Vladimir ProppMorfologija bajke

Knjiga Vladimira Proppa Morfologija bajke objavljena je 1928. godine. U njoj Propp strukturalistiki pristupa bajkama i analizirajui njihovu strukturu, oblike koje se u bajkama javljaju zakljuuje da u svim bajkama postoji 31 funkcija.Na poetku knjige obrazlae svoja istraivanja. Kae da poetkom 20. st. bajka jo nije detaljno istraena. Smatra da izgovor to to nije uinjeno zato to nema dovoljno materijala nije dobar, jer postojale su velike zbirke bajki (Tisuu i jedna no, Napomene uz bajke brae Grim). Dakle, materijala ima, ali pristup u prouavanju bajki, kako smatra Propp, nije bio dobar. Problem vidi u tome to se krenulo u genetsko pruavanje bez prethodnog sistemskog opisa. Usto, meu bajkama su primjeeni razliiti anrovi i istraivai su ih pokuavali klasicifirati. Takvim klasifikacijama Propp zamijera to u nju istraivai uvode materijal spolja, a ne izvode je iz sutinskog materijala, iz samih bajki.Njegova Morfologija bajki trebala bi prvi korak u prouavanju bajki. Da bi se one prouile, moraju se opisati, vidjeti koje su specifinosti toga anra. Treba prouiti strukturu bajki. Prouavanje apstraktno, morfolokih dijelova bajke osnova je za povijesno prouavanje. Ovakvo prouavanje moglo bi dovesti i do odgovora na problem slinosti bajki po cijelom svijetu. To, Propp preputa drugima, ali za svoj rad smatra da bi trebao biti poetna toka svih drugih istraivanja.Materijal na kome je Propp radio obuhvatio je ruskih 100 bajki iz Afanasljevljeva zbornika. Metoda istraivanja bila je takva da je Propp usporedno prouavao siee, izdvajao sastavne dijelove prema posebnim postupcima i zatim bajke usporeivao po njihovim sastavnim dijelovima. Tako je dobivena morfologija opis bajke po njenim dijelovima i odnosu dijelova jednih prema drugima i prema cjelini. Usporedbom siea i uoio je da postoje stalni i promjenjivi elementi: mijenjaju se nazivi likova, ali njihove radnje ostaju iste funkcije. Tako moemo zakljuiti da u bajkama esto jednake radnje vre razliiti likovi. Propp prouava bajke po funkcijama likova.Dok su funkcije jednake radnje razliitih likova, ostvarivanje funkcija je promjenjivo. Za prouavanje funkcija vano pitanje je: to ine likovi, a pitanja tko ini i kako ini su vana samo za dopunsko prouavanje. Znai, funkcije su osnovni dijelovi bajke.U bajkama ima malo funkcija, a mnogo likova. Iz toga proizlazi dvojstvo bajke: raznolikost s jedne strane, a s druge ponovljivost.

Da bi se odredile funkcije treba uzimati u obzir ono znaenje koje konkretna situacija ima u toku radnje. Znai, funkcija je postupak lika odreen s obzirom na njegov znaaj za tijek radnje (npr. enidba mladia za carevu ke nije isto to i enidba oca novom enom nakon smrti prve ene).

Osnovne znaajke funkcija su:

1. Osnovni elementi bajke su funkcije likova, neovisno o tome tko ih i kako izvodi.2. Broj funkcija u bajkama je ogranien (31).

3. Redoslijed funkcija je uvijek isti. Ovo vai samo u usmenim bajkama. Ukoliko jedna funkcija izostane, raspored drugih funkcija se ne mijenja.

4. Sve bajke imaju istu strukturu postoje podtipovi

Funkcije likova

Najvie funkcija javlja se u parovima: zabrana krenje, raspitivanje odavanje, borba pobjeda. Druge funkcije mogu biti rasporeene po grupama. Tako zaplet mogu initi: nanoenje tete, odailjanje, junakova odluka da se suprotstavi i odlazak (XYW). Cjelinu ine i darivaoevo provjeravanje junaka, reakcija junaka i nagraivanje (DHZ). Osim ovakvih funkcija postoje i besparne funkcije: udaljavanje, kanjavanje, brak...Bajka obino poinje nekom poetnom situacijom. Ona nije posebna funkcija, ali se oznaava znakom i. U poetnoj se situaciji uvodi junak, nabrajaju se lanovi obitelji i sl. Nakon nje slijeda funkcije:1. Jedan od lanova obitelji se udaljava iz kue udaljavanje (e)2. Junaku se izrie zabrana zabrana (k)3. Zabrana se kri krenje (q)4. Protivnik se pokuava obavijestiti raspitivanje (v)5. Protivniku se daju obavijesti o njegovoj rtvi odavanje (w)6. Protivnik pokuava prevarti svoju rtvu za bi je osvojio ili ovladeo njenom imovinom podvala (j)7. rtva doputa da bude prevarena i tako pomae protivniku sudjelovanje (g)8. Protivnik nekome od lanova obitelji nanosi tetu nanoenje tete (X). Neke bajke poinju situacijama oskudice ili nedostatka.To izaziva traganje slino kao nanoenje tete i znai da se nedostatak moe imati istu funkciju kao npr. kraa. Tako bajka koja zapoinje: Ivan eli arobnu sabnju ili konja, a zaplet joj je kao kod krae izazvao nedostatak i Ivan polazi u potragu. Funkcije imaju isti rezultat.Jednom od lanova obitelji neto nedostaje nedostatak (x) nedostatak zarunice, nedostatak novca, arobnog sredstva...9. Nesrea ili nedostatak se objavljuju junaka alju, mole ga ili ga putaju posredovanje, vezivni element (Y) poziv u pomo, junak naputa kuu10. Traitelj se odluuje suprotstaviti poetak suprotstavljanja (W)11. Junak naputa kuu odlazak ()12. Junak se provjerava, ispituje, napada i time priprema da dobije arobno sredstvo ili pomonika prva darivateljeva funkcija (D)13. Junak reaguje na postupke darivatelja reakcija (H)14. Junak stjee arobno sredstvo dobivanje arobnog sredstva (Z) predmeti, ivotinje, osobine (sposobnost pretvaranja). Sredstva se mogu neposredno dobiti, ukrasti, kupiti, popiti ili pojesti...15. Junak se premjeta na mjesto gdje je traeni predmet prostorno premjetanje ili putovanje uz pomo vodia (R)16. Borba (L)17. Obiljeavanje junaka(M) na tijelu, prsten...18. Pobjeda (V) 19. Otklanje poetne nevolje ili nedostatka (E)20. Povratak ()21. Junaka progone (P)22. Junak se spasava od potjere (S) ovdje se neke bajke zavravaju, a u nekima se opet javlja protivnik i zapoinje novi zaplet.23. Junak stie neprepoznat kui dolazak incognito (znak )24. Lani junak postavlja neosnovane zahtjeve (F)

25. Junaku se zadaje teki zadatak (T)

26. Rjeavanje (A)27. Prepoznavanje junaka (I)28. Razotkrivanje lanog junaka (Dv)

29. Preobraavanje junaka (Tr) junak postaje nebino lijep, gradi novi dvorac, oblai npvu odjeu...

30. Kanjavanje neprijatelja (Pu)

31. Junak se eni ili stupa na carski prijestol (N)AsimilacijePonekad se razliite funkcije jednako ostvaruju. To Propp naziva asimilacijom jednog oblika s drugim (teak zadatak za prosidbu i provjera junaka) Tada se funkcije odreuju na osnovu posljedica. Ako je junak dobio arobno sredstvo od darivatelja ili pomo, to je bila provjera, a ako je dobio ruku careve keri, u pitanju je bio zadatak za prosidbu.

Neki drugi elementi bajke

Osim funkcija postoje i drugi elementi koji grade strukturu bajke.

1. Pomoni elementi za meusobno vezivanje funkcija u bajkama se sistemom obavijesti povezuju funkcije. Likovi jedni od drugih saznaju neto i time se funkcija povezuje s prethodnom. Naini obavijesti mogu biti razliiti.2. utrajanje (utrostruenje) takoer vezivni element. Mogu se utrostruiti atributni elementi (tri zmajeve glave), funkcije, parovi funkcija (progonjenje spasavanje) ili grupe funkcija i itavi tokovi. Ponavljanje mogu biti ravnomjerna, mogu prouzrokovati gradaciju ili dva puta dati negativan rezultat, a trei put pozitivan.

3. Motivacije pobude i namjere koje navode lica na postupke. Ponekad su isti ili slini postupci razliito motivirani (npr. protjerivanje). Zanimljivo je da postupci zmaja i drugih tetoina nisu motivirani.Podjela funkcija po likovima

Iako su Proppa zanimale samo funkcije, tj. to se ini, u jednom poglavlju razmotrio je nain na koji se funkcije dijele po likovima bajke. Funkcije se grupiu po krugovima koji odgovaraju vriteljima radnje.

1. Krug protivnika nanoenje tete, bitka, proganjanje...

2. Krug darivatelja darivanje arobnim predmetom

3. Pomonik premjetanje junaka kroz prostor, otklanjanje nevolje, rjeavanje tekog zadatka...

4. Krug careve keri (traenog lica) i njenog oca postavljanje tekog zadatka, obiljeavanje junaka, prepoznavanje, svadba...

5. Krug poiljaelja slanje junaka (vezivni element)

6. Krug junaka odlazak u potragu, reakciju na darivateljeve zahtjeve, svadba...

7. Krug lanog junaka odlazak u potragu, reakciju na darivateljeve zahtjeve (uvijek negativna)...Bajka ima sedam likova, a ponekad postoje vezivni elementi likovi klevetnika, izdajnika.

Nekad jedan krug odgovara tono jednom liku. Ponekad jedan lik obuhvaa vie krugov (darivatelj + pomonik) ili je jedan krug podijeljen na vie likova (jedan provjerava junaka, a drugi ga nagrauje).Naini ukljuivanja novih likova u radnju

Svaki lik ima svoj nain ukljuivanja u radnju. Npr. protivnik se pjavljuje dva puta, prvi put iznenada. Darivatelj se sree sluajno (u umi, polju, na putu, ulici). U poetnoj situaciji javljaju se poiljatelj, junak, lani junak, careva ki. esto je poetna situacija naglaeno idilina. To je kontrast buduoj nesrei.

O atributima likova i njihovom znaenju

Atributi likova su njihove spoljanje osobine, uzrast, spol, poloaj... Likovi se lako zamjenjuju, a na te promjene utjeu povijest, drutvo, religija, pismenost. Propp ih naziva transpormacijama. Iako se u bajkama nalaze promjene likova, postojanost funkcija ostaje. Atribute likova je Propp prikazao tabelama u kojima su oznaeni izgled lika, pojavljivanje i njegovo prebivalite. Usporedbom tabela s atributima i sieima Propp je prouavao zakonitosti transformacija kojima podlijeu funkcije i atributi.

Bajka kao cjelina

Bajka razvitak od nanoenja tete (X) ili nedostatka (x), preko meufunkcija k svadbi (N) ili drugim funkcijama raspleta (nagrada, plijen, otklanjanje nevolje, spasavanje od potjere). Sve se to jednim imenom moe nazvati tok. Ukoliko se nakon raspleta dogodi novo nanoenje tete ili osjeti nedostatak, nastaje novi tok. Bajka moe imati vie tokova i oni se mogu razvijati na razliite naine. Propp odreuje kriterije za odreivanje radi li se o bajci s vie tokova ili jednoj bajci u ovisnosti koliko su funkcije iz jednog i drugog toka povezane ili samostalne.

Za zakljuak, osnovni elementi bajke su:

1. FUNKCIJE LIKOVA2. VEZIVNI ELEMENTI3. MOTIVACIJE4. POJAVLJIVANJE LIKOVA5. ATRIBUTI Tek nakon sustavnog opisa bajke Propp smatra da se one mogu klasicifirati. Primjeuje da se u bajkama najee zajedno javljaju ove funkcije i tako ih klasificira:1. Razvijanje siea pomou L V (borba pobjeda)

2. Razvijanje pomou T A (zadatak rjeenje)

3. Razvijanje pomou oba

4. Razvijanje bez L V i bez T A

Kao zajedniko svim bajkama primjeuje funkciju nanoenja tete (X) i onda svaku promjenu u bajkama smatra lancem varijanti bajke o potrazi zarunicom, traganju za amajlijom...

Dolazak do zaljuka da sve bajke imaju jednaku strukturu moe potvrivati hipotezu o zajednikom izvoru svih bajki. Ipak, Propp ne smatra da taj je zajedniki izvor geografski, nego on moe biti u religiji, svakodnevnom ivotu i odnosima meu ljudima. To vie nije predmet Proppovog prouavanja. On smatra da e njegovo djelo pomoi drugim istraivaima u prouavanju bajki kao poetna toka.

Funkcije likova

Najvie funkcija javlja se u parovima: zabrana krenje, raspitivanje odavanje, borba pobjeda. Druge funkcije mogu biti rasporeene po grupama. Tako zaplet mogu initi: nanoenje tete, odailjanje, junakova odluka da se suprotstavi i odlazak (XYW). Cjelinu ine i darivaoevo provjeravanje junaka, reakcija junaka i nagraivanje (DHZ). Osim ovakvih funkcija postoje i besparne funkcije: udaljavanje, kanjavanje, brak...

Bajka obino poinje nekom poetnom situacijom. Ona nije posebna funkcija, ali se oznaava znakom i. U poetnoj se situaciji uvodi junak, nabrajaju se lanovi obitelji i sl. Nakon nje slijeda funkcije:

1. Jedan od lanova obitelji se udaljava iz kue udaljavanje (e)

2. Junaku se izrie zabrana zabrana (k)

3. Zabrana se kri krenje (q)

4. Protivnik se pokuava obavijestiti raspitivanje (v)

5. Protivniku se daju obavijesti o njegovoj rtvi odavanje (w)

6. Protivnik pokuava prevarti svoju rtvu za bi je osvojio ili ovladeo njenom imovinom podvala (j)

7. rtva doputa da bude prevarena i tako pomae protivniku sudjelovanje (g)

8. Protivnik nekome od lanova obitelji nanosi tetu nanoenje tete (X). Neke bajke poinju situacijama oskudice ili nedostatka.To izaziva traganje slino kao nanoenje tete i znai da se nedostatak moe imati istu funkciju kao npr. kraa. Tako bajka koja zapoinje: Ivan eli arobnu sabnju ili konja, a zaplet joj je kao kod krae izazvao nedostatak i Ivan polazi u potragu. Funkcije imaju isti rezultat.

Jednom od lanova obitelji neto nedostaje nedostatak (x) nedostatak zarunice, nedostatak novca, arobnog sredstva...

9. Nesrea ili nedostatak se objavljuju junaka alju, mole ga ili ga putaju posredovanje, vezivni element (Y) poziv u pomo, junak naputa kuu

10. Traitelj se odluuje suprotstaviti poetak suprotstavljanja (W)

11. Junak naputa kuu odlazak ()

12. Junak se provjerava, ispituje, napada i time priprema da dobije arobno sredstvo ili pomonika prva darivateljeva funkcija (D)

13. Junak reaguje na postupke darivatelja reakcija (H)

14. Junak stjee arobno sredstvo dobivanje arobnog sredstva (Z) predmeti, ivotinje, osobine (sposobnost pretvaranja). Sredstva se mogu neposredno dobiti, ukrasti, kupiti, popiti ili pojesti...

15. Junak se premjeta na mjesto gdje je traeni predmet prostorno premjetanje ili putovanje uz pomo vodia (R)

16. Borba (L)

17. Obiljeavanje junaka(M) na tijelu, prsten...

18. Pobjeda (V)

19. Otklanje poetne nevolje ili nedostatka (E)

20. Povratak ()

21. Junaka progone (P)

22. Junak se spasava od potjere (S) ovdje se neke bajke zavravaju, a u nekima se opet javlja protivnik i zapoinje novi zaplet.

23. Junak stie neprepoznat kui dolazak incognito (znak )

24. Lani junak postavlja neosnovane zahtjeve (F)

25. Junaku se zadaje teki zadatak (T)

26. Rjeavanje (A)

27. Prepoznavanje junaka (I)

28. Razotkrivanje lanog junaka (Dv)

29. Preobraavanje junaka (Tr) junak postaje nebino lijep, gradi novi dvorac, oblai npvu odjeu...

30. Kanjavanje neprijatelja (Pu)

31. Junak se eni ili stupa na carski prijestol (N)

Podjela funkcija po likovima

Iako su Proppa zanimale samo funkcije, tj. to se ini, u jednom poglavlju razmotrio je nain na koji se funkcije dijele po likovima bajke. Funkcije se grupiu po krugovima koji odgovaraju vriteljima radnje.

1. Krug protivnika nanoenje tete, bitka, proganjanje...

2. Krug darivatelja darivanje arobnim predmetom

3. Pomonik premjetanje junaka kroz prostor, otklanjanje nevolje, rjeavanje tekog zadatka...

4. Krug careve keri (traenog lica) i njenog oca postavljanje tekog zadatka, obiljeavanje junaka, prepoznavanje, svadba...

5. Krug poiljaelja slanje junaka (vezivni element)

6. Krug junaka odlazak u potragu, reakciju na darivateljeve zahtjeve, svadba...

7. Krug lanog junaka odlazak u potragu, reakciju na darivateljeve zahtjeve (uvijek negativna)...

Bajka ima sedam likova, a ponekad postoje vezivni elementi likovi klevetnika, izdajnika.

Nekad jedan krug odgovara tono jednom liku. Ponekad jedan lik obuhvaa vie krugov (darivatelj + pomonik) ili je jedan krug podijeljen na vie likova (jedan provjerava junaka, a drugi ga nagrauje).