VODIČ ZA BUDUĆE STUDENTE za akademsku godinu 2011./2012. · 2020. 4. 26. · Izdavač Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana

Osijek, 2010.

VODIČ ZA BUDUĆE STUDENTEza akademsku godinu 2011./2012.

Izdavač

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Za izdavača

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta

Glavni i odgovorni urednik

Prof. dr. sc. Drago Žagar, prorektor za nastavu i studente

Pripremili

Zdenka Barišić, mag. iur., glavna tajnica Sveučilišta

Marija Rasonja, dipl. iur., voditeljica Odjeljka za nastavu i studentska pitanja

Odbor za nastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Unos teksta

Ljilja Šrepfler, voditeljica Odsjeka za administrativne i stručne poslove

Likovno rješenje naslovnice

Marijana Rasonja, studentica Odjela za matematiku

Tisak

Grafika, Osijek

3V O D I ČZA BUDUĆE STUDENTE

KAZALO

Predgovor – Rije~ Rektorice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

Bolonjski proces – put u Europu znanja . . . . . . . . . . . . .7

Upisi u I. godinu studija na znanstveno-nastavne/umjetni~ko-nastavne sastavnice Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku . . . . . . . . . . . . . . . .17

Znanstveno-nastavne/umjetni~ko-nastavne sastavnice Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prema znanstvenim podru~jima . . . . . . . . . .19

Podru~je prirodnih znanosti

Odjel za matematiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Odjel za biologiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26Odjel za fiziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Odjel za kemiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Podru~je tehni~kih znanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38

Elektrotehni~ki fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Gra|evinski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Podru~je biomedicine i zdravstva

Medicinski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

Podru~je biotehni~kih znanosti

Poljoprivredni fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71Prehrambeno-tehnolo{ki fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

Podru~je dru{tvenih znanosti

Ekonomski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83Pravni fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89U~iteljski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

4 V O D I ČZA BUDUĆE STUDENTE

Podru~je humanisti~kih znanosti

Filozofski fakultet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99Katoli~ki bogoslovni fakultet u \akovu . . . . . . . . . . . . . . . 122

Umjetni~ko podru~je

Umjetni~ka akademija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

Interdisciplinarno podru~je znanosti

Odjel za kulturologiju; smjerovi: • Kulturalni menad`ment, • Medijska kultura, • Knji`ni~arstvo

Ostale sastavnice Sveu~ili{ta

Gradska i sveu~ili{na knji`nica Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . 147Studentski centar u Osijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 153Studentski centar u Slavonskom Brodu . . . . . . . . . . . . . . . 156

Studentski zbor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158

Ured za studente s invaliditetom . . . . . . . . . . . . . . . . . .161

Odsjek za {portsku djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .164

Studentske stipendije i nagrade . . . . . . . . . . . . . . . . . . .167

Studentske udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .169

Pregled studija na znanstveno-nastavnim/umjetni~ko-nastavnim sastavnicama prema znanstvenim podru~jima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .185

Pregled broja upisnih mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191


Pred Vama je sveu~ili{na publikacija, pod nazivom „Vodi~ za budu}e studente“ u kojoj Vas upoznajemo s mogu}nostima studiranja na osje~-kom Sveu~ili{tu i uvodimo Vas u ìvot osje~ke akademske zajednice.

U uvodnom dijelu èlim istaknuti da je Sveu~ili{te Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku osnovano 1975. godine i kroz svoju tridesetipetogo-di{nju povijest imalo je, i jo{ uvijek ima i ostvaruje posebnu zada}u u dru{tvu. Danas je osje~ko Sveu~ili{te jedno od sedam hrvatskih sveu~ili-{ta i jedino Sveu~ili{te na podru~ju isto~ne Hrvatske.

U okviru provedbe velike reforme visokog obrazovanja, prepoznatljivom pod nazivom „Bolonjski proces“, a uvaàvaju}i ~injenicu da se hrvatsko visoko obrazovanje temelji na europskoj humanisti~koj i demokratskoj tradiciji, nastojanja osje~kog Sveu~ili{ta usmjerena su na uklju~ivanje u moderne europske sustave visokog obrazovanja s o~uvanjem svoje poseb-nosti i identiteta.

U akademskoj 2010./2011. godini u sastavu osje~kog Sveu~ili{ta je 17 znanstveno-nastavnih i umjetni~ko-nastavnih sastavnica od toga 11 fa-kulteta, 1 Umjetni~ka akademija i 5 sveu~ili{nih odjela. Sveu~ili{te u svom sastavu ima 3 sveu~ili{ne ustanove: Gradsku i sveu~ili{nu knji`-nicu, 2 studentska centra u Osijeku i Slavonskom Brodu te trgova~ko dru{tvo Tehnologijsko-razvojni centar d.o.o, koje je u zajedni~kom vla-sni{tvu Sveu~ili{ta, Grada i @upanije.

Nastava se izvodi na 83 sveu~ili{na studija, i to na 35 preddiplomskih sa 16 smjerova, 42 diplomska studija s 35 smjerova, 5 integriranih preddi-plomskih i diplomskih studija te 10 stru~nih studija.

Dragi studenti pred Vama je izbor èljenog studija: jednog preddiplom-skog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog studija ili stru~-

Dragi budući studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku!


nog studija i èlim vam puno uspjeha u odabiru studija i da rezultati dràvne mature omogu}e Vam upis na odabrani studij.

Posebno Vam èlim napomenuti da su osje~ki studenti aktivni partneri u akademskoj zajednici, uklju~eni u rad svih relevantnih sveu~ili{nih tijela.

Dragi budu}i studenti, u ime osje~ke akademske zajednice, i u ime Se-nata Sveu~ili{ta, srda~no Vas pozivam na 14. SMOTRU Sveu~ili{ta i iskreno Vam èlim da se u akademskoj 2011./2012. godini upi{ete na èljeni studij i postanete novi ~lanovi osje~ke akademske zajednice.

Va{a rektorica

Prof. dr. sc. dr. h.c. Gordana Kralik


S V E U Č I L I Š T E J . J . S T R O S S M A Y E R A U O S I J E K U

Europa znanja danas je prepoznata kao nezamjenjiv ~imbenik dru{tvenoga i ljudskog razvoja i kao va`na sastavnica u~vr{}e-nja i oboga}enja pripadnosti Europi, sposobna da svoje gra|ane pripremi za izazove novog tisu}lje}a i osvje{}uje ih o zajedni~-kim vrijednostima i pripadnosti istom dru{tvenom i kulturnom prostoru.

Bolonjski proces naziv je za reformu visokog obrazovanja u Europi, kojoj je osnovni cilj promicanje mobilnosti studenata i nastavnika uspostavljanjem tzv. Europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine. Naziv bolonjski proces dolazi od Bolonjske deklaracije koju su 19. lipnja 1999. potpisali ministri zaduèni za visoko obrazovanje iz 29 europskih dràva. For-malni naziv Bolonjske deklaracije je Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA European Higher Education Area).

Republika Hrvatska pristupila je Bolonjskom procesu u svib-nju 2001. godine u Pragu. Potpisivanjem Bolonjske deklaraci-je Hrvatska se obvezala na prihva}anje na~ela Magnae Chartae Universitatum, koju su 1988. godine u Bologni potpisali rektori europskih sveu~ili{ta. Hrvatska se uklju~ivanjem u ovaj proces na nacionalnoj razini obvezala svoj sustav visokog obrazovanja preoblikovati i prilagoditi ciljevima deklaracije.

Bolonjska deklaracija i dokumenti vezani za bolonjski proces poku{avaju ostvariti zajedni~ke ciljeve na podru~ju visokoga {kolstva u EU. U Bolonjskoj deklaraciji isti~e se da je podru~-je visokog obrazovanja dru{tveno podru~je koje moè stvoriti “savr{eniju i utjecajniju Europu”, posebno u izgradnji i ja~anju zajedni~kih demokratskih, kulturnih, dru{tvenih, znanstvenih i tehnolo{kih dimenzija.

BOLONJSKI PROCES

put u Europu znanja



Ciljevi Bolonjske deklaracije su sljede}i:• promicanje europske dimenzije u podru~ju visokog {kolstva,

• prihva}anje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih aka-demskih i stru~nih stupnjeva te uvo|enje dodatka diplomi radi brèga i lak{eg zapo{ljavanja i me|unarodne konkuren-tnosti europskog sustava visokog obrazovanja,

• prihva}anje jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: pred-diplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga. Prvi ciklus, preddiplomski studij, nuàn je uvjet kvalifikacije na europ-skom trì{tu rada, drugi, diplomski studij, vodi magisteriju, a tre}i, poslijediplomski, zavr{ava doktoratom znanosti,

• uvo|enje bodovnog sustava (ECTS). Bodovi se mogu aku-mulirati i izvan visoko{kolskog obrazovanja, putem tzv. cjelo-ìvotnog obrazovanja (LLL - Life Long Learning),

• promicanje mobilnosti i prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata, nastavnika i istraìva~a,

• promicanje europske suradnje u osiguranju kvalitete visokog obrazovanja.

Bolonjski proces poti~e promjene i uvo|enje fleksibilnih pro-grama, uz individualizirane izbore u obrazovanju za sve studen-te. Pritom je nu`no osigurati visoku razinu kvalitete i stimu-lirati izvrsnost, promicati posebnost i kulturolo{ku razli~itost. Raznolikost Sveu~ili{ta pruà veliki potencijal za uspje{nu su-radnju izme|u sveu~ili{ta.

Što je ECTS?

Kratica u prijevodu zna~i Europski sustav prijenosa bodova (eng. European Credit Transfer System). ECTS sustav je obliko-van radi lak{eg prijenosa bodova i akademskog priznavanja na europskim sveu~ili{tima. Stvaranjem usporedivih i ~itljivih stu-dijskih programa u europskim dràvama omogu}uje se lagano prepoznavanje studijskih programa, upis razli~itih sadràja, po-vezivanje razli~itih obrazovnih sustava te promi~e pokretljivost studenata i nastavnika. ECTS se zasniva na dostupnosti infor-macije o studijskim programima i na~inu provedbe tih progra-ma, te primjeni bodovnog sustava koji uz pomo} koeficijenta optere}enja pokazuje ukupno optere}enje studenta.



Sustav za prijenos bodova zna~i bitno druk~iji pristup u utvr-|ivanju studijskog optere}enja. Tradicionalni na~in mjerenja studijskog optere}enja temelji se na kvantitativnom optere}e-nju nastavnika, tj. mjeri ukupan kontakt nastavnika i studenta i izraàva se u broju sati predavanja, seminara i vje`bi. Pregledom nekog studijskog programa ne moè se utvrditi koliko vremena studenti moraju uloìti za svladavanje studijskog programa, tj. svakog pojedinog predmeta.

Bodovi ECTS-a koeficijenti su optere}enja studenta, a imaju vrijednost koja se pridodaje pojedinim predmetima da bi se od-mjerilo studentsko optere}enje potrebno za uspje{no svladava-nje tog predmeta. Oni odraàvaju ukupnu koli~inu rada koju predmet zahtijeva, a koja je potrebna da se zavr{i puni seme-star; to zna~i predavanja, prakti~ni rad, seminari, mentorski rad, osobni rad, ispiti i ostalo. Drugim rije~ima, mjeri se ukupni an-ga`man studenta pa moèmo re}i da je usmjeren na studente.

Ukupno studentsko optere}enje u jednoj studijskoj godini iznosi 60 ECTS bodova, odnosno 30 bodova za svaki semestar. Svaka visoko{kolska ustanova raspodjeljuje koeficijente optere-}enja po pojedinim predmetima unutar ukupnog broja od 30 bodova po semestru. Bodovi se mogu posti}i tek kad je zavr{ena nastava, poloèni svi ispiti i ispunjene druge obveze iz studijskog programa. Kada se uspostavi suradnja izme|u pojedinih aka-demskih ustanova na na~elu prijenosa bodova, studenti mogu posti}i bodove i u drugoj partnerskoj ustanovi te povratkom u mati~nu ustanovu prenijeti ste~ene bodove, ovisno o trilateral-nom ugovoru izme|u dviju ustanova i studenta.

Bodovanje prema uputama Europske komisije za provedbu eu-ropskog sustava prijenosa bodova provodi se prema sljede}im na~elima:

• bod je koeficijent optere}enja studenta,

• u optere}enje studenta ra~una se cjelokupno vrijeme koje je studentu potrebno za uspje{no svladavanje gradiva za sve upi-sane predmete, {to zna~i da se ne ra~una samo vrijeme pro-vedeno na predavanjima, seminarima, vje`bama, terenskom radu, ve} i vrijeme utro{eno za studiranje gradiva i samostal-no u~enje i npr. vrijeme za obradu podataka nakon rada u laboratoriju, na ispitivanje i na provjere znanja,

• boduju se svi predmeti koje student upisuje - obvezni i iz-borni, projekt na kojem radi, diplomski rad, terenska nastava,



praksa u industriji, ako je to sadràj nekog predmeta iz studij-skog programa,

• zbroj svih koeficijenata za predmete koje prema studijskom programu upisuje student u jednom semestru je 30 bodova, a u jednoj akademskoj godini 60 bodova.

Uvo|enjem ECTS-a postiù se sljede}i pozitivni efekti u viso-ko{kolskom obrazovanju:

• promovira se fleksibilnost programa,

• pobolj{ava se uspje{nost studiranja,

• omogu}eno je optimalno kori{tenje opreme i prostora,

• omogu}eno je kreiranja interdisciplinarnih studija te

• efikasno pribliàvanje europskom sustavu visokog obrazovanja.

Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera

Uklju~ivanje Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao zna~ajnog ~imbenika isto~ne Hrvatske u ove procese nu`-no je da bi u ostvarenju novoga obrazovnog sustava djelovalo integrirano. Sveu~ili{te u preustroju visokoobrazovnog sustava èli ostvariti kompatibilne programe visoko{kolske nastave sa srodnim europskim sveu~ili{tima uz o~uvanje raznovrsnosti i nacionalnih i kulturolo{kih posebnosti.

Provedba Bolonjskog procesa na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku zapo~ela je tematskim sjednicama Senata o Bolonjskoj deklaraciji, primjenom Zakona o znanosti i vi-sokom obrazovanju i dono{enjem novog Statuta Sveu~ili{ta. Znanstveno-nastavne sastavnice osje~kog Sveu~ili{ta izradile su nove studijske programe za preddiplomske i diplomske stu-dije u skladu s Bolonjskim procesom te je akademske godine 2005./2006. upisana prva generacija studenata koja studira po novom ustroju.

Va`nu ulogu u promicanju kvalitete visokog obrazovanja na Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera u Osijeku ima sustav osiguranja i unaprje|enja kvalitete Sveu~ili{ta kojim se utvr|uju politika



i ciljevi kvalitete, kao i na~in provjere postignu}a postavljenih ciljeva. Cilj izgradnje sustava za osiguranje i unaprje|enje kva-litete je stvaranje mehanizama za kontinuirano pobolj{anje vi-sokog obrazovanja na znanstveno-nastavnim i umjetni~ko-na-stavnim sastavnicama Sveu~ili{ta. Strukturu sustava osiguranja i unaprje|enja kvalitete obrazovanja na Sveu~ili{tu ~ine: Odbor za unaprje|enje i osiguranje kvalitete, Slu`ba za unaprje|enje i osiguranje kvalitete i savjetnica za unaprje|enje i osiguranje kvalitete na razini Sveu~ili{ta, te povjerenstva za unaprje|enje i osiguranje kvalitete na razini znanstveno-nastavnih i umjetni~-ko-nastavnih sastavnica. Izgradnjom sustava osiguranja i una-prje|enja kvalitete, Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osi-jeku postaje dijelom nacionalne mre`e za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja. Tijekom 2006. godine objavljen je Vodi~ kroz sustav osiguranja i unaprje|enja kvalitete na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Strategijom osiguranja i unaprje|enja kvalitete na Sveu~ili{tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku predvi|ene su razli~ite aktivnosti iz podru~ja kvali-tete.

Analiza uspje{nosti po~etka implementacije Bolonjskog procesa na Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera u Osijeku pokazuje da poduzete aktivnosti na Sveu~ili{tu, kao i na sastavnicama Sveu~ili{ta, daju argumente da proces ustrojavanja i primjene Bolonjskog pro-cesa ide u dobrom smjeru te da se uspje{no provode mjere koje }e sustav visokog obrazovanja na Sveu~ili{tu J.J. Strossmayera dovesti do razine visoke uskla|enosti s jedinstvenim europskim obrazovnim prostorom.

Na kraju potrebno je naglasiti da Republika Hrvatska, kako bi ostvarila ambiciju postojanja kao dru{tvo i gospodarstvo uteme-ljeno na znanju, mora imati vrhunski sveu~ili{ni sustav. Prihva-}aju}i tu ~injenicu, osje~ko Sveu~ili{te nastoji pratiti europske trendove i prilagoditi svoje ustrojstvo europskom te pridonijeti {irenju europske dimenzije visokog obrazovanja.


SVEUČILIŠTEJOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Trg Sv. Trojstva 3, p.p. 716

Tel. 031/224-102, 224-110, 224-120, 224-130

Faks 207-015

http://www.rektorat.unios.hr

UPRAVA SVEUČILIŠTA

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveu~ili{ta, redovita profesorica Poljoprivrednog fakulteta

Prof. dr. sc. Drago @agar, prorektor za nastavu i studente, izvanredni profe-sor Elektrotehni~kog fakul-teta

Prof. dr. sc. Ivan Samard`i}, prorektor za znanost, tehnologije, projekte i me|unarodnu suradnju, redoviti profesor Strojarskog fakulteta

Prof. dr. sc. Rudolf Emert, prorektor za strategiju razvoja i prostorno pla-niranje, redoviti profesor Poljoprivrednog fakulteta

Prof. dr. sc. Dra`en Barkovi}, prorektor za financije i poslovne odnose, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta

Zdenka Bari{i}, mag. iur. glavna tajnica Sveu~ili{ta



SENAT

Senat je izborno stru~no tijelo Sveu~ili{ta u kojem se osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih sastavnica Sveu~ili{ta i razli~itih podru~ja znanosti i umjetnosti.

Senat, sukladno Statutu, odlu~uje o svim akademskim, stru~-nim, znanstvenim i umjetni~kim pitanjima, uklju~iv{i odlu~i-vanje o organizaciji znanstvene, stru~ne i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i dru-gim pitanjima predvi|enim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statutom Sveu~ili{ta Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku.

SVEUČILIŠNI SAVJET

Sveu~ili{ni savjet je tijelo koje se brine za ostvarivanje djelatno-sti Sveu~ili{ta prema aktu o osnivanju i Statutu. Posebice, Sveu-~ili{ni savjet se brine o razvoju Sveu~ili{ta i njegovoj interakciji s dru{tvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvr|uje strate{ke i razvojne odluke Senata u skladu sa Statutom Sveu~ili{ta. Sve-u~ili{ni savjet nadzire izvr{avanje zada}a Sveu~ili{ta utvr|enih Statutom Sveu~ili{ta, posebno zakonitosti njegova rada, racio-nalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka Senata te obavlja druge poslove predvi|ene Statutom Sveu~ili{ta.

STUDENTSKI ZBOR

Na Sveu~ili{tu je ustrojen Studentski zbor Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i druge studentske organizacije u skladu s posebnim Zakonom. Studentski zbor je studentsko izborno predstavni~ko tijelo koje {titi interese studenata, sudje-luje u odlu~ivanju u Senatu i stru~nim vije}ima znanstveno-nastavnih i umjetni~ko-nastavnih sastavnica Sveu~ili{ta i pred-stavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.

Tijela Studentskog zbora su: Predsjednik, Predsjedni{tvo i Skup-{tina Studentskog zbora Sveu~ili{ta.



ZNANSTVENO-NASTAVNE/UMJETNIČKO-NASTAVNE SASTAVNICE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

PODRUČJE PRIRODNIH ZNANOSTI

Odjel za matematiku

Odjel za biologiju

Odjel za fiziku

Odjel za kemiju

PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI

Elektrotehnički fakultet

Građevinski fakultet

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

PODRUČJE BIOMEDICINE I ZDRAVSTVA

Medicinski fakultet

PODRUČJE BIOTEHNIČKIH ZNANOSTI

Poljoprivredni fakultet

Prehrambeno-tehnološki fakultet



PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI

Ekonomski fakultet

Pravni fakultet

Učiteljski fakultet

PODRUČJE HUMANISTIČKIH ZNANOSTI

Filozofski fakultet

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu

UMJETNIČKO PODRUČJE

Umjetnička akademija

INTERDISCIPLINARNO PODRUČJE ZNANOSTI

Odjel za kulturologiju



UPISI U I. GODINU STUDIJA NA ZNANSTVENO–NASTAVNE/UMJETNIČKO-NASTVNE SASTAVNICE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Senat Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uz su-glasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta raspisat }e natje~aj za upis studenata u I. godinu studija u akademskoj 2011./2012. godini. Natje~aj }e sadràvati podatke potrebne pri-stupnicima za upise na sveu~ili{ne i stru~ne studije znanstveno-nastavnih/umjetni~ko-nastavnih sastavnica Sveu~ili{ta. Natje~aj se objavljuje u dnevnom tisku i na internet stranici Sveu~ili{ta Joispa Jurja Strossamyera u Osijeku (www.unios.hr).

I. Kriteriji za sastavljanje rang lista za upis na studije u akademskoj godini 2011./2012.

U Republici Hrvatskoj po~inje provo|enje ispita dràvne ma-ture koji }e se odràti u razdoblju od 4. travnja do 3. lipnja 2011. godine u ljetnome ispitnom roku, te od 22. kolovoza do 2. rujna 2011. godine u jesenskome ispitnom roku.

Sukladno Zaklju~ku Rektorskog zbora od 20. studenoga 2007. godine i u skladu s odredbama Pravilnika o polaganju dràvne mature (“Narodne novine” broj 97/08) Senat Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku donio je 26. sije~nja 2009. godine Odluku o kori{tenju rezultata dràvne mature za provedbu ra-zredbenog postupka za upis studenata.

Rang lista za upis na studij sastavlja se prema bodovima ostvare-nim na temelju mjerila kako slijedi:- uspjeh u srednjoj {koli- poloèni ispiti na dràvnoj maturi- provjera posebnih sposobnosti- dodatna u~eni~ka postignu}a



II. Upisi pristupnika koji su završili srednjoškolsko obrazovanje prije 2010. godine, tj. prije uvođenja državne mature ili neki srednjoškolski program izvan RH.

Kandidati mla|i od 24 godine, a koji su zavr{ili srednje obrazo-vanje prije 2010. godine, mogu polagati ispite dràvne mature koje je visoko u~ili{te utvrdilo kao uvjete za upis. Na studijski se program mogu prijaviti i ukoliko ne polaù ispite dràvne mature, no u tome slu~aju ne dobivaju bodove koji se odnose na taj dio vrednovanja. Kandidati stariji od 24 godine moraju provjeriti na visokom u~ili{tu postoje li za njih posebni uvjeti upisa i posebna kvota. Ukoliko ne postoje, za njih vrijede ista pravila kao i za kandidate mla|e od 24 godine.

Nadalje, kandidati koji su zavr{ili srednjo{kolski program izvan Republike Hrvatske u dràvi koja ima izgra|en sustav vanjskoga vrjednovanja srednjega obrazovanja, mogu se prijaviti na viso-ka u~ili{ta u Republici Hrvatskoj, pri ~emu se njihovi rezultati zavr{nih ispita priznaju kao rezultati obveznoga dijela ispita dr-àvne mature, no moraju ispuniti i ostale uvjete koje je propi-salo visoko u~ili{te.

Kandidati koji su srednje obrazovanje zavr{ili izvan Republike Hrvatske, a u dràvi koja nema izgra|en sustav vanjskoga vred-novanja srednjega obrazovanja, du`ni su poloìti ispite iz obve-znoga dijela dràvne mature, kao i ispuniti ostale uvjete koje je propisalo visoko u~ili{te.

Rokovi za prijave za upis na znanstveno-nastavne i umjetni~-ko-nastavne sastavnice Sveu~ili{ta u Osijeku, upisne kvote i postupak rangiranja prijavljenih pristupnika bit }e objavljen u dnevnom tisku i u studentskim slu`bama pojedinih fakulteta, Umjetni~ke akademije i Sveu~ili{nih odjela te na internet stra-nicama.

ZNANSTVENO-NASTAVNE/

UMJETNIČKO-NASTAVNE

SASTAVNICE

SVEUČILIŠTA

PRIRODNE ZNANOSTI


P R I R O D N E Z N A N O S T I

Odjel za matematiku

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6,

tel. 031/224-800, faks: 031/224-801

žiro-račun br. 2500009-1402000049

http://www.mathos.hr

Pro~elnik: dr. sc. Rudolf Scitovski, redoviti profesor

Zamjenica pro~elnika: dr. sc. Mirta Ben{i}, izvanredna profesorica

Pomo}nik pro~elnika: dr. sc. Dragan Juki}, redoviti profesor

Tajnica: Biljana Gra{a, dipl. iur.

Odjel za matematiku Sveu~ili{ta J. J. Strossmayera u Osijeku, za-po~eo je s radom 1. listopada 1999. godine, prvi je sveu~ili{ni odjel u Republici Hrvatskoj organiziran po uzoru na zapadnoeuropska i ameri~ka sveu~ili{ta, koja su ve} dugo organizirana na odjelskom



pristupu. Odjel je tada preuzeo od biv{eg Pedago{kog fakulteta or-ganizaciju i izvo|enje nastave za stjecanje stru~nog naziva „profe-sor matematike i informatike“ te „profesor matematike i fizike“.

Odmah po osnivanju Odjela uo~eno je da potreba za matemati~a-rima drugih profila osim nastavni~kog u Hrvatskoj nije u potpu-nosti zadovoljena kadrovima koje osigurava Sveu~ili{te u Zagrebu. Naime, primjetili smo da se na{i biv{i studenti ~esto zapo{ljavaju i izvan {kola, primjerice na poslovima na kojima je potrebna dobro razvijena sposobnost analiti~kog razmi{ljanja, temeljno znanje iz podru~ja matematike i informatike, sposobnost matemati~kog mo-deliranja i rje{avanja razli~itih problema (ne nu`no matemati~kih), uz primjenu matemati~kih modela i ra~unala te znanje statistike.

To je bio glavni razlog {to je Odjel za matematiku, prilikom promjene programa koja je uslijedila uskla|ivanjem sustava vi-sokog obrazovanja u Hrvatskoj s Bolonjskim procesom, zatra-ìo i dobio odobrenje za nastavak obrazovanja matemati~ara na nastavni~kom smjeru, ali i za pokretanje novih studijskih smje-rova u polju matematike koji nisu nastavni~ki.

Trenutno na Odjelu za matematiku studira oko 500 studenata na tri sveu~ili{na studijska programa: Sveu~ili{ni preddiplomski studij matematike, Sveu~ili{ni diplomski studij matematike sa smjerom Financijska i poslovna matematika i integrirani Sveu~i-li{ni nastavni~ki studij matematike i informatike. Pored toga, ako se ukaè potreba, Odjel za matematiku ima odobrenje za pokre-tanje jo{ tri smjera na svom sveu~ili{nom diplomskom studiju: smjer Matematika i ra~unarstvo, smjer Matemati~ka ekonomija i statistika i smjer Industrijska i primijenjena matematika.

Pored izvo|enja nastave na svojim studijskim programima, Odjel za matematiku angaìran je u organizaciji stru~nog i znanstvenoistraìva~kog rada na polju matematike (primjerice suradnja u izvo|enju znanstvenih i stru~nih projekata) i tako|er u nastavi matematike i statistike na drugim znanstveno-nastav-nim sastavnicama Sveu~ili{ta u Osijeku na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima.

Sveučilišni preddiplomski studij matematike

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semestara

Akademski naziv: sveu~ili{ni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) matematike



Sveu~ili{ni preddiplomski studij matematike ~ini prvu etapu u su-stavu sveu~ili{nog obrazovanja matemati~ara. Zavr{enim studenti-ma ovog studija otvoren je pristup trì{tu rada, a tako|er su ospo-sobljeni za upis sveu~ili{nih diplomskih studija matematike razli-~itih specijalnosti te sveu~ili{nih diplomskih studija drugih struka koji zahtijevaju dobru matemati~ku i informati~ku podlogu. Studij omogu}ava usvajanje i razumijevanje temeljnih spoznaja glavnih podru~ja matematike i temeljnih spoznaja iz informatike. Tako|er, sveu~ili{ni prvostupnici matematike tijekom studija razvijaju spo-sobnosti prakti~ne primjene ste~enog znanja iz matematike i infor-matike i rje{avanja problema iz drugih (ne nu`no matemati~kih) podru~ja uz primjenu matemati~kih modela i ra~unala. Oblicima i metodama izvo|enja nastave na studiju razvijaju se sposobnosti u~enja i sklonost znanstveno-istraìva~kom radu, komunikacijske i prezentacijske sposobnosti, a tako|er aktivno se primjenjuje ste-~eno poznavanje barem jednog stranog jezika u struci.

Sveu~ili{ni prvostupnik matematike osposobljen je za obavlja-nje poslova u gospodarstvu, dràvnoj upravi i javnom sektoru koji zahtijevaju temeljna znanja iz podru~ja matematike i in-formatike te sposobnost matemati~kog modeliranja i rje{avanja razli~itih (ne nu`no matemati~kih) problema kori{tenjem ra~u-nala. Tako|er osposobljen je za obavljanje poslova koji zahtije-vaju poznavanje statistike, analiti~ki na~in razmi{ljanja, sposob-nost organizacije te analize i prezentacije podataka.

Sveučilišni nastavnički studij matematike i informatike

Trajanje studija: 5 akademskih godina, odnosno 10 semestara

Akademski naziv: magistar/magistra edukacije matematike i informatike

Ovaj program stru~no i metodi~ki osposobljava budu}e nastavni-ke matematike i informatike za izvo|enje svih vrsta nastave ma-tematike i informatike (redovne, dodatne, izborne i dopunske) u osnovnim i srednjim {kolama svih profila. Budu}i nastavnici bit }e osposobljeni istraìvati literaturu, napisati i prezentirati stru~ni rad iz matematike i informatike. Tako|er, posebno }e biti pripre-mljeni za rad s grupama u~enika – naprednih mladih matemati-~ara i informati~ara, za pripremanje u~enika za matemati~ka i in-formati~ka natjecanja na svim razinama te za vo|enje u~enika pri izradi, prezentiranju i obrani seminarskih i maturalnih radova.



Kriteriji sastavljanja rang-liste za upis

Za upis na Sveu~ili{ni preddiplomski studij matematike i Sve-u~ili{ni nastavni~ki studij matematike i informatike pristupnici moraju imati poloènu dràvnu maturu.

Pristupnici koji su sudjelovali na dràvnom natjecanju iz ma-tematike ili informatike tijekom srednje {kole ostvaruju pravo direktnog upisa tj. maksimalnih 1000 bodova.

Ostali prijavljeni pristupnici rangirat }e se temeljem sustava bo-dovanja kako slijedi:

% broj bodova• Vrednovanje ocjena srednje {kole 30% 300

• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina A ili B 0% 0Matematika razina A 40% 400Strani jezik razina A ili B 0% 0

• Izborni dio dràvne matureInformatika (nije uvjet za upis) 20% 200

• Preostalih 100 (tj. 10%) upisnih bodova pristupnici mogu ostvariti temeljem posebnih postignu}a u polju matematike ili informatike na sljede}i na~in:

o sudjelovanje na barem jednom srednjo{kolskom ùpanijskom natjecanju iz matematike 100

o sudjelovanje na barem jednom osnovno{kolskome dràvnom ili regionalnom natjecanju iz matematike ili informatike 50

o sudjelovanje na barem jednom osnovno{kolskom ùpanijskom natjecanju iz matematike 30

o objavljeno ime me|u u~enicima koji su to~no rije{ili matemati~ki ili informati~ki zadatak postavljen u stru~nom ~asopisu 30

o objavljen stru~ni ~lanak matemati~kog ili informati~kog sadràja u stru~nom ~asopisu ili zborniku radova sa stru~nog skupa donosi 100

Pristupniku koji temeljem posebnih postignu}a u sumi postigne 100 ili vi{e bodova, priznaje se najvi{e 100 bodova (odnosno 10%).



Navedena posebna postignu}a boduje povjerenstvo Odjela za matematiku na osnovu dostavljenih molbi pristupnika.

Oni pristupnici koji èle ostvariti bodove iz svojih posebnih posti-gnu}a trebaju dostaviti molbu i odgovaraju}u dokumentaciju na temelju koje traè vrednovanje posebnih postignu}a Odjelu za ma-tematiku do 15. lipnja 2011. Obrazac molbe dostupan je u referadi Odjela za matematiku i na web stranici Odjela www.mathos.hr.

Sveučilišni diplomski studij matematike sa smjerom Financijska i poslovna matematika

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno 4 semestra

Akademski naziv: magistar/magistra matematike

Magistar matematike ovog smjera osposobljen je za obavljanje poslova u gospodarstvu, dràvnoj upravi i javnom sektoru koji zahtijevaju sposobnost matemati~kog modeliranja i rje{ava-nja razli~itih problema (ne nu`no matemati~kih) kori{tenjem matemati~kih modela i ra~unala. Specijalno, isti~emo njihovo znanje statistike i vje{tine kori{tenja ra~unalnih programskih paketa (primjerice MATLAB, Mathematica i SAS) za modeli-ranje i analiziranje problema i podataka. Sigurni smo da }e na{i magistri matematike, smjera Financijska i poslovna matematika, biti vje{ti u primjenjivanju osnovnih principa financija kom-biniranih sa znanjima iz podru~ja matemati~kog modeliranja i ra~unalnih programskih paketa za analiziranje problema u fi-nancijama i poslovnoj ekonomiji.

Tijekom pro{le akademske godine na trì{tu rada pojavili se se prvi magistri matematike, smjera Financijska i poslovna mate-matika, obrazovani na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayera u Osije-ku. Iskustva sa zapo{ljavanjem diplomiranih studenata sli~nog smjera Sveu~ili{ta u Zagrebu (PMF – Matemati~ki odjel) i ~i-njenica da me|u diplomiranim studentima Odjela za matemati-ku prakti~ki nema nezaposlenih daju nadu da }e i magistri ovog novog smjera biti prepoznati na trì{tu rada. O~ekujemo da }e se zaposliti u poslovnim bankama (npr. sektor rizika, sektor ekonomskih analiza), osiguravaju}im dru{tvima (aktuar), lea-sing dru{tvima, investicijskim fondovima, faktoring dru{tvima, Hrvatskoj narodnoj banci (npr. sektor za istraìvanja i statistiku, sektor bonitetne regulative i nadzor banaka), telekomunikacij-skim kompanijama (npr. sektor analize trì{ta), i sl.



Odjel za biologiju

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6

tel. 031/232-646, faks: 031/232-642

žiro-račun br. 2500009-1402130193

http://www.biologija.unios.hr

Pro~elnik: dr. sc. Enrih Merdi}, docent

Zamjenica pro~elnika: dr. sc. Melita Mihaljevi}, docentica

Pomo}nica pro~elnika: dr. sc. Elizabeta Has-Schön, izvanredna profesorica

Tajnica: Zora Vrki}, dipl. iur.



Odjel za biologiju osnovan je 2005. godine. Visoko{kolska na-stava biologije prvi put se pojavljuje 1977. kada se na tada{njem Pedago{kom fakultetu osniva Katedra za biologiju. Od tada do danas razvoj je tekao tako da je danas Odjel za biologiju samo-stalna sastavnica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osije-ku.

Odjel je smje{ten u zgradi Trg Ljudevita Gaja trg 6, na uku-pnoj povr{ini od 1200m2.To je novoure|eni prostor Sveu~i-li{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u kojem se nalaze jo{ dva sveu~ili{na odjela: Odjel za matematiku i Odjel za fiziku.

Prostor Odjela za biologiju sadr`i: dvije predavaonice, jedna ve}a kapaciteta 50 studenata i jedna manja seminarska kapacite-ta 30 studenta; 4 specijalizirana praktikuma: praktikum za zoo-logiju sa 10 radnih mjesta, praktikum za botaniku sa 10 radnih mjesta, praktikum za biokemiju i fiziologiju sa 10 radnih mjesta i praktikum za mikrobiologiju sa 10 radnih mjesta; 7 znanstve-no nastavnih laboratorija: laboratorij za ekofiziologiju alga, la-boratorij za stani~nu i molekularnu biologiju biljaka, laboratorij za hidrobiologiju, laboratorij za ekotoksikologiju, laboratorij za entomologiju, laboratorij za biokemiju i laboratorij za toksiko-logiju; 12 nastavni~kih i suradni~kih soba. Uz navedene prosto-re treba naglasiti postojanje velikog i upotrebljivog hodnika za smje{tanje biolo{kih zbirki i za okupljanje studenata. Zajedni~-kih prostori na raspolaganju su: knji`nica i ~itaonica (150m2), studentska referada, tajni{tvo, ra~unovodstvo i apartman za go-stuju}e nastavnike.

Odjel za biologiju nositelj je Preddiplomskog studija biologije (traje 3 godine) i diplomskih studija – Diplomski znanstveni studij biologije i Diplomski nastavni~ki studij biologije i kemije – u trajanju od dvije godine.

Znanstveni rad na Odjelu za biologiju odvija se kroz znanstve-ne projekte (5) financirane od strane MZO[, ali i kroz mno-gobrojne direktno ugovorene znanstvene i stru~ne projekte iz podru~ja biologije.

Trenutno je na Odjelu zaposleno 60 osoba od kojih je 16 dokto-ra znanosti i 8 magistra znanosti.



Sveučilišni preddiplomski studij biologije

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semestara.

Preddiplomski studij biologije je strukturiran po na~elu 70% obveznih kolegija i 30% izbornih kolegija po uzoru na europske studije „major + minor“, a uskla|en je sa sli~nim studijima u Republici Hrvatskoj. Veliki udio izbornih kolegija omogu}ava dopunu temeljnog programa u smjeru omogu}avanja upisa di-plomskih studija na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayera i na drugim sveu~ili{tima u RH.

Zavr{etkom preddiplomskog studija stje~e se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) biologije. Stjecanjem naziva baccalaureus – baccalaurea biolo-gije pristupnik }e imati usvojena znanja i vje{tine koje ga kvali-ficiraju za rad u laboratorijima u svojstvu suradnika – laboranta – tehni~ara, za poslove stru~nog ~uvara u parkovima prirode ili sli~nim institucijama.

Zavr{etkom preddiplomskog studija pristupnik moè upisati neki od diplomskih studija iz podru~ja prirodnih znanosti polje biologija ili biologija u kombinaciji s drugim ponu|enim poljem (magistar biologije ili profesor biologije i kemije) na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayera u Osijeku ili neki od diplomskih studija na Prirodoslovno-matemati~kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagre-bu kao i na Fakultetu prirodoslovno-matemati~kih znanosti i odgojnih podru~ja Sveu~ili{ta u Splitu, te ostalim europskim sveu~ili{tima koji imaju uskla|ene programe prema Bolonjskoj deklaraciji.


Za upis na studij pristupnici moraju imati zavr{enu gimnaziju ili drugu ~etverogodi{nju srednju stru~nu {kolu i poloènu dr-àvnu maturu.

Rang-lista prijavljenih pristupnika za upis u I. godinu studija sastavlja se prema slijede}em sustavu bodovanja:




Rang-lista za upis prijavljenih pristupnika u I. godinu studija sastavlja se prema sustavu bodovanja kako slijedi:


• Obvezni dio dràvne mature

Hrvatski jezik razina B 20% 200

Matematika razina B 20% 200

Strani jezik razina B 20% 200

• Izborni dio dràvne mature

Biologija – uvjet 30% 300

• Posebna postignu}a

Pristupnici koji su osvojili 1. – 3. mjesto na dràvnim ili ùpanijskim natjecanjima iz biologije, kemije ili fizike - izravan upis.

Sveučilišni diplomski studiji

Od akademske 2008./2009. godini Odjel za biologiju je zapo-~eo s izvo|enjem diplomskih studija:

� Biologija; smjer: znanstveni

� Biologija i kemija; smjer: nastavni~ki

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno ~etiri se-mestara



Odjel za fiziku

31000 Osijek, Trg Ljudevita Gaja 6

tel. 031/232-700, faks: 031/232-701

žiro-račun br. 2500009-1402130193

http://www.fizika.unios.hr

Pro~enik: dr. sc. Branko Vukovi}, docent

Zamjenik pro~elnika: dr. sc. Vanja Radoli}, docent

Pomo}nik pro~elnika: dr. sc. Zvonko Glumac, docent

Tajnica: Biljana Gra{a, dipl. iur.



Odjel za fiziku je jedna od novijih znanstveno-nastavnih sastav-nica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Zapo~eo je s radom u travnju 2005. godine, odvajanjem od Filozofskog fakul-teta, u ~ijem sastavu je tri desetlje}a obrazovao nara{taje profesora fizike i matematike te profesore fizike i tehni~ke kulture.

Odjel za fiziku registriran je za obavljanje sljede}ih djelatnosti:

• visoko obrazovanje,

• istraìvanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima,

• istraìvanje i eksperimentalni razvoj u tehni~kim i tehnolo{-kim znanostima

• izvodi visokostru~ni rad i razvija vrhunsko stvarala{tvo

• sudjeluje u izvedbi nastave studijskih programa sveu~ili{nih i stru~nih studija Sveu~ili{ta iz znanstvenog polja fizike na te-melju Odluke Senata

• znanstveno-istraìva~ki rad u znanstvenom polju fizike

• izvedba znanstvenih i stru~nih projekata u znanstvenom po-lju fizike

• izdava~ka, bibliote~na i informati~ka djelatnost za potrebe izvo|enja nastave i znanstveno-istraìva~kog rada u znanstve-nom polju fizike.

Visoko obrazovanje:Na Odjelu se trenutno odvijaju dva studija: Sveu~ili{ni pred-diplomski studij Fizika u trajanju od tri godine, na koji se nastavlja Sveu~ili{ni diplomski studij Fizika i informatika, nastavni~ki smjer u trajanju od dvije godine.

Odjel je opremljen suvremenom informati~kom opremom i opremom za izvedbu eksperimentalnih i metodi~kih vje`bi, kao i knji`nicom (koju dijeli s Odjelima za matematiku i biologiju) ~iji fond knjiga redovito obnavljamo.

Istraìva~ki rad:Osim visokog obrazovanja, va`na komponenta rada na Odjelu je i znanstveno-istraìva~ki rad u eksperimentalnoj i teorijskoj fizici. Djelatnici Odjela su angaìrani na vi{e znanstveno-istra-ìva~kih projekata MZO[ iz podru~ja fizike okoli{a, nuklearne fizike, fizike ~vrstog stanja, atomske i molekularne fizike i sta-



tisti~ke fizike. U sklopu ovih projekata, otvara se i mogu}nost zapo{ljavanja znanstvenih novaka, ~ime se osigurava pomla|i-vanje kadra i budu}nost Odjela.

Sveučilišni preddiplomski studij Fizika

Trajanje studija: 3 akademske godine, odnosno 6 semestara.

Kompetencije koje se stje~u: studenti stje~u temeljna znanja iz fizike, matematike i informatike potrebna za odgovaraju}e di-plomske studije, kao i za konkretna zanimanja (laborant u {koli, na fakultetu ili institutu, ra~unalni programer). Nakon zavr{et-ka Sveu~ili{nog preddiplomskog studija Fizika, studenti su spo-sobni pratiti sve diplomske studijske programe iz polja fizike na Sveu~ili{tu u Osijeku (npr. Sveu~ili{ni diplomski studij Fizika i informatika, nastavni~ki smjer u trajanju od dvije godine), ali i na bilo kojem drugom sveu~ili{tu u Hrvatskoj.

Akademski naziv koji se stje~e nakon zavr{etka Sveu~ili{nog preddiplomskog studija Fizika: sveu~ili{ni/a prvostupnik/provostupnica (baccalaureus/baccalaurea) fizike.





Hrvatski jezik razina B 5% 50Matematika razina B 20% 200Strani jezik razina B 5% 50


Fizika 20% 200Informatika 10% 100

Nisu uvjet za upis na studij, ali ako je predmet polo`en na dr-`avnoj maturi, donosi bodove.




Prva tri mjesta na ùpanijskom natjecanju iz fizike, matematike ili informatike 10% 100

Sudjelovanje na dràvnom natjecanju iz fizike, matematike ili informatike – izravan upis. 100% 1000

Sveučilišni diplomski studiji Fizika i informatika (nastavnički smjer)

Od akademske 2008./2009. godine na Odjelu za fiziku izvodi se sveu~ili{ni diplomski studij:

• Fizika i informatika, nastavni~ki smjer

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno ~etiri semestara

Akademski naziv koji se stje~e nakon zavr{etka Sveu~ili{nog di-plomskog studija Fizika i informatika (nastavni~ki smjer): ma-gistar/magistra edukacije fizike i informatike.

Pravo upisa na diplomski sveu~ili{ni studij Fizike i informati-ke imaju pristupnici koji su zavr{ili preddiplomski sveu~ili{ni studij Fizike, odnosno drugi odgovaraju}i preddiplomski sve-u~ili{ni studij i pri tome ostvarili barem 120 ECTS bodova iz stru~nih kolegija: fizike, matematike i informatike.

Ako ste se zapitali za{to studirati Sveu~ili{ni diplomski studij Fizika i informatika, evo nekoliko razloga:

• Kao fizi~ar, moète se zaposliti bilo gdje u svijetu.

• U Hrvatskoj nema nezaposlenih nastavnika fizike-informatike.

• Budu}i da Hrvatska uskoro ulazi u EU, dobro je znati da mnogo fizi~ara u zemljama EU radi u bankama i drugim fi-nancijskim ustanovama.



Odjel za kemiju

31000 Osijek , Franje Kuhača 20, 31000 Osijek

tel. 031/495-530, faks: 031/495-549

žiro-račun: 2500009-1402130312

http://www.kemija.unios.hr

V.d. pro~elnika: dr. sc. Nela Malatesti, docent

Zamjenik pro~elnika: dr. sc. Spomenka Kova~, izvanredni profesor

Tajnica: Zora Vrki}, dipl. iur.

Odjel za kemiju osnovan je krajem 2005. godine i samostalna je znanstveno-nastavna sastavnica Sveu~ili{ta Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku na kojoj se izvodi studijski program kemije, te razvija znanstveni i stru~ni rad u znanstvenom polju kemije.



Najzna~ajnije djelatnosti Odjela su:• visoko obrazovanje• znanstveno-istraìva~ki rad u znanstvenom polju kemije• istraìvanje i razvoj u tehni~kim i tehnolo{kim znanostima• izvedba znanstvenih, stru~nih, primjenskih i razvojnih pro-

jekata u znanstvenom polju kemije.

Odjel je smje{ten u Ulici Franje Kuha~a 20, u novoure|enom prostoru Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u su-sjedstvu Prehrambeno-tehnolo{kog fakulteta.

Prostor se sastoji od novoure|enih i opremljenih laboratorija za op}u i anorgansku, analiti~ku, fizikalnu i organsku kemiju. Uz stu-dentske, tu se nalaze i znanstveno-istraìva~ki laboratoriji u kojima se provodi istraìva~ki rad iz kemije, srodnih tehni~kih i tehnolo{-kih znanosti, te obrazuje visokostru~ni i specijalizirani kadar.

Znanstveni rad na Odjelu se odvija kroz znanstveno-istraìva~-ke projekte sa doma}im i stranim partnerima.

Od zajedni~kih prostora, na raspolaganju su knji`nica (zajed-ni~ka sa Prehrambeno-tehnolo{kim fakultetom), te studentska referada, tajni{tvo i ra~unovodstvo (koji su zajedni~ki s Odje-lom za biologiju, Trg Ljudevita Gaja 6).

Za akademsku 2011/2012. godinu planira se preseljenje u no-voure|ene prostore u Sveu~ili{nom Campusu.

Trenutno je na Odjelu zaposleno 26 osoba, od kojih je 11 dok-tora i 3 magistra znanosti.

Sveučilišni preddiplomski studij kemije


Tijekom studija studenti }e upoznati glavne aspekte kemije, te ste}i prakti~ne i generi~ke vje{tine vezane uz kemiju. Preddi-plomski sveu~ili{ni studij KEMIJA, strukturiran je na na~in da polaznici stje~u potpunu kompetenciju iz podru~ja kemije kroz niz obveznih i izbornih predmeta kemije kao i kroz op}e pred-mete tijekom prva dva semestra. Zavr{enim preddiplomskim studijem, studenti koji se odlu~e za nastavak studija, mogu na-staviti diplomski nastavni~ki studij na Odjelu za kemiju Sveu~i-li{ta J.J. Strossmayera u Osijeku, ili na nekom drugom diplom-skom studiju kemije u Hrvatskoj ili u zemljama potpisnicama



Deklaracije iz Bologne. Ukupno optere}enje je 25 - 26 sati tjed-no (predavanja, seminari, vje`be), a broj ECTS bodova iznosi 30 po semestru. Ritam studiranja, prema Pravilniku o studira-nju Sveu~ili{ta J.J. Strossmayera u Osijeku, je planiran seme-stralno, a ispiti se pola`u zasebno, u za to predvi|enim i unapri-jed najavljenim rokovima. Izvedbeni plan nastave se objavljuje na slu`benim Internet stranicama Odjela.

Zavr{enim Sveu~ili{nim preddiplomskim studijem kemije stje-~e se akademski naziv: prvostupnik/prvostupnica (baccala-ureus/baccalaurea) kemije

Gore navedena znanja i vje{tine ste~ene na preddiplomskom studiju omogu}uju studentima upis na diplomski studij kemije. Zavr{eni student preddiplomskog studija mo}i }e upisati diplomske studije na Odjelu za kemiju Sveu~ili{ta u Osijeku, Prirodoslovno-matemati~-kom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, te na Kemijsko-tehnolo{kom i Prirodoslovno matemati~kom fakultetu Sveu~ili{ta u Splitu.

Zavr{etkom preddiplomskog studija kemije student }e se mo}i zaposliti u laboratorijima instituta (znanstvenim, razvojnim, in-dustrijskim), sveu~ili{nim laboratorijima, laboratorijima tvor-nica, te srodnih ustanova javnog i privatnog karaktera kao stru~-ni suradnik, te u znanstvenim i stru~nim programima sredstava za javno informiranje. Mogu}e je zapo{ljavanje u obrazovnim institucijama na suradni~kim poslovima.

Sveučilišni diplomski studij kemije


Na preddiplomskom studiju kemije studenti stje~u znanja pre-ma CHEMISTRY GROUP DISCUSSION DOCUMENT, (The Chemistry “Eurobachelor”, Version 2.1), koja se tijekom diplomskog studija produbljuju i pro{iruju kroz niz pa`ljivo izabranih izbornih kolegija. Ova stru~na znanja nadopunjava-ju se kolegijima iz podru~ja didaktike, psihologije i pedagogije, kako bi zavr{eni studeni bili uspje{ni u svom pedago{kom radu. Kroz metodi~ku nastavu i prakti~ni rad (praktikum i praksa u {kolama), studenti se upoznaju sa suvremenim metodi~kim tehnikama koje i prakti~no primjenjuju.

Zavr{enim Sveu~ili{nim diplomskim studijem stje~e se akademski naziv: profesor kemije (magistar edukacije iz podru~ja kemije), od-nosno profesorica kemije (magistra edukacije iz podru~ja kemije)



Diplomirani studenti imaju mogu}nost zapo{ljavanja u:

- osnovnim i srednjim {kolama (gimnazijama, stru~nim {kolama),- ustanovama koje se bave obrazovanjem iz kemije (za razli~ite

svrhe i stupnjeve obrazovanja),- visoko{kolskoj nastavi ili/i znanstvenim projektima (uvjet –

uspjeh na preddiplomskom i diplomskom studiju) kao asi-stenti ili znanstveni novaci, uz obvezu nastavka obrazovanja na doktorskom studiju,

- mogu se zapo{ljavati i u ustanovama javnog i privatnog karakte-ra na specifi~nim poslovima (industrija, instituti, zavodi, bolni-ce i zdravstvene ustanove, sredstva javnog informiranja itd.)

Zavr{etkom diplomskog studija, studenti }e mo}i upisati neki od poslijediplomskih (doktorskih) studija iz podru~ja prirodnih znanosti. Iz polja kemije na Prirodoslovno-matemati~kom fa-kultetu u Zagrebu, a na Sveu~ili{tu J. J. Strossmayer u Osijeku na sveu~ili{nom interdisciplinarnom poslijediplomskom studi-ju: Za{tita prirode i okoli{a.




• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina B 10% 100



• Izborni dio dràvne matureKemija ili Biologija ili Fizika 20% 200

Uvjet za upis na studij je poloèn bar jedan od navedenih predmeta. Ako je poloèno vi{e od jednog navedenog predmeta, za bodovanje se uzima onaj predmet iz kojega je pristupnik ostvario bolji uspjeh.

• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na dràvnom ili sudjelovanje na me|unarodnom natjecanju iz kemije – izravan upis.

TEHNIČKE ZNANOSTI


T E H N I Č K E Z N A N O S T I

Elektrotehnički fakultet

31000 Osijek, Kneza Trpimira 2b

tel. 031/224-600, faks: 031/224-605

žiro-račun broj 2390001-1100016777

Hrvatska poštanska banka

http://www.etfos.hr

Dekan: dr. sc. Radoslav Gali}, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Srete Nikolovski redoviti profesordr. sc. Tomislav Mr~ela, redoviti profesordr. sc. Goran Martinovi}, izvanredni profesordr. sc. Damir [ljivac, izvanredni profesor

Tajnica: Mirica Kne`evi}, dipl. iur.



Elektrotehni~ki fakultet u Osijeku obiljeàva 32 godine postoja-nja i djelovanja. Visoko{kolska nastava elektrotehnike u obliku studija elektrostrojarstva u Osijeku utemeljena je 1978. godine, kao tre}i studij ovog smjera u Republici Hrvatskoj. Odlukom Ministarstva prosvjete akademske godine 1990./91. Studiju elektrotehnike Osijek daje se suglasnost za organiziranje VII/1 stupnja studija za obrazovanje diplomiranih inènjera elektro-tehnike, kada Studij elektrotehnike Osijek prerasta u Elektro-tehni~ki fakultet.

Danas fakultet raspolaè s ukupnim prostorom od oko 8500 m2, me|u kojima je 12 predavaonica i videokonferencijskih dvorana, 8 ra~unalnih u~ionica, te 20 laboratorija opremlje-nih modernom opremom. U akademskoj 2006./2007. godini Fakultetu je dodijeljena na uporabu zgrada u okviru Sveu~i-li{nog kampusa u prostoru biv{e vojarne “Drava” ukupnog raspoloìvog prostora od oko 3600 m2. Obnovom dovr{e-nom u 2009. godini za nastavu je u prostoru biv{e vojarne “Drava” osposobljeno je 6 visokokvalitetnih u~ionica i 9 mo-dernih ra~unalnih laboratorija, uklju~uju}i i jedan laboratorij iz osnova elektrotehnike i elektronike. Prostor biv{e vojarne “Drava” namijenjen za nastavni i znanstveno-istraìva~ki rad nastavnika iz podru~ja ra~unarstva i informatike, za slu`bu ra~unalne podr{ke, te za izvo|enje nastave preddiplomskog i diplomskog studija ra~unarstva, i stru~nog studija smjera Informatika.

Na fakultetu je u akademskoj 2010./2011. upisano oko 2000 studenata, od kojih prvu godinu preddiplomskih i stru~nih studija svake godine upisuje oko 450 studenata. Uz to, va`no je naglasiti da na poslijediplomskim studijima trenutno studira preko 100 studenata. Nastavu izvodi 88 djelatnika u radnom odnosu, od ~ega 39 u znanstveno-nastavnim i nastavnim, 32 u suradni~kim zvanjima, 10 znanstvenih novaka, te 7 u stru~nim zvanjima, uz suradnju s vanjskim suradnicima s drugih znan-stvenih institucija Sveu~ili{ta u Osijeku, u Hrvatskoj i inozem-stvu, te iz gospodarstva.

Znanstveno-nastavna aktivnost Fakulteta organizirana je u 6 Zavoda: Zavod za zajedni~ke predmete, Zavod za elektroenergeti-ku, Zavod za elektrostrojarstvo,Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju, Zavod za komunikacije te Zavod za ra~unalno i programsko inènjerstvo, s ukupno 11 katedri i 2 akreditirana la-boratorija.



Fakultet uz vi{e hrvatskih i nekoliko europskih znanstvenih i nastavnih projekata ima i dugogodi{nju uspje{nu poslovnu su-radnju s velikim tehni~kim sustavima kao {to su HEP, HT, Sie-mens, Beli{}e i drugim tvrtkama u Hrvatskoj, kao i dobru znan-stvenu suradnju s dvadesetak sveu~ili{ta, fakulteta i znanstvenih institucija iz Njema~ke, Austrije, Belgije, [vedske, Madàrske, Srbije, Slova~ke, [panjolske i drugih europskih zemalja.

Sveučilišni preddiplomski studij elektrotehnike


Zavr{eni stru~njaci Preddiplomskog studija elektrotehnike ste}i }e sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e po-slove:

• primjena osnovnih zakona elektrotehnike na RLC mreè;

• temeljna analiza i prora~un elektri~ne mreè;

• razvoj i implementacija ra~unalnih mreà i komunikacijskih protokola;

• temeljna na~ela proizvodnje i distribucije elektri~ne energije;

• rad s temeljnim analognim i digitalnim sklopovima, koji su dio ve}e cjeline;

• primjena simulacijskih ra~unalnih alata za projektiranje elek-troni~kih sklopova;

• kori{tenje laboratorijske opreme za testiranje, dizajn i razvoj;

• kori{tenje osnovnih i naprednih programskih alata za rje{ava-nje inènjerskih problema;

• planiranje, instaliranje i odràvanje osnovnih upravlja~kih su-stava.

Zavr{etkom Preddiplomskog studija elektrotehnike studenti stje~u stru~ni naziv Prvostupnik/ Prvostupnica inènjer/inènjerka (Baccalaureus/ Baccalaurea) elektrotehni-ke.



Sveučilišni preddiplomski studij računarstva


Zavr{eni stru~njaci Preddiplomskog studija ra~unarstva ste}i }e sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e poslove:

• Specifikacija, dizajn i implementacija ra~unalnih sustava;• Instaliranje, primjena i odràvanje uobi~ajenih operacijskih

sustava, programske i sklopovske podr{ke;• Sposobnost objektnog programiranja; • Primjena na~ela naprednih komunikacijskih tehnologija na

dizajn i implementaciju {irokog podru~ja ra~unalnog inè-njerstva;

• Efikasna primjena alata za konstruiranje i dokumentiranje sklopovlja i sistemskih programa;

• Razvoj grafi~kih i dijalo{kih korisni~kih su~elja; • Konfiguracija i primjena standardnih svojstava i funkcija u

sustavima baza podataka; • Primjena programskih jezika vi{e razine; • Kreiranje i odràvanje Internet Web prezentacija primjenom

standardnih alata i web funkcija; • Implementacija ulazno/izlaznog programiranja pomo}u stan-

dardnih protokola i sabirni~kih sustava, koji se primjenjuju u upravlja~kim sustavima;

• Dizajniranje osnovnih digitalnih sklopova i sustava; • Sudjelovanje u dijelu razvoja kompleksnog ra~unalnog pro-

grama; • Poznavanje na~ela digitalnog procesiranja signala. • Poznavanje procesa i mehanizama u umreàvanju ra~unala,

kao i uloge mre`nog administratora.

Zavr{etkom Preddiplomskog studija ra~unarstva studenti stje~u stru~ni naziv: Prvostupnik/ Prvostupnica inènjer/inè-njerka (Baccalaureus/ Baccalaurea) ra~unarstva.

Na osnovu znanja i vje{tina, koje }e studenti Preddiplom-skog studija elektrotehnike, odnosno Preddiplomskog studi-ja ra~unarstva, ste}i tijekom studija, nedvojbeno je da }e biti sposobni za nastavak Diplomskog studija na Diplomskim studijima elektrotehnike, odnosno Diplomskim studijima



ra~unarstva, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Osim toga, kroz temeljna znanja iz matematike, fizike i elektrotehnike bit }e potpuno ili djelomi~no osposobljeni za studiranje na Diplomskim studijima drugih tehni~kih, ali i ra~unarskih i informati~kih studija.

Stručni studij elektrotehnike, sa smjerovima: Automatika, Elektroenergetika i Informatika.


Zavr{eni stru~njaci Stru~nog studija elektrotehnike }e ste}i sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e poslove:

Smjer: Elektroenergetika

Podru~ja rada za koje se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera pokrivaju poslove gradnje, ispitivanja i odràvanja:

• elektri~nih instalacija svih razina kompleksnosti (od instalaci-ja u zgradama i industrijskim pogonima do klasi~nih i nukle-arnih elektrana);

• prijenosnih i razdjelnih mreà dalekovoda, rasklopnih po-strojenja, gradskih transformatorskih stanica, razdjelne nad-zemne i kabelske mreè;

• pogona i postrojenja (industrijskih, transportnih, ...) fleksibil-nih proizvodnih sustava automatski upravljanih elektromo-tornih pogona, elektri~nih strojeva, poluvodi~kih pretvara~a elektri~ne energije, elektri~nih sklopnih aparata, itd. u podu-ze}ima raznih struka.

Smjer: Automatika

Podru~ja rada za koja se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera na stru~nom studiju pokriva poslove:

• projektiranja, izvedbe, ispitivanja i odràvanja automatiziranih tehnolo{kih, energetskih i transportnih postrojenja i procesa,

• projektiranja i primjene sklopovskih struktura i programske podr{ke za ra~unalno vo|enje tehni~kih procesa i

• primjenu metoda ispitivanja, dokumentiranja i vrednovanja sustava automatizacije.



Smjer: Informatika

Podru~je rada za koji se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera pokriva poslove:

• nabave, izgradnje i odràvanja ra~unala i ra~unalnih sustava i programskih proizvoda;

• primjene ra~unala u vo|enju procesa i upravljanju proizvod-nim sustavima;

• izgradnja i eksploatacija ra~unalnih mreà;• projektiranje, izvedba i odràvanje poslovnih i privatnih mre-

à i pridruènih informati~kih sustava;• primjena i odràvanje sklopovske i programske opreme susta-

va za projektiranje u ostalim strukama.

Zavr{etkom Stru~nog studija elektrotehnike studenti stje~u stru~ni naziv Stru~ni prvostupnik/ prvostupnica inènjer/inènjerka (Baccalaureus/Baccalaurea) elektrotehnike s naznakom smjera: Elektroenergetika, Automatika ili In-formatika.

Na osnovu znanja i vje{tina koje }e studenti Stru~nog studi-ja elektrotehnike ste}i tijekom studija nedvojbeno je da }e biti sposobni za diplomske specijalisti~ke stru~ne studije elektro-tehnike, kako u zemlji, tako i u inozemstvu.


Uvjeti upisa na preddiplomski studij elektrotehnike


% broj bodova• Vrednovanje ocjena srednje {kole

Prosjek ocjena 1. razreda 8 % 80

Prosjek ocjena 2. razreda 8 % 80Prosjek ocjena 3. razreda 8 % 80Prosjek ocjena 4. razreda 8 % 80Prosjek ocjena obveznoga dijela dràvne mature 8 % 80




Hrvatski jezik razina B 0 % 0Matematika razina B 36 % 360Strani jezik razina B 0 % 0


Fizika - uvjet 24 % 240


1. – 3. mjesto na dràvnom na dràvnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis. Izravan upis za kandidate iz onih srednjih {kola koje su odlukom Fakultet-skog vije}a stekle pravo predlaganja u~enika na izravan upis.

Uvjeti upisa na preddiplomski studij računarstva







Prosjek ocjena obveznoga dijela dràvne mature 8 % 80


Hrvatski jezik razina B 0 % 0

Matematika razina B 36 % 360

Strani jezik razina B 0 % 0


Fizika ili Informatika - uvjet 24 % 240



Napomena: Ako pristupnik poloì ispit dràvne mature i iz Fizike i iz Informatike, za rang-listu }e mu se ra~unati bodovi iz ispita na kojemu je ostvario bolji uspjeh.

• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na dràvnom na dràvnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis. Izravan upis za kandidate iz onih srednjih {kola koje su odlukom Fakultet-skog vije}a stekle pravo predlaganja u~enika na izravan upis.

Uvjeti upisa na stručni studij







Prosjek ocjena obveznoga dijela dràvne mature 8 % 80


Hrvatski jezik razina B 0 % 0

Matematika razina B 36 % 360

Strani jezik razina B 0 % 0


Fizika ili Informatika - nije uvjet 24 % 240

Napomena: Ako pristupnik poloì ispit dràvne mature i iz Fizike i iz Informatike, za rang-listu }e mu se ra~unati bodovi iz ispita na kojemu je ostvario bolji uspjeh.



• Posebna postignu}a 1. – 3. mjesto na dràvnom na dràvnom natjecanju iz mate-matike, fizike ili informatike – izravan upis. Izravan upis za kandidate iz onih srednjih {kola koje su odlukom Fakultet-skog vije}a stekle pravo predlaganja u~enika na izravan upis.

Sveučilišni diplomski studiji


Zavr{eni stru~njaci Diplomskog studija ra~unarstva }e ste}i sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e poslove:

Smjer: Procesno ra~unarstvo

• kreiranje, razvoj i odràvanje modernih mikroprocesorskih i ra~unalnih sustava;

• razvoj i aùriranje sustava i aplikacijskih programa za standar-dnu i specifi~nu ra~unalnu opremu;

• pro{irenje funkcionalnih sposobnosti sklopovske i program-ske podr{ke modernih ra~unalnih sustava;

• razvoj, prilagodba i implementacija modernih ra~unalnih teh-nologija u razli~itim podru~jima primjene;

• efikasan rad koji uklju~uje identifikaciju problema, specifika-ciju korisni~kih zahtjeva, analiza, dizajn i razvoj ra~unalnog sustava, zajedno s pripadaju}im inènjerskim dokumentira-njem.

• istraìvanje na~ela funkcioniranja i matemati~kog opisa te konstruiranje i dimenzioniranje mjernih, upravlja~kih, izvr{-nih i drugih elemenata automatiziranih sustava;

• istraìvanje, razvoj i primjenu metoda analize i sinteze sustava upravljanja, metoda matemati~kog modeliranja, ra~unalnog simuliranja i optimiranja razli~itih sustava;

• razvoj, projektiranje i primjenu sklopovskih struktura i pro-gramske podr{ke za ra~unalno vo|enje tehni~kih procesa;



• razvoj, projektiranje, izvedbu, ispitivanje i odràvanje auto-matiziranih tehnolo{kih, energetskih i transportnih postroje-nja i procesa;

• primjena metoda ispitivanja, dokumentiranja i vrednovanja sustava automatizacije.

Zavr{etkom Diplomskog studija ra~unarstva studenti stje~u stru~ni naziv: Magistar inènjer ra~unarstva, smjer Proce-sno ra~unarstvo.

Zavr{eni stru~njaci Diplomskog studija elektrotehnike ste}i }e sljede}a znanja, odnosno mo}i }e raditi sljede}e poslove (ovisno o smjeru, odnosno uèm specijalisti~kom podru~ju):

Smjer: Komunikacije i informatika

Podru~ja rada za koji se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera obuhva}aju razvoj, projektiranje, izvedbu i odràvanje komuni-kacijsko-informacijskih sustava i opreme, {to uklju~uje:

• projektiranje javnih telekomunikacijskih mreà kao informa-cijske osnovice cjelokupnog dru{tva i gospodarstva;

• projektiranje, izvedbu i odràvanje poslovnih i privatnih mre-à i pridruènih informati~kih sustava;

• primjene visokih tehnologija multimedijskih komunikaci-ja;

• primjena i odràvanje sklopovske i programske opreme susta-va za projektiranje u ostalim strukama;

• projektiranje sloènih komunikacijskih sustava;

• dizajn, razvoj i implementacija sloènih mre`nih tehnologi-ja;

• planiranje i nadzor osiguranja kvalitete elektroni~kih i komu-nikacijskih sustava;

• analiza i obja{njavanje utjecaja elektrotehnike na okoli{.



Smjer: Elektroenergetika

Podru~ja rada za koje se osposobljavaju stru~njaci ovog smjera obuhva}aju planiranje, razvoj, projektiranje, gradnju, vo|enje, upravljanje i odràvanje, {to uklju~uje:

• dizajniranje i projektiranje energetskih postrojenja i sustava;

• izvo|enje detaljnih mjerenja i eksperimenata na energetskom sustavu;

• projektiranje i odràvanje elektri~nih instalacija svih razina sloènosti (instalacije u zgradama i industrijskim pogonima);

• projektiranje i odràvanje prijenosnih i razdjelnih mreà i da-lekovoda, rasklopnih postrojenja, gradskih transformatorskih stanica, razdjelnih nadzemnih i kabelskih mreà;

• projektiranje i odràvanje pogona i postrojenja (industrijskih, transportnih, ...) fleksibilnih proizvodnih sustava automatski upravljanih elektromotornih pogona, elektri~nih strojeva, poluvodi~kih pretvara~a elektri~ne energije, elektri~nih sklo-pnih aparata, itd. u poduze}ima raznih struka;

• istraìvanje i razvoj neovisnih projekata u svom specijalisti~-kom podru~ju.

Zavr{etkom Diplomskog studija elektrotehnike studenti stje~u stru~ni naziv: Magistar inènjer elektrotehnike s naznakom smjera: Komunikacije i informatika ili Elektroenergetika.



Građevinski fakultet

31000 Osijek , Drinska 16a i Crkvena 21

tel. 031-274-377, 031-540-070

faks: 031/274-444, 540-071

žiro-račun br. 2393000-1102002438

http://www.gfos.hr

Dekan: dr. sc. Damir Markulak, izvanredni profesor

Prodekani: dr. sc. @eljko Ko{ki, izvanredni profesordr.sc. Ivanka Netinger, docentdr.sc. Lidija Tadi}, izvanredni profesordr. sc. Damir Varevac, docent

Tajnik: Zvonimir Biskupovi}, dipl. iur.



U proteklih ne{to vi{e od trideset godine djelovanja Gra|e-vinski fakultet Osijek etablirao se kao centar visoko{kolskog obrazovanja gra|evinara u Regiji koja obuhva}a pet slavonskih ùpanija ali tradicija studiranja u Osijeku postoji i kod stude-nata iz Me|imurja, te posavskog dijela Bosne i Hercegovine. U tom je razdoblju na ovoj ustanovi diplomiralo vi{e od 500 diplomiranih inènjera gra|evinarstva te vi{e od 1500 inè-njera gra|evinarstva koji su danas odgovorni nositelji i vodite-lji kompleksnih gra|evinskih projekata {irom Regije i dràve, ~ime promi~u i ugled mati~nog Fakulteta. U nastavnom smislu iskorak predstavlja 2001. godina kada je upisana prva generacija poslijediplomskog magistarskog studija, te 2005. u kojoj po~inje provedba suvremenih studija gra|evinarstva uskla|enih s Bo-lonjskom deklaracijom na svim razinama – sveu~ili{nom pred-diplomskom, diplomskom, poslijediplomskom doktorskom, te na stru~nom studiju. Duga tradicija stru~nog obrazovanja gra-|evinara upotpunjena je i pokretanjem izvanrednog stru~nog studija od daleke 1976., koji danas izvodimo jedini u Republici Hrvatskoj. Gra|evinski fakultet Osijek posjeduje certificirani sustav upravljanja kvalitetom uskla|en sa zahtjevima norme HRN EN ISO 9001 u administrativnim i stru~nim poslovima, te aktivno razvija nastavne procese u skladu s op}eprihva}enim europskim standardima (ESG, European Standards and Guide-lines) u europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA, Eu-ropean Higher Education Area). Trenutno je tijeku ostvarenje na{eg primarnog strate{kog cilja u narednom periodu, a to je izgradnja nove, suvremene zgrade Gra|evinskog fakulteta Osi-jek u prostoru sveu~ili{nog kampusa.

Na Fakultetu kontinuirano radimo na unaprije|enju uvjeta ̀ ivota i rada studenata i nastavnog osoblja, razne udruge sada{njih i biv-{ih studenata poti~emo kvalitetniji osobni i dru{tveni standard te omogu}ujemo trajnu povezanost s Fakultetom. Naprednije stu-dente uklju~ujemo u znanstveno-istraìva~ki rad na znanstvenim i tehnologijskim projektima, organiziramo studentske radionice s ciljem povezivanja nastave, znanstveno-istraìva~kog i stru~nog rada te poti~emo objavljivanje dobivenih rezultata u zajedni~kim znanstvenim i stru~nim ~lancima. Posebne napore usmjeravamo prema pobolj{anju kvalitete studiranja te razvijamo napredniju komunikaciju izme|u studenata i nastavnika kroz moderno web su~elje Fakulteta koje sluì i kao nastavno pomagalo, e-alate za u~enje, sustave nagra|ivanja kvalitetnih studenata te proaktivni pristup nastavnom procesu u cjelini.



U okviru Zavoda (Zavod za materijale i konstrukcije, Zavod za tehni~ku mehaniku, Zavod za geotehniku, geodeziju i pro-metnice, Zavod za hidrotehniku i za{titu okoli{a, Zavod za ar-hitekturu i urbanizam te Zavod za organizaciju, tehnologiju i menad`ment) te Laboratorija (Laboratorij za materijale, La-boratorij za eksperimentalnu mehaniku, Laboratorij za drvene konstrukcije i Hidrauli~ki laboratorij), kao njegovih ustrojbe-nih jedinica, razvija se i poti~e nastavni, znanstveno-istraìva~-ki i stru~ni rad ~ime se stvara i diseminira novo znanje. Kroz znanstveno-stru~ne seminare cjeloìvotnog usavr{avanja gra-|evinskih stru~njaka, koji svojim sadràjima prate suvremene europske trendove i norme, osigurava se ~vr{~a i kvalitetnija veza sa dru{tveno-gospodarskim okruènjem.

Gra|evinski fakultet Osijek aktivni je ~lan Udruge gra|evinskih fakulteta u RH, kroz koju zajedni~ki nastojimo osigurati sli~ne studijske programe na niìm razinama studiranja (preddiplom-skim studijima) jednake vrijednosne kriterije, ja~ati mobilnost studenata i nastavnika kako u RH tako i u inozmestvu te razvijati razli~ite kompetencije i specijalnosti kroz vi{e razine studiranja.

Sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva


Uvjeti upisa:

• Poloèna dràvna matura (iz matematike-osnovne razine, hr-vatskog jezika-osnovne razine i stranog jezika-osnovne razi-ne, fizike-izborni predmet )

• vrjednovanje uspjeha u srednjo{kolskom obrazovanju: zavr{-ne ocjene matematike, fizike i op}i uspjeh

Kompetencije sveu~ili{nog prvostupnika/ce gra|evinar-stva su:

• ste~ene temeljne inènjerske vje{tine potrebne za planira-nje, projektiranje, upravljanje i gra|enje i osposobljavanje za identifikaciju inènjerskih problema, definiranje metoda rje-{avanja kao i njihovo pismeno i usmeno elaboriranje



Poslovi za koje je osposobljen sveu~ili{ni prvostupnik/ca gra|evinarstva:

• za razumijevanje osnovnih procesa gra|enja;

• sudjelovanje u pripremi razli~itih gra|evinskih projekata

• planiranje, vo|enje i nadzor dijelova projekata;

• prora~un i modeliranje jednostavnijih konstrukcija;

Diplomski studiji u RH koje moè pratiti ako se odlu~i za nastavak studija:

• sveu~ili{ni diplomski studiji gra|evinarstva u Zagrebu, Spli-tu, Rijeci i Osijeku.

Sveu~ili{ni preddiplomski studij zavr{ava polaganjem svih ispi-ta i izradbom zavr{nog rada.

Završetkom sveučilišnog preddiplomkog studija stječe se akadem-ski naziv sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka građevinarstva (univ.bacc.ing.aedif.)




• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina B 5% 50Matematika razina B 30% 300Strani jezik razina B 10% 100

• Izborni dio dràvne matureFizika - uvjet 15% 150

• Posebna postignu}aPristupnici koji su na dràvnom natjecanju iz matematike ili fizike ostvarili 1., 2. ili 3. mjesto imaju pravo izravnog upisa.

Pravo prijave imaju i pristupnici koji su poloìli ispite vi{e razi-ne dràvne mature.



Sveučilišni diplomski studij građevinarstva

Sveu~ili{ni diplomski studij gra|evinarstva organiziran je u tri smjera:

• Nosive konstrukcije• Organizacija, tehnologija i menad`ment gra|enja• Hidrotehnika

Trajanje studija: 2 akademske godine, odnosno 4 semestra.

Uvjeti upisa na studijSveu~ili{ni diplomski studij gra|evinarstva mogu upisati:

• sveu~ili{ni prvostupnici gra|evinarstva,• stru~ni prvostupnici gra|evinarstva koji su upisali i poloìli sve

ispite s razlikovne godine

Razredbeni postupak:

• vrjednovanje uspjeha na sveu~ili{nom preddiplomskom studiju

Kompetencije

• sposobnost primjene ste~enih znanja iz podru~ja gra|evinar-stva i drugih srodnih znanstvenih podru~ja u projektiranju i gra|enju

• razumijevanje pravne i ekonomske prakse vezane uz gra|ev-nu industriju,

• sposobnost sudjelovanja u samostalnom i timskom interdis-ciplinarnom rad na kreativnom i sustavnom rje{avanju slo-ènih inènjerskih problema

• provo|enje procesa planiranja i optimalizacije projekata pr-mjenom suvremene tehnologije

• vo|enje laboratorijskih istraìvanja i mjerenja i profesional-nom i znanstvenom radu

Poslovi za koje je osposobljen magistar/magistra inè-njer/ka gra|evinarstva:

• izrada gra|evinskih projekata i potrebne tehni~ke dokumen-tacije za gradnju i rekonstrukciju svih vrsta gra|evina i gra|e-vinskih zahvata,

• samostalno rukovo|enje gradili{tem svih vrsta gra|evina i gra|evinskih zahvata,



• koordinacija izrade sloène gra|evinske dokumentacije, gra-|evinskih projekata, organizacije i tehnologije gra|enja i sve-ukupnog gra|evinskog poslovanja te za{tite okoli{a,

• ispitivanje i kontrola kvalitete gra|evinskih radova , gradiva i istra`nih radova

• sudjelovanje u izradi studija i pra}enje investicijskih radova u graditeljstvu,

• znanstvenoistraìva~ki rad u gra|evinarstvu i• rad u dràvnoj upravi i podru~ju obrazovanja gra|evinara.

Poslijediplomski studiji u RH koje moè pratiti ako se odlu~i za nastavak studija:

• sveu~ili{ni poslijediplomski (doktorski)studij gra|evinarstva u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

• sveu~ili{ni poslijediplomski specijalisti~ki studij gra|evinar-stva u Osijeku i Zagrebu

Sveu~ili{ni diplomski studij zavr{ava polaganjem svih ispita, izradbom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita.

Zavr{etkom sveu~ili{nog diplomskog studija stje~e se akadem-ski naziv magistar/ magistra inènjer/ka gra|evinarstva ( mag.ing.aedif.).

Stručni studij građevinarstva


Uvjeti upisa:• Poloèna dràvna matura (iz matematike-osnovne razine, hr-

vatskog jezika-osnovne razine i stranog jezika-osnovne razine)

• vrjednovanje uspjeha u prethodnom obrazovanju: zavr{ne ocjene matematike, fizike i op}i uspjeh







Hrvatski jezik razina B 5% 50



Pravo prijave imaju i pristupnici koji su poloìli ispite vi{e razi-ne dràvne mature.

Kompetencije stru~nog prvostupnika/ce gra|evinarstva su:

• razumijevanje procesa gra|enja, i metoda prora~una kon-strukcija

• sudjelovanje u timskom radu na planiranju, upravljanju i pro-ra~unu jednostavnijih konstrukcija i njihovih dijelova

• organiziranje i vo|enje izgradnje jednostavnijih gra|evina

Poslovi za koje je osposobljen stru~ni prvostupnik/ca gra|evinarstva:

• sudjelovanje u izradi stati~kih prora~una

• sudjelovanje u planiranju i projektiranju dijelova jednostavnijih

• vo|enje izgradnje jednostavnijih gra|evina

• vo|enje poslova odràvanja gra|evina

• samostalno upravljanje manjim gra|evinskim tvrtkama

Diplomski studiji u RH koje moè pratiti ako se odlu~i za nastavak studija:

• stru~ni prvostupnik gra|evinarstva ima mogu}nost nastaviti studij na diplomskom sveu~ili{nom studiju iz podru~ja gra-|evinarstva na svim gra|evinskim fakultetima u Hrvatskoj nakon poha|anja i polaganja razlikovne godine

• specijalisti~ki diplomski stru~ni studij u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.

Stru~ni studij zavr{ava polaganjem svih ispita i izradbom zavr{-nog rada.

Zavr{etkom stru~nog studija stje~e se stru~ni naziv stru~ni pr-vostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) in-ènjer/ka gra|evinarstva ( bacc.ing.aedif).



Strojarski fakultet

35000 Slavonski Brod, Trg Ivane Brlić-Mažuranić 2

tel. 035/446-188, faks: 035/446-446

žiro-račun br. 2340009-1100171075

http://www.sfsb.hr

Dekan: dr. sc. Dra`an Kozak, redoviti profesor

Prodekani: dr. sc. Ivica Kladari}, izvanredni profesordr. sc. Marija @ivi}, izvanredna profesoricadr. sc. Tomislav [ari}, izvanredni profesor



Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu omogu}ava studentima stjecanje temeljnih znanja potrebnih za strojarsku struku (mate-matika, fizika, mehanika, materijali, energetika, tehnologija, elek-trotehnika, organizacija, informatika) te znanja koja postaju sve potrebnija (nove tehnologije, modeliranje proizvoda, operacijska istraìvanja, upravljanje kontinuiranim i diskretnim procesima, automatizacija proizvodne opreme) kao i specijalisti~kih znanja odre|enih kroz izborne predmete za pojedina usmjerenja.

Strojarstvo pripada tehni~kom podru~ju i sadrì niz disciplina koje obuhva}aju sve faze i procese u ìvotnom vijeku proizvo-da: od pojave ideje, projektiranja i konstruiranja, izrade tehno-logije i alata, pripreme i organiziranja proizvodnje i obavljanja usluga, montaè, ispitivanja, pu{tanja u rad, odràvanja tijekom ìvotnog ciklusa te recikliranja ili ekolo{kog zbrinjavanja po za-vr{etku tehni~kog ili ekonomskog ìvotnog ciklusa.

Veliki izbor predmeta inoviranih sadràjima potrebnim u proi-zvodnim procesima dana{njice omogu}ava zavr{enim strojari-ma pokretanje i no{enje razvojnih zadataka u poduze}ima.

Tri informati~ka laboratorija povezana u lokalne mreè, a opre-mljena modernim softverskim alatima i programskim sustavi-ma, omogu}uju dobru informati~ku podr{ku ovom pristupu.

Shva}aju}i zna~aj informatike u obrazovanju prvostupnika stro-jarske struke, na Strojarskom fakultetu se informatizaciji obra-zovanja posve}uje iznimna pozornost.

Fakultet je iznimno povezan s tvrtkama u regiji, suorganizator je jedinstvene manifestacije pod nazivom „Strojarski izazov“ ve} 4 godine zaredom, studenti mogu raditi stru~nu praksu i zavr{ne/diplomske radove u institucijama u inozemstvu uz potporu ERASMUS programa. Izdava~ka djelatnost nastavni-ka Fakulteta je vrlo plodna, pa se tako veliki broj naslova moè nabaviti u Knji`nici i Skriptarnici Fakulteta, a jedan dio naslova je dostupan i u elektronskom obliku. Studenti su vrlo aktiv-ni u razli~itim sportskim aktivnostima, a ~esto se organiziraju i stru~ni posjeti firmama, drugim fakultetima, sajmovima, izlo`-bama itd. Napredni studenti se poti~u na uklju~ivanje u znan-stveno-istraìva~ke i stru~ne aktivnosti voditelja projekata kroz rad u laboratorijima Strojarskog fakulteta.

Danas je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu glavno Internet ~vori{te za Slavonski Brod, preko kojeg su povezne i druge grad-ske akademske i srodne ustanove, kao {to su Studentski centar, dislocirani odjel U~iteljskog fakulteta i Gradska knji`nica.



Sveučilišni preddiplomski studij

Smjer: strojarstvo


Uvjeti upisa: zavr{ena srednja {kola u ~etverogodi{njem trajanju

• Na temelju vrednovanja uspjeha u srednjoj {koli i poloènih ispita na dràvnoj maturi.

• Na temelju vrednovanja rezultata natjecanja.

Zavr{etkom studija stje~e se akademski naziv sveu~ili{ni pr-vostupnik/ sveu~ili{na prvostupnica (baccalaureus/ba-ccalaurea) strojarstva.

Mogu}nosti zapo{ljavanja zavr{enih prvostupnika strojarske struke su:

• Konstruktor na konstrukciji proizvoda i komponenti uz pri-mjenu CAD sustava,

• Tehnolog na izradi tehnolo{kih postupaka za konvencionalne proizvodne tehnologije i programiranje NC i CNC strojeva,

• Konstruiranje alata i naprava,

• Organiziranje proizvodnje i logisti~ke podr{ke proizvodnji,

• Vo|enje radionica, servisa, monta`nih i remontnih gradili{ta,

• Poslovi kontrole kvalitete i laboratorijskih ispitivanja,

• Poslovi organiziranja odràvanja opreme i ure|aja,

• Poslovi izbora i nabave materijala,

• Poslovi organiziranja i vo|enja skladi{ta i otpreme.

Zavr{eni student preddiplomskog studija (sa ostvarenih 180 ECTS bodova) moè nastaviti (uz zadovoljavaju}i prosjek ocje-na) diplomski studij na ~etiri razli~ita smjera diplomskih studija na Strojarskom fakultetu.






• Obvezni dio dràvne matureHrvatski jezik razina B 5% 50Matematika razina B 35% 350Strani jezik razina B 5% 50

• Izborni dio dràvne matureFizika – nije uvjet 15% 150

• Posebna postignu}a1. do 3. mjesto ostvareno na dràvnim natjecanjima iz mate-matike ili fizike – izravni upis.

Sve obavijesti o uvjetima upisa, duìni trajanja studija, sadràju studijskog programa, te kriterijima za izbor pristupnika mogu se dobiti u uredu za studente Fakulteta.

Sveučilišni diplomski studij

U ljetnom semestru akademske 2008./2009. godine Strojarski fa-kultet u Slavonskom Brodu je zapo~eo s izvo|enjem diplomskog studija:

• Proizvodno strojarstvo; smjerovi:

Konstruiranje i razvoj proizvoda

Logistika proizvodnje

Inènjerstvo materijala

Strojarske tehnologije

Trajanje studija: 1,5 akademska godina, odnosno tri semestra



Zavr{etkom diplomskog studija stje~e se 90 ECTS bodova i akademski naziv magistar/magistra in`enjer/in`enjerka strojarstva.

Od akademske 2012./2013. godine Strojarski fakultet u Slavon-skom Brodu }e zapo~eti s izvo|enjem diplomskog studija:

• Strojarstvo; smjerovi:

Konstruiranje i razvoj proizvoda

Logistika proizvodnje

I

Documents

VODIČ ZA BUDUĆE STUDENTE za akademsku godinu 2011./2012. · 2020. 4. 26. · Izdavač Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Za izdavača Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana