Vodič Za Proizvodnju Jagodastog Voća - Prof. Dr Mirsad Kurtović, Adnan Maličević Dipl. Ing. Agr

7/23/2019 Vodi Za Proizvodnju Jagodastog Voa - Prof. Dr Mirsad Kurtovi, Adnan Malievi Dipl. Ing. Agr

1/2151toviM.; MalieviA.; PalakiM.ur

HEKO d.o.o. Bugojnowww.heko.ba

REPROCEN R JAGODASTOG VOAT
http://www.maline.ml/


2/2152


3/2153


4/2154

HEKO d.o.o Bugojno

Sultan Ahmedova 77

www.heko.ba;

[email protected]; [email protected]

tel/fax: 030 252 420; 030 254 240

REPROCENTAR


5/2155

JAGODASTOG VOA


6/2156

VODIZA PROIZVODNJU

JAGODASTOG VOA

Priredili:Prof. dr Mirsad Kurtovi

Adnan Malievi, dipl. ing. agr.Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo

Muhamed Palaki, managerHEKO d.o.o. Bugojno

Izdava:

REPROCENTAR JAGODASTOG VOA

Heko, doo BugojnoSultan Ahmedova 77

Tel/fax: 030 252 420; 030 254 240e-mail: [email protected];

[email protected]

Tehnika obrada:Adnan Malievi

Tira:1.500 primjeraka

tampa:Grafika, Bugojno

Oktobar, 2012 godine


7/2157

Svim kupcima naih proizvoda (komercijalnim

proizvoaima farmerima, hobisma,

poljoprivrednim apotekama, velikim trnim centrima,

meunarodnim organizacijama, projekma iz oblas

poljoprivrede, potroaima zamrznuh plodova voa)

kako domaim tako i stranim, elimo se zahvalina

do sada ukazanom povjerenju, s obeanjem da emo

i u narednim godinama bijo bolji i apsolutno Vama

na usluzi.

U narednom periodu naa kompanija e zadra

lidersko mjesto, kada je u pitanju produkcija sadnogmaterijala velikog broja vrsta jagodastog voa, uz

zagarantovan kvalitet.

U segmentu prerade i skladitenja proirili smo

postojee kapacitete, izgradili nove pogone,

osavremenili proizvodnju, te uveli nove finalne

proizvode, to nam osigurava vodeu poziciju i na

ovom polju.Da smo vodea kompanija u navedenim oblasma

potvruje i novo izdanje naeg dobro poznatog

prirunika za farmere, sada pod naslovom Vodi

za produkciju jagodastog voa iji su autori nai

dugogodinji saradnici i eminentni strunjaci.

Jo jednom, hvala Vam na ukazanom povjerenju.

S potovanjem,

REPROCENTAR JAGODASTOG VOA


8/2158

UMJESTO PREDGOVORA ...

Publikacija pod naslovom Vodiza proizvodnju jagodastog voa sadri devet poglavlja unutarkojih se nalaze neophodne informacije poev od adekvatnog izbora vrste za uzgoj, nabavke

sadnog materijala (lokacija, kategorije) do same tehnologije proizvodnje svake odabrane kulturepojedinano (razmak sadnje, sistem uzgoja, agro i pomotehnike mjere). Sadraj prvog poglavljapodrazumjeva osnovne informacije o Reprocentru jagodastog voa H&H Fruit, kao baznoj jediniciza nabavku sadnog materijala razliitih kategorija i finalnom mjestu prihvata, odnosno otkupaproizvedenih plodova odabrane vrste jagodastog voa.Drugo poglavlje tretira vrste koje se ubrajaju u grupu jagodastog voa, s obzirom da se radio proizvoljnom grupisanju ili klasifikaciji, te postoje mnogobrojna razmimoilaenja posebno uterminolokom smislu, to moe biti zbunjujue kako za komercijalne proizvoae, tako i onekoji se uzgojem voaka bave iz hobija. U okviru istog mogue je saznati osnovne informacijeo kulturama (porijeklo, detaljniju podjelu, mogunost uzgoja, zahtjevane uslove) kako onimuobiajenim u proizvodnji na naim prostorima, tako i istim koje su velika nepoznanica za

bosanskohercegovake proizvoae, ali se od istih u okviru Reprocentra H&H Fruit proizvodisadni materijal (tkzv. neuobiajene vrste voa). Obraene nove vrste jagodastog voaprestavljaju ujedno i njihovu promociju, a podaci koji e se dati prestavljaju prve informacije oistim, kako bi usljedila njihova introdukcija, te na taj nain testirala mogunost uzgoja u naimuslovima.Tree poglavlje tretira problematiku o tome ta sve proizvoamora uzeti u obzir prije sadnjeodabranih vrsta jagodastog voa, te daje generalnu sliku u pogledu izbora lokacije, pripremezemljita, orjentacije trita, oblika organizovanja proizvodnje jagodastog voa i sl. U okviruovog poglavlja takoe su predstavljeni principi integralne proizvodnje voa, sa osnovniminformacijama koje se odnose na zatitu biljaka u datom sistemu.Kroz poglavlja od etvrtog do devetog, predstavljeni su principi specijalistikih tehnologija uzgoja

po vrstama jagodastog voa, i to sljedeim redoslijedom: jagode, maline i kupine, borovnice,brusnice, ribizle i ogrozdi, te aronija. Unutar svakog od ovih poglavlja nalaze se osnovneinformacije u pogledu karakteristika date vrste za proizvodnju, sistem uzgoja sa razmacimasadnje i formom habitusa biljke, agro i pomotehnikih mjera zajedno sa programima zatite odbolesti i tetoina u okviru koncepta integralne proizvodnje, kao i ubrenja.


9/2159

Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit pod sloganom Nae voe Vae zdravlje, u okviru kompanije HEKOd.o.o. Bugojno, je najvei jedinstven kompleks u regionu koji ine:

savremeni rasadnik jagodastog voa,pogoni za zamrzavanje, sortiranje i skladitenje jagodastog voa, umskih plodova, ljekovitog bilja,

razliitih vrsta gljive i ostale sirovinske baze,savremeni pogoni suara za suenje umskih plodova, ljekovitog bilja, voa, povra i gljiva.

Istaknute odlike Reprocentra H&H Fruit su:

visokokvalitetan sadni materijal velikog broja vrsta i sorti jagodastog voa,razliite kategorije sadnog materijala jagodastog voa iz vlastite produkcije (kontejnerske sadnice,presovane sadnice, sadnice golih ila, korjenii),sadnice razliitih vrsta voaka, rua i groa nabavljene od drugih rasadnika, u cilju poveanja paleteproizvoda,sadni materijal neuobiajenih vrsta voaka koje su po prvi put na prostoru BiH,zagarantovan otkup svih vrsta jagodastog voa i umskih plodova,izvoz zamrznutih proizvoda na trite zemalja EU i ire,izvoz sadnog materijala jagodastog voa u susjedne zemlje,introdukcija novih vrsta i sorti jagodastog voa,inovacija produkcije i proizvoda,certifikacija procesa proizvodnje, prerade i finalnih proizvoda, tetehnika i struna pomoza farmere u vidu savjetodavnog servisa, teorijskih i praktinih edukacija.

Pored toga, u okviru ruralnog razvoja, agroturizam proima sve aktivnosti Reprocentra, gdje se posebnoistie boravak u prirodi kroz organizovane strune, turistiko-ugostiteljske posjete, kao i privatnearanmane.

U okviru rasadnika Reprocentar H&H Fruit proizvodi i, na domae i ino trite, plasira sadni materijalsavremenih kultivara sljedeih vrsta jagodastog voa:

visokobunaste i polubunaste borovnice,krupnoplodne brusnice,jedno i dvogodinjeg tipa maline razliite boje ploda,kupine,hibride maline i kupine,crne, crvene i bijele ribizle,crvenog, utog i zelenog ogrozda,aronije,jedno i vierodnog tipa jagode, ananas ili bijele jagode, framberi ili jagode okusa maline (novo za2012. godinu),kamatke ili sibirske borovnice (novo za jesen 2012.),

joste - hibrida ribizle i ogrozda (novo za jesen 2012.),goija (novo za jesen 2012.),lingonberija (novo za jesen 2012.),asimine i pasjeg trna (novo za jesen 2012.), tesibirskog ili arguta kivija (novo za jesen 2012.).Slike: 1. Kontejnersko polje;

2. Pogoni za skladitenje i preradu

3. Uskladitena roba ukomori hladnjae

REPROCENTAR JAGODASTOG VOA ...1.


10/21510

Pored navedenih vrsta jagodastog voa Reprocentar u 2012 godini upaletu proizvoda sadnog materijala uvodi i neke od neobinih-novih vrstavoaka, a koje jasno nisu kategorizovane da pripadaju navedenoj grupi, ito: plavi grah i ib.

Od kvalitetnih razliitih dobavljaa, Reprocentar na trite BiH plasirasadnice sljedeih vrsta voaka: jabuke, kruke, vinje, oraha, lijeske idrijenka. Takoe, iz ove grupe proizvoda u ponudi se nalaze i sadnice

uspravno rastueg i puzaju

eg tipa rua, te kultivara bijelog i plavoggroa.

U segmentu otkupa Reprocentar H&H Fruit organizuje sakupljanje iotkup sirovinske baze iz kultivisanih zasada (plantae voa i povra, teljekobilja) i prirodnih populacija (umski plodovi, gljive i ljekobilje).Izkomercijalnih plantaa otkupljuje plodove svih prethodno navedenih vrstaod kojih se proizvodi sadni materijal, ali otkup i vinje, te plodova ljive.

Od umskih plodova Reprocentar organizuje otkup: umske ili divljeborovnice, brusnice, jagode, kupine, maline, jabuke i kruke, zatimipurka, drijenka, gloga, smrekine bobe i zohve.

Pored sadnog materijala razliitih vrsta voa, na ino tritu, ReprocentarH&H Fruit je prisutan sa finalnim proizvodima iz dva segmenta prerade:zamrzavanje i suenje.

Zamrznuti program podrazumjeva plodove porijeklom iz konvencionalne iorganske produkcije, i to:

organski : divlja borovnica, brusnica, malina, jagoda, kupina, jabukai kruka; crveni i bijeli glog, ipurak, drijenjak, trnjina, crni i bijeli dud,te smrekina boba, kao i gljive vrganj i lisiarka;konvencionalni : sve one vrste od kojih Reprocentar proizvodi sadnimaterijal, te dodatno ljiva i vinja.

U okviru palete osuenih proizvoda tritu se nudi: suha ljiva,razliite vrste gljiva, zohva, ipurak, te divlja jabuka i kruka.

Od ostalih proizvoda koje na trite plasira Reprocentar H&H Fruit, moguse izdvojiti sljedei: osuen i zamrznut srijemo - divlji bijeli luk (tzv.medvei luk), lincura, islandski liaj, kamilica i brljan.

Profil Reprocentra ...

Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit u vlasnitvu je kompanije HEKOd.o.o. Bugojno, a svoj razvojni put zapoeo je 2006 godine, kao ideja kojaje imala za cilj proirenje osnovne djelatnosti iste. Na samom poetkuprepoznatljiv samo kao Rasadnik H&H Fruit, kasnije Rasadnik i preradajagodastog voa H&H Fruit, danas je Reprocentar jagodastog voa H&HFruit snaan segment djelatnosti kompanije, sa prepoznatljivim kvalitetomiza koga stoji jedinstveni logo i brend H&H Fruit sa sloganom Nae voeVae zdravlje, markica koja oznaava domai bosanskohercegovakiproizvod, te niz certifikata u pogledu slijeenja odreenih standarda.

Osnovna ideja kompanije HEKO d.o.o. Bugojno prilikom osnivanja ovogsegmenta djelatnosti bio je regonalni razvoj, putem poveanja proizvodnjejagodastog voa na apsolutno savremenim osnovama, prvenstveno kroz:introdukciju, odnosno uvoenje u proizvodnju novih vrsta i sorti jagodastog

voa, vii tehnoloki nivo u rasadnikoj proizvodnji, te upotpunjavanjuciklusa produkcije vrsta iz ove grupe voa, poev od ponude sadnogmaterijala do zagarantovanog otkupa proizvedenih plodova, i konanonjihove dorade u finalni proizvod namijenjen domaem i ino-tritu.

Slika 4. Paleta zamrznutihproizvoda Reprocentra


11/215


12/21512

Slike8i9.Detaljiizpogonaza

kalibriranjeipakovanjesmrznutih

proizvodauokviruhladnjae

.

u okviru hladnjae smjeteni su pogoni zaselekcioniranje, kalibriranje, vaganje, mljevenje ipakovanje zamrznutih proizvoda, te se npr. u sluajumaline razlikuju sljedee kategorije finalnog proizvoda:rolend (zamrznuti cijeli plodovi bez oteenjastrukture), bruh i griz (izmrvljeni ili samljeveni plodovi),te blok (mjeavina prethodnih kategorija);

savremeni pogoni univerzalne suare koji se nalaze

neposredno uz hladnjau, od kojih jedna ima kapacitet5 t /24 sata, a druga 500 kg na 24 sata. U okviru istihegzistiraju i prostori za skladitenje finalnog proizvoda,kao i savremena linija za pakovanje istih;

vozni park savremenih kombi hladnjaa opremljenihtermokingom za transport finalnih proizvoda i otkupljenesirovine, te adekvatna vozila za transport sadnica iostalog repromaterijala do krajnjeg odredita;

Slika 10. Pogon suare u okviruReprocentra jagodastog voa

Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit ponosi sesaradnjom sa domaim i meunarodnim ekspertima iz

oblasti proizvodnje sadnog materijala jagodastog voa,zatim nauno-istraivakim institucijama u zemlji, te

meunarodnim organizacijama koje podravaju razvojpoljoprivrede u BiH. Vodei je proizvoasadnog materijalajagoodastog voa i otkupljivaplodova istog iz komercijalnihzasada i prirodnih populacija, te ostalih umskih plodova.Zagarantovanim kvalitetom, visokim tehnolokim nivoom uproizvodnji, slijeenjem vaeih standarda, Reprocentar jereferentan i na izvoznom tritu, kako sadnim materijalom,tako i finalnim proizvodima iz hladnjae i suara.

Za proizvoae jagodastog voa nudi cjelokupnu strunu i

tehniku pomo. Tim agronoma Reprocentra prua savjetena terenu, ali otvoruje i organizovane posjete rasadniku ihladnjai, uz termine teorijskih i praktinih edukacija. Studentipoljoprivrednih fakulteta u BiH redovno, u sastavu praktinenastave, posjeuju Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit.

Slike 11, 12 i 13. Detalji tokom utovara smrznutih plodova jagodastog voa za izvoz

Svake godine angauje se neko i od meunarodnih eksperata iz oblasti savremene tehnologije uzgojajagodastog voa sa kojim struni tim Reprocentra razmjenjuje iskustva, te na taj nain kompanija pratisavremene trendove u datoj proizvodnji. Tokom posjete istog za proizvoae jagodastog voa organizuju seteorijske i praktine edukacije, kao i obilazak njihovih plantaa irom BiH. Takoe, u saradnji sa domaimekspertima konstantno se provodi osmatranja i testiranja novih vrsta i sorti jagodastog voa za podruje BiH,te na osnovu postignutih rezultata i iskustava u oglednim poljima svake godine za proizvoae jagodastog

voa publikuju se programi zatite i ubrenja prema vaeim standardima, ali i auriraju adekvatni pisanimaterijali sa informacijama o principima uzgoja pojedinih vrsta i novih sorti jagodastog voa iz palete sadnogmaterijala koju Reprocentar nudi.


13/21513

I na kraju ovog predstavljanja najvea potvrda da je Reprocentar na pravom putu lei u injenici da akgeneralno u periodu tekih uslova poslovanja kupci Reprocentra jagodastog voa H&H Fruit dokazuju da jelokalna i meunarodna potranja za sadnim materijalom, svjeim i zamrznutim plodovima jagodastog voajednaka ili ak bolja nego prethodnih godina, te ima svakodnevnu tendenciju rasta. Zbog toga Reprocentarnastoji u potpunosti ispuniti oekivanja svojih klijenata, i to na putu zajednikog uspjeha u proizvodnjijagodastog voa.

Rijevie ...

Osnova Reprocentra jagodastog voa H&H Fruit jeste produkcija visokokvalitetnog sadnog materijala to

veeg broja vrsta iz ove grupe, i to razli

itih kvalitativnih i kvantitativnih kategorija, uz zagarantovan otkupsvih koliina proizvedenih plodova. Jednom rjeju, zaokruen cjelovit ciklus produkcije. U tom pogledu prvo je

bilo neophodno postaviti temelje za savremeni rasadnik, a to je podrazumjevalo uvoenje novih vrsta i sortijagodastog voa koje do tada nisu egzistirale na podruju BiH. Ovo je prvi rasadnik koji je na podruje BiHintrodukovao visokobunastu borovnicu, krupnoplodnu brusnicu, jednogodinji tip maline, ribizle, ogrozde,aroniju i hibride jagodastog voa, a danas od istih proizvodi visokokvalitetan sadni materijal. Ovakav trend senastavlja i u 2012. godini, gdje se po prvi put na podruju BiH nude sadnice kamatke, goija, joste, sibirskogkivija, asimine i pasjeg trna od jagodastog, te plavog graha i iba od neobinog voa za domau proizvodnju.Ovo je dovelo do ogromne prekretnice u proizvodnji jagodastog voa na podruju nae zemlje, te su sepo prvi put, zahvaljujui aktivnostima Reprocentra, masovnije zasnovali plantani zasadi visokobunasteborovnice kao jedne od najperspektivnijih vrsta za komercijalnu produkciju iz ove grupe.

Istovremeno sa uvoenjem novih vrsta jagodastog voa, uz rasadniku produkciju, introdukovane su i novesorte tradicionalno uzgajanih vrsta, a posebno dvogodinjeg tipa maline, gdje je Reprocentar dao velikidoprinos u zamjeni zastarjelih kultivara, te se konstantno radi na introdukciji novih na bolesti i tetoinetolerantnijih sorti, kao i onih posebno pogodnih za stono trite (produen rok trajanja nakon berbe bezposebnih tretmana).

Takoe, za svoje kooperante redovno se organizuju edukacijeo agro- i pomotehnikim operacijama u zasadima, kao irazliiti vidovi takmienja, gdje se uz adekvatno druenjenagrauju oni koji su ostvarili najvee prinose plodova uzsuperioran kvalitet. Pored toga, tim domaih strunjaka imenadment konstantno radi na linom usavravanju, teredovno posjeuje vodee rasadnike u Evropi, ali i ire, kaoi razliite sajmove i konferencije na kojima se tretira data

problematika.Ono to je najvanija odlika Reprocentra jagodastogvoa H&H Fruit jeste inovacija u cjelokupnom segmentuprodukcije, odnosno uvoenje novih vrsta i sorti jagodastogvoa, te novih kategorija sadnog materijala za pojedine vrste,kao i finalnih proizvoda. Slika 14. Detalji sa promocije proizvoda Reprocentra

Slike 15 i 16. Eksperti Reprocentra konstantno radne na usavravanju proizvoaa jagodastog voa u okviru oglednihparcela, te iste upoznavaju sa novitetima u proizvodnji


14/21514

Reprocentar je posebno ponosan na proirenje palete sadnogmaterijala jagodastog voa uvoenjem novih kategorija,odnosno tipova sadnica. Tu se istie kontejnerski tip sadnicekoji se proizvodi za sve vrste jagodastog voa. Prema tome,danas bosanskohercegovaki proizvoai jagodastog voaimaju mogunost izvriti sadnju svojih plantaa i izvan periodamirovanja vegetacije, kao i visok tehnoloki nivo primjeniti u samojproizvodnji. S druge strane, Reprocentar je u mogunosti proizvesti

sve traene koliine sadnog materijala na vrijeme prema ranijedefinisanoj potranji. Pored kontejnerske sadnice, tim strunjakakonstantno provodi eksperimente na uvoenju novih kategorijasadnog materijala za pojedine vrste, a sve u cilju to bolje ponudeistog, i slijeenja savremenih tehnologija u proizvodnji jagodastogvoa (reznice korijena za maline, dugi izdanci golih ila zaizvasezonsku produkciju maline i sl.).

Slika 17. Sadni materijal kategorije kontejnerska sadnica osnovna je odlikaReprocentra jagodastog voa i kljuuspjeha za proizvoae

Rasadnik jagodastog voa Reprocentra H&H Fruit zasnovan je nadvije razliite lokacije. Na lokaciji Hotigoe, 12 km udaljenoj odcentra grada Bugojna, u pravcu naselja Vesela, na nadmorskojvisini od 1050 m. U apsolutno izolovanom podruju, nalazi sekompleks zemljinih povrina i prateih objekata gdje su zasnovanimatini zasadi zasadi za produkciju dijelova biljaka koji se koristeza razmnoavanje istih, kao i niz plastenika unutar kojih se obavljaoiljavanje i odgajanje razmnoenih biljaka, sa cjelokupnominfrastrukturom. Taj dio obuhvata Poljoprivredno gazdinstvoHotigoe koje u svom sastavu dodatno ima farmu za tov govedakoja se iskljuivo uzgajaju za proizvodnju stajnjaka kako bi sepodmirile potrebe rasadnike proizvodnje, zatim adekvatne objekteza smjetaj radnika, maina i opreme, niz vikendica za dnevni

boravak u prirodi, te edukacijski centar i jezero u izgradnji.

Drugi dio rasadnika Reprocentra obuhvata kompleks kojegine: savremeno kontejnersko polje, niz staklenika i plastenika,te upravna zgrada i pakirnica za sadni materijal, smjeteni uneposrednoj blizini motela HEKO na magistralnom putu Bugojno-Split u pravcu Kupresa. U okviru plastenika i staklenika odvija seoiljavanje dijelova biljaka koji slue za razmnoavanje istih, kaoi produkcija kontejnerskih sadnica. Kontejnersko polje slui zaodgajanje sadnica, te proizvodnju istih spram starosti i zapreminekontejnera. U objektu pakirnice obavlja se pakovanje sadnica

namijenjenih velikim trnim centrima u adekvatnu ambalau,odnosno za ljubitelje jagodastog voa koji isto ele uzgajati namanjoj povrini, odnosno unutar okunica. Sadnica svake vrste, bezobzira na kategoriju, prolazi odreene faze kontrole, te na triteizlazi sa certifikatima o sortnoj istoi i fitopatolokoj ispravnostiizdatim od ovlatene institucije.

Proizvedeni sadni materijal koji se prodaje u velikim trnimcentrima i poljoprivrednim apotekama dolazi u adekvatnoj ambalaikoja podrazumjeva osnovno pakovanje - kartonska kutija na kojojje sa eone strane, uz sliku date vrste, utisnut naziv iste i najedinstveni logo i slogan, na poleini su date osnovne informacije

u pogledu znaaja kontejnerske sadnice, odnosno karakteristikeiste golih ila, sa adekvatnim sistemom uzgoja i razmacima sadnje,te adresom i naim kontaktom, i dopunsko pakovanje premazahtjevima kupca.

Slika 18. Dijelovi rasadnika naHotigou

Slika 20. Ambalaa za sadni materijal

Slika 19. Dijelovi rasadnika uz magistralniput Bugojno - Split


15/21515

U segmetu otkupa, skladitenja i dorade finalnog proizvoda Reprocentar H&H Fruit raspolae sa apsolutno

modernom hladnjaom u

ijem sastavu se nalaze:komore ukupnog kapaciteta 1.700 t za skladitenje zamrznutih proizvoda,

tri tunela za duboko zamrzavanje sirovinske baze razliitih kapaciteta (6 t na 24 sata, 20 t na 24 sata i 30t na 24 sata),adekvatni prostori u kojima su smjeteni pogoni za prebiranje, sortiranje i kalibriranje; mljevenje i pakovanjefinalnog proizvoda, sa sljedeim linijama: linija za preradu maline u rolend (vibrator, inspekciona traka,nepogonjeni rolgang, ureaj za varenje PVC folije, radni sto sa osvjetljenjem), linija za preradu malineu griz (elevator, mlin, transportna traka za iznoenje griza, kalibrator/vibrator za prosijavanje griza petsita, nepogonjeni rolgang, elevator pod nagibom, ureaj za produvavanje, rolgang pod nagibom), linija zapreradu borovnice, ribizle, ipurka i kleke (maina za grubo ienje borovnice i ribizle/ienje ipurka ikleke, maina za fino ienje i poliranje borovnice i ribizle),

savremeni pogoni suara sa kapacitetima koji su prethodno navedeni, manipulativni, kao i prostor za radnike, prijemna rampa, odnosno cjelokupna organizacija proizvodnjespram vaeih standarda za istu.

Ckupna otkupljena sirovina ulazi u lanac dorade i skladitenja, te objekat naputa kao gotov proizvod upakovanjima razliite zapremine, uglavnom prema zahtjevima kupca. Manipulacija sirovinom nakon ulaska upogon hladnjae odvija se prema vaeim standardima za tretiranu oblast. Takoe, data kompanija posjedujei niz certifikata za apostrofirane segmente svojih aktivnosti. Veina otkupljenih umskih plodova nakon doradei pakovanja na trite izlazi kao organski proizvod sa vaeim certifikatom, a Reprocentar pored certifikata zaorganski proizvod posjeduje i ISO 9001, HACCP i KRAV certifikat.

Pored velikog broja vrsta i sorti jagodastog voa od kojih Reprocentar proizvodi sadni materijal, u okvirurasadnike produkcije u ponudi se nalaze i razliite kategorije sadnog materijala po vrstama. Posebna odlikarasadnika jeste kontejnerski tip sadnog materijala, pri emu je ovoi jedini reprocentar u regiji koji se bavi

Slike 21 i 22. Prepoznatljive odlike ambalae za sadnice jagodastog voa

Slike 23, 24 i 25. Detalji iz hladnjae tokom prebiranja i pakovanja smrznute maline za izvoz


16/21516

Distribucija sadnog materijala, zamrznutih proizvoda, kao i transport otkupljene sirovine za hladnjau, iromnae zemlje obavlja se pomou dostavnih vozila sa adekvatnom opremom.

Dakle, Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit je jedinstven u regiji po organizacijskoj emi, gdje je ciklusprodukcije upotpunjen kako unutar same kompanije, tako i za proizvoae i sakupljae sirovinske baze,

noviteti i razvoj su posebno naglaeni, domae i inostrano trite obuhva

eno, struka i praksa jednostavnospojeni u poslovni ivot.

Odlike rasadnika ...

Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit obuhvata savremeni rasadnik koji proizvodi sadni materijal velikogbroja vrsta iz ove grupe, i to:

visokobunaste i polubunaste borovnice sa sljedeim sortimentom: Bluecrop, Elliot, Goldtraube 23 i 71,Northland, Early Blue, Patriot, Bluerey, Jearsy, Bluegold, Duke, Darow, Bonus i Aurora;krupnoplodne brusnice sorti: Stevens i Early Black;jednogodinji tip maline sorti: Polka, Autumn Bliss i Joan J;dvogodinji tip maline sa sljedeim kultivarima: Meeker, Tulameen, Octavia, Glen Ample iWillamette;savremene kultivare kupine: Loch Ness i Jumbo;hibride maline i kupine tajberi,crne ribizle kultivara Ometa i Titania;crvene ribizle sa sljedeim sortimentom: Rovada, Rotet i Rolan;bijele ribizle: White Pearl, Blanka;plavi, bijeli i zeleni ogrozd: Hinommaki crveni, uti i zeleni;aronije: Viking i Nero;vierodne jagode: Seascape;kamatke ili sibirske borovnice (novo za jesen 2012.);goiji hibrid ribizle i ogrozda (novo za jesen 2012.) i

lingonberij ili tzv. planinska brusnica (novo za jesen 2012.), tesibirski ili arguta kivij (novo za jesen 2012.).

Slike 26 i 27. Konstantno uvoenje novih vrsta i sorti jagodastog voa, noviteti u produkciji sadnog materijala od istihpredstavlja jednu od aktivnosti Reprocentra koju isti provodi u saradnji sa domaim i meunarodnim institucijama,

ekspertima i projektima, sve u cilju jaanja kapacitetaU 2012 godini paleta sadnog materijala proirena je i sa nekim neobinim vrstama voaka, i to: asimina, plavigrah, pasji trn i ib.Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit je vodei proizvoasadnog materijala jedno i dvorodnog tipa

produkcijom istog za sve vrste jagodastog voa. Kontejnerske sadnice mogu biti u pojedinanom ili grupnompakovanju u zavisnosti od zahtjeva kupca. Pored kontejnerskog tipa, proizvodi se i sadni materijal kategorijezreli izdanak golih ila u vie razliitih podtipova u zavisnosti od vrste jagodastog voa.


17/21517

maline, sa velikom paletom razliitih kultivara, ime se proizvoaima obezbjeuje mogunost produenjasezone proizvodnje maline od juna do oktobra. S druge strane, ovo je jedini rasadnik u regiji koji proizvodisadnice visokobunaste borovnice, krupnoplodne brusnice, ribizli, ogrozda, aronije, kamatke, goija,lingonberija i hibrida maline i kupine, i to svjetski aktuelnog sortimenta, kao i neobinih vrsta voa.

U saradnji sa domaim nauno-istraivakim institucijama,meunarodnim i domaim ekspertima iz oblasti jagodastogvoa, te meunarodnim organizacijama Reprocentarjagodastog voa H&H Fruit konstantno radi na introdukciji uvoenju u proizvodnju, novih vrsta i sorti jagodastog voa,kao i jaanju kapaciteta u drugim segmentima rasadnikeproizvodnje, a posebno novim tipovima sadnog materijalaza odreene vrste.

Pored velikog broja vrsta i sorti jagodastog voa od kojih Reprocentarproizvodi sadni materijal, u okviru rasadnike produkcije u ponudi senalaze i razliite kategorije sadnog materijala po vrstama. Posebnaodlika rasadnika jeste kontejnerski tip sadnog materijala, pri emu jeovoi jedini reprocentar u regiji koji se bavi produkcijom istog za sve vrstejagodastog voa. Kontejnerske sadnice mogu biti u pojedinanom iligrupnom pakovanju u zavisnosti od zahtjeva kupca. Pored kontejnerskogtipa, proizvodi se i sadni materijal kategorije zreli izdanak golih ila u vierazliitih podtipova u zavisnosti od vrste jagodastog voa.

Dva su segmenta produkcije sadnog materijala jagodastog voa u okvirudatog rasadnika. Prvi podrazumjeva produkciju sadnica za plantanezasade, a drugi za amatere-ljubitelje jagodastog voa, odnosnookunice. Kada je u pitanju sadni materijal namijenjen za zasnivanjeplantanih zasada kategorije zreli izdanak golih ila isti podrazumjeva

sadnice upakovane u buntove sa odreenim brojem pojedinanihsadnica, a u sluaju kontejnerskih, grupno pakovanje u stiropolnimpaletama i pojedinane saksije razliite zapremine. Sadni materijal zaokunice podrazumjeva dominantno pojedinane kontejnerske sadnice uadekvatnoj ambalai, a iste se mogu nai u svim veim trnim centrima ipoljoprivrednim apotekama irom BiH.

Slika 28. Kontejnerskasadnica

Slike 30 i 31. Sadni materijal namijenjenprodaji u trnim centrima

voa. Naime,Reprocentar nudinajkompletnijeupute za uspjehi dostavlja svojebiljke do Vas navrijeme. U malovjerovatnomsluaju da postojiproblem sa Vaomnarudbom,molimo Vas

da nas odmahobavjestite. elimoda Vi budete 100%zadovoljni.

GENERALNA GARANCIJA KOMPANIJE: Sviuposlenici Reprocentra jagodastog voa H&HFruit za svoje kupce nastoje proizvesti najboljebiljke jagodastog

Slika 29. Sadni materijal kategorijezreli izdanak golih ila


18/21518

Opis proizvoda rasadnika ...

Sadni materijal koji proizvodi Reprocentar jagodastog voa H&HFriut uglavnom podrazumjeva dominantno dvije kategorije, i to:kontejnerske sadnice, te sadni materijal kategorije zreli izdanakgolih ila, a posebno, samo za neke kulture i korjenie.Kontejnerske sadnice podrazumjevaju biljke zasaene u saksijerazliite zapremine ispunjene adekvatnim supstratom u kojem

se njihov korijen nesmetano razvija. Uglavnom se pakuju urazliite tipove pojedinanih plastinih saksija (razlikuju sespram zapremine) i u male stiropolne palete sa veim brojembiljaka, te u polietilenske vreice.Kontejnerske sadnice, i jagodastih vrsta voaka, imaju nizprednosti u odnosu na klasine sadnice sa golim korijenom, aiste se ogledaju u sljedeem:

kako u rasadnikoj proizvodnji, tako i u kasnijoj tehnologijiuzgoja, predstavljaju vii stepen tehnolokog nivoa;kontejnerske sadnice se mogu saditi tokom cijelog periodavegetacije, a ne samo za vrijeme fenofaze mirovanja,

obzirom da takve biljke posjeduju supstrat u kojem se njihovkorijen nesmetano razvija, tako da one tokom i nakon sadnjene prekidaju svoj razvoj, odnosno ne zahtijevaju periodaklimatizacije, venormalno isti nastavljaju. Meutim, trebavoditi rauna o njihovoj osjetljivosti na mraz kao i suutokom i nakon sadnje za vrijeme vrelih ljetnih dana;vei je procenat prijema biljaka, a sama tehnika sadnjeumnogome pojednostavljena;lake je uoiti odreene fizioloke poremeaje, bolesti itetoine na sadnicama;

jednostavnije su za manipulaciju, kao i odravanje domomenta sadnje na mjestu prodaje, te nakon sadnjezahtijevaju manje vode za navodnjavanje.

Kontejnerske sadnice mogu biti zelene, odnosno sa listovimaobino krajem proljea i tokom vegetacije, ili pak kaodormantne u periodu mirovanja, bez listova, krajem jeseni ina poetku proljea.

Sadni materijal visokoi polubunaste borovnicepodrazumjeva jedino kontejnerske sadnice, koje se razlikuju

spram starosti biljke i zapremine saksije. Tako na primjer uponudi su: dvogodinje sadnice u kontejneru zapremine 0,9 l,dvogodinje sadnice u kontejneru zapremine 2,0 l, i trogodinjesadnice u saksiji zapremine 3,0 l. Takoe, spram razvijenostinadzemnog sistema biljke unutar iste kategorije razlikuju seklase, i to: klasa I, klasa II i klasa III.

8

Slika 32. Kontejnerske sadnice upakovane u polietilenske vreice; Slika 33. Kontejnerske sadnice

u stiropolnim paletama; Slika 34. Kontejenrske sadnice visokobunaste borovnice

Za krupnoplodnu brusnicutakoe, u proizvodnji jesamo kontejnerska sadnica zapremine 0,9 l i starostibiljke jednu godinu.

Za ribizle i ogrozdeproizvode se zelene i dormantne

biljke u saksijama (kontejnerske sadnice), ali i sadnimaterijal kategorije zreli izdanak golih ila.

Slika 35. Kontejnerska sadnica krupnoplodne brusnice(uoiti plodove ove izrazito cijenjene vrste)


19/21519

Za jedno i dvorodne maline proizvodi se kontejnerska sadnicau stiropolnim paletama po 60 komada iskljuivo namijenjena zakomercijalne plantae, te pojedinane kontejnerske sadnice usaksiji zapremine 0,9 litara namijenjene za voare hobiste.

Sadnice golih ila podrazumjevaju jednu godinu stare biljke,odnosno zrele izdanke bez lia koji su se razvijali tokomtekue godine, a iz rasadnika su izvaeni u jesen ili tokom

zime, dakle za vrijeme perioda mirovanja biljke. U sluajumaline, na primjer, svaka biljka dolazi kao jedan izdanak

ne mnogo deblji od olovke sa svojim vlastitim korjenovimsistemom, a prosjena visina se razlikuje spram podtipova.Kada su u pitanju sadnice ribizli i ogrozda, kategorije zreliizdanak golih ila ista podrazumjeva dva ili tri izdanka sa golimkorijenom. Pojedinane sadnice tipa zreli izdanak golih ilapakuju se u buntove sa odreenim brojem komada, obino 50za malinu, a npr. 10-15 za ribizle i ogrozde.

Proizvodnja sadnica kategorije zreli izdanak golih ila u 2012godini je osavremenjena, te se iste u odreenim koliinama

sada pakuju i prodaju kao dodatna kategorija tzv. presovanesadnice, odnosno njihov korijen biva obloen adekvatnomsmjesom supstrata koja se vrsto sabija uz isti i na krajucjelokupan sadraj umotan u foliju.U sluaju kultivara dvogodinjeg tipa maline postoje sljedeipodtipovi sadnice kategorije zreli izdanak golih ila: klasini idugi. Klasini predstavljaju prikraene zrele izdanke golih ilado visine oko 50-tak cm, iskljuivo koritene za zasnivanjeintenzivnih plantaa jedno i dvorodnog tipa maline, te se isti,u godini sadnje, nakon prijema potpuno uklanja. Dugi podtippodrazumjeva izdanke potpune duine (bez prikraivanja ili

pak samo odsjeene vrhove) koji su rasli prethodne godine.Isti svoju primjenu nalaze uglavnom unutar okunica ili pakspecijalnih prizvodnih sistema za tempirano plodonoenjejednorodnog tipa maline. Njihova karakteristika je to istiplodonose odmah u godini nakon sadnje.

Kod zrelih izdanaka golih ila, za oba tipa maline, trebaosmotriti male, bijele pupoljke na korijenu od kojih e rasti noviizdanci. Korjenie kao sadni materijal uglavnom treba testiratijo uvijek za oba tipa maline.

Za ostale vrste voaka takoe. se proizvode kontejnerske

sadnice i one dominantno kategorije zreli izdanak golih ila.

Slika36.Kontejnerskasadnicatajberija

Slika 37. Presovana tzv. balirana sadnicakategorije zreli izdanak golih ila

Slike38i39.Sadniicekategorije

zreli

izdanakgolihila

Slike 40, 41 i 42.Kontejnerske

sadnice aronije icrne ribizle


20/21520

Otkup, prerada i skladitenje ...

Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit je najvei otkupljivauregiji svih vrsta jagodastog voa, umskih plodova i gljiva. U ovomsegmentu prednosti Reprocentra su: efikasnost, organizovanost,dolazak na lice mjesta, kao i tanost u pogledu vremena.

Vlastitim vozilima dolazi se na adresu otkupnog mjesta ili pak, usluaju veih koliina direktno na parcelu ili mjesto sakupljanja

umskih plodova. Otkupom je obuhvaeno ire podruje BiH, aposebno: Bugojno, Gornji i Donji Vakuf, Novi Travnik, Busovaa,Fojnica, Konjic, eljezno Polje, Foa, ipovo, MrkonjiGrad i dr.

Takoe, i proizvoai mogu sirovinu lino dostaviti do hladnjae uneposrednoj blizini motela Heko na magistralnom putu Bugojno-Split na izlazu iz grada prema Kupresu.

U segmentu otkupa kvalitet ulazne sirovine igra kljunu ulogu. Navrijeme ubrani plodovi u adekvatnu ambalau, tano odreenezapremine, te pravilno tretirani protiv odreenih bolesti i tetoina,posebno trulei ploda, imaju najvei uticaj na kvalitet otkupljenesirovine.Kako bi svi zainteresovani proizvoai imali adekvatnu sirovinskubazu za pogone Reprocentra u okviru posebnih poglavlja ovepublikacije koji tretiraju pojedinano kulture jagodastog voa datisu programi zatite od bolesti i tetoina prilagoene ekolokimprihvatljivim konceptima produkcije obraenih vrsta.

Opis proizvoda iz otkupa, prerade i skladitenja

Kao finalni proizvod iz segmenta otkupa, prerade i skladitenja,Reprocentar nudi zamrznute i suhe finalne proizvode. Pakovanja

dominantno podrazumjevaju polietilenske vreice razliitezapremine upakovane u kartonsku ambalau koja se potompaletira, ili podrazumjeva papirne vree vee zapremine.

Spram porijekla proizvodnje razlikuju se: organski zamrznutiproizvodi koji podrazumjevaju svu sirovinu sakupljenu iz prirodnihpopulacija (umski plodovi i gljive), te konvencionalni proizvodi kojivode porijeklo iz intenzivne proizvodnje.

Od zamrznutih organskih proizvoda nude se plodovi:

umske ili borovnice,divlje brusnice ili lingonberi,umske jagode,dvilje maline i kupine,divlje jabuke i kruke,crvenog i bijelog gloga,ipurka,drijenka,trnjine,crnog i bijelog duda.

Iz palete konvencionalno uzgajanih kultura nude se zamrznutiplodovi:

malina,kupine,jagode, visokobunaste borovnice, te vinje i ljive.

Od zamrznutih organskih gljiva u ponudi je: vrganj i lisiarka.

Slike 43, 44 ,45, 46, 47 i 48. Detalji izpogona hladnjae


21/21521

Slike 49, 50,51, 52, 53 i 54.Proces preradegljiva u okviruReprocentra:

pogon gdje se

vri ienjesirovine,pakovanjefinalnog

proizvoda,laminat kao

finalni proizvod,kocka kao

finalni proizvod,uskladiteni

finalni proizvodigljive

Otkup i prerada gljive ...

U 2012. godini Reprocentar jagodastog voa H&H Fruitproirio je zonu djelovanja i u sektor otkupa i prerade gljivena apsolutno savremenim osnovama. Otvoreni su novipogoni, uposleni radnici, te nabavljene maine i oprema zaovakvu vrstu aktivnosti.

Ciklus prerade gljive podrazumjeva sljedee radnje: prijem

sirovine na prijemnoj rampi, zatim sortiranje i pranjeprimljene sirovine, ienje u okviru novog pogona, tepakovanje prema finalnom proizvodu. Nakon toga finalniproizvod se skladiti u komorama hladnjae na adekvatnomtemperaturnom reimu.

Trenutno u okviru Reprocentra radi se samo prerada gljivevrgnja, a finalni proizvod od istog podrazumjeva: cijelegljive, laminat, kocku i mljevenu gljivu.

Otkup gljive vri se irom Bosne i Hercegovine, a sakupljaimogu lino istu predati i u okviru samog Reprocentra tokom24 sata svakog dana.

Slika 55. Zadetaljnije

informacije upogledu otkupa

sirovine i finalnihproizvoda

posjetite webprezentacijuReprocentra

www.heko.ba


22/21522

Vijekovima, u podrujima koje su podrazumjevale i nastaombe, plodovi razliitog tipa bobice odreenihgrmolikih, puzajuih ili uspravno rastuih biljaka, kao i onih koje formiraju lozja inili su sastavni dio redovneishrane stanovnitvu. Meutim, veina takvih biljaka nikada nije dostigla odreeni stepen komercijalnevanosti izvan okvira lokalnog ili regionalnog trita, dok su druge postale ekonomski vane kulture, odnosnodanas prepoznatljive komercijalne vrste jagodastog voa na globalnom nivou. Razliitosti u pogledu botanikepripadnosti, morfolokih i pomolokih osobina, te u konanici njihova privredna vanost, upuuju na injenicuveoma kompleksne grupacije odreenih vrsta u skupini jagodastog voa, to vrlo esto dovodi i do odreenihneslaganja. U pogledu pomolokih osobina, odnosno karakteristika ploda (kriterij koji se uobiajeno koristiprilikom klasifikacije voaka), ova kompleksnost se moe predstaviti kao najbolji primjer, i to na sljedei nain:u optem smislu (odnosno kako to veina podrazumjeva), bobice su soni, mekani, obino jestivi plodovi,zaobljenog oblika i male veliine, bez obzira na njihovu strukturu, odnosno meu odnos ili raspored dijelova u

sloenom subjektu, ali u botanikom smislu iste su jasno de

fi

nisane kao prost, jednostavan plod koji se razvijasamo od ovarija cvjetnog tkiva u kojem pokoica ili perikarp ima ujednaenu, mekanu ili mesnatu konzistenciju.Dakle, iako botaniki veina vrsta jagodastog voa nema plod tipa bobice, one se nalaze u istog grupi, tako dapomoloka klasifikacija nije jedini kriterij koriten prilikom formiranja ove skupine voaka. Da li je odreenavrsta jagodasto voe ili ne, zato je ona svrstana u tu skupinu, koje su to tradicionalne, a kojenove vrste iz ove grupe, ta su njihove osnovne odlike pojedinano i zajedno, upravo su pitanjana koja odgovor daje ovo poglavlje.Takoe, u segmentu predstavljanja u obzir su uzete i sve ostalevrste, koje nisu jagodasto voe, ali Reprocentar H&H Fruit proizvodi sadni materijal istih.Vrste voaka iji se plodovi uobiajeno nazivaju jagodasto voe, i koje su masovnije zastupljene u komercijalnojproizvodnji irom svijeta, odnosno veimaju ogromnu ekonomsku vanost, obuhvataju sljedee kulture:

jagode,

maline i kupine sa njihovim hibridima, ribizle i ogrozde sa novim vrstama koje su nastale ukrtanjem istih, teborovnice i brusnice.

Ove vrste su dobrim dijelom poznate iroj javnosti, naravno neke vie, druge manje, a zastupljenost istih ukomercijalnoj proizvodnji razlikuje se od podruja do podruja. Meutim, generalno se moe rei da se radi ostandardnim vrstama jagodastog voa koje su na globalnom nivou prepoznatljive, s tim da njihovi podtipovii podvrste mogu biti potpuna nepoznanica u odreenim regijama proizvodnje (na primjer u podrujima gdjedominira proizvodnja industrijskih sorti maline dvogodinji tip, proizvoai nisu upoznati sa istim iji suplodovi namijenjeni svjeoj potronji jednogodinji tip; crna ribizla je standardna kultura jagodastog voau Poljskoj, dok se u BiH ista masovnije ne gaji). Meutim, posljednjih godina, pored navedenih, na trituse pojavljuju plodovi i sadni materijal tzv. novih vrsta jagodastog voa, koje se u komercijalnoj produkciji

uglavnom pojavljuju regionalno, odnosno u neposrednoj blizini gdje egzistiraju u prirodnim populacijama,ali trenutno internacionalno nemaju veliku ekonomsku vanost, za koju imaju veliki potencijal u budunosti.Za ove vrste u reklamnim materijalima razliitih rasadnika veoma esto se koristi naziv neobine, rijetke iliizuzetne vrste jagodastog voa, a meu istim najee su: aronija, goji, sibirski kivi, lingonberi, honejberitzv. kamatka ili sibirska borovnica, asimina i pasji trn. Izraz neobine za neke od navedenih vrstaesto zamjenjuje pojam egzotine, ali adekvatnije bi bilo sve obuhvatiti terminom nove, s obzirom da suone tek po prvi put na naim prostorima, i do danas nisu bile zastupljene kako u prirodnim populacijama,tako i u komercijalnoj proizvodnji. U katalozima rasadnika u grupu novih vrsta voa ubrajaju se jo dvijekulture iji plodovi botaniki ne pripadaju nekom tipu bobice, a to su: plavi grah (botaniki plod mahuna)i ib (botaniki plod jabuka). Meutim, u cilju jednostavnijeg predstavljanja, a s obzirom da Reprocentarjagodastog voa H&H Fruit proizvodi sadni materijal istih, autori ove publikacije navedene vrste svrstali su

u okvir ovog poglavlja. Veliki doprinos ka masovnijem irenju novih vrsta jagodastog voa moe se pripisatiljekovitim svojstvima njihovih plodova, te sklonost biljaka prema veoma malom broju bolesti i tetoina,to ih ini pogodnim za ekonomski prihvatljivije i ekoloke koncepte produkcije voa (organska i integralnaproizvodnja voa).

VRSTE VOAKA KOJE PRIPADAJUGRUPI JAGODASTOG VOA2.


23/21523

Veoma esto, u svakodnevnoj komunikaciji, za navedene vrste voaka koristi se naziv bobiasto voe. Struno,plod veine navedenih vrsta nije bobica, u pravom smislu rijei, s obzirom da se u botanikoj terminologijiboba/bobica definie kao plod koji je viesjemeni i nastao od jednog ovarija (plodnik). Tako na primjer, unutarprethodno navedenih vrsta, samo borovnice imaju plod koji prema botanikoj klasifikaciji pripada pravojbobici. S druge strane, plod kod veine vrsta jagodastog voa pripada nekom tipu bobe, lana bobica (jagoda),zbirna kotunica (malina), dok veoma mali broj ipak ima pravu bobicu. Prema tome, u cilju jednostavnijegpredstavljanja sve takve vrste se tretiraju samo kao jagodasto, a ne kao jagodasto i bobiasto voe.

Takoe, za grupu jagodastog voa mnogi strunjacikoriste naziv i sitno voe, prema prevodu sa engleskognaziva small fruit za ovu grupu, to moe bitizbunjujue, s obzirom da se u ovom sluaju rije'smallmalo' ne odnosi na veliinu ploda, venaukupan habitus biljke koja nosi te plodove. Tako se, naprimjer, za trenju ne kae da spada u sitno voe, akiako su njeni pojedinani plodovi sitni, zato to se oniformiraju na stablu koje je s obzirom na habitus veliko.Za potpunije objanjenje moe se navesti jo i primjer

prema italijanskoj literaturi. Za jagodasto voe italijanikoriste naziv piccolo fruti to u prevodu znai sitno,malo, voe. Meutim, u okviru istog oni svrstavajui lubenicu, iji plod u pravom smislu jeste boba, alivelika, dok je ukupni habitus njene biljke mali, odnosnoniskog rasta.

Slika 56. Plodovi razliitih vrsta jagodastog voa za koje

veina konzumenata kae da imaju plod bobicu

Slika 57. Plod jagode ubotanikom smislu bobica

Savremene metode uzgoja i moderni kultivari danas ine uobiajene klasinerazlike izmeu kronjastih voaka i jagodastog voa sve manje oiglednim.Razmnoavanje biljaka putem kulture tkiva uinilo je moguim, u odreenimokolnostima, da standardno kalemljene kronjaste voke budu uzgajane navlastitom korijenu. Primjena patuljastih podloga i spur tipova stabala omoguila

je sadnju kronjastih voaka uz manja rastojanja (tzv. gusta sadnja), odnosnoformiranje palirskih vonjaka, smanjujui ukupnu veliinu biljke i poveavajuibroj stabala posaenih po jedinici povrine do take gdje su one usporedive sajagodastim voem u veliini i izgledu. Danas, bujni kultivari jagodastog voakoji imaju grmoliku formu vie su i robusnije biljke nego patuljaste jabukekalemljene na slabo bujnim podlogama kao to je M9.S druge strane, hibirizacija i selekcija unutar vrsta jagodastog voa proizvela je jagode krupne kao ljive, aplodove borovnice i ogrozda krupnije od onih kod treanja i vianja. Takoe, postoje grmolike biljke jagodastogvoa koje imaju jaku tendenciju ka formiranju jedne dominantne stabljike, odnosno tee formi stabla. Veinanovih kultivara jagodastog voa ima meso ploda iste vrstoe i konzistencije kao to je karakteristino zaplodove kotiavog voa, te prema tome stari britanski naziv za jagodasto voe 'soft fruit' danas je sve manje

adekvatan. Kratak vijek trajanja nakon berbe kod velikog broja vrsta jagodastog voa danas je produenprvenstveno zahvaljujui oplemenjivakim programima koji iz dana u dan stvaraju bolje kultivare, ali i saadekvatnim tehnikama i opremom neposredne pothlade nakon berbe, koja je sada veini proizvoaapristupana.Prema tome, kategorizacija odreenih vrsta u grupu jagodastog voa je vie praktina, odnosno proizvoljnaklasifikacija, nego to je nauno utemeljena, te ini korisno grupisanje u cilju pojednostavljenog predstavljanjatehnologije uzgoja velikog broja voaka koje imaju mnoge zajednike osobine.

Jagodasto voe moe se konzumirati kao svje proizvod, ali se takoe isto uspjeno prerauje u sokove,demove i dr., te i zamrzava. Plodovi vrsta iz ove grupe nude izvanrednu kolekciju okusa i boja, bogati sumineralima i vitaminima, te vlaknima, dok u isto vrijeme imaju nizak sadraj masti. Posljednja istraivanjapokazala su da mnoge vrste iz ove grupe voa imaju visoke nivoe antioksidanata, odnosno anti-tumornihkomponenti u svojim plodovima (posebno tamnije obojeni plodovi).Proizvodnja jagodastog voa je atraktivna, kako za uzgajivae voaka tzv. hobiste, tako i za komercijalneproizvoae. Ista zahtjeva relativno malo prostora za postizanje ekonomskih prinosa, te veina vrsta plodonosiunutar dvije do tri godine nakon sadnje. Veliki broj vrsta jagodastog voa moe se, veoma uspjeno, uzgajatiunutar razliitih tipova zatienih prostora za izvansezonsku proizvodnju plodova. Meutim, opreznost kod


24/21524

uzgoja jagodastog voa ogleda se i u injenici da plodovi veine vrsta iz ove grupe imaju kratak rok trajanjanakon berbe, te se sa istim mora adekvatno postupati (pothlada ili zamrzavanje).

U okviru svake podgrupe jagodastog voa moe se napraviti detaljnija podjela spram odreenih osobina date

vrste koje se uzimaju kao kriterij za klasifikaciju. Tako se, na primjer, u podgrupi jagode, spram vremenainicijacije cvjetnih pupoljaka i perioda plodonoenja nalaze tri tipa biljaka ove vrste, i to: jednorodne,dvorodne, i dan-neutralne. Jednorodni tip biljaka jagode (standardna, kultivisana, uobiajena jagoda)plodonosi samo jednom tokom godine, u periodu maj-juni u zavisnosti od podruja uzgoja. Dvorodni tipbiljaka jagode plodonosi dva puta tokom godine prvi put od juna pa sve do poetka jula i drugi put u jesen.Dan neutralni tip biljaka jagode proizvodi plodove gotovo kontinuirano kroz cijelu sezonu vegetacije, osim zavrijeme ekstremno visokih temperatura, s obzirom da se tada kod istih ne formiraju cvjetovi.

Slike 58, 59 i 60. Plodovi veina vrsta jagodastog voa prvenstveno su namijenjeni potronji u svjeem stanju

Svi navedeni tipovi biljaka jagode su samooplodni, tako da je dovoljansamo jedan kultivar za uspjenu produkciju plodova monosortni zasad.Plodovi savremenih kultivara dvorodnih i dan neutralnih tipova jagode nisuvie, kako se uobiajeno smatralo, sitniji u odnosu na iste kod jednorodnih.

Posebna prednost u uzgoju ovih tipova jagode zajedno sa jednorodnim jeta da se moe omoguiti berba za vei dio sezone vegetacije. Sorte kojepripadaju dan neutralnom tipu jagode su bolji izbor za produkciju svjeihplodova tokom cijele sezone, kako one imaju dui period plodonoenja i boljikvalitet plodova. Jo jedna bitna karakteristika izmeu navedenih tipovabiljaka jagode jeste da grupa jednorodnih proizvodi mnogo stolona (organikoji slue za vegetativno razmnoavanje jagode), to znai laki nainrazmnoavanja za dobijanje vie novih biljaka, dok vierodne daleko manjibroj. Naalost, rasadniari esto poistovjeuju dvorodne i dan neutralnejagode nazivajui oba tipa jednim imenom stalnoraajue.

Dominantno u komercijalnoj proizvodnji, kako za sezonsku, tako i za

izvansezonsku produkciju, u naoj zemlji susreu se jednorodne sortejagode (Antea, Arosa, Elsanta, Joly, Clery i dr.), mada posljednjihgodina znaajno mjesto u okviru iste pripada i kultivarima iz podgrupedan neutralnih, u svakodnevnoj komunikaciji poznate kao mjesearke,(Seascape, Diamante, Evie, Flamenco, Elsinore, Malling Pearl i dr.).

Slika 61. Plodovi danneutralnog tipa jagode tzv.mjesearke mogu se brati

tokom cijele sezone vegetacije

Posljednjih godina na podruju Bosne i Hercegovine u proizvodnji se pojavila nova vrsta jagode, odnosnotzv. divlja jagodakoja do sada nije bila uobiajena za komercijalnu produkciju. Kao glavne prednosti istenavodi se ogromna slinost sa umskom jagodom, te kako nije potrebno izdvojiti mnogo vremena u pogleduobnavljanja plantae, formiranja gredica prilikom sadnje ili za uklanjanje stolona u produkciji. Ako se sve toeli elminisati u proizvodnji, kao i imati plod slian onom kod umske, onda u razmatranje treba uzeti uzgojove vrste, poznate i kao alpska jagoda. Alpska jagoda se mnogo favorizuje u Francuskoj, gdje se za istukoristi naziv 'fraises de bois', to u prevodu znai divlje jagode, i ona predstavlja razliitu vrstu (Fragariavesca) od tipine jednorodne jagode, te se ne moe smatrati tipom iste. Plod alpske jagode (jagoda ili lanabobica) je sitan, poput onog kod divlje, sa prekrasnim okusom, a biljke mogu ostati u proizvodnji nekolikogodina bez potrebe obnavljanja i ponovne sadnje.


25/21525

Za razliku od standardne, biljke kod ove vrste jagode ostaju u grupama,i ne ire se pomou stolona (tokom vijeka eksploatacije ostaju samo onekoje se posade, bez formiranja novih), te najbolje rastu u klimatskimzonama s najmanje est sati suneve svjetlosti. Bijeli, mirisni cvjetovicvjetaju tokom sezone vegetacije, proizvodei plodove, koji su u fazi punezrelosti veoma mekani i podloni brzom kaliranju nakon berbe. Prematome, plodovi umske jagode nisu pogodni za skladitenje, te ih trebakonzumirati neposredno nakon berbe, to predstavlja veliko ogranienje u

komercijalnoj produkciji iste.Komercijalni kultivari standardne jagode prilikom razmnoavanja putemsjemena ne daju nove biljke identine majinskim, te se oni morajuumnoavati nekim od naina vegetativnog razmnoavanja (pomoustolona ili dijeljenjem bokora). Alpske jagode, meutim, uglavnom se

Bijele ili ananas jagode. Pored navedenih tipova i vrsta jagode danas su na tritu prisutne i pomaloneobine jagode sa potpuno bijelim plodovima koji imaju crvene sjemenke na svojoj povrini, odnosno

izgledaju kao albino verzija tipine, standardne, jagode. Britanski trgovaki lanci su ih prozvali 'pineberries',to je engleska rijenastala spajanjem dvije i to 'pineapple', to znai ananas i 'strawberry' to znai jagoda,dakle u prijevodu ananas jagoda, dok istu neki oznaavaju kao anagoda. Dakle, pod nazivom ananas jagodapodrazumjeva se relativno nova vrsta ili sorta koja plodonosi blijedo ruiaste ili blijedo narandaste do istobijele boje plodove koji su ukraeni crvenim sjemenkama, te se jo nazivaju i bijele jagode. Plodovi ove vrsteimaju oblik kao oni kod obine jagode, s tim to su malo sitniji, uglavnom bijeli, i imaju okus i miris kojipodsjeaju na ananas, te zbog toga i navedeni naziv.Poput moderne ili standardne jagode, bijela jagoda je hibrid dvije vrste: divlje juno amerike jagode (Fragariachiloensis), koja raste u nekim dijelovima ilea, i sjeverno amerike jagode, (Fragaria virginiana). Dakle, bijeliplod jagode je rezultat ukrtanja, a ne genetskog ininjeringa (in vitro), kako to neki danas tvrde. Postojizapravo vie razliitih tipova bijele jagode, ali ovdje se iskljuivo misli na kultivisanu, a ne divlju vrstu.

Zapravo, specifi

ni varijetet jagodeija genetika doprinosi markantnom izgledu bio je spaen od straneskupine nizozemskih farmera. Oni su otkrili izvorni materijal ove vrste u Francuskoj, a nisu istu pronali i

spasili od izumiranja u divljinama ilea, kao to su neki autori tvrdili.Nakon est godina selekcije i kultivacije biljaka, vigor biljke i kvalitetploda je poboljan, te je donesena odluka da se ova vrsta jagodepone komercijalno uzgajati.Plod proizveden od strane biljaka ananas jagode je veomaaromatian i ima okus za koji veina konzumenata kae da podsjeana ananas dok zadrava teksturu i doivljaj tipine jagode. Bijela iliananas jagoda je vie od noviteta u sadanjosti. Ova vrsta jagode injeni kultivari proizvode se na veoma maloj povrini, i to uglavnom uEvropi i Belizi (mala srednjoamerika drava na obali Karipskog mora)i nisu toliko profitabilne kao tipina jagoda, prvenstveno zbog maleveliine plodova (krupni plodovi su manji od 2,5 cm u dijametru), kaoi niskog prinosa po biljci.

Danas su bijeli plodovi jagode realnost, a divlje vrste iste suporijeklom iz June Amerike, dok je primarni komercijalni kultivar uvlasnitvu oplemenjivaa jagode Hans de Jongh i plodovi istog seprodaju irom Holandije. Proizvodnja ananas jagode se organizujeuglavnom u velikim, komercijalnim staklenicima u Holandiji. Plodoviananas jagode u poetnim fazama razvoja su zeleni, ali kako poinjusazrijevati oni poprimaju bijelu boju. Ukoliko se gaje na mjestu

izloenom direktnoj sunevoj svjetlosti, oni e poprimiti umjestobijele ruiastu boju, te se zbog toga proizvodnja za sada uglavnomorganizuje u staklenicima. Iako se za plodove ove vrste jagode uvelikim trgovakim marketima koristi naziv pineberries, njemakarijekoja oznaava ananas jagodu ananaserdbeere se takoe,

uzgajaju iz sjemena ili pak dijeljenjem bokora, te se sjeme ili sadnice ove vrste veoma esto mogu pronaiu katalozima rasadnika (ukoliko se kupi sjeme treba voditi rauna da ono klija sporo, te pojava klice estozahtjeva tri do est sedmica). Danas su razvijeni i kultivari alpske jagode, a meu istim poznatiji su 'Alexandria','Mignonette' i 'Sweetheart'.

Slika 63. Plodovi ananas jagode

Slika 62. Plodovi alpske ilitzv. divlje jagode


26/21526

povremeno moe susresti kao oznaka za iste.Istraivanja koja tretiraju ananas jagodu bila su beskonano mala u poreenju sa istim koja su se odnosilana standardnu jagodu. Prema tome, dok postoje stotine jedinstvenih i produktivnih kultivara tipine jagode,sorte ananas jagode danas su dostupne u veoma malom broju, a poznatije su: White Pine, White Carolinai White D.Ananas jagoda je veoma jednostavna za uzgoj, i biljke iste mogu uspjevati u irokom rasponu zemljita,od lakog pjeskovitog do tekog glinovitog, i to u sezoni koja se protee od marta do septembra. Zemljitazasiena vodom treba izbjegavati kako na istim prilikom uzgoja moe doi do pojave bolesti koja izaziva

trule plodova i biljaka ananas jagode. Idealna zemljita su ona dobro drenirana i bogata u sadraju organskematerije. Biljke ananas jagode mogu ostati u proizvodnji i do est godina, meutim u intenzivnoj produkcijiiste se obino zadravaju dvije do tri godine nakon ega moraju biti posaene na novu parcelu. Kada je upitanju tehnologija uzgoja ananas jagode ista je slina onoj standardnoj kod jednorodne. Meutim, kakobi se sprijeila pojava promjene bijele boje ploda u nijanse plave ili purpurne ista se preporuuje uzgajatiunutar staklenika to je i uobiajena praksa u Holandiji, ili pak nekih drugih sistema uzgoja koji istu tite oddirektne svjetlosti. Reprocentar jagodastog voa H&H Fruit u paleti sadnog materijala za jesen 2012. imat ekao novitet i ananas jagodu.U ponudi Reprocentra jagodastog voa H&H Fruit, uovoj godini, nai e se jo jedna nova vrsta jagodeiji plodovi imaju prekrasan okus maline (tzv.jagoda

okusa maline). Ovo je varijetet jagode (Fragariaxananassa) ije biljke cvjetaju u maju i junu, nakon egase formiraju veoma privlani plodovi, izrazito slatkogokusa koji poinju prispjevati u periodu od kraja junado kraja jula. Jedna posebno interesantna karakteristikaje i injenica da se sjemenke na plodu kod ove jagodenalaze u vrlo dubokim jamicama, za razliku od onih kodstandardne jagode, po emu je ista dobila uobiajennaziv na tritu 'framberry', izveden iz holandskih ifrancuskih rijei za malinu (framboos/framboise) iengleske za jagodu. Plodovi ove jagode su veomaestetski dekorativni, crvenkasto ljubiaste boje, te supogodni za irok spektar upotrebe, odnosno mogu sekonzumirati kao svjei, ili u kombinaciji sa sladoledom,u vonim salatama ili kolaima.

Slika 64. Plodovi jagodefarmberi

Iako okus ploda predstavlja kombinaciju maline i jagode, biljke framberija u pogledu rasta i razvoja su istekao i kod standardne jagode, te mogu uspjevati na razliitim tipovima zemljita. Ipak, najvei prinosi jagodeiji plodovi imaju okus maline ostvaruju se na adekvatno dreniranim i plodnim zemljitima, kao i lokacijamasa punom osunanou kako bi se postigla tipina slatkoa plodova. Biljke framberija mogu se posaditidirektno u zemljite, odnosno plantau ili pak uzgajati u razliitim tipovima kontejnera (saksija), kao i uvreama ispunjenim supstratom. Ukoliko se ista planira proizvoditi u plantanom zasadu sadnja se obavljana uzdignute gredice zemljita prekrivene folijom, identine onim kod jednorodnog tipa jagode. Kao i kodostalih vrsta i tipova jagode, biljke framberija na jednom mjestu mogu ostati samo par godina, a onda je

potrebno nove posaditi na drugo mjesto. Plodovi framberija mogu se brati od juna pa sve do prvog mraza.Nekoliko sedmica nakon posljednje berbe, lisna masa postaje odumrla, te je neophodno provesti uklanjanjeiste, odnosno potrebno je provesti agrotehniku operaciju uklanjanja ili tzv. 'ianja' starog lia, identinuonoj kod jednorodne jagode nakon berbe.

Slika 65. Plodovi ananas jagode i framberija uskoro i na naem tritu


27/21527

U okviru podgrupe maline i kupinesusree se najsloenijapodjela, a kao primjer moe se izdvojiti ista kod maline spramdva kriterija, i to na osnovu perioda plodonoenjai bojeploda. U odnosu na period plodonoenja i frekvenciju pojaveistog, maline se dijele na dva osnovna tipa. Prvi je ljetni tip,odnosno kultivari dvogodinjeg tipa maline, koji plodonosejednom tokom godine, uglavnom sredinom ljeta ('Meeker','Willamette', 'Tulameen', 'Glen Ample', Octavia, Cascade Delight

i dr.), i jesenji tip, sorte jednogodinjeg ili dvorodnog tipamaline, koje ostvaruju manji prinos u navedenom periodu, avei krajem ljeta i u jesen, odnosno sve do jakih mrazeva nakraju sezone ('Polka', 'Polana', 'Autumn Bliss', 'Heritage', Joan J,Caroline, Josephine, Himbo Top i dr.).

Razlika izmeu ova dva tipa maline ogleda se u ciklusuplodonoenja biljaka. Maline imaju viegodinji korijen (ivi vieod dvije godine) i krunu (korijenov vrat mjesto na prelazukorijena u nadzemni sistem), te nadzemni sistem (izdanci) kojiivi samo dvije godine. U prvoj godini rasta, novi izdanci, koji sunaravno jednogodinji, kod sorti maline koje pripadaju ljetnomtipu, obezbjeuju samo vegetativni rast (ne proizvode plodove).Jesenji tip maline nosi plodove na vrhu ovih jednogodinjihizdanaka za veinu sorti poslije prvog avgusta. Takoe, kod ovogtipa, razvoj plodova se nastavlja i u srednjoj zoni du izdanka, atime i formiranih redova, ali i prema osnovi prirasta sve do prvogjakog mraza. Drugog ljeta, izdanci koji su se pojavili prethodnegodine, kod ljetnog tipa maline e proizvesti plodove tokom ljetau periodu oko mjesec dana, te potom odumiru. Kod jesenjegtipa maline, izdanak koji se pojavio i plodonosio prethodne jesenie plodonositi druge godine na svom ostatku, dakle premaosnovi, te potom u ljeto odumrijeti. Kako se jednogodinji izdanci

pojavljuju svake godine i rastu konkurentno sa dvogodinjim,proizvodnja plodova se nastavlja iz godine u godinu za oba tipamaline spram kriterija plodonoenja. Jedina razlika je u tomeda bilo koji izdanak ljetnog tipa maline ima samo jedan rod,dok kultivari jesenjeg tipa mogu imati dva roda na istom u dvijerazliite sezone.

Prema drugom kriteriju, boji ploda, maline se dijele na: crvene,crne, purpurne i ute. Crvene i crne maline su odvojene, zasebnevrste, dok su purpurne maline hibridi izmeu ova dva genotipa.Veina malina ute boje ploda su prirodne kolor varijantecrvenih, te su one identine njima na svaki drugi nain. Sortekoje pripadaju ljetnom tipu maline dominantno imaju crvenoobojene plodove sa razliitim nijansama (svijetlo do tamnocrvene), ali istim pripadaju i crne, te purpurne maline. S drugestrane, jesenje maline takoe, imaju dominantno crveno obojeneplodove preteno svjetlijih nijansi, ali obuhvataju i one kojeimaju uto obojenu pokoicu ploda. Posljednjih godina razvijenje i kultivar dvogodinjeg tipa maline Valentina koji ima svijeltijuboju ploda, odnosno uto-narandastu.

Glavna razlika izmeu maline i kupine je u nainu odvajanjaploda od peteljke u vrijeme berbe. Kod maline se plod prilikom

berbe odvaja od sri, poznatoj kao plodite, istu ostavljajui nabiljci kad se ubere. Razultat su plodovi maline slini naprstku, saupljinom u centru (jedan od razloga zato malina ubrzo nakonberbe kalira). Kupina se, s druge strane, odvoja od baze ploditatako da ubrani plodovi ukljuuju i sr kao svoj sastavni dio. Isti je

Slika 66. Plodovi kultivara maline crvene bojeploda - nijanse od svijetle do tamne

Slika 67. Plodovi kultivara maline ute ili zlatneboje ploda

Slika 68. Plodovi kultivara maline Royaltypurpurne boje ploda

Slika 69. Plodovi kultivara maline crne boje ploda


28/21528

sluaj i sa hibridima maline i kupine. Dakle, sada je jasno mogue razlikovati crnu malinu od kupine.

Slike 70, 71, 72, 73, 74 i 75. Razlika izmeu maline i kupine u pogledu odvajanja ploda od centralne loe

Tajberi (Tayberry) predstavlja hibrid crvene maline i kupine, odnosno nastao je ukrtanjem ove dvije vrste(Rubus fruticosus x Rubus idaeus), tako da on u odreenim krakteristikama ploda ima dosta slinosti sa

malinom, a u pogledu osobina habitusa biljke sa kupinom. Ovaj hibrid jagodastog voa proizveden je uVelikoj Britaniji, odnosno kotskoj, u okviru oplemenjivakog programa nauno istraivakog centra za voeSCRI (Scottish Crop Research Institute) 1962. godine, kao poboljana varijanta dotadanje kombinacijemaline i kupine poznate kao loganberi (Loganberry), a u produkciju je introdukovan 1979. godine. Tajberije dobio naziv po rijeci Tay koja se nalazi u neposrednoj blizini navedenog centra. Tajberi zbog niza svojihosobina jo uvijek nije zaivio u komercijalnoj produkciji jagodastog voa, te se uglavnom uzgaja na manjimpovrinama i unutar okunica. Plodovi tajberija su izduenog oblika (ak i do 5 cm), ija se boja pokoicemijenja sa sazrijevanjem od crvene do purpurne, sa manje ili vie izraenim sjajem, a njihova prosjenateina iznosi 5,0 g. Izgledom ploda tajberi je slian sortama kupine (u katalozima nekih rasadnika estouvrten u grupu sorti kupine), ali bojom i okusom kultivarima maline. Kao i kod kupine, nakon berbe plodacentralna sr se odvaja od biljke i ostaje unutar istog. Plodovi tajberija sazrijevaju veoma rano, to u naim

klimatskim uslovima predstavlja juli mjesec, odnosno berba je identina sezoni sazrijevanja klasinih kultivaradvogodinjeg tipa maline kao to je Willamette. Tajberi ima veoma mekane plodove, posebno u fazi punezrelosti, to umanjuje njegovu komercijalnu vrijednost, te se isti najbolje moe koristiti za spravljanje razliitihtipova preraevina, kojim daje jedinstven okus.

Kupinese prema plodonoenju, kao i maline, dijele najednogodinje i dvogodinje, ali se iste mogu podijeliti i na osnovujo nekoliko kriterija (detaljnija podjela navedena u poglavljuMaline i kupine). Dvogodinje sorte kupine (Jumbo, LochNess, Navaho, Triple Crown i dr.) su uglavnom zastupljene u

komercijalnoj proizvodnji, dok su jednogodinji genotipovi (PrimeJan i Prime Jim) nastali selekcijskim programima posljednjihgodina, i trenutno prolaze inicijalnu fazu uvoenja u masovnijuproizvodnju, prvenstveno u pogledu kasne sezone sazrijevanjanjihovih plodova. Sorte dvogodinjeg tipa kupine tokom prvegodine emituju vegetativni rast, a naredne plodonose, dokjednogodinje odmah tokom prve godine donose rod.Jednogodinje i dvogodinje maline, kao i kupine, se umnogome razlikuju u samoj tehnologiji uzgoja, gdjese posebno treba voditi rauna o nainu rezidbe i izvedbi naslona.

lika 76. Ubrani plodovi kupine

U pogledu morfolokih osobina biljka tajberija je dosta slinaonoj kod kupine. Izdanci posjeduju sitne, gusto rasporeenetrnove, poput onih kod maline, du izdanaka ija boja variraod purpurne do ljubiaste, i koji imaju puzajui rast. Tajberiplodonosi na dvije godine starim izdancima na kojima seformiraju kratki plodonosni mladari. Ovaj hibrid jagodastogvoa ostvaruje visoke prinose po jedinici povrine, i veoma je

popularan u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi za preraduu specijalne demove. Nedostaci za masovnije komercijalnoirenje tajberija su prvenstveno niska otpornost na mrazeve,trnovitost izdanka, te izraena mekoa pokoice ploda.Tajberi je danas veoma popularan unutar vrtova i okunica

Slika77.

Plodovit

ajberija


29/21529

s obzirom da privlai posebnu panju kombinacijom osobina maline i kupine u okviru jedne biljke i ploda.Kada je u pitanju sistem uzgoja, za tajberi, isti je identian onom kod puzajuih sorti kupine.

Ribizlese u odnosu na boju ploda dijele na: crvene ('Rovada','Rolan', 'Detvan', 'Jonkeers Van Tets' i dr.), crne ('Ben Lemond','Ben Sarek', 'Ometa', Ebony i dr.) i bijele ('Blanka', 'WhiteImperial' i dr.), iako posljednjih godina postoje i odreenigenotipovi koji imaju purpurno ili pink obojenu pokoicu ploda

(Pink Champagne). Razliita je i namjena upotrebe njihovihplodova, ija se veliina kree poput one kod zrna graka ili

manje borovnice, a sazrijevaju sredinom do kraja ljeta. Uglavnomse radi o razliitim vrstama, a ne tipovima istih, te se tehnologijauzgoja i namjena plodova umnogome razlikuju. Tako se crvenei bijele ribizle dominantno proizvode za potronju u svjeemstanju, dok se crne koriste u industriji, preteno kao bojadiseriza razliite tipove preraevina. U zavisnosti od kultivara plodoviribizli mogu biti slatkog ili kiselog okusa. Generalno plodovipurpurne ili pink ribizle smatraju se najslaim. Plodovi crneribizle imaju mosuni (izraena oporo slatka aroma) okus i miris,zbog ega se oni vie koristi za preradu nego konzumaciju usvjeem stanju. Sok od crne ribizle je posebno popularan uEvropi, prvenstveno zbog toga to njeni plodovi imaju i do petputa veu koliinu vitamina C u odnosu na citruse. Pored boje inamjene plodova, ribizle se jo razlikuju i po sistemu uzgoja, tese crvena ribizla gaji u sistemu vitkog jedno, dvo ili troosovinskogvretena, kao i kordona, a crna dominantno u grmovima. U okvirutehnologije uzgoja posebno je znaajna razlika izmeu prirastana kojima razliite vrste ribizle plodonose, te se spram toga iprovodi adekvatna pomotehnika i rezidba.

Ogrozdi spadaju u rod Ribes, zajedno sa ribizlama, i predstavljaju autohtone vrste na sjevernoj hemisferi

u podrujima Evrope, Azije i Sjeverne Amerike. Oni su stoljeima poznata kultura jagodastog voa ija jeprodukcija u odreenim regijama imala ogromne padove zbog bolesti pod nazivom hra bijelog bora ijije alternativni domain upravo ova vrsta. Meutim, metodom selekcije danas su stvorene sorte ogrozdaotporne na navedenu bolest, te se ova vrsta sve vie iri u komercijalnoj proizvodnji. Kultivari ogrozda dijelese, generalno, na one prvenstveno namijenjene preradi, i druge za stonu potronju (konzumacija u svjeemstanju). Sorte ogrozda namijenjene za preradu imaju plodove kiselog okusa, i nisu omiljeni za konzumiranje usvjeem stanju, te prilikom prerade istim je potrebno dodati odreenu koliinu eera za pripremu izvanrednihdemova, elea i pita. Kultivari namijenjeni za stonu potronju imaju dovoljno slatke plodove da se isti odmahpo berbi mogu konzumirati.

Prema porijeklu ogrozdi se dijele na dvije vrste: ameriki Ribes hirtellum(Captivator, Pixwell i dr.) koji jeautohtona vrsta na sjeveroistoku USA i june Kanade, i evropski Ribes grossulariai R. Uva-crispa(Hinomakicrveni i uti, Invicta i dr.) to je autohtona vrsta na Kavkazu i Sjevernoj Africi, izmeu kojih postoje ogromnerazlike. Kultivari evropskog ogrozda su obino ista vrsta, i oni su vie uobiajeni s obzirom da nose krupnijebobice (do 5 cm moe biti popreni presjek ploda), za koje se smatra da su boljeg okusa. Ameriki kultivariu sebi, gotovo svi, sadre gene evropskog ogrozda, i imaju sklonost da budu vie rezistentni na bolesti, atakoe se isti smatraju produktivnijim. Spram boje pokoice ploda ogrozdi se mogu podijeliti na plave ilicrvene, bijele ili zelene i ute. Engleski termin za ogrozd je gooseberry, koji u prvoj varijanti porijekla moebiti izveden od njemake rijei jansbeere to znai ivanova ili jovanova bobica, s obzirom da njegovi plodovisazrijevaju tokom blagdana Svetog Ivana. Takoe, neki smatraju da navedeni naziv dolazi od francuske rijeiza ribizlu groseille, ili je pak isti nastao zato to se bobice ogrozda uobiajeno jedu u umaku zajedno sapeenom guskom (eng. goose u prijevodu guska). U naem govornom podruju za ogrozd se koristi nekolikonaziva, i to trnoboba, trnovito groe (zbog posjedovanja vrstih bodlji na prirastima), njemako groe ili

manjak.Biljku ogrozda ini grm 1-2 m visine, i isto toliko irine, sa uspravnim ili poluuspravnim tankim prirastima uzavisnosti od kultivara. Izdanci ogrozda tipino imaju izraene, otre trnove na nodusima prirasta (u pazuhusvakog lista), ija se duina kree od oko 1-2,5 cm, u zavisnosti od kultivara, i vie podsjeaju na bodlje.

Slike 78, 79 i 80.Plodovi razliitih vrstaribizle: crvene, crne,purpurne i bijele


30/21530

Kultivari amerikog ogrozda skloni su da imaju vie trnova u odnosu na evropske. Takoe, postoje odreenikultivari ogrozda koji na svojim prirastima nose veoma malo trnova, a samo mali broj je istih koji su bez njih.I pored toga to trnovi na izdancima za proizvoae predstavljaju dodatnu smetnju prilikom obavljanja agro-i pomotehnikih operacija, posebno rezidbe i berbe, oni ne bi smjeli biti razlog odustajanja od proizvodnjeove izvanredne vrste jagodastog voa. Biljke ogrozda koje su umjerenog do snanog rasta unutar pogodnihuslova za uzgoj mogu ivjeti i biti produktivne 15-30 godina.

Ogrozd je listopadna biljkasa malim, du prirasta

naizmjenino postavljenimlistovima, koji na sebi imaju3-5 ureza i zaobljene vrhove,te fino do grubo nazubljenemargine, kao i nekadanaboranu povrinu. Amerikitipovi ogrozda karakteristinisu po tome to mogu imatilistove sa izraenim maljama.

Cvjetovi ogrozda su noeni lateralno na jednu godinu starim prirastima, i na kratkim spurovima starijegdrveta. Cvjetovi imaju inferiorne ovarije i aica cvijeta koje veoma esto ostaje na vrhu ploda nakon berbe,to je ponekad jako upeatljivo. Cvjetovi ogrozda su samooplodni, a opraivanje se vri pomou vjetra, pelaili drugih insekata. Vano je napomenuti da je samooplodnost kod ogrozda pod velikim uticaje klime o emutreba voditi rauna. Veina kultivara ogrozda je samooplodna i plantae zasnovane sa samo jednom sortomobino ostvaruju adekvatne prinose. Meutim, budui da je samooplodnost kod ogrozda varijabilna, sadnjomdva ili vie razliitih kultivara u neposrednoj blizini jedan drugog, moe se osigurati pored adekvatnih prinosa(bolje zametanje ploda) i dobra krupnoa ploda. Prema tome, u planiranju komercijalne plantae ogrozdatreba ukljuiti 1-2% kultivara za unakrsno opraivanje, s obzirom da su veina istih kombatibilni jedni sadrugim (postoji mogunost unakrsnog opraivanja).

Plod ogrozda je, spram botanike klasifikacije, lana bobica, koja zahtjeva period od 6-9 sedmica za sazrijevanjenakon zametanja. Biljka ogrozda formira nove priraste iz krune (korjenovog vrata osnova, baza biljke) iliispod zemljita, koji potom mogu plodonositi tri godine, nakon ega njihova rodnost opada. Plodovi kultivaraogrozda evropskog porijekla su izdueni/jajasti i mogu biti 2-5 cm duine, dok su oni amerikih okrugli imanji, oko 1,2 cm u preniku. Plodovi se beru krajem ljeta i oni esto opadaju sa biljaka kada su potpunozreli. Prema tome, plodovi ogrozda mogu imati veliinu koja se kree od krupne borovnice do ljive srednjekrupnoe, u zavisnosti od kultivara i uslova uzgoja. Mnogi kultivari ogrozda imaju plodove koji dosta sli e

grou spram veliine, oblika, boje i okusa, sa im ih veina potroaa poredi. Zbog toga, u podrujima gdjeje, usljed jakih zima i kratkih, hladnih ljeta, produkcija groa oteana ili pak potpuno onemoguena, ogrozdipredstavljaju odlinu zamjenu.

Najbolji plodovi ogrozda su veoma deliciozni i mogu sekonzumirati neposredno nakon berbe, s obzirom da imaju

izraen sladak okus soka ploda, dok ostali mogu biti suviekiseli i nepogodni za potronju u svjeem stanju. Plodovi

ogrozda sa crvenim rumenilom su obino slai nego oni istozelene boje. Plodovi ogrozda izrazito su bogati vitaminom C,

zatim sadre vitamine A i B6, kao i odreene koliine vlakana,bakra i mangana.

Kada je u pitanju uzgoj ogrozda, s obzirom da je on kulturaporijeklom iz hladnih podruja, pacele izloene punom suncu

mu ne odgovaraju, vepreferira djeliminu sjenu, te seuspjeno moe uzgajati na parcelama smjetenim u sjeni.

Slika 81. Plodovi ogrozda crvene boje

Slika 83. Plodovi ogrozda zelene boje

Veliina i broj listova ogrozda su pod velikim uticajem spoljanih faktora,prvenstveno topline i svjetlosti. Visoke temperature doprinose da listovi

ogrozda postaju sitniji i u manjem broju, a intenzivna suneva svjetlosttakoe, moe izazvati oegotine na njima, te oni mogu prerano otpasti sabiljaka. Cvjetovi ogrozda su gotovo neprimjetni, grupisani u male grozdove(1-4 cvijeta), zeleni sa ruiastim laticama i otvaraju se rano u proljee.

Slika 82. Izraeni trn naprirastu ogrozda


31/21531

Biljka ogrozda preferira svjee, vlane uslove, tako da se ne razvija adekvatno u toplijim klimatima.

Ameriki kultivari ogrozda se spram evropskih smatraju vie tolerantnim na jau direktnu sunevu svjetlost.U nedostatku 800-1.500 sati hladnoe biljke ogrozda slabo listaju i prinos plodova e uglavnom biti smanjen.Meutim, neki kultivari ogrozda zahtjevaju manje sati hladnoe od drugih.U odnosu na ostale vrste jagodastog voa ogrozd raste i bolje uspjeva na kiselim ili siromanijim zemljitima.Biljke ogrozda toleriu irok raspon zemljinih uslova, osim onih koja su zasiena vodom ili koja su alkalna.U savremenoj tehnologiji proizvodnje ogrozda preporuuje se sloj mala od organskih materijala koji eodravati zemljite hladnijim i vlanijim.

U pogledu bolesti i tetoina biljke ogrozda su podlone razliitim vrstama insekata, poput staklokrilca ribizle,lisnih uiju, te pauka koji moe biti problem tokom ljeta. Bolest poznata kao pepelnica ogrozda je uobiajenproblem u komercijalnim plantaama, i napada oba tipa ogrozda. Ptice u uzgoju ogrozda takoe, mogupredstavljati problem hranei se zrelim plodovima.Ogrozd je kultivisan kao jagodasto voe jo prije 2.500 godina, ali kod nas to je jo uvijek nedovoljno poznatakultura. U BiH se gaji sporadino ito obino pokoji bun ogrozda, unutar bata ljubitelja ove vrste, dok ga ukomercijalnoj produkciji upote nema. Meutim, u sjevernijim evropskim zemljama ogrozd predstavlja jednuod vodeih vrsta jagodastog voa. Najvei proizvoai ogrozda su Poljska, zatim Njemaka i Holandija, aslijede Norveka, Danska i Velika Britanija. Prema tome, ogrozd je sasvim sigurno jedna od perspektivnihkultura za podruje Bosne i Hercegovine.

Josta, u engleskoj literaturi poznat kao Jostaberry, lat. Ribes x culverwellii, ili ponekad oznaen kao R.nidigrolaria, je hibrid ribizle i ogrozda stvoren u Njemakoj. Josta predstavlja kompleksni hibrid koji je nastaoukrtanjem izmeu evropske crne ribizle i sjeverno amerikog stonog tipa ogrozda, manifestujui najboljeosobine od oba roditelja, i obino se predstavlja kao posebna vrsta. Ova vrsta jagodastog voa svoje imeje dobila kombinacijom njemakih naziva za crnu ribizlu i ogrozd, i to Johannisbeere (Jo) i Stachelbeere(Sta).Izdanci joste su bestrni, biljke dosta sline istim kod ogrozda i veoma izdrljive na edafske i klimatske uslove,te rezistentne na bolesti poznate kao hra i pepelnica. Biljke joste rastu u formi grma, izrazito su bujne, imogu dostii dva metra u visinu, te zahtjevaju intenzivniju rezidbu kao i neto vei razmak prilikom sadnje uodnosu na ribizle i ogrozde.Josta poinje plodonositi ranije u odnosu na svoje roditelje, i predstavlja djelimino samooplodnu vrstu, toodreenih godina moe initi veliki problem u produkciji, posebno u sluajevima nepovoljnih vremenskihprilika za vrijeme cvjetanja i oplodnje. Prije nego su potpuno zreli, odnosno u poetnim fazama sazrijevanja,plodovi joste su esto okusa vie slinom onom kod ogrozda, dok se sazrijevanjem isti mijenja i u stadijupune zrelosti nalikuje onom kod crne ribizle, s tim da je neto blai. Plodovi joste su tamno obojeni (tamnopurpurni do crni), sjajni, glatke povrine, a sazrijevaju u julu i avgustu. Meso ploda joste je zelenkaste boje,i posjeduje izraene sjemenke. Prosjena masa ploda je oko 3 g, to je vie nego kod crne ribizle, a manje uodnosu na ogrozd. Na izdancima plodovi joste se nalaze u parovima, za razliku od onih kod crne ribizle kojise razvijaju u grozdovima. Nakon berbe plodovi joste se veoma dobro uvaju, te na temperaturi od 2-7oC,zadravaju svoje osobine i do 4 dana nakon berbe. Danas postoje i kultivari joste, a neki od poznatijih susljedei: Jostagrande, Jostina, Bauer Black jostaberry, Red jostaberry i sl.

Slika 84. Plodovi jostePoput onih kod ribizli i ogrozda, plodovi joste su veomabogati vitaminom C (vei sadraj u odnosu na ogrozd),i oni su odlini za potronju u svjeem stanju, ali supogodni i za preradu. ak iako se okus plodova jostene dopada nekim potroaima, preraevine od jostesuperiorne su nad onim pripremljenim od ribizli i ogrozda.Kada su u pitanju uslovi za uzgoj, josta je tolerantnijanego veina ostalih vrsta jagodastog voa na uslove klimei zemljita. Biljka josta preferira vlana, ali ne i vodomzasiena zemljita, zatim punu osunanost parcele, ali

istoj nee natetiti ni djelimi

na sjena. Idealno zemljiteza uzgoj joste bilo bi dakle, ono sa visokim sadrajem

organske materije, dobre drenae, ali koje se ekstremnone isuuje tokom godine, te ima slabo kiselu hemijskureakciju sa pH vrijednou od oko 6,0-6,5.


32/21532

Borovnice i brusnicetakoe, imaju veoma sloenu podjelu, a ista je dodatno komplikovana velikim brojemvrsta unutar ove podgrupe, kao i injenicom da se radi o kulturama koje su u uzgoju najmlae iz grupejagodastog voa (posljednje kultivisane iz prirodnih populacija). Borovnice i brusnice su vrste jagodastogvoa koje su tek par godina prisutne u proizvodnji na naim prostorima, te su praktina znanja o njimadosta skromna. Prema botanikoj klasifikaciji borovnice i brusnice se ubrajaju u rod Vaccinium, koji pripadafamiliji Ericaceae, i sastoji se od oko 450 vrsta rasprostranjenih irom svijeta. Vrste iz ovog roda u prirodi suobino pronaene na kiselim zemljitima lake strukture, koja mogu biti pjeskovita ili tresetna, ili pak od nekedruge organske materije, kao to je na primjer lisna stelja, posebno ona koja vodi porijeklo od zimzelenog

drvea. Rod Vacciniumje veoma raznolik, i njegove vrste egzistiraju kako u tropskim predjelima na visokimuzvienjima, tako i u umjerenim i hladnim regionima, sa vrstama od kojih su jedne listopadne, a drugezimzelene, jedne grmolike, a druge puzavice.

Postoje razliite podjele unutar roda Vaccinium, dakle egzistira vei broj podgrupa jagodastog voa borovnicei brusnice, od kojih je danas najprihvatljivija i najpraktinija ona, prvenstveno utemeljena na osnovu znaajaovih vrsta za komercijalnu proizvodnju, a podrazumjeva klasifikaciju na etiri, veoma vane grupe, i to:

prave borovnice,prave brusnice,lingonberi ibilberi.

Termini prave borovnice i brusnice prvenstveno obuhvataju kultivisane biljke, koje se iskljuivo uzgajajuu komercijalnoj proizvodnji, dok pod grupama lingonberi i bilberi, veina autora, uglavnom podrazumjevadominantno divlje varijetete, i to sa lingonberi, brusnicu, a sa bilberi borovnicu.

U grupu pravih borovnica spadaju: sjeverna(Vaccinium corymbosum) ijuna visokobunasta borovnica(Vaccinium corymbosum meuvrsni hibrid), rabitej ili borovnica zeije oko (Vaccinium ashei), tepoluvisoki hibridi borovnice(Vaccinium corymbosumx Vaccinium angustifolium).Sjeverna visokobunasta borovnicapredstavlja komercijalno najvaniju vrstu iz ove grupe u pogleduuzgoja, a spram sortimenta mogue je razlikovati kultivare selekcionisane u Americi ('Bluecrop', 'Elliot','Earlyblue' i dr.), Novom Zelandu ('Nui', 'Puru' i 'Reka'), te Evropi ('Blauweiss-Goldtraube', 'Heerma', 'Gretha'i sl.). Takoe, polubunasti hibridi, nastali kombinacijom visokobunastih i niskobunastih, sve viezauzimaju znaajnije mjesto u komercijalnoj produkciji borovnice ('Bluetta', 'Northblue', 'Northland' i dr.).S druge strane, juna visokobunasta borovnica ('Sharpblue', 'Ozarkblue', 'Misty' i dr.), te rabitej ilizeije oko borovnica('Climax', 'Tifblue', 'Brightwell' i dr.) uglavnom su prisutne u prirodnim populacijamau Americi, a neto manje u komercijalnoj produkciji na navedenom podruju.

U grupu pravih brusnicaspadaju dvije vrste, i to amerika krupnoplodna(Vaccinium macrocarpon) isitnoplodna brusnica(Vaccinium oxycoccus), dok pod lingonberijemse podrazumjeva samo jedna vrsta(Vaccinium vitis-idaea) poznata kao sjeverna planinska brusnica, koja odgovara kod nas, u planinskimmasivima zastupljenoj divljoj, odnosno tkzv. umskoj ili planinskoj brusnici.

U komercijalnoj proizvodnji uglavnom se dominantno susree krupnoplodna brusnica ('Early black', 'Franklin','Searles', 'Pilgrim' i dr.), dok se sjeverna planinska brusnica, u literaturi poznata kao lingonberi ('Ida', 'Koralle','Red Pearl' i dr.), uglavnom na tritu nalazi sakupljena iz prirodnih populacija, ali se u posljednje vrijeme istairi i u komercijalnom uzgoju na odreenim podrujima. Predstavljene vrste brusnice se pored veliine plodarazlikuju i spram zahtjeva za uzgojem.

Slike 85,86 i 87. Prave borovnice se ne razlikuju u pogledukarakteristika ploda (s lijeva na desno plodovi): plodovirabitej, sjeverne visokobunaste i june visokobunaste


33/21533

U skupinu bilberispadaju tri, u prirodnim populacijama prisutne, niskobunaste vrste, i to: crna evropskaborovnica, koja je kod nas zastupljena u prirodnim populacijama pod nazivom umska, divlja, obinaborovnica (Vaccinium myrtillus), amerika niskobunasta borovnica (Vaccinium angustifolium), tekanadska borovnica (Vaccinium myrtilloides). Od ove tri vrste u kultivisanim zasadima je dominantnaamerika niskobunasta borovnica, i to u Americi, dok se veina plodova preostale dvije uglavnom sakuplja izprirodnih populacija irom svijeta. Divlji predstavnici, odnosno po porijeklu, brusnica, lingonberija i bilberijapronaeni su u Evropi i Sjevernoj Americi, dok su prave borovnice jedino pronaene u Sjevernoj Americi.

Slike 88, 89, 90 i 91. Brusnice (s lijeva na desno): amerika krupnoplodna i logonberi

Aronijaje autohtona biljka ekosistema Sjeverne Amerike i vrsta jagodastog voa koja se u zadnje vrijemesve vie gaji u Evropi za produkciju plodova. U divljini, odnosno svojim prirodnim populacijama, aronijaraste u vlanom, kiselom zemljitu, najee u blizini rubova uma. Generalno, nazivom aronija (Aroniaspp.) obuhvaene su biljke uobiajeno poznate pod engleskim nazivom chokberries, i to: crna aronija (A.Melanocarpa) i crvena aronija (A. Arbutifolia), te aronija purpurno obojenih plodova (A.x Prunifolia) koja je

nastala ukrtanjem prethodne dvije vrste.

Slike 92 i 93. Plodovi bilberija, visokobunaste i niskobunaste borovnice

Engleski naziv chokberries za aronijuu prevodu bi znaio bobice koje prilikomkonzumacije izazivaju grenje organaosjetila u usnoj upljini, ili u boljem znaenjuopore bobice. Sve navedene vrste aronijeimaju i dekorativne osobine, s obzirom dase odlikuju privlanim grozdovima bijelihcvjetova krajem proljea i purpurno-crvenimlistovima u jesen. Istraivanja su pokazalada su plodovi aronije prema bogatstvu

prirodnih izvora antioksidanasa u samomvrhu meu vrstama jagodastog voa, alisadre i niz drugih ljekovitih komponenti, toovu vrstu veoma esto ini da bude svrstanau ljekovite biljke. Dakle, bilo da se radi o

Slika 94. Aronia melanocarpa


34/21534

dekorativnoj, ljekovitoj ili vrsti voa, nema sumnje da aronija imaveliku komercijalnu vrijednost koja jo uvijek nije prepoznatau proizvodnji na podruju BiH.Od svih prethodno navedenihvrsta crna aronija, ili crnoplodna aronija, se smatra kulturomiji su plodovi najprijatniji za konzumiranje, i veoma su bogatiu antioksidansima. Biljku ove vrste ini grm 1,5 do 1,8 m visinesa izobiljem izdanaka koji mogu rasti ak i do 3 m. Aronija jeprilagoena veini uslova za uzgoj, od vlanih do sui sklonih

zemljita, lokacija sa djeliminom sjenom ili punom osunanou,i predstavlja samooplodnu vrstu, mada je oplodnja poboljanaukoliko se uzgajaja vie biljaka. Ovo je vrsta jagodastog voaveoma jednostavna za uzgoj, s obzirom da zahtjeva veoma malobrige u pogledu ubrenja, zatite i rezidbe. Najrodnije granekod aronije su one starosti 2-6 godina, dok na starijim potencijalrodnosti je umnogome smanjen. Prema tome, u pogledu rezidbepotrebno je samo izvriti uklanjanje nekih od starijih grana.Plodovi aronije su crne ili crno-crvene boje, izgledom dosta slinionim kod zove, a poinju sazrijevati u avgustu. Iako sazrijevajukrajem ljeta do poetka jeseni kada se moe obaviti berba,

plodovi aronije, ostaju na biljci sve do zime, s obzirom da suveoma izraenog okusa koji prilikom konzumiranja u svjeemstanju izaziva grkod ula okusa, te se zbog toga za njih kae daizazivaju guenje. Prilikom prerade dodatkom odreenih koliinaeera smanjuje se kiselost, a zbog visoke razine pektina, plodoviaron

Documents

Vodič Za Proizvodnju Jagodastog Voća - Prof. Dr Mirsad Kurtović, Adnan Maličević Dipl. Ing. Agr