za demografiju,
obitelj, mlade i socijalnu politiku aktivnost 792007 Administracija i upravljanje.
Cilj 3. Osigurati nacionalnu mirovinu socijalno ugroženim starijim osobama
Mjera 3.1. Uvođenje nacionalne mirovine
Nositelj: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
Sunositelji: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Državni zavod za statistiku,
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstvo financija
Aktivnosti:
1. Sveobuhvatna analiza u odnosu na sve prethodno navedene parametre (sustav socijalne skrbi,
mirovinski sustav, stanje na tržištu rada, EU praksa i dr.).
2. Utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine, imovinski i/ili
dohodovni cenzus, parametri za izračun visine nacionalne mirovine te potrebna financijska
sredstva.
3. Uspostavljanje zakonodavnog okvira za uvođenje instituta nacionalne mirovine.
Rok:
1. IV. kvartal 2018.
2. IV. kvartal 2019.
22
3. IV. kvartal 2020.
Indikatori provedbe:
1. Izrađena sveobuhvatna analiza.
2. Utvrđeni kriteriji za obuhvat korisnika nacionalne mirovine, definiran imovinski i/ili
dohodovni cenzus, utvrđeni parametri za izračun nacionalne mirovine te utvrđena i osigurana
sredstava u državnom proračunu.
3. Uspostavljen zakonodavni okvir za uvođenje instituta nacionalne mirovine.
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati u okviru redovite djelatnosti na poziciji Ministarstva rada i mirovinskog
sustava aktivnost A 854006 Administracija i upravljanje.
Cilj 4. Širenje prava na status njegovatelja
Mjera 4.1. Donošenje propisa kojim će se regulirati pravo na status njegovatelja za skrb o
starijim osobama
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Aktivnost:
1. Uspostavljanje zakonodavnog okvira za uspostavu prava na status njegovatelja za skrb o
starijim osobama.
Rok: 2017.-2020.
Indikatori provedbe:
1. Uspostavljen zakonodavni okvir za uspostavu prava na status njegovatelja za skrb o starijim
osobama.
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati u okviru redovite djelatnosti na poziciji Ministarstva za demografiju,
obitelj, mlade i socijalnu politiku aktivnost 792007 Administracija i upravljanje.
23
Operativni plan: Zakonodavni okvir
Područje
djelovanja
Mjere Aktivnosti Nositelj/
sudionici
provedbe
Pokazatelji
rezultata
Izvor
podataka
Polazna
vrijedno
-st
Rok Financiranje
1. Ujednačiti pristup
mreži socijalnih
usluga za sve
korisnike i pružatelje
usluga pod istim
uvjetima i pravilima
odnosno uvođenje
jedinstvenog modela
financiranja
temeljenog na
plaćanju po
izvršenoj usluzi.
1.1. Reforma
načina plaćanja
usluge
dugotrajnog
smještaja za
starije osobe koje
su smještene u
državnim i
decentraliziranim
domovima
1. Uspostavljanje
zakonodavnog
okvira za jednak
pristup mreži
korisnicima i
pružateljima usluga
Ministarstvo
za
demografiju,
obitelj, mlade
i socijalnu
politiku
(dalje:
MDOMSP)
Uspostavljen
zakonodavni
okvir za jednak
pristup mreži
korisnicima i
pružateljima
usluga
MDOMSP 0 2020. Iz redovne
djelatnosti na
poziciji
MDOMSP
2. Poboljšati nadzor
rada pružatelja
usluga za starije
osobe
2.1. Reforma
organizacije rada
inspekcije
1. Uspostavljanje
zakonodavnog
okvira za reformu
organizacije rada
inspekcije
MDOMSP 1.
Uspostavljen
zakonodavni
okvir za
reformu
organizacije
rada inspekcije
MDOMSP 0 2020. Iz redovne
djelatnosti na
poziciji
MDOMSP
3. Osigurati
nacionalnu mirovinu
socijalno ugroženim
starijim osobama
3.1.Uvođenje
nacionalne
mirovine
1.Sveobuhvatna
analiza u odnosu na
sve prethodno
navedene
parametre (sustav
socijalne skrbi,
mirovinski sustav,
Ministarstvo
rada i
mirovinskog
sustava
(dalje:
MRMS)
Hrvatski
1. Izrađena
sveobuhvatna
analiza.
2. Utvrđeni
kriteriji za
obuhvat
korisnika
MRMS 0 1. IV. kvartal
2018.
2. IV. kvartal
2019.
3. IV. kvartal
2020
Iz redovne
djelatnosti na
poziciji
MRMS
24
stanje na tržištu
rada, EU praksa i
dr.)
2.Utvrđivanje
kriterija za obuhvat
potencijalnih
korisnika
nacionalne
mirovine,
imovinski i/ili
dohodovni cenzus,
parametri za
izračun visine
nacionalne
mirovine te
potrebna
financijska
sredstva.
3.Uspostavljanje
zakonodavnog
okvira za uvođenje
instituta nacionalne
mirovine
zavod za
mirovinsko
osiguranje,
Državni
zavod za
statistiku,
MDOMSP i
Ministarstvo
financija)/
nacionalne
mirovine,
definiran
imovinski i/ili
dohodovni
cenzus,
utvrđeni
parametri za
izračun
nacionalne
mirovine te
utvrđena i
osigurana
sredstava u
državnom
proračunu.
3.Uspostavljen
zakonodavni
okvir za
uvođenje
instituta
nacionalne
mirovine.
4. Širenje prava na
status njegovatelja
4.1. Donošenje
propisa kojim će
se regulirati
pravo na status
njegovatelja za
skrb o starijim
osobama
1. Uspostavljanje
zakonodavnog
okvira za uvođenje
prava statusa
njegovatelja za
skrb o starijim
osobama
MDOMSP Uspostavljen
zakonodavni
okvir za
uvođenje prava
statusa
njegovatelja za
skrb o starijim
osobama
MDOMSP 0 2020. Iz redovne
djelatnosti na
poziciji
MDOMSP
25
B. INFORMIRANJE I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI O PRAVIMA STARIJIH OSOBA
Opis problema: Slaba informiranost o pravima starijih osoba
Starije osobe predstavljaju društveno osjetljivu kategoriju stanovništva kojoj je potrebno
osigurati dodatne uvjete kako bi uživali svoja prava i imali kvalitetan život u starosti. Iako su
starije osobe ravnopravne u svojim pravima i slobodama sa svakim drugim građaninom, one se
u odnosu na druge nalaze u neravnopravnom položaju kada je riječ o uživanju njihovih prava.
Istraživanje o pravima osoba starije životne dobi u Gradu Zagrebu (Spajić-Vrkaš, Vrban, Rusac,
2013.) pokazuje da više od ¾ ispitanika nije upoznato s pravima koja im pripadaju kao starijim
osobama. Istraživanje o dostojanstvu u starijoj životnoj dobi (Rusac, Vahtar, Vrban, 2016.),
kao i spomenuto istraživanje o pravima starijih osoba (Spajić-Vrkaš, Vrban, Rusac, 2013.)
pokazuju da se od svih kategorija prava starijim osobama najviše krše prava iz kategorije
sigurnosti i osobnog dostojanstva. Takvoj vrsti diskriminacije podjednako su izloženi na
javnom prostoru, u obitelji i unutar institucija. Zaštita prava starijih osoba polazi od načela
jednakog dostojanstva i vrijednosti ljudskog bića. Za potpuni uvid u stanje prava starijih osoba
potrebno je provesti istraživanje o pojavnosti kršenja prava starijih osoba s naglaskom na sve
vidove nasilja te na osnovu dobivenih podataka izraditi preporuke za prevenciju kršenja istih.
Starije osobe ali i društvo u cjelini potrebno je permanentno informirati o činjenici da su starije
osobe prepoznate kao naročito osjetljiva skupina stanovništva koju je potrebno dodatno zaštititi.
Cilj 1. Informiranje o pravima starijih osoba u društvu
Mjera 1.1 Praćenje kršenja prava starijih osoba
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Aktivnost:
1. Provođenje istraživanja o kršenju prava starijih osoba s naglaskom na sve vidove nasilja i
zlouporabi ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.
2. Izrada izvješća o stanju prava starijih osoba proizišlog iz prikupljenih podataka
3. Izrada preporuke za prevenciju kršenja prava starijih osoba.
Rok: 1. 2017.-2018.
2. i 3. 2019.
Indikatori provedbe:
1. Provedeno istraživanje
2. Izrađeno izvješće
3. Izrađene preporuke
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku u iznosu od 900.000,00 kn na aktivnosti A 734189 Udruge u socijalnoj skrbi i izvor 41
s računa 3721 i to za svaku godinu provedbe ( 2017., 2018. i 2019.).
26
Mjera 1.2. Stvaranje preduvjeta za informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih
osoba
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Sunositelji: organizacije civilnog društva
Aktivnosti:
1. Provođenje javnog natječaja za projekte usmjerene na informiranje i podizanje razine svijesti
o pravima starijih osoba.
Rok: 2017.-2020.
Indikatori provedbe:
1. Broj provedenih javnih natječaja.
2. Broj odobrenih projekata i broj uključenih osoba po županijama.
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku u iznosu od 1.100.000,00 kn godišnje na aktivnosti A 734189 Udruge u socijalnoj skrbi
i izvor 41 s računa 3721 za svaku godinu provedbe (2017., 2018., 2019.)
27
Operativni plan: Informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih osoba
Područje
djelovanja
Mjere Aktivnosti Nositelj/
sudionici
provedbe
Pokazatelji
rezultata
Izvor
podataka
Polaz
na
vrijed
nost
Rok Financiranje
1.Informira
nje o
pravima
starijih
osoba
1.1 Praćenje
kršenja prava
starijih osoba
1. Provođenje istraživanja
o kršenju prava starijih
osoba s naglaskom na sve
vidove nasilja i zlouporabu
ugovora o dosmrtnom i
doživotnom uzdržavanju.
2. Izrada izvješća o stanju
prava starijih osoba
proizišlog iz prikupljenih
podataka
3. Izrada preporuke za
prevenciju kršenja prava
starijih osoba
MDOMSP 1. Provedeno
istraživanje
2. Izrađeno
izvješće
3. Izrađene
preporuke
Provoditelj
istraživanja
(akademska
zajednica/inst
itut/agencija)
0 1. 2017.-
2018.
2. i 3. 2019.
Sredstva će
se osigurati iz
dijela prihoda
od igara na
sreću
Mjera 1.2.
Stvaranje
preduvjeta za
informiranje i
podizanje razine
svijesti o pravima
starijih osoba
1. Provođenje javnog
natječaja za projekte
usmjerene na informiranje
i podizanje razine svijesti
o pravima starijih osoba
MDOMSP 1. Broj
provedenih
javnih natječaja
2. broj odobrenih
projekata i broj
uključenih osoba
po županijama
Provoditelji
projekata
(OCD)
0 2017-2020 Sredstva će se
osigurati iz
dijela prihoda
od igara na
sreću za
svaku godinu
28
C) ŠIRENJE I UNAPREĐENJE USLUGA U ZAJEDNICI
Opis problema: Nedovoljna i neravnomjerna dostupnost usluga za starije osobe na
cjelokupnom području države
Suočavajući se s izazovima starenja stanovništva i promjena u kontekstu tradicionalnih
oblika skrbi, Republika Hrvatska treba znatno proširivati postojeće programe i provoditi novu
shemu socijalne zaštite u području skrbi za starije osobe. Prema tome, daljnji smjerovi razvoja
su svakako da postojeća institucionalna skrb bude namijenjena prije svega za najstarije,
kronično bolesne kategorije ljudi te funkcionalno oslabljene starije osobe, dok naglasak treba
biti na obitelji i lokalnoj zajednici kao osloncima izvaninstitucionalne mreže skrbi za starije.
Cilj 1. Povećati dostupnost usluga za starije osobe
Mjera 1.1. Ujednačavanje dostupnosti kapaciteta za smještaj starijih osoba
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Aktivnost:
1. Poticati povećanje smještajnih kapaciteta do razine državnog prosjeka u županijama u kojima
su kapaciteti ispod prosjeka
Rok: 2018.-2020.
Indikator provedbe:
1. Broj danih preporuka za izgradnju smještajnih kapaciteta za starije osobe tijekom godine.
Potrebna financijska sredstva :
Sredstva će se osigurati u okviru redovite djelatnosti na poziciji Ministarstva za demografiju,
obitelj, mlade i socijalnu politiku aktivnost 792007 Administracija i upravljanje.
Mjera 1.2. Razvijanje usluga za starije osobe usmjerenih zadržavanju starijih osoba u
njihovom domu
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Sunositelji: Jedinice lokalne samouprave
Aktivnost:
1. Poticanje pružanja izvaninstitucijskih usluga za starije osobe na lokalnoj razini
Rok: 2017.-2020.
Indikatori provedbe:
29
1. Broj pružatelja usluga za starije osobe po županijama.
2. Broj starijih osoba kojima su osigurane izvaninstitucijske usluge boravka po županijama.
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku u iznosu od 2.000.000,00 kn za na aktivnosti A 734189 Udruge u socijalnoj skrbi izvor
41 s računa 3721 i to za svaku godinu provedbe (2017.,2018.,2019.,).
Ujedno sredstva će se osigurati i iz fondova Europske unije i to:
U 2018. godini u iznosu od 12.000.000,00 kn na aktivnosti A 788015 Operativni program
učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. prioritet 2 i 5 s izvora 12 iznos od 1.800.000,00 kn, a
s izvora 561 iznos od 10.200.000,00 kn.
U 2019. godini osigurat će se sredstva u iznosu od 8.000.000,00 kn na aktivnosti A 788015
Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. prioritet 2 i 5 i to s izvora 12
iznos od 1.200.000,00 kn, a s izvora 561 iznos od 6.800.000,00 kn.
Mjera.1.3. Osiguravanje usluga usmjerenih povećanju kvalitete života starijih osoba
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Sunositelji: organizacije civilnog društva
Aktivnosti:
1. Organiziranje dnevnih aktivnosti za starije osobe.
2. Poticanje volontiranja starijih osoba.
Rok: 2017.-2020.
Indikatori provedbe:
1. Broj odobrenih projekata po županijama.
2. Broj starijih osoba uključenih u organizirane dnevne aktivnosti po županijama.
3. Povećanje broja starijih osoba uključenih u volonterske aktivnosti.
Potrebna financijska sredstva :
Sredstva će se osigurati na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku aktivnost A 734189 Udruge u socijalnoj skrbi u iznosu od 3.100.000,00 kn i to za svaku
godinu provedbe (2017.,2018., 2019.).
U 2017. godini iznos od 1.100.000,00 kn planiran je na računu 3811, izvor 11, a iznos od 2.
000. 000,00 planiran je na računu 3721, izvor 41.
U 2018. godini iznos od 1.100.000,00 kn planiran je na računu 3811, izvor 11, a iznos od 2.
000.000,00 planiran je na računu 3721, izvor 41.
U 2019. godine iznos od 2.600.000, 00 kn planiran je na računu 3811, izvor 11, a iznos od 500.
000,00 kn na računu 3721, izvor 41.
Cilj 2. Podići kvalitetu pružanja socijalnih usluga za starije osobe
Mjera 2.1 Primjena „Upitnika o praćenju pokazatelja kvalitete u domovima za starije“ kod
pružatelja usluga za starije osobe
30
Nositelj: Ministarstvo zdravstva
Aktivnosti:
1. Edukacija i reedukacija stručnjaka o primjeni „Upitnika o praćenju pokazatelja
kvalitete u domovima za starije“ kod pružatelja usluga za starije osobe.
2. Prikupljanje podataka, praćenje i evaluacija „Upitnika o praćenju pokazatelja kvalitete
u domovima za starije“ kod pružatelja usluga za starije osobe.
3. Izrada prijedloga mjera unaprjeđenja kvalitete zaštite zdravlja kod pružatelja usluga za
starije osobe te praćenje zdravstvenih potreba i funkcionalnih sposobnosti starijih osoba
koje se nalaze na smještaju.
Rok: 1. 2017.-2020.
2. 2017.-2020.
3. 2020.
Indikatori provedbe:
1. Broj održanih edukacija i broj osoba koje su prošle edukaciju i reedukaciju po županijama.
2. Izrađeno izvješće o uspješnosti primjene „Upitnika o praćenju pokazatelja kvalitete u
domovima za starije“ po županijama.
3. Izrađen prijedlog mjera unapređenja kvalitete zaštite zdravlja kod pružatelja usluga za starije.
Potrebna financijska sredstva :
Sredstva na poziciji Ministarstva zdravstva (MZ) na aktivnosti A 789006 Provedba nacionalnih
programa, strategija i planova račun 3233 u iznosu od 15 000,00 kn za svaku godinu provedbe
(2017.,2018.,2019.)
Mjera: 2.2. Primjena priručnika “Vodič/14 uputa za aktivno zdravo starenje – hrvatski
model”
Nositelj: Ministarstvo zdravstva
Aktivnosti:
1. Izrada i dopuna priručnika o aktivnom i zdravom starenju te njegovo tiskanje
2. Edukacija i reedukacija o aktivnom zdravom starenju / primjena “Vodiča/14 uputa za aktivno
zdravo starenje – hrvatski model”
Rok : 1. 2017.
2. 2017.-2020.
Indikatori provedbe:
1. Izrađen i tiskan priručnik „Vodič/14 uputa za aktivno zdravo starenje – hrvatski model”
2. Broj održanih edukacija i broj osoba uključenih u edukaciju po županijama
Potrebna financijska sredstva:
31
Sredstva na poziciji Ministarstva zdravstva (MZ) na aktivnosti A 789006 Provedba nacionalnih
programa, strategija i planova račun 3237 u iznosu od 10 000,00 kn za svaku godinu provedbe
(2017.,2018.,2019.).
Mjera 2.3. Primjena smjernica pravilne prehrane za starije / jelovnici kod pružatelja usluga
za starije osobe
Nositelj: Ministarstvo zdravstva
Aktivnosti:
1. Izrada prijedloga jelovnika za starije osobe kod pružatelja usluga za starije osobe sukladno
hrvatskim smjernicama pravilne prehrane za starije
2. Edukacija i reedukacija stručnjaka zaduženih za zdravu prehranu o primjeni smjernica
pravilne prehrane za starije kod pružatelja usluga za starije osobe
3. Izrada priručnika na temu Programa primjene smjernica pravilne prehrane za starije kod
pružatelja usluga za starije osobe.
4. Analiza i evaluacija gerontološko- javnozdravstvenih pokazatelja o stanju uhranjenosti
starijih osoba putem panela stanja uhranjenosti CEZIH-a po web servisu NRS 2002.
5. Kontrola kvalitete gotovih obroka hrane sukladno Smjernicama pravilne prehrane za osobe
starije dobi (pomoću definiranih indikatora kvalitete), procjena kvalitete prehrane kod
pružatelja usluga za starije osobe (energetska i nutritivna procjena), mikrobiološka analiza
hrane i procjena higijene radnih površina (za pripremu hrane) na temelju periodičkih nadzornih
mikrobioloških analiza.
Rok: 1. 2017.- 2018.
2. 2017.- 2020.
3. 2018.
4. 2017.- 2020.
5. 2017.- 2020.
Indikatori provedbe:
1. Izrađen prijedlog jelovnika za starije osobe kod pružatelja usluga za starije sukladno
hrvatskim smjernicama pravilne prehrane za starije
2. Broj edukacija i broj stručnjaka po županijama zaduženih za zdravu prehranu o primjeni
smjernica pravilne prehrane za starije kod pružatelja usluga za starije osobe koji su prošli
edukaciju
3. Izrađen priručnik na temu Programa primjene smjernica pravilne prehrane za starije kod
pružatelja usluga za starije osobe
4. Izrađen izvještaj o evaluaciji gerontološko- javnozdravstvenih pokazatelja o stanju
uhranjenosti starijih osoba
5. Izrađen izvještaj kontrole gotovih obroka sukladno Smjernicama pravilne prehrane za osobe
starije dobi
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva na poziciji Ministarstva zdravstva (MZ) na aktivnosti A 789006 Provedba nacionalnih
programa, strategija i planova račun 3239 u iznosu od 10 000,00 kn za svaku godinu provedbe
(2017.,2018.,2019.).
32
Mjera 2.4. Održavanje regionalnih sastanaka s pružateljima usluga za starije osobe
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Aktivnost:
1. Organiziranje godišnjih regionalnih susreta s predstavnicima pružatelja usluga za starije
osobe
Rok: 2017.-2020.
Indikatori provedbe:
1. Broj održanih sastanaka tijekom godine i broj sudionika po županijama
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku u okviru redovite djelatnosti aktivnost 792007 Administracija i upravljanje.
.
Mjera:2.5. Jačanje kompetencija radnika koji skrbe o starijim osobama
Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Aktivnosti:
1. Edukacija radnika koji skrbe o starijim osobama o specifičnostima rada sa starijim osobama
Rok: kontinuirano
Indikatori:
1. Broj provedenih edukacija, broj pružatelja usluga iz kojih dolaze radnici i broj educiranih
radnika sve po županijama
Potrebna financijska sredstva:
Sredstva će se osigurati na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku u okviru redovite djelatnosti aktivnost 792007 Administracija i upravljanje.
.
33
Operativni plan: Širenje i unapređenje usluga u zajednici
Područje
djelovanja Mjere Aktivnosti
Nositelj/
sudionici
provedbe
Pokazatelji rezultata Izvor
podataka
Polazna
vrijedno
st
Rok Financiranje
1. Povećati
dostupnost
usluga za
starije
osobe
1.1. Ujednačavanje
dostupnosti
kapaciteta za
smještaj starijih
osoba
1. Poticanje
povećanja
smještajnih
kapaciteta do
razine državnog
prosjeka u
županijama u
kojima su
kapaciteti ispod
prosjeka
MDOMSP Broj danih preporuka za
izgradnju smještajnih
kapaciteta za starije
osobe tijekom godine
MDOMSP
(Služba
zadužena za
korisničku
skupinu -
starije osobe) 0
2017.-
2020.
Iz redovne
djelatnosti na
poziciji
MDOMSP
1.2. Razvijanje
usluga za starije
osobe usmjerenih
zadržavanju
starijih osoba u
njihovom domu
1. poticanje
pružanja usluga
boravka i pomoći u
kući za starije
osobe na lokalnoj
razini
MDOMSP/
JLS
1. Broj pružatelja
usluga za starije osobe
po županijama
2. Broj starijih osoba
kojima je osigurana
usluga boravka po
županijama
3. Broj starijih osoba
koje primaju uslugu
pomoć u kući po
županijama
JLS preko
UDU
0 2018.-
2020.
Sredstva će
se osigurati iz
fondova
Europske
unije
1.3. Osiguravanje
usluga usmjerenih
povećanju kvalitete
života starijih
osoba
1. Organiziranje
dnevnih aktivnosti
za starije osobe
2. Poticanje
volontiranja starijih
osoba
MDOMSP/
OCD
1. Broj odobrenih
projekata po
županijama
2. Broj starijih osoba
uključenih u
organizirane dnevne
1.MDOMSP/
2.provoditelji
projekata/OCD
3. MDOMSP
1. 0
2. 0
3. 2134
2017.-
2020.
Iz redovne
djelatnosti na
poziciji
MDOMSP i
djela prihoda
od igara na
34
aktivnosti po
županijama
3. Povećanje broja
starijih osoba
uključenih u
volonterske aktivnosti
sreću
godišnje
2.Podići
kvalitetu
pružanja
socijalnih
usluga za
starije
osobe
2.1 Primjena
„Upitnika o
praćenju
pokazatelja
kvalitete u
domovima za
starije“ kod
pružatelja usluga
za starije osobe
1.Edukacija i
reedukacija
stručnjaka o
primjeni „Upitnika
o praćenju
pokazatelja
kvalitete u
domovima za
starije“ kod
pružatelja usluga za
starije osobe
2.Prikupljanje
podataka, praćenje
i evaluacija
„Upitnika o
praćenju
pokazatelja
kvalitete u
domovima za
starije“ kod
pružatelja usluga za
starije osobe
3.Izrada prijedloga
mjera unaprjeđenja
kvalitete zaštite
zdravlja kod
MZ 1. Broj održanih
edukacija i broj osoba
koje su prošle edukaciju
i reedukaciju po
županijama
2. Izrađeno izvješće o
uspješnosti primjene
„Upitnika o praćenju
pokazatelja kvalitete u
domovima za starije“
po županijama
3. Izrađen prijedlog
mjera unapređenja
kvalitete zaštite zdravlja
kod pružatelja usluga za
starije
MZ u suradnji
s
provoditeljem
edukacije
1.2017.-
2020.
2.2017.-
2020.
3. 2020.
Sredstva
Državnog
proračuna na
poziciji
Ministarstva
zdravstva
35
pružatelja usluga za
starije osobe te
praćenje
zdravstvenih
potreba i
funkcionalnih
sposobnosti starijih
osoba koje se
nalaze na
smještaju.
2.2. Primjena
priručnika
“Vodič/14 uputa za
aktivno zdravo
starenje – hrvatski
model”
1. Izrada i dopuna
priručnika o
aktivnom i
zdravom starenju te
njegovo tiskanje
2. Edukacija i
reedukacija o
aktivnom zdravom
starenju / primjena
“Vodiča/14 uputa
za aktivno zdravo
starenje – hrvatski
model”
MZ 1. Izrađen i tiskan
priručnik „Vodič/14
uputa za aktivno zdravo
starenje – hrvatski
model”
2. Broj održanih
edukacija
3.Broj osoba uključenih
u edukaciju po
županijama
MZ u suradnji
s
provoditeljem
edukacije
0 1. 2017
2. 2017-
2020
Sredstva
Državnog
proračuna na
poziciji
Ministarstva
zdravstva
2.3. Primjena
smjernica pravilne
prehrane za starije
/ jelovnici kod
pružatelja usluga
za starije osobe
1. Izrada prijedloga
jelovnika za starije
osobe kod
pružatelja usluga za
starije osobe
sukladno hrvatskim
smjernicama
MZ 1. Izrađen prijedlog
jelovnika za starije
osobe kod pružatelja
usluga za starije
sukladno hrvatskim
smjernicama pravilne
prehrane za starije
MZ u suradnji
s
provoditeljem
edukacije
0 1. 2017.-
2018.
2. 2017.-
2020.
3.
2018.
4. 2017.-
2020.
Sredstva
Državnog
proračuna na
poziciji
Ministarstva
zdravstva
36
pravilne prehrane
za starije
2. Edukacija i
reedukacija
stručnjaka
zaduženih za
zdravu prehranu o
primjeni smjernica
pravilne prehrane
za starije kod
pružatelja usluga za
starije osobe
3. Izrada priručnika
na temu Programa
primjene smjernica
pravilne prehrane
za starije kod
pružatelja usluga za
starije osobe.
4. Analiza i
evaluacija
gerontološko-
javnozdravstvenih
pokazatelja o stanju
uhranjenosti
starijih osoba
putem panela stanja
uhranjenosti
CEZIH-a po web
servisu NRS 2002.
5. Kontrola
kvalitete gotovih
2. Broj edukacija i broj
stručnjaka, po
županijama, zaduženih
za zdravu prehranu o
primjeni smjernica
pravilne prehrane za
starije kod pružatelja
usluga za starije osobe
koji su prošli edukaciju
3. Izrađen priručnik na
temu Programa
primjene smjernica
pravilne prehrane za
starije kod pružatelja
usluga za starije osobe
4. Izrađen izvještaj o
evaluaciji gerontološko-
javnozdravstvenih
pokazatelja o stanju
uhranjenosti starijih
osoba
5. Izrađen izvještaj
kontrole gotovih obroka
sukladno Smjernicama
pravilne prehrane za
osobe starije dobi
5. 2017.-
2020.
37
obroka hrane
sukladno
Smjernicama
pravilne prehrane
za osobe starije
dobi (pomoću
definiranih
indikatora
kvalitete), procjena
kvalitete prehrane
kod pružatelja
usluga za starije
osobe (energetska i
nutritivna
procjena),
mikrobiološka
analiza hrane i
procjena higijene
radnih površina (za
pripremu hrane) na
temelju periodičkih
nadzornih
mikrobioloških
analiza.
2.4. Održavanje
regionalnih
sastanaka s
pružateljima
usluga za starije
osobe
1. Organiziranje
godišnjih
regionalnih susreta
s predstavnicima
pružatelja usluga za
starije osobe
MDOMSP 1. Broj održanih
sastanaka tijekom
godine i broj sudionika
po županijama
MDOMSP 0 2017.-
2020.
Iz redovne
djelatnosti na
poziciji
MDOMSP
38
2.5. Jačanje
kompetencija
radnika koji skrbe
o starijim osobama
1. Edukacija
radnika koji skrbe
o starijim osobama
o specifičnostima
rada sa starijim
osobama
MDOMSP 1. Broj provedenih
edukacija, broj
pružatelja usluga iz
kojih dolaze radnici i
broj educiranih radnika
sve po županijama
MDOMSP u
suradnji s
provoditeljima
edukacije
0 2017.-
2020.
Iz redovne
djelatnosti na
poziciji
MDOMSP
39
VI. ZAVRŠNE ODREDBE
1. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku određuje se koordinatorom
provedbe Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od
2017.-2020. godine.
2. Tijela državne uprave, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pružatelji
usluga i organizacije civilnog društva dužni su provoditi mjere iz Strategije socijalne skrbi za
starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine u cilju unaprjeđenja
položaja starijih osoba u Republici Hrvatskoj.
3. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su u svojim socijalnim
planovima uvrstiti mjere i aktivnosti Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine.
4. Tijela državne uprave dužna su izvijestiti Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i
socijalnu politiku o provedbi mjera iz Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici
Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine te su dužna do 30. travnja svake godine za
prethodnu godinu dostaviti Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
izvješća o provedbi mjera.
5. Uredi državne uprave prikupit će i objediniti podatke od jedinica lokalne samouprave o
provedbi mjera iz Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje
od 2017. do 2020. godine te su dužni do 30. travnja svake godine za prethodnu godinu dostaviti
Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku izvješća o provedbi mjera.
6. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku će do 30. lipnja svake
godine Vladi Republike Hrvatske dostaviti objedinjeno izvješće o provedbi mjera definiranih
Strategijom socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do
2020. godine za prethodnu godinu