Voditelj - 1

7/23/2019 Voditelj - 1

http://slidepdf.com/reader/full/voditelj-1 1/108

NIKICA MIHALJEVI]

VODITELJMINISTRANATAKatehetska gra|a za ministrantske susrete (1)

Knji`nica "MINISTRANT"Rkt. ùpni ured

Donji Andrijevci2004.

1

7/23/2019 Voditelj - 1


Knji`nica "MINISTRANT" br. 13

Priredio:

Nikica Mihaljevi}

i suradnici:Josip Iveši}, Andrija Ðakovi}, Anto Pavlovi},Boris Vuli}, Josip Filipovi}

Lektura:Anzelma Salopek, prof.

Izdaje:Rkt. ùpni ured,

Trg kralja Tomislava 235214 Donji Andrijevci

Odgovara:Nikica Mihaljevi}

Ra~unalni slog:"Hardy" Ðakovo

Tisak:"TISKARA" Budrovci

2

7/23/2019 Voditelj - 1


SADR@AJ:

UVOD · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4MINISTRANTI - PRVI SURADNICI SVE]ENIKA · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5POSLU@ITELJI OLTARA ILI MINISTRANTI? · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 7

MINISTRANTSKA SLU@BA · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 10MINISTRANT U BOGOSLU@JU · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 12UVODNE NAPOMENE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 14NEKAISKUSTVA(IDEJE, PRIJEDLOZI…) · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 16

I. KATEHETSKAGRAÐAZASUSRETE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 19

1. Ministrantska zajednica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 202. Naša crkva · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 233. @upna zajednica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 254. Zašto sam ministrant? · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 27

5. Kakav ministrant · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 296. Nedjelja – dan Gospodnji · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 317. Pozvani na gozbu· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 348. Ispovijed · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 369. Svet i govor · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 39

10. Kad ulaziš u crkvu · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4111. Vladanje u crkvi · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4312. Sakris t i ja · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4613. Liturgijski simboli · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 4814. Liturgijski predmeti · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 51

15. Liturgijsko ruho · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5416. Liturgijske knjige - lekcionari · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5617. Ministrant - ~ita~ · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5818. Sve}eni~ka zvanja · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 6219. Marija i ministranti · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 6520. Duhovni ìvot - pobo`nost· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 67

II. SVECI-ZAŠTITNICI MINISTRANATA · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 70

III. EUHARISTIJSKO KLANJANJE· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 73

IV. ZABAVNE IGRE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 76

V. [ALE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 82

VI. "OBRED" PRIMANJAU MINISTRANTE · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 90

VII. KATEHETSKAPOMAGALA· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 94

3

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD

Štovani Voditelju ministranata!

Svaka knjiga zapo~inje odre|enim definicijama. I mi napo~etku èlimo definirati upravo vašu slu`bu kao slu`buvjerodostojne ljubavi prema djeci i prema liturgiji. Djecai liturgija su dva osnovna pola ministrantske slu`be. Tosu ujedno i dva temeljna elementa koja su nas vodila uprikupljanju i obradi materijala koje drìte u rukama.Djelo koje imate u rukama plod je kako teorije tako iprakse, plod iskustva i novih ideja...

Materijale koje drìte u rukama ne treba promatrati kaoud`benike ili zaokru ene i do kraja definirane pri-ru~nike. Nije nam to bila intencija. @eljeli smo vam prijesvega ponuditi gra|u koja }e vama pomo}i da lakšeodredite koordinate ministranstkih susreta i kateheza, aujedno ostaviti veliki prostor za vašu kreativnost, dina-miku i interakciju.

Ministranstki susreti nisu tipi~no školski susreti: nemastroge provjere znanja, pismenih ispita i ocjenjivanja.Zato Vam èlimo ukazati na vrijednost ponavljanja gra-diva. Samo }e tako neke osnovne stvari ministranti usvo-

jiti kao nešto što treba i valja znati.

Osim uvodnoga dijela, ovo djelo sadrì šest glavnihcjelina. Prva i osnovna cjelina nosi naslov Katehetskagra|a za susrete. To je gra|a za ministrantske susrete,vrlo zgodno metodološki obra|ena, a nudi dvadeset ka-tehetskih jedinica. Nastojali smo u ovome prvome nizuobuhvatiti osnovne teme vezane uz ministrantskuslu`bu. Drugi dio donosi dva oblika liturgijskog obredaprimanja u ministrantsku slu`bu. Tre}i dio je isto litur-gijski – euharistijsko klanjanje za ministrante. Zadnjidijelovi gra|e poslu it }e Vam kao katehetsko pomaga-lo: od šala i igara do svetaca – zaštitnika ministranata.

Naslov ovoga djela ukazuje kako se spremamo izdati inastavak. Vaša iskustva, prijedlozi i prakse i više senego dobrodošli. Javite nam se!

U èlji da nam ovo djelo pomogne u iskazivanju ljuba-vi prema slu`benicima oltara i samoj liturgiji, od srcavas pozdravljaju i èle puno uspjeha

Prijatelji ministranata

4

7/23/2019 Voditelj - 1


MINISTRANTI – PRVI SURADNICI SVE]ENIKA

Ovaj priru~nik je upu}en voditeljima ministranata kaopomo} u formaciji prvih suradnika sve}eniku. Kaèm,prvim i najvjernijima, jer ~esto kad nitko ne do|e ucrkvu, oni su tamo. êsto se diù rano u jutro i dolazekasno nave~er. Dok se drugi igraju, oni se `rtvuju. Onisvojom prisutnoš}u i slu`bom daju liturgijskom slavljuposebni pe~at. Poznati glumac Fabijan Šovagovi} znaomi se ~esto pohvaliti: "I ja sam bio ministrant, i to deš-njak". Naime, nekada je glavni ministrant bio onaj nadesnoj strani, on je morao znati latinske odgovore, pre-nositi knjigu i dodavati vodu i vino, a lijevi je bio samofigura, "stans". Isto tako jedan poznati gospodarstveniradnik kaè: "Zahvalan sam sve}enicima u Ðakovu, jersu me kao doseljeni~ko dijete odmah pozvali u mini-strantski zbor. To mi je u novoj sredini ulilo samopouz-danje". Biti ministrant uvijek je zna~ilo nešto pohvalno.@upnici su pazili koga }e staviti za ministranta, pa suministrante smatrali "elitom" me|u dje~acima. Iz mini-strantskih redova imamo brojne ugledne ljude na svimpodru~jima gra|anskog ìvota, imamo veliki brojsve}enika i redovnika.

Mnogi sve}enici znaju to cijeniti. Posve}uju im dovoljno pa`nje, idu s njima na izlete, godišnje odmore… Po-mislimo, kakav je to odmor za sve}enika koji cijelovrijeme mora bdjeti da se kome što ne dogodi? Za njihprire|uju duhovne obnove, sastanke. U nas još uvijek i

roditelji djeca imaju povjerenje prema sve}enicima.Znajmo to cijeniti!

Dje~ak s kruhovima – simbol i zaštitnik ministranata.Promatraju}i ministrante kako sluè oko oltara prisje}a-mo se dje~aka s pet kruhova i dvije ribe. Evan|elisti suzabiljeìli da je taj dje~ak spasio situaciju gladnoga

mnoštva u pustinji. Istina, nisu mu posvetili velikupa`nju, štoviše, napisali su jako malo: samo to da jeimao pet kruhova i dvije ribice, i da ih je dao Isusu.Kruh je bio je~meni, kakav su u to vrijeme jeli siromasi.Iz toga moèmo zaklju~iti da dje~ak nije bio iz bogateobitelji. Vjerojatno ga je apostol Andrija primijetio ona-ko malenoga, jer je nosio košaru iz koje je virilo pet kru-hova. "U gladi su velike o~i".

Zašto je imao toliko hrane? Mo`da mu je bri`na majkaspremila za put kad je krenuo za Isusom. Uostalom, svesu majke tako bri`ne kao ta prije dvije tisu}e godina.Kada kre}emo na put, tada nam mame spakuju mnogotoga u tašnu ili vre}icu. Mo`da je on nosio kruh za svojuobitelj, za svoju skupinu. Svakako, bio je dobar dje~ak.

Nahraniti mnoštvo. - Zamislimo ponos toga dje~akakoji je stao pred Isusa i gledao kako Isus bez kraja dijelikruhove. Dje~ak je sigurno bio ponosan, jer su svi gle-dali u njegovu košaricu i pitali se je li doista u njoj bilosamo pet kruhova i dvije ribice. Zbog svog velikoduš-nog ~ina taj je dje~ak ušao u povijest. Sigurno nije ni

sanjao da }e nakon dvije tisu}e godina milijuni dje~aka,njegovih vršnjaka, slušati izvještaj o njegovom kruhu iribama.

Sli~no danas sluè Isusu ministranti. Za vrijeme miseoni u obliku hostije pruàju sve}eniku kruh koji kasnijepostaje Isusovo Tijelo, razdijeljeno ne na pet tisu}a lju-di, nego milijunima osoba cijeloga svijeta. Taj je dje~akzaštitnik, uzor svih ministranata. Ipak nam je ào što jesv. Ivan tako malo o njemu napisao, ~ak nije spomenuoni njegovo ime. Mi ne znamo ime toga dje~aka, ali zna-mo da je imao zlatno srce, kao što djeca znaju imati zlat-

5

7/23/2019 Voditelj - 1


no srce, biti plemenita, spremna pomo}i onome kojitrpi. Ministranti ne moraju pruàti košaricu s kruhovi-ma, ali su pozvani pruìti Bogu svoje naravne talente,dobra svojstva, plemenitost, intelektualnu nadarenost.Neki ne pruàju kruh, nego sami sebe i postaju veliko-dušni lije~nici, bolni~ari, u~itelji, sve}enici, redovnici,redovnice...

Da, mnogi ministranti postaju sve}enici. Jedan je dje~-ak pripovijedao: "Kad sam sluìo na sv. misi, u trenutkupodizanja, sam sam sebi rekao: 'Kad bih mogao i ja ~ini-ti to što ~ini ovaj sve}enik...’ Onda dugo nisam na toviše mislio. Za vrijeme praznika u našu ùpu došli subogoslovi. I vratila se misao. Nikom nisam ništa govo-rio. Tek nakon nekoliko godina pitala me mama, što bihèlio biti. Ja sam odgovorio da bih èlio biti sve}enik.Sad sam u bogosloviji."

Velik broj dje~aka ne}e u}i u sjemenište. No svi moguna neki na~in nasljedovati tog dje~aka iz današnjegEvan|elja. Mi moèmo pruìti malo, no Isus od togmalo moè u~initi mnogo. Mala pa`nja u obitelji, kadroditelji od njih nešto traè, pomo} prijatelju u školimoè u~initi mnogo dobra. Dje~ak nije ljubomorno ~u-vao svoju hranu za sebe, nego ju je odmah dao Isusukoji kruhove nije uzeo za sebe i svoje u~enike, nego ih

je pruìo drugima. Dje~ak je u tom trenutku u~inio višenego svi oni mudri muškarci, o~evi. On je pruìo onošto ima.

Bilo bi dobro da se i u nas osnuje organizacija ministra-nata na razini HBK koja bi ušla u sastav Me|unarodneorganizacije ministranata koja ima svoje susrete. To bibila još jedna podrška tim vjernim pratiocima i po-sluìteljima u ùpama. (1) Marin Sraki}, biskup

6

7/23/2019 Voditelj - 1


POSLU@ITELJI OLTARA ILI MINISTRANTI?

1. Povijesna utemeljenost

U po~ecima je euharistijskom slavlju predsjedao biskup,

u sve~anijim prigodama okruèn svojim prezbiterima i|akonima. Vrlo su se brzo iskristalizirale i druge liturgij-ske slu`be, tako da se moè re}i da od samih po~etakanisu postojale neke privremene ("ad hoc") liturgijskeslu`be, nego je svaka slu`ba imala svoj liturgijski stu-panj, odnosno to~no odre|enog slu`benika. U latinskojsu Crkvi to bili vratari, lektori, egzorcisti i akoliti, a Istok

je poznavao samo lektore i sub|akone. U starini su tobile prave slu`be u zajednici, a kasnije su to postali tekprelazni stupnjevi na putu do svetog reda.

Vratari (lat. ostiarius, od: ostium = vrata). U starini suimali zadatak paziti da netko neovlašten ne u|e na bogo-slu`ni sastanak.1

Lektori (~ita~i). Imali su zadatak navješ}ivati Bo`jurije~. Njima se u obredu predavala knjiga ~itanja. îtanjeevan|elja je ostalo pridràno |akonu.

Egzorcisti. U starini su obavljali pretkrsne egzorcizme.Ta je slu`ba u praksi posve nestala, a zadràla se samokao formalni niì red. Pri re|enju je kandidatu bilauru~ivana knjiga egzorcizama (naj~eš}e obrednik).

Akoliti (= pratioci). Oni se kao slu`benici oltara moguusporediti s današnjim ministrantima. Oni su u re|enjudobivali svije}njake i posudice za vino i vodu.

Sub|akon se smatrao |akonovim pomo}nikom, osobi-to u euharistijskom slavlju. Sub|akonat je dobio nazna~enju nakon što je u 13. st. bio povezan s preuzi-manjem obveze celibata, pa je tada i uvršten u više re-dove. Me|utim, u sub|akonskom re|enju nikada nijebilo polaganja ruku, što pokazuje da se ne radi o sve-tom redu. Sub|akonima je u re|enju bio predavan pra-zan kale` i plitica, posudice za vino i vodu, knjigaposlanica i bogoslu`na odje}a: naramenik, alba i tuni-cela (nalik jednostavnijoj dalmatici).2

U apostolskom pismu Ministeria quaedam i Ad pa-scendum Pavao VI. odre|uje da se dokinu ~etiri niàreda, a da se uvedu slu`be lektora i akolite. Oni ujednopreuzimaju ulogu sub|akona u euharistijskom slavlju.U ove slu`be mogu biti uvedeni i oni muškarci kojinisu kandidati za sve}eništvo.

Vidjeli smo, dakle, kako su u po~ecima odre|ene litur-gijske slu`be bile povjerene samo odre|enim slu`beni-cima. Tako je to i ostalo u sve~anim biskupskimmisama. Naime, uz biskupa je bilo uvijek dovoljan brojklerika (uvedenih u kleri~ki stale` po tonzuri) i onih sniìm i višim redovima. Kona~no, uz biskupa je uvijekbio i odre|eni broj prezbitera redovito okupljenih uzbornom kaptolu (u vremenima "altarista" klera nijenedostajalo!).

7

1 U doskorašnjem su obredu re|enja oni dobivali klju~eve crkve, a trebali su u odre|enom trenutku otvoriti i zatvoriti vrata ipozvoniti. To je, dakle, u neku ruku bila slu`ba zvonara ili sakristana.

2 Sub|akonu je bilo dopušteno prati purifikatorije. Naime, to nije bilo dopušteno laicima, nego samo njima ili višima (|akonu,sve}eniku…).

7/23/2019 Voditelj - 1


Me|utim, kada su se sve}enici preselili kao ùpnici nasvoje ùpe, oni nisu imali svu tu svitu klerika, a liturgij-ske knjige (u po~ecima pisane gotovo isklju~ivo za bi-skupe) traìle su takve posluìtelje. @upnici su tadaizabirali muškarce (redovito djecu) koji su koji su preu-zeli ulogu klerika. To je vidljivo iz liturgijskih knjiga.Tako npr. u starom (tridentskom) obredniku iz 1614 uzobred krštenja odraslih stoji kako sve}enik na samompo~etku do|e do oltara "cum suis Clericis", tj. sa svojimklericima.3 U obredu dijeljenja pri~esti stoji da ide "pra-ecedente clerico, seu alio ministro" (pred njim ide klerikili drugi poslu`nik).4 U starom se misalu upotrebljavaop}enita rije~ "minister", tj. slu`benik.

Ma kako da se u knjigama ti slu`benici zvali, mnogi se

od nas sje}aju da su to bili gotovo redovito dje~aci kojisu se i odijevali kao klerici: imali su suknje u crnoj (ililiturgijskoj) boji koje su, prekrivene malenom odgova-raju}om roketom, izgledale kao talari. Dakle, pravi maliklerici. Tamo gdje su biskupa poslu ivali klerici, sub|a-koni, |akoni i kanonici, na seoskim su ùpama bili "mi-nistranti".5

2. Upitnost današnjeg stanja

Svakako moèmo re}i da današnje stanje odiše starimvremenima i da ne odgovara duhu današnje liturgije.

Naime, kao što smo vidjeli, današnje bogoslu jepretpostavlja "kvalificirane" slu`benike: ~ita~e, akolitei |akone. A mi od toga jednostavno nemamo ništa. Ovisu slu`benici u nas isklju~ivo kandidati za sve}eništvo.6

Ne postoji neki pravilnik koga, u kojem slu~aju i nakonkoje priprave uvesti u slu`bu ~ita~a i akolite, odnosnokome, u kojim uvjetima i nakon koje priprave podijeliti

slu`bu trajnog |akona. Mi smo i dalje zadràli djecu daposluùju kod oltara, s tim da je došlo do odre|enih po-maka. Kao prvo, neki su ùpnici u ovu slu`bu uzeli idjevoj~ice. Nadalje, ti isti ministranti ~esto i ~itaju namisama kroz tjedan. Kona~no, u nekim se ùpama uspi-

jeva tu djecu zadràti u toj slu`bi i onda kad poodrastudo srednjoškolske, pa i kasnije dobi. Ministrantskaslu`ba i dalje je sjajna prigoda za djecu i mlade da se još više pribliè liturgiji i u njoj sudjeluju. Prigoda je to dase ~ak iz ove blizine bogoslu`ju i sve}eniku javi i kojeduhovno zvanje. I to je svakako dobro. Me|utim, upit-nost i dvojbenost ovakvog stanja o~ituje se ponajprije u

tome što nismo našli na~ina da u praksi uvedemo stalneslu`benike (one "uvedene") ~ita~e i akolite, odnosno,što trajni |akonat (u ovom slu~aju kao liturgijskaslu`ba) u nas jedva da postoji.

Tako je u nas redovita praksa da nam, istina, ~itaju u bo-goslu`ju odrasli, ali ne uvedeni ~ita~i, odnosno, muèvii ène koji vrše slu`bu ~ita~a, ali nisu uvedeni ~ita~i u li-turgijskom smislu. Imamo, na àlost, slu~aj da nam sepojavljuju izvanredni djelitelji pri~esti muèvi i ènekoji nisu uvedeni u slu`bu akolita, odnosno, koji nisuzare|eni za |akone.

Nadalje, valja uzeti u obzir, da se prema sadašnjem za-konodavstvu u ove slu`be ne mogu uvesti ène, štoonda isklju~uje tolike ~ita~ice, pa i izvanredne djelitelji-ce pri~esti, da svoju slu`bu vrše kao punopravne slu`be-nice, nego samo kao "privremeno".7 I to je, zacijelo,razlog, zašto se odrasli laici ne uvode u slu`be ~ita~a iakolita. Time bi, naime, bile isklju~ene ène.

8

3 U Kaši}evom prijevodu ovdje – zanimljivo – stoji: “sa sfoyimi Xaknij i Dijacij”4 Kaši} opet rije~ “clericus” prevodi s “Diak” pa veli: “idducchi prid gnim Diak, ili ini sluxbenik”5 U nekim ùpama, pogotovo u gradovima, znalo se dogoditi da i po koji odrasli bude isto tako odjeveni posluìtelj.6 Koliko je meni poznato, samo u jednoj ùpi su neki muškarci uvedeni u slu bu ~ita~a.7 Papinsko vije}e za autenti~no tuma~enje ZKP tuma~i: Ako u nekoj biskupiji , na temelju kan 230 § 2 biskup bude dopustio da

zbog posebnih razloga da slu`bu oltara vrše i ène, to treba valjano protuma~iti vjernicima u svjetlu citirane odredbepodsje}aju}i da ova norma ve} ima široku primjenu u ~injenici da ène puno puta vrše slu`bu ~ita~a u bogoslu`ju te da mogubiti pozvane da dijele svetu pri~est kao izvanredni djelitelji euharistije i vršiti druge slu`be predvi|ene kanonu 230 u § 3. Trebazatim biti jasno da se re~ene liturgijske slu`be laika vrše “ex temporanea deputatione” (na temelju privremene odredbe) premasudu biskupa bez ikakvog prava da ih se vrši od strane laika, bili oni muškarci ili ène. Usp. Enchiririon Vaticanum. Documentiufficiali della Santa Sede, vol. 4. EDB Bologna, 1994., str. 305-307.

7/23/2019 Voditelj - 1


3. Mogu}e perspektive

Problem uvo|enja odraslih osoba u liturgijske slu`be

~ita~a i akolita (pa i stalnih |akona) onako kako je gorenazna~eno, izvan je naše nadle`nosti i mi tu jedva damoèmo nešto mijenjati. Naravno da ne èlimo da mini-strantska slu`ba bude rezervirana samo za djecu osnov-noškolskog uzrasta, iako nipošto ne èlimo prestativrednovati ulogu i va`nost djece i mladih koji sluè kaoministranti. Ono što moèmo i trebamo jest slijede}e.

Razvijati slu`bu ministranata u djece i mladih i totako da se oni odgajaju u pravom liturgijskom duhuda bi njihova slu`ba i cjelokupno bogoslu`je odisalidostojanstvom i pobo`noš}u. Sjajan je to na~in ìvo-ta djece i mladih s Crkvom, s evan|eljem i s liturgi-

jom. Nastojati te iste "male" ministrante zadràti i do zre-

lije dobi. Oni se trebaju i dalje razvijati u poznavanjuliturgije i teologije kroz razli~ite susrete i seminare,pa i sustavno školovanje, da bi njihovo sudjelovanjeu bogoslu`ju bilo što primjerenije, tako da liturgijane odaje dojam ne~eg "dje~jeg".

Njegovati slu`bu ~ita~a i izvanrednih djeliteljapri~esti, kao i odraslih posluìtelja ("suradnika") ol-tara. Sve ove slu`benike kroz liturgijsku skupinu vo-diti do sve ve}e zrelosti u sudjelovanju u bogoslu`ju.

Njegovati razli~ite stupnjeve slu`benika u bogo-slu`ju: od onih najmanjih, pa preko onih odraslijih imladih, sve do zrelih muèva i èna koji dostojan-

stveno preuzimaju slu`bu za ambonom i za oltarom.(2.) Zvonko Paìn

9

7/23/2019 Voditelj - 1


MINISTRANTSKA SLU@BA

U 5. stolje}u postoje lektori , ~ita~i . Bili su to dje~aci~istog i jasnog glasa. U 6. i 7. stolje}u, u vrijeme svetogoca Grgura Velikog, osnovan je dje~a~ki zbor za po-trebe koralnog pjevanja. Nametnulo se pitanje: kakva

je ministrantska slu`ba - kleri~ka ili lai~ka ? Godine1947. progovorio je Pio XII. o mladim dje~acima, mini-strantima. Drugi vatikanski sabor (1962. -1965.) o~itujese o ministrantskoj slu`bi, te piše : ministrantska jeslu`ba prava liturgijska slu`ba. O tome ~itamo u kon-stituciji Sacrosanctum Concilium, o svetoj liturgiji:"Pravu liturgijsku slu`bu vrše tako|er i ministranti,~ita~i ...Stoga neka svoju ulogu vrše tako iskrenompobo`noš}u i urednoš}u kakva pristoji tako va`nojslu`bi... Stoga ih treba na svoj na~in bri`ljivo zadojiti li-turgijskim duhom i pou~iti da svoje uloge obavljaju pra-vilno i skladno" (usp. SC, 29).

Nekada je bogoslu`je bilo na latinskom jeziku i mini-strant je bio zastupnik vjernika koji je odgovarao nasve}enikove molitve. Sve}eniku nije bilo dopušteno nislaviti sv. misu bez ministranta. Kad je u bogoslu`jeuveden doma}i jezik, na misnom slavlju su po~eli sudje-lovati svi vjernici. Tada je nastala zbunjenost. Mislilo se,ministrantska slu`ba više nije potrebna. Istodobno rezul-tati nekih anketa pokazuju kako upravo iz ministrantskihredova dolazi 60 - 80 % duhovnih zvanja.

Biti ministrant - što to zna~i ?Ministrant nije predmet, ni neoblikovana glina u rukamasve}enika, ve} je bi}e koje misli i djeluje. Svaki dje~ak,koji je ministrant, ima veliku milost upravo stoga štomoè biti posluìtelj oltara. On se nalazi u primjerenomdruštvu, sve}enik mu posve}uje više pozornosti i sudio-

nik je milosnog dara blizine oltara. Ministrant, u svojojslu`bi, mora na}i sebe i mogu}nost stvarala~kog djelo-vanja, jer samo tako moè biti zadovoljan. Njegova sezada}a ne sastoji samo u slu`bi pred oltarom. On jepozvan ìvjeti vjeru u svijetu, stoga mora biti upoznat sotajstvima vjere, ufanja i ljubavi. Mora poznavati po-dru~je svoga djelovanja. U tome mu pomaè sve}enik (negdje je to vjerou~itelj ili voditelj ministranata).

Kako sve}enik radi s ministrantima ?1. Pripravlja ih za liturgijska vremena (došaš}e, Boì},korizmu, Uskrs i druge blagdane).2. Vodi brigu o duhovnom rastu tijekom godine.Angaìra ih u ùpski apostolat: raznošenje vjerskog ti-ska, povjerava im manje poslove,…..3. Organizira duhovnu obnovu ili duhovne vje`be zaministrante.

4. Odgaja ministrante: pou~ava ih primjerenom pona-šanju na oltaru, potrebi to~nosti kod ministriranja iskrbi za ministrantsko ruho.5. Upu}uje na karitativnu djelatnost: pomo}i potrebiti-ma u ùpi, pisanje boì}nih i uskrsnih ~estitki starim inemo}nim ùpljanima.6. Uvodi u slu`bu nove ministrante .7. Organizira ministrantske susrete i sastanke; tjedne ilimjese~ne.8. Tijekom godine hodo~asti s ministrantima u nekopoznato svetište ili ih vodi na izlete (ljetovanje).

10

7/23/2019 Voditelj - 1


Svrha ministrantske slu`be

Skriveni Bo ji poziv lako se razvija unutar mini-strantske slu`be, odgajanjem u sakramentalnom ìvotu.Mnogi dje~aci upoznaju i sve}eni~ki ìvot i rad, osjeteradost duhovnog poziva. Ne moèmo znati kada Bog ponama priprema svoje duhovno zvanje. @upa bogata

zvanjima daje svjeìnu duhovnog ìvota, jer tada misami ne moramo ni pozivati niti upu}ivatiprema duhov-nom pozivu. Primjeri privla~e! Najljepše je kada je samsve}enik uzor dje~acima koji ga èle nasljedovati naKristovu putu; stoga je pred sve}enicima odgovornazada}a - privu}i mlade.Svrha ministrantske slu`be je odgojiti dobrog krš}aninai ~ovjeka. Slab ~ovjek ne moè biti dobar krš}anin, do-bar krš}anin nije slab ~ovjek. Poèljno je kod ministran-ta razviti osobine: poštenje, gorljivost prema radu,istinoljubivost, odgovornost, osje}aj za istinske vrijed-nosti i poštivanje svih ljudi. Temeljno ~ovjekovo pravo

jest postati izgra|ena osoba. Dijete je istinska osoba još uvijek neoblikovana. Pred sve}enicima je odgovornazada}a vezana uz odgoj i oblikovanje posluìtelja olta-ra. Neki }e postati ~estiti muèvi i uzorni ùpljani; drugi}e se odazvati Bo`jem pozivu i stupiti u sjemenište ilisamostan.

Ne zaboravimo - ministrantski poziv nije nikakav obi~-an poziv. To je doista poziv. Ve} iz Svetog pisma dozna-

jemo kako Bog poziva; u Starom zavjetu Bog pozivaAbrahama, Mojsija, Davida , Izaiju , Jeremiju, Samuela(dje~aka ); u Novom zavjetu, Bog poziva Mariju, Isuspoziva apostole, te mladi}a koji nije spreman po}i. Zaš-

to je ministrantska slu`ba poziv? Zato što su ministrantina poseban na~in pozvani kod oltara sluìti Bogu isve}eniku, te tako i puku. Svaki poziv nosi u sebi velikuodgovornost, prema tome i ministrantska tra ipo`rtvovnost i savjesnost.

/Prema: J. Poto~nik, Sluìte v veselju, Katehetski cen-ter, Ljubljana, 1995./

11

7/23/2019 Voditelj - 1


MINISTRANT U BOGOSLU@JU

Nekada je ministrant, dok jer sveta misa bila na latin-skom jeziku, bio zastupnik sabranih vjernika jer je ~estoumjesto njih izgovarao odgovore na latinskom jeziku.Sada, kada svi sudjelujemo u liturgiji na narodnom jezi-ku, moèmo ~uti prigovore kako u obnovljenom bogo-slu`ju ministrantska slu`ba nema više pravog zna~enja.Takvim se mišljenjima pridruùju i oni koji misle da zatu slu`bu više nije mogu}e na}i uzornih dje~aka ili dje-voj~ica. Me|utim, zanimljivo je primijetiti da je velikibroj današnjih sve}enika i redovnika upravo došao izredova ministranata. Stoga, potrebno je premisliti da-našnju ulogu ministrantske slu`be u duhu obnovljenogbogoslu`ja.

Ministrantska slu`ba u obnovljenombogoslu`juKad razmatramo teološko – pastoralne razloge kojiopravdavaju ministrantsku slu`bu, moramo spomenutida obnovljeno bogoslu`je, pored slu`benog sve}eniš-tva, jako naglašava op}e, krsno, sve}eništvo svih vjerni-ka. Krsno sve}eništvo najdublje utemeljuje puno idjelotvorno sudjelovanje vjernika u bogoslu`noj slu`biisti~u}i istovremeno i razli~itost vjerni~kih slu`bi nakoje su pozvani snagom sakramenta krštenja.

Bogoslu`ni ~ini nemaju neko svoje zasebno zna~enjeve} su uvijek ~ini Crkve… zato su stvar cijelog tijelaCrkve koji ga otkrivaju kao razli~it udovi. Crkva se naj-bolje otkriva onda kada sveti Bo`ji puk sudjeluje djelat-no u bogoslu`nim obredima. Posebno kod misnogslavlja, oko jednog oltara u zajedni~koj molitvi podvodstvom prezbitera. Taj sveti zbor nije bezobli~namasa, nego zajednica ustrojena po stupnju i slu`bi, takoda svatko radi ono što dolazi po naravi i po liturgijskimpravilima. To vrijedi posebno za posluìtelje oltara iliministrante, koji vrše pravu liturgijsku slu`bu. Oni pri-

donose aktivnom sudjelovanju vjernika kod bogoslu`jai razotkrivaju zajedni~ki i hijerarhijski zna~aj bogo-slu`ja.

Pri radu s ministrantima valja imati u vidu sakramental-ni zna~aj bogoslu`ja, koji kaè, da se Kristovo spasi-teljski djelovanje ponazo~uje s pomo}u vidljivihznakova To što je bilo vidljivo kod Spasitelja, za ze-maljskog ìvota, nakon uskrsnu}a i Uzašaš}a postalo jenevidljivo; prelazi u sakramentalne obrede. Kao što sunekad ljudi po vidljivoj Kristovoj naravi dolazili u dodirs Bogom, danas bogoslu`je vidljivim znakovima upri-sutnjuje Kristov ìvot i djelo u Crkvi. Vidljiv znakovi uCrkvi nisu stvar proizvoljnog izbora, ve} ih je odredioKrist ili ih je po njegovom nalogu izabrala Crkva. Bo-

goslu`je se prilago|ava ~ovjekovoj naravi i poštuje za-konitost ~ovjekove spoznaje i osje}aja. Zato jepromjenljivo sve što vidimo i pipamo, što slušamo i go-vorimo, što radimo, osje}amo i izraàvamo. Sakramen-talni zna~aj bogoslu ja odre|uje ustrojstvoministrantske slu`be, koja u povezanosti s drugim vid-ljivim znakovima, pripomaè u ve}em pastoralnom u~-inku bogoslu`ja.

Kona~no treba re}i i to, da je bogoslu`je slavljenje veli-kih Bo`jih djela. Takvom slavljenju pripada ukrašavan-

je i oboga}ivanje bogoslu`ja. To je mogu}e, uz ostalo,

ako ima dovoljno posluìtelja oltara. Oni svojom pra-vom liturgijskom slu`bom ukrašavaju zajedni~kosve}enstvo i daju svim obredima slavljeni~ko zna~enje;pove}avaju njihovu izraàjnu mo} i pomaù vjernicimadoìvjeti Bo`ju blizinu.

12

7/23/2019 Voditelj - 1


Osoba ministranta

Ministrantsku slu`bu vrše laici; Op}a uredba rimskogmisala odre|uje: Sve slu`be koje su niè od |akonske,obavljaju laici muškarci, koji nisu bili postavljeni u tuslu`bu s posebnim obredom (RM 71). Pogotovo ne bibilo pravo ako bi ministranti bili samo dje~aci. U tu

slu`bu treba primiti uzorne dje~ake i muève. Slu`bakod oltara nije samo dje~ji privilegij. Vjernicima se ni-kada ne brani u veselju sluìti bo`jem narodu, kad su za-moljeni da bi kod bogoslu`ja vršili kakvu posebnuslu`bu (RM 62,4). Po starom obi~aju u Crkvi je bilo za-branjeno da bi enske (djevoj~ice, ene, redovnice) kodoltara posluìvale. No, Crkva je odnedavno promijenilauredbu i sada i djevoj~ice mogu posluìvati kod oltara.

Za ministrante izabiremo ~estite i dobro odgojenedje~ake, spremne na `rtvu i sluènje. Slu`bu oltara }eobavljati rado i slobodno. U svemu bi trebali biti uzorni.Praksa je pokazala da je najbolje izbirati izme|u |akaosnovne škole. Veoma je koristan "nekakav novicijat"to je doba ispitivanja u kojem se vidi dobra namjera iustrajnost kandidata. To vrijeme neka traje od jedanmjesec do šest mjeseci.

Slijedi primanje me|u ministrante. Najbolje je obredobaviti pred ~itavom zajednicom za vrijeme nedjeljnemise. Obred se lako prilagodi i oblikuje s obredom ko-

jim crkva postavlja u slu`bu kandidate za |akonat i

prezbiterat. Tu se nalaze primjerena svetopisamska~itanja i liturgijske molitve koje pojašnjavaju slu`bu izna~enje posluìtelja kod oltara. Korisno je da smo uposebnoj vezi sa starijim ministrantima jer i od njih ovi-si kakvi }e biti novi ministranti (mla|i su skloni imitiratistarije) i koliko }e vremena ministrirati.

Stariji ministranti neka sa~injavaju posebnu skupinukojoj sve}enik posve}uje posebnu pa`nju. Me|u timministrantima bude poneko duhovno zvanje i sigurnobudu}i ùpski suradnik. Ne treba se bojati loših primje-ra, ako je neki bivši ministrant postao bezvjerac, negostrpljivo i uporno raditi. Sigurno }e iz njihovih redovakasnije izrasti dobri i aktivni laici.

Ministrantski sastanci

Ako èlimo da ministranti lijepo, savjesno i pobo`noposluùju kod oltara trebamo ih odgajati i uvje`bavati.Liturgijski odgoj je prije svega sve}enikova zada}a. Zataj rad treba odabrati primjerene pomo}nike, prije svegaiz reda starijih ministranata. Sve}enik ne smije zabora-viti da je odgoj ministranata potreba cijele zajednice;koji }e biti dobri liturgijski sudionici i uzveli~ati bogo-slu`je.

Svaki ministrantski sastanak mora uklju~ivati izobraz-bu, odgoj i potrebne vje`be. Neka ministrantski sastancibudu najmanje jedanput mjese~no; idealno bi bilo svakitjedan.

13

7/23/2019 Voditelj - 1


UVODNE NAPOMENE

Kako se sluìti ministrantskim priru~ni-kom?U ovom priru~niku nalazi se gra|a za ministrante u obli-

ku kateheza. Gra|a je raznovrsna, prilago|ena za sve uz-raste, jer su ministranti uglavnom u~enici od prvog doosmog razreda. Tu je i mnogo primjera upravo zbog spe-cifi~nosti ministrantskih zajednica i samih voditel-

ja-mentora.

MetodaKako se vidi iz sadràja, osnovno u ovoj gra|i su katehe-ze, odnosno gra|a za susrete. Uz nju se u ovom pri-ru~niku nalazi i dodatak s pitanjima za kviz, šalama,zabavnim igrama i ostalim sadràjem koji bi mogaopomo}i u radu s ministrantima. Metoda iznošenja gra|euvijek se nalazi na jednoj stranici, ukratko, otisnutave}im slovim, što }e pomo}i voditelju da lakše odrì su-sret, prate}i podsjetnik na samu gra|u.

CiljPrije svakog susreta potrebno je da voditelj pro~ita ciljsusreta: što se èli posti}i ovom katehezom.

UvodMinistrantski susreti mogu se odràvati u vjeronau~noju~ionici, sakristiji, crkvi ili pak na otvorenom prostoru.Prikladno je da uvijek zapo~nu molitvom, biblijskim ci-tatom i komentarom ili nekim poticajnim primjerom –ovisno o tome što se nalazi predloèno kao uvod.

Tema ukratko

Dijelovi i pitanja iz razra|ene teme nalaze se u oblikunatuknica kako bi se voditelj što lakše kretao u samoj

temi. Pri dnu je ostavljeno mjesta za voditeljeve even-tualne dodatke.

Zadaci

Predloèno je više zadataka, ovisno o grupi i starosti

ministranata. Poèljno je da susret bude interaktivan,da mentor i ministranti budu u dijalogu, te da bude pri-sutno crtanje, pisanje ili vje`banje. Upravo kroz razneaktivnosti sadràj se lakše usvaja. Stoga se preporu~ada se sam susret završi nekom šalom ili zajedni~komigrom koje se nalaze u dodatku, a koje }e biti nastavak

ja~anja zajedništva, me|usobno i s Crkvom. Ponekadai sâm susret moè biti igra u crkvi, uz crkvu.

Ideja vi{e

Ovo je dodatak zahtjevnijem i maštovitijem susretu –više mogu}nosti i za ministrante i za voditelja (mento-ra). Gdje ima volje, moè se nešto iskoristiti od Idejevi{e.

Tema

Ve}ina tema uzete su iz dosadašnjih brošura o mini-strantima. Teme su razra|ene na jednostavan na~in pri-lago|en svim uzrastima ministranata.

14

7/23/2019 Voditelj - 1


DodatakVe}i dio gra|e ~ini dvadeset kateheza – prijedloga zasusrete. Predloèna su i dva oblika primanja me|u mini-strante, te euharistijsko klanjanje. Kao katehetsko po-magalo ponu|ena su i pitanja za kviz. Jedna sodgovorima, druga bez odgovora. Tu je i nekoliko pre-dloàka molitava, pravila i na~ela. Sve je tako sloèno

da se moè fotokopirati i izloìti u sakristiji (oglasnaplo~a).

Sveci zaštitnici postoje za mnoge skupine u Crkvi, atako i za ministranate. Naj~eš}e su to sv. Tarzicije i sv.Dominik – donijeti su ukratko ìvotopisi.Boljem zajedništvu i zdušnijem sluènju pridonosi iigra. Predloèno je stoga deset igara u zatvorenom pro-storu te isto toliko i na otvorenome.Šala je blagotvorna za ~ovjekovu dušu, pa tako i za dje-

cu. Zgodno je ponekada pro~itati koju i pozvati mini-strante kako bi se i na taj na~in iskazali.

15

7/23/2019 Voditelj - 1


NEKA ISKUSTVA, IDEJE, PRIJEDLOZI...

Sastanci – susreti

Dobro je da susreti imaju svoj odre|eni ritam; isti dan,

isti sat. Na po~etku sastanka potrebno je na~initi osvrtna prošlonedjeljnu liturgiju i vladanje ministranata.Svaki susret neka bude proèt molitvenim, katehetskim,ali i zabavnim sadràjem. U priru~niku je priloèn nizigara i šala. Igre vode zajedništvu i zbliàvanju - mini-stranti radi njih radije dolaze na susrete.

Voditelj – (mentor)

Voditelja u pravilu odre|uje ùpnik, ali u nekim ùpamaministranti, demokratski, sami odabiru svog voditelja. Svoditeljem ùpnik posebno sura|uje i izra|uje mjese~ni(godišnji) plan i program i daje mu zadatke koje }e onprenijeti ministrantima. Voditelj mora imati autoritetkod ministranata i njegova je rije~, u pravilu, jednakarije~i ùpnika. @upnik bi trebao stajati iza onoga što jerekao, naredio ili sankcionirao voditelj.

Sakristan

Me|u ministrantima se moè odrediti jedna osoba koja}e posebno voditi brigu o sakristiji (to~nije mini-strantskim odijelima). Ta slu`ba moè biti trajna ili pakperiodi~na (mjesec, polugodište, godište). Sakristan,dakle, ima brigu slagati i brinuti se za ministrantska odi-

jela, a ima pravo pozvati i druge da mu pomognu u tojslu`bi.

Knji`ni~ar

Dobro je ako sakristija ima u nekom kutku malu

knji`nicu s raznim ministrantskim knjigama, iz po-dru~ja duhovnosti ili dje~je literature. To neka bude pri-lika da kod dolaska na misu ili sastanke ministranti teknjige mogu posuditi, pro~itati i uredno vratiti.

Blagajnik

Za novac koji ministranti dobiju, npr. od blagoslovaku}a, sprovoda ili vjen~anja, neka se pobrine mini-

strant-blagajnik. Time }e se i ùpnik rasteretiti jednebrige. Iz te se blagajne potom moè kupiti sve ono što jepotrebno za ministrantsku zajednicu.

Biljeènje

Na oglasnoj plo~i moè se nalaziti raspored (tjedni,mjese~ni) i nekakvo sredstvo za pisanje. Ministranti suobvezni dolaziti na misu nedjeljom i jedanput tjedno.Dobro je da se tijekom cijele godine prati i biljeì brojdolazaka. Treba stvoriti duh natjecanja: tko }e imativiše bodova, dolaènja na svetu misu. U priru~niku jepriloèn tjedni i mjese~ni raspored. Poèljno je da brojdolazaka-bodova bude nagra|ivan izletima, putovanji-ma, knjigama. Greške u ministriranju i vladanju moguse kazniti oduzimanjem odre|enog broja bodova.

Pohvale

Poticajno je da mjese~no, tromjese~no ili polugodišnjeùpnik pred cijelom ùpnom zajednicom pohvali po-

sluìtelje oltara koji su ~eš}e dolazili na misu. Oni rev-niji imaju prednost kod nagra|ivanja.

Sankcije

Ministranti koji redovito ne dolaze na svete mise, ili suproblemati~ni, trebaju biti upozoreni od strane mentoraili ùpnika (simpati~no je koristiti pojam ùtog karto-na). Ako se greška ponavlja, slijedi crveni karton, kojine zna~i trajno isklju~enje iz ministrantske zajednice,

16

7/23/2019 Voditelj - 1


nego je ministrantu zabranjeno ministriranje na nekoodre|eno vrijeme ili dok se ne popravi.

Pobo`nost

Po svojoj slu`bi i po blizini oltaru, ministranti su pozva-ni na intenzivniji duhovni ìvot. Oni mogu predvoditirazne pobo`nosti u ùpi (listopadske ili svibanjske ma-rijanske pobo`nosti ili kri`ni put u korizmi). Hvale jevrijedno da ministranti odràvaju pobo`nost prvog pet-ka u mjesecu, te prve subote, kada se na osobit na~inmoli za sve}eni~ka i redovni~ka zvanja. Tu su još i in-

tenzivnije poha|anje misa zornica, potom organiziranjemjese~nih klanjanja upravo za ministrante ili pak pozivministrantima na moljenje ìve krunice (moliti svakidan po jednu deseticu za svoga ùpnika ili sve}eni~ka iredovni~ka zvanja).

Duhovne vje`be

U sjemeništima i samostanima ~esto se organiziraju du-hovne vje`be za ministrante. Prikladno je uklju~iti ih u

takve duhovne programe kako bi se još više u~vrstili u

svojoj vjeri i privrènosti Crkvi. Mogu}a je i organiza-cija duhovnih programa za starije ministrante na razinidekanata.

Roditelji

Kako se ministranti osje}aju va`ni jer su izdvojeni i po-stavljeni u slu`bu oltara, mnogi su roditelji ponosni nasvoju djecu ministrante. Pohvalno je da sve}enik povre-meno pozove roditelje, posvijesti im i objasni ulogu mi-nistranata u liturgiji. Lijepo je i ~estitati roditeljimavelike svetkovine i blagdane ili ih pozvati na razne dru-ge aktivnosti unutar ìvota ùpe.

Razne aktivnosti

Slu`ba posluìtelja oltara ipak nije vezana samo uz ol-

tar, nego su ministranti ujedno i suradnici ùpnika. Takooni mogu pomo}iu promicanju i distribuciji vjerskog ti-ska, prodaji kalendara, širenju katoli~kog štiva i brošu-ra. Mogu pomagati u odràvanju crkvenog dvorišta,oprati ùpniku automobil. Uz blagdane Boì}a i Uskrsaministranti mogu prenijeti i podijeliti ~estitke ùpnikabolesnim i nemo}nim ùpljanima.

Izleti – hodo~aš}a

Ministranti vole putovanja. Izleti se mogu organiziratipješice, s naprtnja~ama na le|ima, u prirodu, na jezero,

ribnjak i sl. Potom, zanimljivi su izleti biciklima ili paklogorovanja. Tu su i ljetovanja na moru.

Kviz

Ministranti se vole natjecati. U ovoj knjiìci nalazi seprijedlog kviza s pitanjima i odgovorima. Ponekad senpr. moè postaviti kao uvjet za odlazak u blagoslovku}a ili neko hodo~aš}e (izlet) upravo to da ministrantzna odgovore na pitanja postavljena u ovom kvizu. Nat-

jecanja mogu biti grupna ili pojedina~na, na na~in da sepitanja izvla~e iz šešira.

17

7/23/2019 Voditelj - 1


Tombola

Novac za tombolu moè se izdvojiti iz ministrantskeblagajne (od blagoslova ku}a) ili pak iz ùpne blagajne.Tombola se moè organizirati uz dan zaštitnika mini-stranata, uz blagdan Sv. Nikole ili uz svetkovinu

Boì}a. Što pokloniti ministrantima? Sakralne predme-te (devocionalije), knjige, brošure. Tombola se moè or-ganizirati na klasi~an na~in.

Me|uùpni susreti

Prikladno je da se unutar jednog dekanata barem jedan-put godišnje organizira ministrantski susret. On moèbiti organiziran u obliku natjecanja: kviz, nogomet,olimpijada starih športova i dr. Susret s drugim mini-strantima oboga}uje i ohrabruje.

Oglasna plo~a

Dobro je da u sakristiji bude neki ministrantski kutak snjihovom oglasnom plo~om. Oglasna plo~a moè bitiod obi~nog stiropora ili na~injena od nekog drugog ma-terijala. Na njoj se moè nalaziti raspored sa zaduènji-ma, molitva za prije i poslije mise, neke druge pobudnemolitve ili misli. Preko te plo~e ùpnik ili mentor mogukomunicirati s ministrantima putem obavijesti. Tu semogu nalaziti i razglednice ukoliko se netko od mini-stranata javi s putovanja ili praznika.

18

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD: Mt 20, 20-28Ili:

Sjesti u krug tako da se sudionici gledaju licem u lice, te izmoliti O~e naš.

O TEMI UKRATKO:

posluìtelji oltara su tek kao zajednica pravi suradnici u bogoslu`ju i sve}eniku. Stoga je va`no me|usobno poznavanje. Njegovati prijateljstvo ne samo uz crkvu nego idrugdje. Izbjegavati me|usobno nadmetanje, kritiziranje, ruganje i svaku neslogu;

po krštenju ucijepljeni smo u zajednicu Crkve, a po primanju u ministrantsku slu`buucijepljeni smo u ministrantsku zajednicu (zbor) ove ùpe;

tko je najve}i pred Isusom neka bude posluìtelj. Drugima u svakoj prilici pomo}i;

govoriti lijepe stvari o drugovima i poticati na dobro. Onima kojima slabije ide mini-striranje ili u~enje svakako pomo}i; naša mala zajednica slika je ùpne zajednice. Sjetimo se Isusovih rije~i: "Gdje su dvoji-

ca ili trojica okupljeni u moje ime i ja sam me|u njima...."; drugim dje~acima i djevoj~icama biti primjer. Mogu nam, s pravom, prigovarati – na

oltaru stojite, a ovakvi ili onakvi ste. Dvoli~nost ne izgra|uje zajedništvo; ………………………………………………………………..

………………………………………………………………..

………………………………………………………………..

………………………………………………………………..

ZADACI:

ako ima novih, neka se predstave (mogu i ostali) raspitati se tko s kime ìvi u ku}i; kakve su èlje, planovi ili poteško}e svakoga sastaviti kakva bi trebala biti naša zajednica zapamtiti imena ministranata.

20

1.MINISTRANTSKA ZAJEDNICA

CILJ:

– produbiti pojam zajedništva na konkretnoj skupini ministranata– stvaranje zajednice u kojoj se ministranti i ministrantice uvaàva-

ju, vole, cijene, druè… Izgradnjom male zajednice sluì se iz-gradnji Crkve!

– širiti zajedništvo me|u drugima, biti stvaratelji zajedništva– naglasiti zajedništvo po krštenju iz kojega izlazi poslanje za sva-

kog vjernika.

IDEJA VI[E:

staviti listi}e s imenima i izvu}iza koga }u posebno moliti

pohod crkvi i zajedni~ka molit-va/pjesma

zajedni~ka igra (vidi prilog) vidi Vje`benicu

7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

SVE JE ZAPOÊLO KRŠTENJEM

Krštenjem zapo~inje tvoj ministrantski poziv. Da nisikršten, nikada ne bi postao ministrant. Od svih sakrame-nata prvi i najva`niji je sakrament krštenja, jer bez njegane moèmo primiti druge sakramente. Svaki krš}anin, aposlu itelj oltara posebno, s radoš}u i ponosom misli nasvoje krštenje. Na krštenju si postao ~lan velike Bo`jeobitelji – Crkve, dijete Bo`je; dobio si ime po kojem teljudi prepoznaju, upisan si u ùpnu maticu krštenih –prijatelja Bo`jih.

Krštenje je novo ro|enje. Ra|anjem zapo~inje tjelesni,a krštenjem duhovni, novi "ìvot od vode i Duha". Pri-mili smo duha koji nam daje novi ìvot i postali djecaBo`ja. Bez krštenja mi bismo ìvjeli samo tjelesnimìvotom. Krštenjem se pribliàvamo i postajemo sli~niBogu.

U crkvi u Herceg Novom, gdje se krstio Leopold Bog-dan Mandi}, iznad krstionice stoji natpis: "Ovdje je Le-opold Bogdan Mandi} primio milost krštenja koju jesa~uvao do kraja ìvota."

Krštenje je milosni i nezasluèni dar. Tu milost i taj dartrebamo sa~uvati do kraja ìvota, kako to ~ine mnogisveti ljudi. Svetost se ne moè ostvariti bez krsne milo-sti. Krštenjem ~ovjek umire grijehu, a posve}uje seBogu. Jedan sedamdesetogodišnji starac je rekao: "Jasvaki dan izmolim jedan O~enaš za sve}enika koji mekrstio." Sve}enik koji nas je krstio posrednik je Bo`jemilosti. On je naš duhovni otac i prijatelj; brine se za-

jedno s roditeljima i kumovima za naš duhovni rast; snama je u duhovnom srodstvu.

Kad god ulazimo u crkvu pogledajmo krsni zdenac izahvalimo Bogu na boànskom ìvotu koji je u nama.

Krsni zdenac je mjesto našeg krštenja. Kad kao mini-strant sudjeluješ i pomaèš kod krštenja, pomisli da si isam primio tu Bo`ju milost. Obnovi u duhu svoj krsnizavjet i obe}aj da }eš ìvjeti dostojno svog krsnog pozi-va.

U našem vrtu raslo je stablo na kojem su ra|ale samo

divlje jabuke gorkog okusa. Jednog dana re~e otac: "Sitsam gledanja tog neplodnog drveta. Ono mora donijetidobre plodove ili }u ga posje}i." Tata odreè jednu gra-n~icu s jedne plemenite jabuke i nakalemi na divljaku. I,gle, cijelo stablo oplemeni! Neki novi sok, neki noviìvot pote~e granama, te je po~ela donositi dobre plodo-ve. Bilo je onako kako je moj otac htio i èlio. Stablo jetad postalo za moju bra}u i za mene izvor krasnog vesel-

ja.

Krštenjem smo nakalemljeni na Boga i njegov ìvot.

Trebamo donositi plemenite plodove dobrih djela. Naš ìvot ne pripada samo nama, ve}, sluè}i drugima, po-stièmo vje~ni neprolazni ìvot koji nam je Bog u kršten-

ju obe}ao.

Ministrantska slu`ba ima u sakramentu krštenja svoj po~etak i temelj. Krštenjem postajemo djeca Bo`ja, ~la-novi Crkve, sluìtelji nebeskih tajni i sudionici vje~no-sti. Ministrant se uvijek s radoš}u sje}a po~etka svogasuènja koje je zapo~elo njegovim krštenjem. Osimro|endana i imendana, neka ti i dan krštenja bude dankojeg se rado sje}aš.

21

7/23/2019 Voditelj - 1


SVAKI DAN…

Kadsamdošaousvojuprvuùpusvemijebilonovo.Ši-rom otvorenih o~iju sve sam gledao i zapaào: mini-strante, pjeva~e, djecu, vjernike u crkvi, u sakristiji, nakoru… Nakon nekoliko nedjelja sve mi više i nije bilotako neobi~no. Samo u sakristiji jedan gospodin mi je idalje privla~io pa`nju. Uz starije ljude, ne baš sve~anoobu~ene, on je upravo blistao. Imao je novo krasno odi-

jelo i sjajnu kravatu. I tako od nedjelje do nedjelje. Za- pitao sam neke odbornike tko je taj krasni i pobo`ni~ovjek. Tada sam saznao nešto što me iznenadilo. On jekod ku}e bio vrlo loš otac koji je u pijanstvu proganjao

uku}ane, puno vremena provodio u gostionici i psovao.Što mi je ostalo nego da zaklju~im: za njega je vjera bilasve~ano obla~enje i dolazak na nedjeljnu misu. Kad ski-ne odijelo, on je netko drugi.

Mo`da poga|ate što vam ovim primjerom èlim re}i?Ima takvih krš}ana koji su poput ovog ~ovjeka. Istotako, upoznao sam i takve posluìtelje oltara. On redo-vito dolazi na svoj red ministriranja; to~an uredan, naoltaru poboàn i sve}eniku poslušan. Ali, kad skine mi-nistrantsko odijelo! Boè, sa~uvaj! Ne bira u kakvo }edruštvoi}iinemislikudagatovodi.Kodku}epravine-

valjalac. U školi lijen i la`ljiv i tako redom. Što re}i zatakvog ministranta? Što za njega zna~i vjera i to da jebliski Isusov prijatelj? Do kraja licemjerno. Za njega jevjera i posluìvanje oltara poput maske. Sve~ano seobu~e i lijepo vlada na oltaru, a onda ìvi poput bez-bo`nika. To ne ide uz ovu uzvišenu slu`bu.

Jedna me baka, nekom zgodom, pitala za jednog mogministranta koji je stanovao na kraju sela. Potvrdio samda je nekoliko godina ministrant i da se redovito pri~-eš}uje.

- Vele~asni, ja njega jako dobro poznajem. Stanuje umojoj ulici. Boè, sa~uvaj! On vam je najgori dje~ak uulici.

Nije mi bilo nimalo drago ~uti o tom ministrantu. Jasnoda sam ga pozvao na razgovor. Neka se odlu~i kako }esa svojim ìvotom, ho}e li biti dobar ili loš. Ja ga nemogu prisiliti. Samo sam mu rekao da na oltaru nijemjesto takvim dje~acima i neka izabere. Ili se što prije

popraviti ili zahvaliti na slu`bi. Drago mi je bilo kad je prihvatio moje upozorenje.

Promijenio se i ostao ministrant. Bogu hvala.

Dragi prijatelji, naša vjera nije samo u nedjeljnoj misi iministriranju. Tko tako misli i ~ini nije nikakav Isusovprijatelj. On nas u~i da krš}anin treba biti kvasac. Misaomi leti u godine moga djetinjstva. Sje}am se kako suène onda pravile kruh. Najprije bi u velikoj posudi sta-vile brašna i vode i to mijesile. Onda bi u to tijesto stavi-le kvasac i ostavljale preko no}i da uskisne – nadolazi.Neki znatièljni dje~a~i} podigao poklopac i prisloniouho. Bilo je kao da kvasac pokre}e ~itavu masu i ne da

joj mira. Tijesto koje je bilo do pola posude sada je raslosve više. Malo kvasca sve je pokrenulo. Razumijemošto nam Isus èli re}i. Vjera mora proìmati cijeli naš

ìvot. Od ustajanja do po~inka. Ne samo sat nedjeljnemise. Morate ivjeti, uvijek i svugdje, kao djeca Bo`ja iGospodinovi prijatelji.Zato, kad se vra}aš s mise i ministriranja odlu~i: trudit}u se da budem dobar kod ku}e, u školi, s drugovima…Gdje god bio i što god radio, ìvi kako Isus u~i. Nekau~itelji i oni koji te poznaju mogu re}i: ovaj je pravidje~ak i ministrant. Posluìtelj oltara mora svaki svojdan posvetiti.

22

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD:Ovu katehezu najprimjerenije je odràti u crkvi. Na po~etku se moè pro~itati evan|eoski odlomak koji govori o

~iš}enju hrama (Iv 2,13-22):

O TEMI UKRATKO:

CRKVA velikim i malim slovom rastuma~iti pojedine dijelove crkve crkveni prostor je mjesto susreta s Bogom i ~ovjekom, koji se odvija u tišini, kako bi se

doìvio glas Bo`ji crkva: – predvorje – svetište – svetohranište – sakristija najva`niji prostor jest svetište - "povlašteni" prostor za sve}enika i posluìtelje svetohranište je srce svake crkve u središtu crkve je oltar:

stari – resi ga slika ili kip sveca zaštitnikanovi – sve~ani stol na kojem se sluì sv. misa

što se sve nalazi na oltaru? kri` nas podsje}a da je Krist za nas umro, ali da je s nama u euharistijskom kruhu svije}a nas podsje}a na uskrslog Krista cvije}e se poklanja onome tko nam je drag i koga volimo misal je knjiga iz koje sve}enik slavi svetu misu ambon je mjesto odakle se ~itaju ~itanja krstionica sluì za obrede krštenja u crkvi se nalaze i pokrajnji oltari, kipovi slike, postaje kri`nog puta iznad predvorja je kor – tko stoji na koru (pjeva~i, muškarci)? ispovjedaonica je mjesto gdje se ~ovjek miri s Bogom ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI: povesti ministrante u crkvu pozvati ih na molitvu u šutnji, da se uìve u ambijent tišine i mira pozvati ih na doli~no vladanje u crkvi objasniti zna~enje sve~anog ulaska u crkvu, kora, kipova, svetišta, sakristije nacrtati nešto iz crkve.

23

2. NA[A CRKVA

CILJ:– upoznati crkvu kao prostor u kojem sluè– do ivjeti crkvu kao sakralni prostor, tj.

mjesto tišine, molitve i slavljenja– razlikovanje crkve kao zgrade i Crkve

kao ìve zajednice Kristovih vjernika– nau~iti tuma~iti svoju crkvu posjetitelji-

ma i gostima.

IDEJA VI[E: prona}i da li se nešto zanimljivo i vrijedno dogodi-

lo u povijesti crkve istraìti u kojem je stilu i koje godine sagra|ena

naša crkva u bilje`nicu ili Ministrantsku vje`benicu zapisati: zaštitnika

crkve, kada je sagra|ena, što je najvrjednije i najljepše u crkvi uz pomo} Ministrantske vje`benice ili bilje`nice opisati svoju

crkvu: svetište, la|u, zidove, kor, sakristiju…

7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Ve} kod samog ulaska ministrante treba podsjetiti daulazimo u jedan prostor – crkvu. Bomboni, `vaka}egume i druge stvari ne pripadaju u crkvu. U crkvu ulazi-mo pobo`no i skrušeno, bez ùrbe. Na ulazu u crkvu na-lazi se blagoslovljena voda. Stavljanjem ruke u tu vodu,i prave}i znak krià, èlimo se uvijek iznova prisjetitisvoga krštenja po kojem smo postali djeca Bo`ja i ~la-novi Crkve.

Zajednica ljudi koja se okuplja u ime Isusova naziva seCrkva (pisana velikom slovom), dok je crkva (pisanamalim slovom) zgrada u kojoj se nalazimo, prostor ukojem se okuplja krš}anska zajednica. Ona se i te kakorazlikuje od ostalih zgrada u našem mjestu, i to ne samovanjskim izgledom, nego prije svega svojom namje-nom. Kao zgrada, crkva je izvanredno mjesto, koje svo-

jim izgledom i prostorom, podsje}a vjernika na jedandruga~iji svijet, svijet ljepote, sklada, mira i radosti.Sve~ani ulazi (koji se nazivaju portali) u crkve, govorevjernicima da, ulaze}i kroz njih, prolaze u svijet koji sli-kovito govori o vje~nom ìvotu, kakvog Bog pripremanama. Zato su u crkvama prisutna najljepša djela ljud-ske umjetnosti, ispunjena likovima svetaca, koji su sadau raju, a kamo i mi teìmo do}i. Mnogi, upravo zbogtoga, vole u}i u crkvu da doìve svoj mir, da zaboravetolike muke i teško}e koje doìvljavaju u svakodnev-nom ìvotu.

(Ovdje dati osnovne obavijesti o crkvi u kojoj se nalazi-mo.)

Prvi krš}ani slavili su euharistiju po ku}ama, skrivali seod progonitelja po katakombama – ispod zemlje. Kada

je Crkva dobila slobodu, gradili su prostore za slavljesv. mise. Posebno su stavljali naglasak na oltar i prostoroko oltara, gdje su stavljali razli~ite ukrase kako bi po-kazali vrijednost Kristove prisutnosti me|u nama.Crkva je bogoštovni (izdvojeni) prostor gdje se slaviBog, napose kroz sv. misu, ali i kroz druge liturgijske~ine. Crkva je napose prostor povlaštenog susreta ~ov-

jeka i Boga, ali i ljudi me|usobno. U crkvi, koja simbo-lizira vje~ni susret, odvija se gozba izme|u Boga i ljudi– kao u vje~nosti, gdje Bog okuplja oko sebe spašenikekoji su u vje~nom zajedništvu s njime. Zato u crkvi uvi-

jek vlada tišina i mir, jer kroz tišinu Bog progovara ~ovjeku.

(Objasniti dijelove crkve, "inventar" i sve što se u njojnalazi)

Najva`nija mjesta u crkvi su svetohranište i oltar. U sve-tohraništu boravi Isus pod prilikama kruha, a na oltaruIsus dolazi k nama po kruhu i vinu, koji postaju Tijelo iKrv Kristova. Znak trajne Kristove prisutnosti u crkvi

jest vje~no svjetlo koje nas upozorava da je Isus ovdje,me|u nama. Oltar je stol na kojem se Krist prinosi zanas, postaje stvarno prisutan u prilikama kruha i vina, tega mi, okupljeni oko stola, blagujemo. Na posebnommjestu istaknut je zaštitnik crkve (svetac), ali tako da nezasjeni svetohranište i oltar. Naš zaštitnik je… (U dvijeili tri rije~i predstaviti sveca zaštitnika.) U crkvi postojei druge slike, kipovi ili pokrajnji oltari.

(Opisati pojedine slike, kipove ili oltare.)

Slike i kipovi u crkvi èle nas vizualno pribli iti svetimau raju, da po njihovim zagovorima molimo nebeskogOca za svoje potrebe. U crkvi pozdravljamo Isusa takošto pred svetohraništem pokleknemo (na desno koljenodo poda), a u sebi reknemo: Klanjam ti se, Isuse. Oltarpozdravljamo samo naklonom glave. Pred svecima

moèmo moliti kle~e}i ili ih tako|er pozdravljati naklo-nom glave, ali ne poklecanjem kao pred svetohraniš-tem.

U svetištu se još nalaze: ambon = mjesto s kojeg se naviješta Bo`ja rije~ sedes = stolice za sve}enika i posluìtelje stoli} na kojem se nalaze darovi za misu krstionica (u nekim se crkvama nalazi odvojena od

svetišta)

La|a crkve je mjesto u kojem stoje ili sjede ljudi za vrijeme bogoslu`ja. Sakristija je mjesto priprave za sv.misu: tjelesne – obla~enje ruha, priprema darova, knjige i

dr. duhovne – sabranost prije sv. Mise.

Kor je mjesto na kojem se ~esto nalaze pjeva~i, orguljeili samo vjernici. Nikako nije mjesto za razonodu ipri~u. U crkvi se još nalazi i ispovjedaonica ili neko dru-go mjesto predvi|eno za sakrament sv. ispovijedi.

24

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD: Dj 2, 1-4

Kad je napokon došao dan Pedesetnice, svi su bili zajedno na istome mjestu. I eto iznenada šuma s neba, kao kad sedigne silan vjetar. Ispuni svu ku}u u kojoj su bili. I pokaù im se kao neki ognjeni razdijeljeni jezici te si|e po jedanna svakoga od njih. Svi se napuniše Duha Svetoga i po~eše govoriti drugim jezicima, kako im ve} Duh davaše zbori-ti.

O TEMI UKRATKO:

ùpna zajednica je jedna velika obitelj u kojoj svatko ima svoje mjesto i svatko je do-brodošao;

i ja pripadam konkretnoj (mojoj) ùpnoj zajednici i imam svoje mjesto u njoj;

zajednica kojoj pripadam ima svoje ime, svoga sveca zaštitnika, što i koliko znam o nje-mu? u zajednici kojoj pripadam postoje ljudi koji obnašaju razli~ite slu`be: ùpnik, ùpni

vikar(i), ~ita~i, pjeva~i, vije}nici u razli~itim vije}ima, drugi ùpni suradnici, mini-stranti i dr.;

imam svoje mjesto u ùpi kojoj pripadam: ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI:

saznati ponešto više o "imenu" ili zaštitniku ùpne zajednice; pripremiti kratki ìvotopis svetca zaštitnika ùpeza naredne susrete

u bilje`nici zapisati ime biskupije, biskupa, ùpe, ùpnika, ùpnog vikara, ~asne sestre, animatora… nacrtati granice ùpe, u sredini crkvu; oko crkve nacrtati krugove i obojiti razli~itim bojama, te u krugove napi-

sati koje sve aktivnosti postoje u upi (ministranti, ~ita~i, pjeva~i, odbori, sakristan, spremanje crkve, razne gru-pe…)

25

3. @UPNA ZAJEDNICA

CILJ:

– progovoriti više o zaštitniku, "imenu" ùpne zajed-nice

– uloga pojedinih ljudi u ìvotu i radu ùpne zajednice

– i ja sam ~lan moje ùpne zajednice– Crkva – velika Bo`ja obitelj; ùpa – lokalna crkvena

zajednica

IDEJA VI[E: neka voditelj ministranata ili neki stariji mini-

strant napravi kratki intervju o ìvotu ùpne zajednice sa ùpnikom i drugim suradnicima u ùpi

na~initi raspored ministriranja radnim danom inedjeljom

dogovoriti princip deùrnih ministranata zavjen~anja i sprovodne mise

vidi Vje`benicu zajedni~ka igra.

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD: Mt 4,18-22Prolaze}i uz Galilejsko more, ugleda dva brata, Šimuna, zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mreù u

more; bijahu ribari. I kaè im: "Hajdete za mnom, u~init }u vas ribarima ljudi!" Oni brzo ostave mreè i po|u zanjim.Pošavši odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u la|i su sa Zebedejem, ocem svo-

jim, krpali mreè. Pozva i njih. Oni brzo ostave la|u i oca te po|u za njim.

O TEMI UKRATKO:

latinska rije~ ministrare zna~i sluìti; zašto dje~aci ili djevoj~ice pristaju na slu`bu ministriranja? (Zašto si ti postao mini-

strant?) poziv na ministrantsku slu`bu zahtijeva savjesnost i odgovornost;

ministrantske du`nosti kod oltara: pomaganje sve}eniku, doli~no vladanje, savjesnoobavljanje du`nosti, rasti u dobroti… privilegiranosti ministrantske slu`be: druènje, izleti… stariji ministranti trebaju prenijeti svoje znanje i iskustvo na mla|e ministrante; ministrantska slu`ba izraz je ljubavi i sluènja samome Bogu (Kristu); Kristov slu`benik oltara mora biti otvorena srca Duhu Svetome i moliti njegovu milost

kako bi što bolje obavljao svoju ministrantsku slu`bu; što sve radi ministrant? ministrantska slu`ba jest slu`ba u liturgiji koja mora biti dostojanstvena, lijepa i sklad-

na, i time buditi dublju pobo`nost; …………………………………………………………………… ……………………………………………………………………

ZADACI: usmeno ili pismeno izre}i svoje mišljenje: "Kako sam postao ministrant?" tko je iz tvog okruènja bio ministrant i koliko je on utjecao na tvoju odluku postati ministrantom? tko te podràva ili osporava u slu`bi? što ti se najviše svi|a u ministrantskoj slu`bi, a što te u njoj sputava?

27

4. ZAŠTO SAM MINISTRANT?

CILJ:– otkriti pravi razlog ministrantske slu`be; sluènje Bogu i bli`njemu– otkriti da se moè kroz zajedništvo, molitvu, me|usobnu ljubav i dub-

lje ulaènje u vjeru do}i bliè Bogu i biti radostan s onima koji vjerujukao i ja

– kroz ministrantsko sluènje, odgajati u ministrantu radne navike u ùp-noj zajednici

– omogu}avati mu sazrijevanje u istinskog vjernika koji spoznaje da,sluè}i Crkvi, sluì i slavi Boga.

IDEJA VI[E:

provjeriti dolaske na misu izre}i ili napisati molitvu

zahvale za vjeru i slu`bu prepisati što radi ministrant vidi Vje`benicu šale.

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD: Mk 10,17-22Ili:

Ima li dje~aka koji se brzo oduševe za sve novo što upoznaju? Tako }e se neki oduševiti za nogomet, skupljanje mar-kica, šah, ra~unalo, košarku… Kad shvate da je to velika obveza, onda posustanu. Zatim brè-bolje traè nešto dru-go. Nisu ustrajni. Neki }e po~eti ministrirati misle}i da je to "zabavno". Prijavi se s velikim oduševljenjem. U

po~etku vrlo revno dolazi. Nakon nekoliko mjeseci ili godinu dana više mu se ne da ministrirati. Na|e neku druguomiljenu stvar koja }e ga zaokupljati. – Jesu li to loši dje~aci? – Nisu, ali nisu ustrajni. Oni su kao list kojim se vje-tar poigrava. Takvi u ìvotu rijetko postiù nešto veliko. Promisli, što im nedostaje?

O TEMI UKRATKO:

gdje ljudi zajedno ìve ili rade, potreban je neki red, neka pravila ili na~ela; deset na~ela (i 10 Bo`jih zapovijedi) pomaù ministrantu ispuniti Kristovu volju; ministrant je slu`benik oltara jer je sudionik bogoslu`ja na najizvrsniji na~in; na misi je potrebno: moliti, pjevati i sabrano sudjelovati; odijelo je iste boje kao i sve}enikovo jer odraàva prigodu ili dio liturgijske godine; Krist mora biti središte i izvor sluènja i ìvota; sva su djeca, a osobito ministranti, pozvani slušati i cijeniti svoje roditelje i zahvaljivati

im na daru ìvota. To nam je, preko Mojsija, zapovjedio sam Bog; ponašanje svakog mora biti pobo`no i dostojanstveno, osobito na svetoj misi ali i u

svagdanjim ìvotnim prilikama;

…………………………………………………………………… …………………………………………………………………… …………………………………………………………………… ……………………………………………………………………

ZADACI:

zapisati najva`nije što treba zapamtiti razgovor: Kakav sam ja ministrant (samokriti~nost), a kakvi su drugi?

zapisati vrline i pogre{ke nekih ministranata raditi na izgra|ivanju vjere i osobnosti kroz ministrantsku slu`bu.

29

5. KAKAV MINISTRANT?

CILJ:– svako zvanje ili slu`ba ima pravila– ìve}i po na~elima – ivim po Kristu– odràvanje i drugih zakona koje nalaù Bog i Crkva– oplemenjivati i davati vidljivo zna~enje ministrantskoj

slu`bi.

IDEJA VI[E:

što za mene zna~e "na~ela"? (Vje`benica) napisati i obojiti "na~ela" koje je "na~elo" najzahtjevnije? zabavna igra.

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD: Dj 2, 42-47 Bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama. Strahopoštovanje obuzimaše

svaku dušu: apostoli su ~inili mnoga ~udesa i znamenja. Svi koji prigrliše vjeru bijahu zdruèni i sve im bijaše zajedni~ko. Sva bi imanja i dobra prodali, porazdijelili svima kako bi tko trebao. Svaki bi dan jednodušno i postojanohrlili u Hram, u ku}ama bi lomili kruh te u radosti i prostodušnosti srca zajedni~ki uzimali hranu hvale}i Boga iuìvaju}i naklonost svega naroda. Gospodin je pak danomice zajednici pridruìvao spasenike.

O TEMI UKRATKO:

ìdovski šabat (subota) priprava je krš}anskog slavlja nedjelje. Zašto nedjelja? nedjelja: dan Gospodnji, "mali Uskrs", dan veselja

plodovi nedjeljne mise u svakodnevnome ìvotu priprava za nedjelju, izvor i vrhunac tjedna nedjeljno odijelo nedjeljna misa: središte i vrhunac dana nedjeljni obiteljski ru~ak širiti radost i mir nema nedjelje bez zajedništva, gostoljubivosti na}i vremena za sebe …………………………………………………………………… …………………………………………………………………… ……………………………………………………………………

ZADACI:

usmeno ili pismeno izre}i svoje mišljenje kakva nam je nedjelja, a kakva bi ona trebala biti u ~emu se razlikuje nedjelje naspram drugih dana u tjednu? {to ljude zbliùje? - ku}a, stol, tvornica, misa... biti spreman na potpuno slavljenje svete mise: biti spreman za pri~est.

31

6. NEDJELJA – DAN GOSPODNJI

CILJ:– ministranti bi trebali ponoviti i(li) utvrditi

svoja dosadašnja znanja i iskustva nedjelje kao Dana Gospodnjega

– povezati nedjeljno misno slavlje i sva-kodnevni ìvot, napose u tome danu (mir,radost, veselje, posjete…)

IDEJA VI[E: prona}i radio ili TV emisije subotom koje omogu}avaju pri-

pravu za nedjelju u subotu pro~itati nedjeljna ~itanja koga bi mogao posjetiti sljede}e nedjelje? potaknuti roditelje i uku}ane da nabave sve potrebno u subo-

tu, kako ne bi bilo potrebe za odlaskom u trgovine nedjeljom.

7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Kod @idova je tjedni raspored završavao subotom kaospomen na sedmi dan kad je Stvoritelj "otpo~inuo". Mikrš}ani tjedan zapo~injemo nedjeljom, prvim ili osmimdanom u tjednu, u spomen na dan kad je Gospodinuskrsnuo i tako zapo~elo novo vrijeme. Otada je svakanedjelja "mali Uskrs", dan kada se zajednica vjernikaokuplja i slavi Gospodina. Nedjeljna liturgija nas takopoti~e na djelotvornu, uskrsnu ljubav prema Bogu ibli`njemu, kako upozorava sv. Ivan. U tom smislu i mi-nistrant, ispunjen Bo`jim duhom za vrijeme nedjeljne li-turgije, ne završava svoje sluènje samo kod oltara ve}

tu ljubav o~ituje u svagdašnjem ìvotu prema bli njemu.S druge strane, nedjelja je dan veselja - sunce novogaìvota koji nam daruje Isus. Ministrant je pozvan, kao isvaki vjernik, unijeti malo više veselja i smijeha u našeokruènje kao bi i drugi u nama prepoznali svjedokeuskrslog Gospodina. Mi smo poslu itelji Boga koji je ìvi ispunja ~ovjekovo srce radoš}u. Sve nam ovo govori ova`nosti pripreme ministranata za nedjeljno liturgijskoslavlje.

1. Zapo~ni nedjelju u subotnje predve~erje

Mudri ljudi kaù da ve~er odlu~uje kakav }e biti sljede}idan. Stoga je va`no da ministrant do~eka nedjelju pri-premljen. Sa subotom završava radni pa i školski tjedante trebamo nastojati sve svoje školske obveze urednozavršiti. Nadalje, školske knjige i ostale stvari potrebno

je uredno spremiti na odre|eno mjesto, a ne ostaviti ihrazbacane po ku}i. Subotom je ve~ernji TV programmo`da malo zanimljiviji, ali potrebno je na}i mjeru ioti}i na vrijeme na po~inak. Gledanje kasnih filmova si-gurno ne}e ministrante duhovno obogatiti ve} }e u~initida u nedjelju budu umorni i mlitavi. Obratiti pa`nju da seu subotu nabavi sve potrebno za ku}u i kuhinju, kako bi

se izbjeglo nedjeljno posje}ivanje trgovina.

2. Obuci se druk~ije nego to ~iniš

svakodnevnoSa~uvaj posebnu robu za nedjelju. Ne mora to biti nekaskupa ili sve~ana odje}a, ali ipak odje}a koja }e ukazatida je ovaj dan razli~it od drugih. U nedjelju je potrebnoizgledati blagdanski, kako to dolikuje tomu danu. Isti-na je da su ukusi razli~iti, ali svaki bi krš}anin, premasvojim mogu}nostima, trebao pokazati i vanjštinom da

je nedjelja poseban dan u tjednu. Stoga, kad polaziš ucrkvu, pa ljivo provjeri svoj izgled: urednost, po~ešlja-nost, odjevenost jer ne}eš biti obi~an sudionik na misinego }eš poslu ivati kod oltara. Vrlo je ru`no vidjetiministrante nedjeljom oko oltara s patikama ili u odje}i

koju svakodnevno nose u školu ili na športske utakmi-ce.

3. U~ini svetu misu središtem danaNedjelja bez svete mise nije nedjelja, jer nedjelja svojuvrijednost upravo dobiva proslavom Kristovoguskrsnu}a. Sveta misa je izvor iz kojeg nam te~e izvornovog ìvota. Stoga dolazak na svetu misu i po-sluìvanje kod oltara zahtijeva da do|emo na vrijeme usakristiju, ne u zadnji ~as, kako bismo imali vremena

pripremiti se za ministriranje. Bez ùrbe i galame usakristiji potrebno je na vrijeme raspodijeliti du`nosti inastojati ih kod svete mise što savjesnije izvršiti. Pri-tom treba misliti da su i ~lanovi naših obitelji pozvanitoga dana, zajedno s drugim vjernicima, slaviti Kristo-vo uskrsnu}e; ako su kolebljivi, potrebno je sve u~initida se i oni radosno pridruè slavlju. Nadalje, ministranttreba nastojati pohraniti u svoje srce pokoju misao koju

je ~uo na svetoj misi: iz misnih ~itanja, molitava, pjesa-ma ili homilije. Bilo bi dobro o tome poslije razgovara-ti i s nekim od uku}ana te na~initi neku odluku za svojìvot.

32

7/23/2019 Voditelj - 1


4. Nedjeljni ru~ak u obitelji

Nedjeljni zajedni~ki ru~ak je prigoda da se svi uku}anina|u zajedno, jer su preko tjedna ~esto zbog posla raz-dvojeni. Lijepo bi bilo da se prije ru~ka zapali svije}a nastolu jer ona podsje}a na ìvog i uskrslog Krista a daje idojam sve~anosti. Ministrant je zatim duàn potaknuti~lanove svoje obitelji na va`nost zajedni~ke, obiteljskemolitve prije blagovanja. Za vrijeme objeda nemojmonikuda ùriti jer je to prigoda da se razgovara o obi-teljskom ìvotu.

5. Izbjegavaj sukobe

Nedjelja odiše ozra~jem radosti i mira, a posebno zah-valnosti, jer se prisje}amo Bo`je dobrote kojom je oba-suo naš ivot. Zato se nedjeljom uzdràvamo od svakognepotrebnog posla i na trenutak zaboravljamo svakod-nevne poteško}e. Ministrant je stoga duàn pripaziti nasvoje ponašanje i izbjegavati sukobe, kritike, ogovorekako ne bismo pokvarili nedjeljno, blagdansko, raspo-loènje.

6. Na|i vremena za zajedništvo i gostoljubi-

vostNajljepši dar koji u nedjelju moèmo drugima darovati jest naše vrijeme. Ministrant nedjeljom treba prona}ivremena za druge. To vrijeme moèmo ispuniti razgo-vorom, športom, šetnjom, glazbom ili odlaskom u priro-du. Upravo nas boravak u prirodi osloba|a od napetostii odmara. S druge strane, nedjelja je prigoda da nekogaposjetimo, posebno ako imamo prijatelja ili susjeda ko-

jega nismo dugo posjetili ili nekoga u susjedstvu koje-mu nitko ne dolazi. Oni }e biti jako sretni ako imdo|emo u pohode. U~inimo li to i naša }e se radost po-ve}ati.

7. Vrijeme tišineDobro je na}i nedjeljom malo vremena i za sebe: ~itan-

jem duhovnog štiva, razmišljanjem ili molitvom."Krš}anine, kakva ti je nedjelja, onakva }e ti biti i vje~-nost" - rekao je jedan svetac. Provedimo nedjelju s Bo-gom, kako bismo svu vje~nost mogli uìvati u njegovojblizini.

33

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Pozvan si na svetu gozbu. Svaka sveta misa ima jedna-ku vrijednost. Bila ona sve~ana, biskupska ili misa u si-romašnoj misijskoj kapelici. To je `rtva Isusa Krista,koju on prikazuje nebeskom Ocu. Me|utim, kod svetemise ne dobivaju jednake milosti svi koji sudjeluju. Ve-lika je razlika izme|u onih koji sudjeluju i onih kojisamo slušaju. Još je ve}a razlika izme|u onih koji sepri~este i onih koji kaù: - Ne moram ja tako ~esto nasvetu pri~est.Evo primjera. Ti slaviš imendan. Tvoji su ti prijateljidošli i donijeli darove. Raspoloèni sjedate za prostrti

stol. Pozdravljaš sve svoje goste i redom nudiš sokom i jelom. Jedan tvoj prijatelj sve odbija, ništa da okusi. Zar on sam sebe ne isklju~uje iz slavlja? Mogli bi zanjega re}i: - Baš ~udan dje~ak! Svojim vladanjem kvarinam svima veselje.U svakoj misi sam Bog nas poziva k svome stolu. To jekud i kamo uzvišenije nego slavlje imendana. Što binam Isus rekao kada bi tako odbijali njegov dar? Sv. pi-smo biljeì Isusovu prispodobu o kraljevskoj svadbi,kako su uzvanici odbili do}i. Ministranti su posebnopozvani da pozorno sudjeluju u misi. Tko ho}e biti još bolji dionik, treba imati udjela u `rtvi, pristupati i blago-

vati posve}eni kruh. Zato je i u mnogim ùpama obi~ajda se u ministrantski zbor primaju dje~aci tek poslijeprve pri~esti. To je i razumljivo, jer tek tada mogu pot-puno sudjelovati u svetoj misi.

Priprava, i primanje pri~esti.

Neki ministranti misle: - Ako ministriram, ne mogu sepripraviti za svetu pri~est, jer moram dobro paziti nasvoju du`nost kod oltara. To nije sasvim krivo. No, ipakima na~ina kako }eš se pripraviti. Do|i u crkvu nešto ra-nije. Prije nego što se obu~eš, izmoli ono što bi moliokao pripravu za sv. pri~est da ne ministriraš, a poslijebudi sabran kod ministriranja. Zdušno moli i pjevaj s ci-

jelom zajednicom, obavljaj svoju du`nost posluìvanjai Gospodin }e sigurno biti zadovoljan tobom. Isus }e si-gurno rado do}i u tvoje srce.

Zahvala.

Što re}i kada nekome nešto pokloniš, a on bez rije~i ok-rene le|a i ode dalje kao da se nije ništa dogodilo. Ne-zahvalniku bi sigurno prigovorio. Isus nam u pri~estidaje samoga sebe. To je ~isti Bo`ji dar za moje dobro.Stoga uvijek iza pri~esti treba uslijediti zahvala. Prvoona u misi. Kada se vratiš na svoje mjesto, tihom molit-vom, barem jednim O~enašom, zahvali Gospodinu. Do-bro je ako poslije mise moèš ostati još koji trenutak umolitvi. Ne ùri! Za Boga i svoju dušu moramo uvijekimati vremena.

35

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD: Mk 2, 15-17

Kada zatim Isus bijaše za stolom u njegovoj ku}i, na|oše se za stolom s njime i njegovim u~enicima i mnogi carinicii grešnici. Bilo ih je uistinu mnogo. A slijedili su ga i pismoznanci farizejske sljedbe pa vidjevši da jede s grešnicimai carinicima rekoše njegovim u~enicima: "Zašto jede s carinicima i grešnicima?" ûvši to, Isus im re~e: "Ne treba

zdravima lije~nika, nego bolesnima! Ne do|oh zvati pravednike, nego grešnike."

O TEMI UKRATKO:

za ~ovjeka nije sramota pasti, nego ostati leàti na zemlji – snaga je ustati, priznati pad,zbog njega àliti, ali krenuti naprijed;

potrebno je da se ministrant ~eš}e ispovijeda nego ostali dje~aci (prvi petak…); u ispovijedi je potrebno sudjelovati iskreno i potpuno otvoreno; nakon ispovijedi donijeti odluku o pobo`nijem i ispravnijem ìvljenju; ispit savjesti za ministriranje; da bi ~ovjek normalno funkcionirao potrebno mu je zdravlje tijela, ali i duha; samo ~ista duša daje ljepotu tijelu; ~esto pokajanje (i u svetoj misi) i redovita ispovijed pomo}i }e ti da iz svoje duše izbaciš

sve što ne valja; ne èlimo biti prljavi, nego ~isti; što trebamo ~initi da bismo ostali ~isti? ho}u li se odlu~iti za ne~asnu la`, ili za ~asnu istinu? la` je korov u tvome srcu; gledaj na to da se na tvoju rije~ i drugi mogu osloniti; ostati uz istinu zna~i ostati uz Isusa – trebamo se iskreno truditi u tome! ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI:

izbjegavati situacije koje nas vode u grijeh svake ve~eri prije spavanja ispitati savjest i pokajati se za propuste proteklog dana pobo`no i skrušeno pristupati redovito svetoj ispovijedi

donijeti dvije ~a{e vode. U jednoj ~ista a u drugoj prljava. Koju bi popili?

36

8. ISPOVIJED

CILJ:– bez redovite ispovijedi nema pravoga duhovnog rasta– razvijati osje}aj: dobro-loše, sveto-grešno, isti-

na-la`…– svi zna~ajniji vjernici, pogotovo sveci, redovito su se

ispovijedali.

IDEJA VI[E: pomo}u 10 Bo`jih zapovijedi i 10 mini-

strantskih na~ela sastaviti svoj ispit savjesti zaispovijed

hrabro prekoriti one koji psuju ili nešto ru`no~ine

pripraviti pokorni~ko bogoslu`je

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


li su nepoznati jezik i da su stare, ali nisu shva}ali njiho-vu vrijednost. Tako su neki, za neznatan novac,

prodavali vrijedne umjetni~ke slike, da bi za obi~ne ša-rene okvire traìli velike iznose. No drugi ljudi pozna-vali su vrijednost i ljepotu tih slika, o~istili ih i sa~uvali.Tada su one zasjale u svoj ljepoti i sa~uvano je kulturnoblago. Tako sli~no biva i s ljudskim tijelom. Mnogi gle-daju samo vanjštinu i ništa ne znaju o dragocjenom bla-gu koje prebiva u tijelu, a to je besmrtna duša. îstaduša bolesnom tijelu moè dati ljepotu, koja je ponekadve}a negoli u zdravog tijela. Ljepota ne dolazi izvananego iznutra. Narodna mudrost kaè da su "o~i ogledaloduše". A i naš u~itelj Isus: "Oko je svjetlo tvoga tijela."Zato je potrebno neprestano voditi brigu o ~isto}i naše

duše.

Kako protiv ne~isto}e?Ministrant treba skrbiti za ~isto}u svoje duše. îsta isvijetla mora biti tvoja duša. êsto pokajanje (i u svakojmisi) i sveta ispovijed pomo}i }e ti da iz duše potjeraš sve što ne valja. @ivot koji u tebi buja pokušava te uvi-

jek iznova nadvladati. Ti moraš ostati "gospodar u svojoj ku}i". Ništa prosto, ru`no i osvetni~ko ne smije u}i utvoju dušu. Ako te neki dje~aci èle zavesti ru`nim šala-ma i govorom, onda znaš što im moraš odgovoriti. Tvojodgovor mora biti odlu~an. Posluìtelj oltara se ne smi-

je upuštati u prljave i nepristojne razgovore.

Primjena.Nedjelja je. Vra}aju}i se s mise, zastao si na nogometu.Tvoja ~ista odje}a se zablatila i hla~e poderale. Sadamoraš takav do}i do ku}e. Ti se stidiš. Mo`da i nisi krivštosipao.Ipaktijestalošto}edrugi,pairoditelji,otebimisliti. Tako i jest. Nelagodno se osje}amo kada se neš-to takvo dogodi. Ne èlimo biti prljavi, ve} ~isti. Kada

je rije~ o uprljanoj duši drugi to ne mogu baš vidjeti. Alizato Bog vidi. On zna što je u nama. Valja se s još više

mara brinuti o ~isto}i svoje duše.

1. Ministrant redovito moli jutarnju i ve~ernju molitvu,te barem deseticu Gospine krunice i molitvu mini-stranata.

2. Nastoji se što ~eš}e ispovijedati; najbolje jednommjese~no.

3. Kod svake mise na kojoj ministrira treba primiti Isusau svoje srce u sv. pri~esti.

4. Ministrant se trudi da dobro u~i u školi- i da budeprimjer drugima.

5. Poslušan je roditeljima i starijima.

6. Dobar je prijatelj u školi i rado pomaè drugima.7. Rado ~ita vjerske knjige i ~asopise.

Ho}u li se odlu~iti za ne~asnu la` iIi prihvati- ti ~asnu istinu?âst je nutarnja vrijednost neke osobe. Ono po ~emuvrijedimo pred samim sobom i što drugi u nama poštu-

ju, to je naša ~ast. ôvjekove dobre strane su: vjernost,istinoljubivost, odva`nost, uslu`nost, po`rtvovnost...Postoje i loše strane: kad se na nekog ne moèš osloniti,kada nema osje}aja ~asti i poštenja, kad laè, kad je ku-kavica, sebi~an, lijen, muši~av... Tako je ~ast ono što

~ovjek vrijedi pred samim sobom, pred drugima i predBogom. Nešto što zasluùje poštovanje. To treba ~uvatineokaljano, a i drugi to ne smiju umanjivati niti okaljatisvojom laì. Posebna opasnost za ~ast je kad se netkoho}e prikazivati ve}im nego što jeste. To bi bila la`. Ala` nas lišava ~asti. Moj Bog i ja znamo koliko mi ~astipripada. Sve drugo je neistina.

Gledaj da se na tvoju rije~ mogu i drugi osloniti.Najve}i neprijatelj ne~ije ~asti je la`ljivost, vlastita ilitu|a. âst se gradi na istinoljubivosti. Zato ministrant

mora posebno paziti da njegove rije~i budu istinite i dase drugi mogu bez straha osloniti na ono što kaè iliobe}a. Kad mladi}i jedni drugima nešto ~vrsto obe}aju,zadaju jedan drugome "~asnu rije~". Tko ovako zadanurije~ prekrši, izgubio je svoju ~ast. Tvoja rije~ mora bititako jasna i istinita, da se po njoj ~ovjek moè ravnati.Bez trunka sumnje i nesigurnosti.

Ministrant pripada Gospodinu.Isus je rekao: Ja sam Istina! Njegova rije~ je istina, nje-gova djela i ìvot su istiniti. I za tu istinu on je umro.Tome Gospodinu ministrant je posebno bliz. Njemusluì i treba ga u ìvotu nasljedovati. Napustiti istinuzna~i napustiti i Gospodina. Ostati uz istinu zna~i ostatiuz Isusa. Ne postoji samo izgovorena ili napisana la`.Postoji i ìvotna la`. Primjerice, kad netko ho}e da sepokaè ve}im nego što jest. Ne valja se pred drugimdje~acima preuveli~avati i praviti vaàn. To je kao nekonapuhavanje. Bog jako dobro zna kakvi smo. Ako smo i

jako dobri, zbog svoje slabosti ve} sutra moèmo po-srnuti. Apostol Pavao, iako pun Duha Bo`jeg, govorio

je "najradije se hvalim svojim slabostima". Zato pravislu`benik oltara bdije nad svojom ~asti i istina mu jeuvijek draga. Pa, bila ona i teška i gorka.

38

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD:Sjesti, po mogu}nosti, u krug oko zapaljene svije}e. Tijelo udobno smjestimo na sjedalu i uhvatimo se za ruke. Raz-

mišljajmo o svojoj slu`bi – posluìtelji oltara – i bogoslu`ju koje je i Bo`ji govor nama. Bog nam govori svojimrije~ima i znakovima. Bog nam i sada èli govoriti. Pitanje je samo ho}emo li slušati. Otvorimo svoje srce kako bi

Bo`ji Duh prosvijetlio našu pamet da bismo razumjeli današnje razmišljanje o svetom govoru.

O TEMI UKRATKO:

gdje se, kada i kako govori? liturgijski govor je druga~iji od ostalih vrsta govora; štoviše, i on u sebi sadràva nijan-

se

molitva u euharistiji sve}enikove molitve molitve puka osobne molitve pjevanje propovijedi i nagovori: smisao i cilj šutnja: raspoloènje duše za susret s Gospodinom ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI:

jesmo li aktivno sudjelovali molitvom i pjevanjem u nedjeljnoj svetoj misi? tko bi se mogao sjetiti propovijedi ili neke obavijesti od prošle nedjelje? Što nam je posebno ostalo u sje}anju i

ima zna~enje za naš ìvot? zajedno sastaviti molitvu vjernika

39

9. SVETI GOVOR

CILJ:

– posvijestiti znakovitost liturgije– sve u crkvi i bogoslu ju ima svoju poruku i smisao– ministrant je u "središtu zbivanja" i treba razumjeti i

uvaàvati sveti liturgijski govor– štomanje "statista", a što više pravih sudionika liturgije.

IDEJA VI[E:

ukoliko u ùpi nema liturgijske grupe moè,se me|u (starijim) ministrantima oformitiskupina zaduèna za uvode u misna ~itanja

znati napamet misne odgovore pripraviti kratko klanjanje pro~itati šale.

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD:

Ovu katehezu najprimjerenije je odràti u crkvi. U svakoj ku}i najprije pozdravimo doma}ina. Tako }emo u~initi iovdje izmolivši Molitvu Gospodnju – O~e naš…

O TEMI UKRATKO:

Crkva – pisano velikom slovom = zajednica okupljenih Kristovih vjernika; crkva – pisano malim slovom = zgrada u kojoj se okupljaju vjernici; crkva je "ku}a Bo`ja"; svetohranište je srce crkve; kad se prije|e crkveni prag prestaje svako neozbiljnost, razgovor, vika i galama, smi-

jeh; pripazi na poklecanje, kriànje, drànje ruku i hodanje; poklekne se na desno koljeno; polako i odmjereno se napravi znak krià, izgovaraju}i jasno rije~i: U ime Oca i Sina i

Duha Svetoga; u hodu, ruke se drè isprepletenih prstiju; hod mora biti polagan i dostojanstven (bez jurcanja); ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI:

uvje`bati ulazak u crkvu (poklecanje, kriànje, drànje ruku i hod) tijekom vje`be promatrati druge, me|usobno u~e}i mla|i mogu nešto nacrtati.

41

10. KAD ULAZIŠ U CRKVU

CILJ:– posvijestiti svetost i dostojanstvo "ku}e Bo`je"– sve u crkvi ima svoje mjesto i smisao– svetohranište s Presvetim Oltarskim Sakramentom mjesto

je Bo`je blizine i prisutnosti; ono je u "središtu zbivanja" itreba mu pristupati s pobo`noš}u.

IDEJA VI[E:

uprili~iti kratku adoraciju Presvetom Oltar-skom Sakramentu

igra u dvorani ili pored crkve ulazak i hod više puta ponavljati.

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD: Lk 2, 41-50 ili: Nedavno sam bio u jednoj crkvi. Bilo je vrijeme pred ve~ernju misu. Sa sve}enikom su pred oltar izašla dva mini-

stranta. Bili su polaznici petog ili šestog razreda. Obojica su bili obu~eni u bijele ministrantske albe. Podjednakevisine. Kad se izdaleka pogleda, jako su sli~ni, ali me|u njima je velika razlika. Ve} kod dolaènja pred oltar onaj

prvi je hodao lagano i sve~ano. Onaj drugi je išao iza sve}enika. Koraci nekako ùrni kao da se utrkuje. înilo sekao da se nekuda jako ùri. Prvi je pokleknuo koljenom do poda, kako i treba pred svetohraništem. Onaj drugi jesamo na oba koljena "škljocnuo". Misa je tekla uobi~ajenim redom. U crkvi tek nekoliko osoba. Prvi je pobo`no

pratio i zdušno odgovarao. Onaj drugi kao da ima flaster na ustima. Nikako da otvori usne. Do|e i Prikazanje. Pri-nosili su darove. Prvi je sabrano i sve~ano dodavao darove sve}eniku. Onaj drugi se okretao, glava mu je kao radar kruìla uokolo. Trgnuo se tek kada ga je sve}enik povukao za rukav. A tek kod Podizanja? Zvonce je bilo jedno i obo-

jica su kle~ala u blizini. Prvi je zvonio lagano i odmjereno. A drugi? Uhvatio zvonce s obje ruke i zvoni iz sve snage,da ti uši propara... Tako je bilo do kraja mise. Dva ministranta u istoj crkvi i zajedno na misi, jednako obu~eni i istihgodina, a kakva razlika! Kojemu si od te dvojice sli~an kad ministriraš?Poèljno je da se susret odvija u crkvi.

O TEMI UKRATKO: vladanjem, odnosno drànjem tijela, "govorimo" drugima o svojim nutarnjim raspo-

loènjima; hodanje je put prema Bogu, ono mora biti dostojanstveno i smireno – iz njega mora

progovarati strahopoštovanje pred Bogom, u crkvi koja je "ku}a Bo`ja"; u liturgiji postoje ~etiri razli~ita izraza štovanja: naklon, jednostavno klecanje, sve~ano

klecanje (na oba koljena) i prostiranje na pod (na Veliki petak i u obredu re|enja); naklon ~inimo pred krièm ili oltarom kao znak pozdrava; jednostavno klecanje ~inimo na desno koljeno kada ulazimo ili izlazimo iz crkve i kad

pristupamo svetohraništu; sve~ano klecanje ~inimo kada je izloèn Presveti Oltarski Sakrament te kod pretvorbe; dva su na~ina kriànja: "veliki" znamen i kada palcem desne ruke ~inimo tri kriì}a na

~elu, ustima i prsima; u uspravnom stajanju osje}amo dostojanstvo, ali i poštovanje; kada kle~imo, osje}amo malenost pred Bogom, a tu leì velika utjeha; pravilno, mirno i opušteno sjedenje poravnanih le|a upu}uje nas na sabranost; …………………………………………………………………

ZADACI: voditelj primjerom pokazuje ispravno drànje tijela, a ostali potom to ponove

naglasiti uspravno sjedenje kako se vladaju spikeri i voditelji na TV?

43

11. VLADANJE U CRKVI

CILJ:– susret neka se doga|a u crkvi s vje`bom– sudionici liturgije sudjeluju u bogoštovnom ~inu i va`no je

kako to ~ine– pogledi vjernika uprti su u svetište i ministrante– razviti osje}aj strahopoštovanja pred prisutnim Bogom i

tako se ponašati.

IDEJA VI[E:

me|usobno promatrati jedni druge i ispravljatikrivo drànje

zamislite policajca kad bi na ulici skakao ilišto drugo neprikladno ~inio

pro~itati šale.

7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Vladanjem, odnosno drànjem tijela, "govorimo" dru-gima o svojim nutarnjim raspoloènjima: radosti, àlo-sti, nemiru i strahovima, zabrinutosti, sabranosti, itd.

Hodanje – put prema BoguI naš hod prema crkvi istovremeno izraàva i smisao toghoda i koliko cijenimo mjesto kamo idemo. Akoredovi-to kasnimo s polaskom u crkvu te moramo ùriti ili tr~a-ti kako bismo na vrijeme stigli, a pritom se još dobrooznojimo, to ujedno kazuje kakvi smo ili kakav je naš

stav prema Bogu. Stoga ministrante treba odgajati da navrijeme krenu u crkvu kako bi se mogli doli~no pripre-miti za sudjelovanje u bogoslu`ju. Na àlost, ~esto smosvjedoci kako ministranti stiù u sakristiju u zadnji ~as,zadihani i znojni, te se onda na brzinu obla~e i bez ikak-ve sabranosti prilaze oltaru. Stoga je va`no odgajati mi-nistrante da ve} na crkvenom pragu, dostojnim gestamana ulazu – klecanjem i kriànjem, odaju poklon Bogu istvaraju ozra~je sabranosti.

U tom smislu va`no je pripaziti i na hod ministranata zavrijeme bogoslu`ja. Hod koji slijedi kroz crkveni pro-

stor, posebno za vrijeme ulazne procesije, nije kao ho-danje ulicom. Na ulici moèmo hodati ùrno ili kakove} traè prilike. U crkvi hod treba biti nešto druga~iji.Crkva je "ku}a Bo`ja" te i hodanje treba biti primjereno- ni brzo ni previše usporeno. Hod treba biti polagan,sve~an i dostojanstven, bez ùrbe, ali i prebacivanja snoge na nogu. Tijelo treba biti uspravno i dostojanstve-no jer kora~amo "pred samim Bogom". Neka vjernici uministrantskom hodu vide strahopoštovanje pravog po-sluìtelja oltara. Tako|er je potrebno ministrante upo-zoriti ako za vrijeme mise malo zakasne u poslu ivanju,da ni tada ne treba ùriti. Sve}enik }e strpljivo sa~ekati

jer posluìvanje kod oltara treba biti bez uùrbanosti.

Klanjanje i klecanje

U liturgiji postoje ~etiri razli~ita izraza štovanja: nak-lon, jednostavno klecanje, sve~ano klecanje (na obakoljenja pred izloènim Sakramentom) i prostiranje napod (na Veliki petak i u obredu re|enja). Naklon, prigi-banje gornjeg dijela tijela, naj~eš}i je na~in izraza što-vanja za vrijeme liturgije. înimo ga pred krièm ilioltarom kao znak pozdrava. Pokret naklona treba bitisve~an i dostojanstven, a ne usiljen ili brzoplet. Posebnotrebamo u~iti ministrante da ~ine znak naklona kada idus jedne na drugu stranu oltara.

Kod jednostavnog klecanja cijelo tijelo se spušta na de-

sno koljeno tako da se dotakne pod. Ovaj na~in štovanjaiskazujemo kada ulazimo ili izlazimo iz crkve i kad pri-stupamo svetohraništu. To je naš pozdrav Gospodinu.Sve~ano klecanje (na oba koljena) ~inimo kad je izloènPresveti Oltarski Sakrament. I sve~ano klecanje ne smi-

jemo ~initi brzo, nego polako i sve~ano. Ovi ~iniizraàvaju, s jedne strane, našu poniznost pred Bogom,ali, s druge strane, Bog me prihva}a onakvog kakav je-sam, u mom dostojanstvu kao ~ovjeka. Bog me èli usvojoj blizini jer sam mu prijatelj – poslu itelj oltara.Kako je lijepo znati da si èljen i prihva}en od Boga! Otome treba ~eš}e razmišljati.

KriànjeKrš}ani sebe i druge znamenuju znakom krià, koji jeujedno i molitva za Bo`ji blagoslov i posve}enje. Naj~-eš}e ~inimo "veliki" znamen krià, kada desnom rukomdoti~emo ~elo, ramena i prsa. înimo ga na po~etkusvake molitve i svete mise te kod ulaska i izlaska izcrkve, a ozna~ava da blagoslov silazi na cijelog ~ovje-ka. Drugi na~in kriànja je kada s palcem desne ruke ~i-nimo tri kriì}a: na ~elu, ustima i prsima. Ovaj na~inkriànja ozna~ava našu èlju da nam Bog posveti misli,

44

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Nutarnja i vanjska priprava

Neki ministranti misle da je sakristija zgodno mjesto zapripovijedanje novosti ili planiranje kamo poslije mise.Tako ne bi trebalo biti. Sakristija nije salon za ~avrljanje.To je predsoblje crkve i ona pripada ku}i Bo`joj. Pozna-to je da je hram u Jeruzalemu imao dva predvorja. Štomisliš, zašto ih je Salomon dao izgraditi?

I sakristija je takvo predvorje Bo jeg hrama. Mjesto gdjese treba sabrati i pripraviti za slu`bu Bo`ju. Tamo gdje jebuka, nema sabranosti. Zato prvo pravilo u sakristiji gla-si: Tišina! Tu se govori samo što je najnu`nije i uvijektreba potiho pri~ati. Sve}enik se èli kratko pomoliti ipripraviti za misu, a dva koraka iza njega bu~e mini-stranti. Smije li to biti? Treba imati obzira prema sve}e-niku koji se pripravlja za misu. Zar je tebi drago kadanetko smeta u molitvi? U sakristiji mora postojati mo-gu}nost da se ~ovjek sabere i pripravi za slu`bu Bo`ju. Ivanjske priprave za misu moraju se obaviti u sakristiji.Tu je najva`nija ~isto}a i urednost. Ve} odavno znaš da u

crkvu treba do}i ~ist i uredan. Pomisli, kakvo bi to bilopoštovanje prema Bogu, kada bi posudice za vino i vodubile prljave? Ili kada bi rup~i} bio zamazan, mini-strantska odijela na podu, a sakristija izgledala kao nekospremište. I rije~ sakristija je znakovita. Dolazi od latin-ske rije~i "sacrista" i zna~i "sveto mjesto".

O urednosti i udobnosti naše ku}e ili stana brine semama. Kako se samo ona trudi oko toga! Ako se majkarazboli ili nekamo otputuje, tek onda se osjeti što je sveradila, iako je to bilo neprimjetno i svakodnevno. Onošto je majka kod ku}e, to je sakristan ili sestra u sakristiji.

Sakristan se trudi da sve bude uredno i ~isto. On dobrozna da je taj prostor predsoblje svetišta.

Majka ponekad kod ku}e ima toliko posla da joj i djecatrebaju pomo}i. Pa ako je i najvrednija mama, ne moèdom dràti u redu ako su djeca neuredna. Zato }e onaopominjati i, koji puta, kazniti djecu kada su neuredna.Tko bi zamjerio majci kad ona svima èli sve najbolje.Nešto sli~no je sa sakristanom i sakristijom. Dobri mini-stranti rado }e pomo}i sakristanu, osobito pred velikeblagdane kada ima puno posla. Ako koji puta opomeneili povi~e na dje~ake, ne treba mu zamjeriti. I to je njego-

va du`nost. On èli samo dobro i nema ništa protiv mi-nistranata. Kao što je dobro koji puta svoju mamu raz-

veseliti, pomaù}i joj pri nekom poslu, tako bi trebaloobradovati i sakristana. Svejedno koja osoba vrši sakri-stansku du`nost. Ministranti i sakristan imaju zajedni~-ku du`nost, u~initi da sve bude u redu za slu`bu u ku}iBo joj. Zato dobri ministranti slušaju sakristana,uslu`ni su i prijazni. Ako nisu takvi onda ne zavrje|ujuslu`bu kod oltara.

Kakvi su ministranti u crkvi, takvi trebaju biti i u ìvo-tu: dobri, pobo`ni dje~aci. Izlaze}i iz crkve ne bi smjeliskidati jednu masku i stavljati drugu. Treba biti posto-

jan u ~estitosti. Ostati ono što jesu, Bo`ji dje~aci.

Treba li biti reda medu ministrantima?

Zamisli da dje~aci igraju nogomet i nijedan se nepridràva pravila igre. Kakav bi to bio nogomet i tko biod njih bio zadovoljan takvom igrom? Ili, djeca u školi;svatko radi što ho}e, netko ~ita, drugi brblja, onaj crta,

ovaj se opet igra, jasno, u takvoj školi nitko ne bi ništanau~io. U obitelji, kada je vrijeme ru~ka, kao i sviuku}ani i djeca trebaju biti kod ku}e. Ne moè majkaza svakoga posebno spremati.

Tamo gdje ljudi èle zajedni~ki ìvjeti, ili nešto raditi,postoji neki red. Potrebna su pravila kojih }e se svipridràvati. Ina~e nema ìvota i napretka. Ni dràva nemoè bez zakona. Tako je i sam Stvoritelj svega svijetaugradio u ìvi i neìvi svijet neke zakone. Bog je to mu-dro uredio! Naš Bog je Bog reda. Sv. Toma Akvinskikaè: "Sve što potje~e od Boga, ure|eno je."

47

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD:

Na stol donijeti neposve}ene hostije, kale`, pliticu, ciborij, vino i krišku kruha. Danas razmišljamo o predmetima idarovima za euharistiju, kao i simbolima u liturgiji. Dok molimo zajedno O~e naš , mislimo o kruhu svakidašnjem,kao i o posve}enom kruhu koji dobivamo s oltara.Simboli, puno više nego znakovi, predstavljaju nešto stvarno. Upoznajmose s nekim va`nijim simbolimau liturgiji.

O TEMI UKRATKO:

simboli, puno više nego znakovi, predstavljaju nešto stvarno; u kruh je ugra|en ~ovjekov rad i znoj; on je znak i našeg zajedništva u Gospodinu;

vino je simbol ~ovjekova odmora; slobodnog vremena kada treba razvijati zajedništvo iprijateljstvo s drugim ljudima; za nas, krš}ane, kri` je simbol raspoznavanja; on je i znak našega spasenja; svije}a je simbol Krista uskrsloga; voda ima svojstvo da pere i ~isti; vatra ljudima trostruko sluì: ona svijetli, grije i ~isti; ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI:

nacrtati simbole u bilje`nicu ili Ministrantsku vje`benicu. moè li dan pro}i bez kruha? kada ~inimo znak krià? u kojim prigodama palimo svije}u?

kad koristimo blagoslovljenu vodu?

48

13. LITURGIJSKI SIMBOLI

CILJ:

– upoznati simbole i poruke simbola u liturgiji– simboli i predmeti iako "obi~ni" su i "neobi~ni"– ~esto susretanje i korištenje zna "obezvrijediti"

simbole.

IDEJA VI[E:

koje znakove vidimo na ulici ili na TV-u? napraviti od papira i obojiti neke od simbola pro~itati šale.

7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Kruh i vino

Kruh je "plod zemlje i rada ruku ~ovje~jih". Tako sve}e-nik govori kod prikazanja. Povijest kruha je duga i bo-gata. Još prije ~etiri tisu}e godina ljudi su znaliobra|ivati zemlju i mijesiti kruh. Cijenili su tu vrsnuhranu i zahvaljivali nepoznatim bogovima koji su ih po-darili; nisu poznavali pravoga Boga. Izabrani narodupoznao je posebno Bo`ju dobrotu kad ih je u pustinjihranio ~udesnom manom-kruhom. Kruh je kod @idova

doìvljavan kao pravi Bo`ji dar. Cijenili su taj dar i kodblagovanja uvijek su se molili i zahvaljivali. Isus nas jeu O~enašu nau~io da svakodnevno molimo za "kruh naš svagdašnji". Kona~no, na Posljednjoj ve~eri – prvojmisi, uzima kruh i pretvara ga u hranu za našu dušu.

Povijest kruha je i povijest ~ovjekova rada. Kolikosamo treba truda od sijanja, ètve do pe~enja kruha. Ukruh je ugra|en ~ovjekov rad i znoj. Sve to pod prilika-ma beskvasnog kruha stavljamo na oltar da Gospodinblagoslovi. On je znak i našeg zajedništva u Gospodinu.Iz mnoštva zrnja koja se melju u brašno, pe~e se jedan

kruh. Kruh nas sve povezuje u jedno. Podsje}a nas nazahvalnost prema Bogu. Nije li danas jedna tre}ina ~ovje~anstva gladna, èljna vidjeti kruh na stolu? A kod nasga ne manjka. Kad donosimo kruh – hostije na oltar -dobro je da se toga sjetimo i da Bogu zahvalimo. Kruhnam se ~ini nekako prirodan na oltaru; ali zašto je Isusuzeo vino? Nije li trebao uzeti vodu koju svakodnevnopijemo?

Vino je opojno pi}e. Ponekad se ljudi napiju i ~ine štoštanevaljalo. Zašto onda vino u bogoslu`ju? To su simboli

rada i radosti. Da bi imali kruha i hrane, roditelji trebajuraditi. Netko obavlja nekakav posao i tako u trudu i raduzara|uje "kruh svakidašnji". Sve ono što radi i blaguje -ozna~ujekruh.Štojesvinom?Idovinasedolazinapor-nim radom u vinogradu. Kad ljudi ne rade, a ele se raz-veseliti, uzimaju vino. Ono ih opušta, odmara irazveseljuje. Vino, dakle, ozna~uje da je ~ovjeku pri-ro|eno i druènje, radost i pjesma. Akada ga donosimona oltar, onda u tome vidimo prinesen i naš rad, a istotako radost i bratsko druènje. Biblija u 104. psalmu go-vori kako se Bog slavi kruhom "koji krijepi srce ~ovje-ku" i vinom što "razvedruje srce ~ovjeku". Tako je vino

simbol ~ovjekova odmora; slobodnog vremena, kadatreba razvijati zajedništvo i prijateljstvo s drugim ljudi-ma. To i takvo vino Isus je uzeo na posljednjoj ve~eri i tesimbole uvijek imamo na oltaru u sv. misi. Ovi simboli -dok su još u sakristiji neposve}eni - zahtijevaju od po-sluìtelja oltara da se spram njih bri`no ophode. Nemapotrebe da olako i nepotrebno kušaju hostije ili vino.Treba imati na umu da su to darovi koji su pripravljeniza stol Gospodnji.

Kri` Za nas krš}ane kri` je znak raspoznavanja. On ukrašavazidove naših domova, sobe bolnica, u~ionica i drugihmjesta gdje se krš}ani okupljaju ili ìve. Kriì} mnoginose kao privjesak oko vrata ili ruke. Kri` je uvijek navrhu naših crkava i na ulazima u sela i gradove gdje vi-dimo kriève krajputaše.

Nije to uvijek bilo tako. U Isusovo vrijeme kri` je bioznak koji je ulijevao strah u ljudska srca. Rimljani su,kao okupatori @idova, pobunjenike i druge osu|enikeosu|ivali na razapinjanje na kri`. Bila je to strašna i ok-rutna smrt. Tako je kri` postao znak straha i sramote. Ibaš taj znak Isus uzima i po njemu nam donosi spasenje.Kri je u središtu naše vjere. Jer po muci i smrti na kri uotkupljeni smo od grijeha i krivice. Otada je to znakprotuslovlja. Jednima strašan znak upozorenja; drugima– krš}anima – znak spasenja.

Prirodno je da kri` bude i u središtu našeg bogoslu`ja.Na svakom oltaru, gdje se slavi sv. misa, uvijek se nala-zi kri`. U nekim crkvama je odmah pored oltara. Uvijeksve}enika i vjernike podsje}a na središnju istinu spa-senja koja se na otajstven na~in obnavlja na oltaru.

49

7/23/2019 Voditelj - 1


Posebno štovanje kriù iskazujemo i na Veliki petakkada ljubimo simbol našeg spasenja. Kad god je neka

sve~ana procesija, kri` ide uvijek ispred svih. Mladenci}e na kriù Isusovu dati svoju prisegu kod vjen~anja. Unekim dràvama suci i svjedoci priseù na kri`. I u još mnogim prigodama kri je ~asni i štovani znak vjernika.

Nije dobro da se kri` pretvara samo u ukras. On jest iuvijek mora biti podsjetnik kako nas je Gospodin, pokriù, spasio i darovao ìvot vje~ni.

Svije}a@ivimo u vrijeme raznovrsnih àrulja, svjetiljki i blješ-te}ih svjetlosnih reklama. Elektri~na struja i vještina

~ovjeka dovela je do raznoraznih svjetlila. Za svije}u,koja je stolje}ima sluìla kao izvor svjetla, kao da višenema mjesta. Ipak, ona je u našim crkvama uvijek pri-sutna.

Svije}a ima va`nu ulogu u bogoslu`ju Crkve. Vrhunac je kada u uskrsnoj no}i sve}enik unosi veliku svije}u,na kojoj okupljeni pale svoje svije}e. Ona je simboluskrslog Gospodina. Tri puta }e uskliknuti "Svjetlo Kri-stovo!" I kad palimo svoju svije}u na njenom plamenupodsje}amo se da vjeru primamo kao dar od Uskrslog. Ida bi vjera svjetlila u nama, uvijek nam valja biti blizu

Gospodina. Pozvani smo da svojom vjerom i ìvotom"svijetlimo"drugima; to je du`nost nas krš}ana, a po-sebno posluìtelja oltara.

Svije}u }e sve}enik upaliti kod krštenja i predati rodi-teljima. Opet znak vjere koju su oni du`ni prenijeti nasvoje dijete. Neki }e i na prvoj pri~esti sve~ano primitisvije}u s istom porukom.

Kad god se slavi misa, na oltaru su upaljene svije}e. Nji-hov plamen nas podsje}a na Gospodina koji je uskrsnuoi ìv je me|u nama i na oltaru, pod prilikama kruha i

vina.Svije}a nas moè još nešto pou~iti. Svjetlost svije}e na-staje zbog izgaranja. Vosak se topi i nestaje te tako dajeplamen. Gospodin je ìvio, ljubio nas i dao ìvot za nas.I mi smo tako|er pozvani ìvjeti u njegovoj svjetlosti,ljube}i i `rtvuju}i se za bra}u.

VodaVodu u našoj crkvi nalazimo u posudama kod ulaza, uškropionici i u vr~i}u za sv. misu. Koje je zna~enjevode? Poznato nam je da je voda u velikom postotkuugra|ena u naše tijelo i da bez hrane moèmo danima, a

bez vode tek nekoliko dana. Nas zanima zna~enje vodeu liturgiji.

Na putu prema slobodi i obe}anoj zemlji izabrani narodprolazi kroz vodu Crvenog mora. Bio je to prolaz koji ih

je oslobodio od pogibli i propasti. Egip}ani su ih kaniliponovno vratiti u ropstvo.

U uskrsnoj no}i, kad se vrši krsna slu`ba, ponovnodoìvljavamo zna~enje vode koja "prepora|a i dajeìvot vje~ni". Kriànje sv. vodom kod ulaska u crkvuima nas podsjetiti na krštenje kad smo oslobo|eni od zlai nanovo ro|eni za Boga. Isto je kad sve}enik škropi za-

jednicu vjernika u nekoj posebnoj prigodi.

Kod blagoslova obitelji tako|er ima podsjetiti nakrštenje i odagnati sile tame ukoliko èle nauditi duša-

ma krštenika.Voda ima svojstvo da pere i ~isti. Sve}enik }e simboli~-no oprati ruke. Nije to od prijeke potrebe, ve} da se na-glasi kako èli ~ist prinositi misnu `rtvu.Kod krštenja se uzima svjeà voda i posve}uje. Krstomse dijete osloba|a isto~nog grijeha i prima novi darova-ni ìvot – postaje dijete Bo`je.

VatraVatru nalazimo u bogoslu`ju kao svije}u ili uljanicu za

vje~no svjetlo, èravicu za kadionicu i oganj kod Obre-da uskrsnu}a.

Vatra ljudima trostruko sluì: ona svijetli, grije i ~isti.Kad se zapali u tami daje svjetlost i odgoni tamu. Isto-vremeno stvara toplinu koja je dragocjena u hladnimdanima. Svojstvo vatre je da izgaraju}i ~isti kovine ilišto drugo. Da bi u našim domovima i crkvama bilosvjetla i topline, negdje je nešto izgaralo: nafta, plin iliugljen. Svijetu oko nas potrebno je tako|er svjetlosti itopline. Ona dolazi preko Bo`je rtve i dobrote i prolazikroz nas. Svi su pozvani da budu svjedoci, a posebnooni koji su blizu i posluùju oltar.

50

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD:Ovaj susret bi se mogao odvijati u sakristiji. Tema je crkveno ruho, tj. prilika da se za vrijeme sastanka pojasne li-

turgijski odjevni predmeti. U uvodnoj rije~i moèmo izre}i nekoliko poticajnih misli u kojima }emo ukazati na Bo jublizinu i pozvati na molitvu, kako bi ono što danas u~imo bilo na korist ùpnoj zajednici i osobnoj duhovnoj izgrad-nji. Uvodni dio moèmo zaklju~iti molitvom Zdravomarije.

O TEMI UKRATKO:

ruho ozna~ava neka zvanja: policajac, vojnik, lije~nik… obla~enjem slu`benog odijela preuzima se istovremeno i odre|ena du`nost – odora ob-

vezuje; za vrijeme bogoslu`ja ministranti imaju svoje slu`beno ruho; bojama liturgijskog ruha ukazuje se na liturgijsko vrijeme ili isti~u pojedini blagdani i

svetkovine; bijela boja je znak radosti, jasno}e i ~isto}e; crvena boja je boja ljubavi, vatre, krvi, ìvota, snage i Duha; zelena je boja radosnog iš~ekivanja i plodnosti; ljubi~asta je pokorni~ka boja; sve}eni~ka liturgijska odje}a: alba, štola, amikt, cingulum, misnica; izvan mise sve}enik moè nositi: roketu, plašt i velum; ministrantska liturgijska odje}a: rokete i ministrantske suknje te ministrantske albe:

……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI:

pokazati mjesto gdje stoji ministrantska odje}a i kako se odlaè posebno upozoriti na urednost i slaganje ministrantskog ruha gledaju}i druge ministrante obu~ene, poraditi na svom obla~enju i vladanju mla|i ministranti mogu nacrtati i obojati pojedino liturgijsko ruho.

54

CILJ:

– ruho je od "obi~nih" materijala, ali je slu`bom "po-sve}eno"

– nau~iti nazive svih predmeta i njihovu namjenu– upoznati liturgijsko ruho i posve}ene predmete– sve upotrebljavati s doli~nom ozbiljnoš}u i

pobo`noš}u– nau~iti boje u liturgiji.

IDEJA VI[E:

uvje`bati obla~enje natjecanje: tko }e se brè i urednije obu}i nau~iti ~itati oznake u Direktoriju (barem za li-

turgijske boje) u bilje`nicu ili Vje`benicu nacrtati i obojiti li-

turgijsko ruho šale ili igra.

15. LITURGIJSKO RUHO

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Bogoslu`je se ne moè zamisliti bez biblijskih tekstovakoji sa~injavaju slu`bu rije~i. Postoji bliska povezanostBo`je rije~i i euharistije. Crkva je uvijek ~astila Bo`jurije~ i euharistijsko doga|anje. Isto tako, kod podjelji-vanja sakramenata potrebno je naviještanje rije~i, jer suto sakramenti vjere koja se iz Bo`je rije~i ra|a i njomehrani. Vjernici se hrane na stolu Bo`je rije~i i na stoluTijela Kristova. Ono što se u rije~i ~ita i navješ}uje, u li-turgijskim se znakovima nudi i doga|a. Misno slavlje jeliturgija - bogoslu je iz dva dijela: slu`ba rije~i i euhari-stijska slu`ba. Liturgijske knjige, iz kojih se naviješta rije~ Bo`ja, tre-

baju pobu|ivati svijest da je tu prisutan Bog koji sadagovori svom narodu. One moraju biti prikladno urešenei lijepe, jer su simboli i znakovi ve}ih vrednota. Zato }esve}enik i poslu itelji oltara uvijek paziti na urednost li-turgijskih knjiga. Njima se moramo sluìti s du`nimpoštovanjem i brigom. Rije~ Bo`ja preko liturgijskihknjiga dobiva svoj konkretni vidljivi ìvot u zajednicivjernika. Bo`ji glas, dakako, ne moèmo ~uti, kao niglas Isusa Krista. Bog upu}uje svoju rije~ preko glasni-ka. Liturgijski ~ita~ je izabrani posrednik i prenositeljBo`je rije~i i njegove poruke. Ponekad je i ministrant(stariji) u slu`bi ~ita~a; ako i nije, dobroje da se zna sna-laziti u liturgijskim knjigama.

Ministrant je aktivni sudionik bogoslu`ja i dobro je akose moè samostalno snalaziti u liturgijskim knjigama.Kako bi bio od ve}e koristi svom sve}eniku pri slavljen-

ju liturgije, treba svladati osnovnu liturgijsku pisme-nost. Liturgijska pismenost pretpostavlja poznavanje iupotrebu svih liturgijskih knjiga, obrednika i pomagalakoja se koriste u bogoslu`ju. Lekcionari su zasebne knjige koje sadrè liturgijska(misna) ~itanja. Sastavljeni su od zbirki odlomaka izSvetog pisma, koji se ~itaju u misnom bogoslu`ju. Iza-brani biblijski tekstovi prilago|eni su prigodama i vre-menu liturgijske godine: svagdanja, nedjeljna,blagdanska, sveta~ka, adventska, korizmena i uskrsna.

Prije misnoga slavlja lekcionar, u kojem su vrpcomozna~ena ~itanja, stavi se na ambon i ostaje zatvorendok ga ~ita~ neposredno prije naviještanja Bo`je rije~ine otvori. Prikladno je da se ~itanja u liturgiji navješ}ujuiz jedne knjige, osim evan|elja, koje se u nedjeljnim isve~anijim slavljima naviješta iz evan|elistara. Nijeprikladno s ambona ~itati biblijska ~itanja koriste}i ma-terijale za liturgijsku pripravu, npr. listi} ili sli~no. Rimski misal je knjiga koja ima svoje posebno zna~enjei mjesto u slavljenju mise. Njome se sluì samosve}enik i ona se nalazi pred njim na oltaru ili na poseb-nom stalku. Rimski misal sadrì sve molitve koje se iz-govaraju u misi. Crvenom bojom su tiskana slova koja

sluè kao objašnjenja, napomene ili uputstva, a crnombojom dijelovi koji se ~itaju ili mole. Pjevani dijelovi

imaju uz tekst i gregorijanske note. Ako sve}enikzaduì ministranta da nosi misal, neka to ~ini s punopa`nje i poštovanja. Poslu itelji oltara, koji su pou~eni iozbiljni, mogu sve}eniku okretati stanice misala. Nedjeljni i blagdanski misal za narod je knjiga od veli-ke pomo}i vjernicima kao i posluìteljima oltara koji~itaju za vrijeme liturgijskog slavlja. On pomaè da sebolje pripravimo za nedjeljno bogoslu`je te ga moèmoponijeti ku}i i vje`bati ~itanja razmišljaju}i o Bo`jojrije~i. Dobro je ako posluìtelj ima svoj primjerak kojimu je pri ruci za pripravu i aktivnije sudjelovanje u bo-goslu`ju.

Nedjeljna ~itanjaSadr ana su u tri sveska -A, B, C – i predvi|aju tri ~itanja: prvo iz Starog zavjeta, drugo iz Apostola (poslaniceili Otkrivenje) i tre}e ~itanje iz Evan|elja. Nedjeljna su~itanja uskla|ena prema tematskim cjelinama; povezu-

ju}i iste teme iz Starog i Novog zavjeta. Svaki svezaknedjeljnih ~itanja sadrì: vrijeme došaš}a, boì}no, ko-rizmeno, vazmeno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svet-kovine Gospodnje "kroz godinu".

Svagdanja ~itanjaNalaze se u tri sveska. Svesci za svagdanja ~itanja imajutri odlomka (iz Starog zavjeta, apostola i evan|elje), a

obi~no se ~itaju dva (Evan|elje obavezno i jedno iz Sta-roga ili Novoga zavjeta). Izme|u ~itanja uzima se prip- jevni psalam, a prije Evan|elja poklik aleluja (ili uvrijeme korizme Slava tebi, Kriste, kralju vje~ne slaveili sl.). Za što lakše snalaènje, prvo ~itanje, koje se ~itau neparne godine, ozna~eno je trokuti}em, a drugo~itanje, za parne godine, ozna~eno je rombi}em.Sveop}a molitva ili molitva vjernika sastavni je dio eu-haristijskog slavlja. Op}a uredba Rimskog misala br. 69naglašava: "Poèljno je da se ta molitva moli redovito umisama s narodom." Obrazac molitve vjernika imauvod, prošnje i zaklju~nu molitvu. Uvod i zaklju~ak iz-govara predsjedatelj slavlja, a prošnje |akon ili netko

od ~ita~a ili posluìtelj - ministrant. îtava zajednicavjernika potvr|uje svoju molitvu zazivom nakon svakeprošnje ili molitvom u šutnji, te nakon zaklju~ne molit-ve odgovorom "Amen". U posebnim prigodama prošnjemogu izricati pojedini vjernici za potrebe Crkve, kao iza razne duhovne i tjelesne potrebe ùpne zajednice ilipojedinaca. Sve}enik moè sam ili u suradnji s drugimvjernicima sastaviti primjerenu molitvu vjernika za mi-sna ili druga liturgijska slavlja. Me|u bogoslu`nim knji-gama moèmo i na}i posebno izdane zbirke "Molitvevjernih", "Sveop}e molitve vjernika" (za nedjelje, svet-kovine, blagdane i posebne dane) i "Sveop}e molitvevjernika – svagdani".

57

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD: Na stol donijeti razli~ite lekcionare. Moèmo upaliti svije}u i pro~itati jedno ~itanje od toga dana. Va`no je naglasi-

ti da se to ~itanje danas ~ita u svim crkvama te potom kratko protuma~iti pro~itanu poruku Bo`je rije~i. Slikovitomoèmo re}i da kao što u mraku svije}a svijetli i pomaè da prona|emo pravi put, tako je i Bo`ja rije~ svjetlo za ~ov-

jekov ìvot. Gospodin Isus u svakoj je prilici u~io – govorio. @elio je da njegova rije~ "odjekuje" u svim vremenima iu svim ljudima. Zato je rado ~itamo, kako bi nam svijetlila i davala ìvot duši.

O TEMI UKRATKO:

obavljaj tu slu`bu s velikom pobo`noš}u i strahopo~itanjem; ne moèš ~itati što ne razumiješ. Zato se moraš dati pou~iti i dobro pripraviti za ~itanje; kakva ti je priprava takvo je i ~itanje! Ako se spremaš za ~itanje tako da tekst samo gle-

daš, a ne izgovaraš rije~i naglas, ne}eš u bogoslu`ju dobro ~itati. Ako vje`baš glasno biti}eš sigurniji i osjetit }eš snagu i ljepotu teksta;

kod priprave za ~itanje najprije raš~lani tekst. Nastoj imati na umu pregled teksta i biti}eš sigurniji;

pazi na znakove i interpukcije. Kao što je voza~u potrebno poznavati i pridràvati seprometnih znakova u vo`nji, tako je i ~ita~u potrebno sluìti se pravilno znakovljem.Poznavanje i pridràvanje znakova je preduvjet za uspješno ~itanje;

kod ~itanja nastoj zadràti melodiju govora. Lagan izgovor pomaè boljem razumije-vanju. Tko brzo ~ita ili guta rije~i bit }e narazumljiv. îta~i sa velikom tremom, brzim

izgovorom ili govornom manom trebaju uloìti dosta truda da ovladaju tehnikom~itanja; ne sluša se samo ušima nego i o~ima. Ako je ~ita~ uredno obu~en to uljepšava liturgiju.

Ako je netko neuredno ili izazovno obu~en to rastresa slušatelje. Poèljno je ~itati u mi-nistrantskom odijelu;

neka ti je drànje kod ambona sigurno i uskla|eno. Misli na to da ti je svaki pokretizloèn pogledu. Prirodno, dostojanstveno i neusiljeno drànje dobra je priprava za na-stup;

tvoj glas je najsigurniji kada dolazi iz prsa. Zato po~ni prirodnim, dubokim glasom, atako i završi;

prije po~etka ~itanja i kod svakog odlomka pogledaj ljude, jer njima ~itaš, ne samosebi. Nemoj sagnuti glavu da ti se ne vidi lice;

s mikrofonom se moraš sluìti kao sa sirovim jajetom. Trebaš biti pa`ljiv jer on prenosisvaki šum, kašljucanje i nepravilno disanje. Odredi pravilnu udaljenost; ne preblizu nipredaleko;

……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

58

17. MINISTRANT - ÎTA^

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


Svagdanja ~itanja

Nalaze se u tri sveska. Svesci za svagdanja ~itanja imajutri odlomka (iz Starog zavjeta, apostola i evan|elje), aobi~no se ~itaju dva (Evan|elje obavezno, i jedno izStaroga ili Novoga zavjeta). Izme|u ~itanja uzima sepripjevni psalam, a prije Evan|elja poklik aleluja (ili uvrijeme korizme Slava tebi, Kriste, kralju vje~ne slaveili sl.). Za što lakše snalaènje, prvo ~itanje, koje se ~itau neparne godine, ozna~eno je trokuti}em, a drugo ~i-tanje, za parne godine, ozna~eno je rombi}em.

Nedjeljna ~itanja

Sadr ana su u tri sveska -A, B, C – i predvi|aju tri ~itanja: prvo iz Starog zavjeta, drugo iz Apostola (poslaniceili Otkrivenje) i tre}e ~itanje iz Evan|elja. Nedjeljna su~itanja uskla|ena prema tematskim cjelinama; povezu-

ju}i iste teme iz Starog i Novog zavjeta. Svaki svezaknedjeljnih ~itanja sadrì: vrijeme došaš}a, boì}no, ko-rizmeno, vazmeno vrijeme, vrijeme kroz godinu i svet-kovine Gospodnje "kroz godinu".

Blagdani i spomendaniTada se uzimaju samo dva ~itanja. Prvo se moè uzeti ili

iz Starog zavjeta ili iz Apostola, a drugo iz Evan|elja. Uvazmeno se vrijeme prvo ~itanje uzima iz Djela apostol-skih, a drugo, po mogu}nosti, iz Ivanova evan|elja. Nasvetkovine i blagdane uvijek se uzimaju ~itanja koja senalaze u vlastitim ili zajedni~kim ~itanjima.

Sveta~ka ~itanjaZa neka sveta~ka ~itanja predloèna su vlastita ~itanja.Kad ne postoje vlastita sveta~ka ~itanja, onda se uzima-

ju ~itanja koja osvjetljuju neku osobitost sve~eva ivotai djelovanja. esto se u lekcionaru nazna~uje koje se ~i-tanje moè uzeti iz zajedni~kih sveta~kih slavlja. Sve-ta~ki lekcionar sadrì i zajedni~ka ~itanja što se nalaze uzajedni~kim slavljima ili za odre|eni red svetaca (npr.mu~enika, djevica, pastira...) ili za svete op}enito.

Prigodna ~itanjaSadrè liturgijska ~itanja u razli~itim prigodama, kaošto su doga|aji vezani uz Crkvu, crkvene slu`benike,narode i dràvnike, u razli~itim prilikama javnog ìvo-ta, te za neke osobite potrebe. Lekcionar donosi i zavjet-na ~itanja u posebnim zgodama ili svetkovinama.Predloèno je više tekstova koji se mogu izabrati.

Vje`bati i pokazivati kako se treba sluìti lekcionarom.U njemu je zapisana Bo`ja rije~ i zato mu pripada doli~-no i sve~ano rukovanje. Kad se nosi ili drì, neka tobude uvijek na dostojanstven na~in, kako bi se izrazilo

poštovanje prema Bo`joj rije~i.

61

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD:Kad sam bio malo dijete, rado sam skupljao sli~ice. Nisam znao ~itati, te mi je majka ~esto pri~ala o dragom Isusu.

Jednom u crkvi majka mi je dala svoj molitvenik da me umiri. Traìo sam i slagao svete sli~ice. Kada je sve}enik do-šao pred oltar i stao nešto dijeliti pitao sam što radi. Mama mi je rekla da dijeli sv. pri~est. To mi se jako svidjelo.

Zavolio sam crkvu i u drugom razredu postao ministrant. Bio sam u sedmom razredu. U nedjelju poslije misevele~asni mi je u sakristiji rekao da do|em k njemu. Bio sam uznemiren jer nisam znao zašto me zove. Što sam tou~inio? Osje}aju}i nelagodu zaputio sam se u ùpni stan. @upnik mi je otvoreno rekao: "Stjepane, ti bi mogao bitidobar sve}enik". Bio sam zbunjen. "A što bih morao raditi da to postanem?" – jedva sam izustio. Rekao mi je da bu-dem dobar, marljiv i da mnogo molim. Nikada to ne}u zaboraviti. (bogoslov Stjepan)

O TEMI UKRATKO:

Bog ~ovjeku šalje poziv – to je vidljivo osobito u Svetom pismu; kroz cijeli Stari zavjet Bog poziva "suradnike" (Mojsija, Samuela, Jeremiju); i Isus na po~etku javnog djelovanja poziva i okuplja u~enike kojima povjerava svoj

nauk i èli da ga prenose drugima; izbor zvanja u ìvotu naj~eš}e je jednostavan i spontan; ve}ina sve}enika bili su ministranti; kroz molitvu i razmišljanje polako se otkriva istinitost svoga zvanja; potrebna je neprestana molitva za nove "radnike u Gospodnjoj ètvi"; ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI:

prepri~ati ili sastaviti primjer iz ìvota ili Svetog pisma o nekom pozivu nacrtati sve}enika što ti se svi|a, a što ne kod sve}eni~kih zvanja? (razgovor)

62

18. SVE]ENI^KA ZVANJA

CILJ:– briga je zajednice ho}e li sutra biti

sve}enika i redovnika– kao aktivan ~lan ùpne zajednice, mini-

strant ima odgovornu ulogu u molitvi zasve}eni~ka zvanja.

IDEJA VI[E: pitati nekoga od sve}enika ili redovnika kako je to postao izmoliti "deseticu ìve krunice" za sve}eni~ka zvanja upoznati kojeg bogoslova ili ~asnu sestru moliti za jednog bogoslova (ùpnik zna ime).

7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Bog zove – nekada i danas

Upravo Sveto pismo govori o Bo`jem pozivu ljudima i~ovjekovom odgovoru na upu}eni poziv. Povijest Iza-branoga naroda zapo~inje pozivom Abrahamu (Post12,1). Kroz cijeli Stari zavjet Bog poziva "suradnike",koji }e biti njegov glas posred naroda: Mojsija, Samue-la, Jeremiju. Bog, brinu}i se za svoj narod, poziva narazli~ite na~ine. Svima je zajedni~ko da s Bogom su-ra|uju oko skrbi za Bo`ji narod. Oni se u po~etku boje,

kolebaju i smatraju se nedostojnima. Me|utim, Bog ihbaš takve èli i kasnije }e preko njih u~initi velika djela.

Prikladno je pro~itati nekoliko tekstova o pozivu u Sta-rom zavjetu te o njima razgovarati:Mojsije i goru}i grm (Izl 3-4)Samuelov poziv ( 1Sam 3,1-4)Izaijin poziv (Iz 6).

Isus na po~etku javnog djelovanja tako|er poziva i

okuplja u~enike (Mk 1,16-20) kojima povjerava svojnauk i èli da ga prenose drugima. Poziva ih da slušaju"Radosnu vijest" i da ga slijede. Tako su mnogi pošli zaIsusom i pratili ga na njegovim putovanjima. Slijede ga,slušaju i u~e ìvjeti novim ìvotom. Novi zavjet spo-minje sedamdeset i dvojicu u~enika koje Isus šalje kaoglasnike pred sobom (Lk 10,1). Ipak, posebno je pozvaoi izabrao dvanaestoricu apostola, koji postaju njegovisljedbenici, bliski prijatelji i poslanici (Mk 3,13). Isusèli da njegova rije~ odjekuje po svem svijetu i kroz svevjekove, zato poziva i šalje. Njegov nauk je poruka spa-senja za sve ljude.

Prikladno je pro~itati nekoliko tekstova o pozivu u No-vom zavjetu te o njima razgovarati:

poziv apostola (Mk3,13-20)susret s bogatim mladi}em (Mt 19,16-23)Petrov poziv (Lk5,1-11).

Duhovna zvanja danas

Za ìvot nekog grada ili sela potrebna su mnoga zani-manja. Moè li se ìvot odvijati normalno bez pekara,lije~nika, nastavnika, voza~a, policajaca...? Mnoga suzvanja potrebna ljudskoj zajednici i ako nedostaju, za-

jednica trpi ili je ìvot nemogu}. Postavimo pitanje:Kako su neki izabrali svoje zanimanje? Mo`da kroz raz-govor s roditeljima ili znancima, ili su to osjetili u sebi

još od djetinjstva, netko im predloìo te se u~inilo za-nimljivo, plemenito ili atraktivno. Izbor zvanja u ìvotunaj~eš}e je jednostavan i spontan i nema neke tajnovito-sti. Sve ide nekako prirodno i neusiljeno. Zapo~injesimpatijom prema zvanju i nastavlja se ostvarivanjemèlje.

Jeste li se zapitali kako se neki sve}enik (npr. ùpnik)odlu~io za sve}eni~ki poziv? Vi|amo ih svakodnevno u

ùpi ili u samostanima. Oni propovijedaju, predvodeslavlja sakramenata, pou~avaju, brinu se za ljude, djelu- ju u misijama, predvode ìvot ùpnih zajednica. Kakosu oni izbrali svoje zvanje i tko ih je pozvao? Zajedno surasli s drugima, imaju zajedni~ko djetinjstvo i nisu bilineka posebna djeca. Malo je tko od njih doìvio neki"~udesan" poziv. Nije bilo nekih vi|enja, snova ili uka-zanja. Naj~eš}e u djetinjstvu susre}u sve}enike ili sestrei to im se svidi. Velika ve}ina sve}enika su bili mini-stranti, a sestara pjeva~i u crkvenom zboru. Neki su ~i-tali vjerske knjige, ìvote svetaca ili misionara i to im sesvidjelo. Drugima je mo`da netko predloìo: "Ti bi mo-

gao biti sve}enik!"

63

7/23/2019 Voditelj - 1


Prva misao – èlja – je poput malenog sjemena, koje }evremenom rasti i sazrijevati. Kad do|e vrijeme, nakon

osnovne ili srednje škole, polaze u sjemeništa ili samo-stane. Tijekom školovanja i formacije - kroz molitvu irazmišljanje – pomalo otkrivaju istinitost svoga zvanja.Nije neobi~no i krivo ako netko tijekom formacije otkri-

je da to nije za njega i promijeni školu. Va`no je da se tajrast prati otvorenoš}u prema Duhu Bo`jem u iskrenojmolitvi. I još k tomu – potrebno je puno strpljenja.

Što ~initi?

Ho}emo li imati sve}enika, redovnika i redovnica, toovisi i o nama. Moè se dogoditi da jednog dana nekeùpe ostanu bez sve}enika ili redovnica. Zamislite našuùpnu zajednicu bez ùpnika (ili sestara). Kakav bi biovjerski ìvot? Posluìtelji oltara – ministranti - više sunego drugi pozvani da o tome razmišljaju, jer Bog i da-naszove.Mo`danamjedanasteè~utiBo`ji"glas"-po-ziv? Papa nas u svom pismu za Dan duhovnih zvanjapoziva da i mi preuzmemo odgovornost za budu}nostduhovnih zvanja. Isus nam je poru~io da "molimo Go-spodara etve da pošalje radnike u svoju ètvu". Jasno jeda smo svi pozvani da molitvom i `rtvama damo svoj do-

prinos. Ako netko osjeti neku naklonost i usmjerenostprema duhovnom pozivu, neka slobodno o tome razgo-vara sa svojim ùpnikom.

Kako sam poèlio postati sve}enik?

Bilo je to na dan Sv. Nikole. U našoj crkvi je bio pro-gram dolaska sveca i podjela darova. Mene je ùpnik odredio da svecu drìm štap. Bio sam sav sretan i uz-bu|en. Dok je biskup dijelio darove, ja sam stajao po-

zadi. Tada sam poèlio postati biskup. Svidjelo mi sekako je to lijepo i sve~ano. Kasnije, u višim razredima,nau~io sam da ne mogu odmah u~iti za biskupa. Prvovalja biti sve}enik, a tek onda moè se postati biskup.

Ipak, u meni je ostala èlja da postanem sve}enik; dabudem ùpnik. (Mirko)

Moj ujak

Moj ujak je bio ùpnik u udaljenom selu. Jednom dodvaput na godinu cijela moja obitelj išla ga je posjetiti.

Bilo je to iza Uskrsa. Poslije nedjeljnog ru~ka svi smokod stola razgovarali. Ujak se zanimao kako u~im uškoli. Moj otac je otkrio da sam slab u~enik i da samnemaran na nastavi. Jako sam se postidio pred ujakom.Otac me je kudio i isto sam o~ekivao od ujaka. No onmi je samo rekao: "Ivice, ja vjerujem da ti moèš bitibolji." Te su mi se rije~i duboko urezale u sje}anje. ~e-sto sam o njima razmišljao. Poslije toga popravio samocjene u školi i svoje vladanje. Zamišljao sam da i jabudem kao moj ujak. O tome dugo nisam nikome govo-rio. Nakon pola godine otkrio sam mojim roditeljimada èlim biti sve}enik. (Ivica)

64

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


GRAÐA UZ TEMU:

Ministranti ljube Majku Bo`ju.Primjereno je ministranskoj dobi da su ìvahni, nemirni,ponekad obješenjaci. Na putu odrastanja, u tim godina-ma, to je u redu. Kako takvu ìvahnost i prhkost povezatis ljubavlju prema Mariji? Takvo pitanje mogu postavitiministrantice koje su mirnije i manje ìvahne. Marija,naša nebeska majka, dobro razumije nemir tih godina.Ne treba trošiti puno rijeci. Dje~ak }e teško rije~ima iz-raziti svoje osje}aje. Što ~initi? Svakoga dana sjetiti seMarije u jutarnjoj i ve~ernjoj molitvi, makar ponekad i

nakratko. U svojoj sobi imati njezinu sliku. Promatratinjen lik u crkvi; ne zaboravimo, Maj~in pogled nas uvijek prati.

Dva najljepša mjeseca u godini, svibanj i listopad posve-cena su Mariji. Tada Marijini štovatelji dolaze u crkvusvaki dan, niù vijence krunica, slaù listove litanija.Djeca su Mariji posebno draga. Uz drugu djecu, mini-strantima je mjesto u prvim redovima i medu najredovi-tijima. Svojim dolascima pokazujemo Majci kako jevolimo.

Evo nas pred tobom, Marijo.

Stojim pred slikom lika tvog.Mi još ne znamokako treba moliti,zato ovo cvije}e dajemo.

Primi našeg srca buket bijeli,primi ovo cvije}e ljubavi.Srca smo ti svojau njem dali,u njem nam je ìvot cijeli.

Molitva nek´ ovo cvije}e bude

za svu djecu svijeta koja pla~u.Vrati im osmijeh na licu,vrati im miran san,da svi budu sretni kao mi.

Na istoku je od starine bio obi~aj da se u odre|enim pri-godama odli~nijim osobama pokloni vijenac ruà.Krš}ani su vrlo rano primili taj obi~aj, pa su o Marijinimblagdanima kitili sliku ili kip Majke Bo`je.

Ali latice ruà brzo venu i gube svoju ljepotu. Nebeskojkraljici treba pokloniti nešto trajnije. Stoga se mjesto

uvelih ruà stalo gospi prikazivati vijenac neuvelih ruà,vijenac molitava. Zato se ustalio obi~aj da se taj vijenac

ruà-ruàrij, isplete od najdivnijih krš}anskih molitava:O~enaš, Zdravo Marijo i Slava Ocu.

Na jednom seoskom groblju pokopali mladu majku. Izanje ostao i njezin osmogodišnji dje~ak. Drugi dan izaukopa uputi se na maj~in grob. Došavši do maj~ina gro-ba, po~eo je svojim malim ru~icama kopati zemlju. Na-i|u ljudi i pitaju ga: "Što to radiš ovdje?" A on, guše}i seu suzama, re~e: "Traìm mamu. Ja ne mogu ìvjeti bezmame."

Kod ro|enja primili smo svoj tjelesni – naravni ìvot. Na

krštenju smo primili Bo`ji ìvot. Njega nam je darovaoSpasitelj svojom mukom na kriù. Kod toga je sudjelo-vala i naša nebeska Majka. Ona je rodila Spasitelja, a ponjemu namdolaziboànski ìvot. Marija je naša majka.

Svako dijete ima dvije majke: jednu na zemlji, a druguna nebu. Glavna briga naše majke je da bdije nad našimìvotom. Sile tame èle nam uništiti taj duhovni ìvot.Ali tu je naša nebeska majka, da se brine i da nas ~uva.Ako se priklonimo njoj, zašti}enismo od svih opasnosti.

Mnogi sveci otkrili su nam tajnu svoje svetosti; bila je tomolitva krunice.

Dragi prijatelji, poslu itelji oltara, poslušajte i ovajprimjer.

Naši su se mladi vojnici nalazili na taborovanju. Tamosu izvodili kojekakve vje`be, što ve} ide uz njihovu voj-ni~ku slu`bu. Pred ru~ak bilo je prestrojavanje. Kad gle!

Ispred stroja na zemlji leàla je jedna krunica.âsnik je upitao tko ju je izgubio. Nitko se ne mi~e. Nje-

zin vlasnik nije htio pokazati svoju pobo`nost. Bojao seda }e mu se drugovi zbog toga smijati. Na to ~asnik staviruku u svoj dèp i izvadi krunicu i, pogledavši mlade no-vake, re~e: "Hajde, prijatelji, nemojte se stidjeti. I jaimam krunicu koju nosim svaki dan." Tada pri|e pred njega onaj što ju je izgubio. Kao da ga je napustila malo-dušnost i stid. Ohrabrio ga je primjer njegova ~asnika.

To ne valja. Tko bi se od vas stidio svoje majke? Štoviše,svatko je na nju ponosan. Tako je i s nebeskom majkom.Ministranti i ministrantice, nemojte se nikada stidjetisvoje nebeske majke. Otkrijte njezinu sliku ili kip, akoimate kod ku}e. Svaki dan uzimajte krunicu u ruke i mo-lite; ili kod ku}e ili zajedno s drugima u crkvi. Ako vam

je dugo cijelu, molite bar jednu deseticu.

66

7/23/2019 Voditelj - 1


UVOD:- na stolu se nalazi kri` i upaljena svije}a

- zajedno izmoliti Molitvu Gospodnju (O~e naš) raširenih ruku- ili "Molitva ministranta":

TEMA UKRATKO: jer si tako blizu oltara, pozvan si na svetost; pozvan si biti bolji i pobo`niji od drugih dje~aka; dobar u~enik ili sportaš postaje se s puno vje`banja; MOLITVA – put prema pobo`nosti; disanje = ìvot tijela; molitva = ìvot duše; posluìvanje je molitva; uzor svetosti imamo prvo u Bogu, Isusu i svecima; biti svet Bo`ji je dar i plod tvog zalaganja; svakome je upu}en poziv na svetost, a osobito ministrantu; ……………………………………………………………….. ………………………………………………………………..

ZADACI: neka svatko kaè što moli sastaviti nedjeljnu propovijed ili neku molitvu nau~iti Molitvu ministranata. vanj{tina i nutrina; zdrava i crvljiva jabuka.

67

20. DUHOVNI @IVOT – POBO@NOST

CILJ:– probuditi svijest da ste pozvani, više nego dru-

gi, na intenzivan duhovni ìvot– ako se ne moliš, kako moèš posluìvati oltar?– iz redova ministranata stasaju budu}i suradnici,

pa i sve}enici i redovnici.

IDEJA VI[E:

mnogi ministranti obavljaju pobo`nost prvih peta-ka

pribaviti prikladni MOLITVENIK u knjiìci "Ministrant" postoji mali ~asoslov.

Gospodine, Isuse, slu`benik sam Tvoj. Izabrao si mene da posluùjem kod Tvog oltara.Sretan sam što mogu kod svete `rtve donositi na oltar

`rtvene darove. Nau~i me da slušam rije~i Tvoje. Daj mi snagu da znam radosno prikazivati sve;svoja djela, svoje misli i sav svoj ìvot.Ti }eš mi se darovati u svetoj Pri~esti.

Daj mi pravo apostolsko srce,da se i ja znam darovati bra}i.

Ostani uvijek sa mnom, Gospodine!Ti me vodi k Ocu!

Marijo, moja Majko, slu`benice Gospodnja,u~ini me vjernim slu`benikom Sina Tvoga.

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


srca hvalim svojim rije~ima i djelima. Po istom Kristu,tvome Sinu, Gospodinu našem. Amen!

Bog nas poziva na svetost.

To je naš cilj i kona~ni smisao za kojim teìmo. Naš ze-maljski ìvot bio bi promašen bez ostvarivanja krš}an-skog ideala svetosti. Svaki vjernik je pozvan da ìvotnimsvjedo~enjem bude dionik posve}enja sebe i svijeta. Nasvetost nisu pozvani samo odrasli, ve} je mogu ostvariti iodva`ni dje~aci. U prvim krš}anskim vremenima mnogisu dje~aci i mladi}i, poput svetog Tarzicija, svoju svetostdokazali i mu~eništvom. To su junaci vjere, kojima se di-vimo i preporu~amo u molitvama. Velik se postaje veli~-inom i plemenitoš}u duše, a ne veli~inom tijela. Poziv nasvetost upu}uje nam sâm Isus: "Budite sveti kao što jesvet Otac vaš nebeski." Uzor svetosti imamo prvo uBogu, Isusu i svecima. Takvu svetost pokušaj ostvariti,dragi ministrantu, u svojoj ministrantskoj slu`bi, kao icijelim svojim ìvotom. Ministrantsko sluènje koje nijeza~injeno barem klicom svetosti gubi svaki smisao izna~enje. Isus voli i cijeni svete dje~ake, posebno uzsvoj Oltar. Oni su ukras ne samo ovozemaljske crkve,ve} i vje~ne Crkve u nebu.

Ideal svetostiOn ti se moè u~initi dalekim i neostvarivim. Kako po-stati svet s tolikim sklonostima na grijeh, koje nas bezprestanka mu~e? Putevi zla su ugodni i široki, dok su pu-tevi dobra opori i teški. Svi su se sveci susreli s tim pro-blemima, osje}ali su alac grešnih ugodnosti i teško}e uvršenju dobra. Borba za svetost je borba za ostvarenjedobra u nama i oko nas, a odbacivanje zla.

Veli~ina svetaca

Ona se nalazi u njihovom nastojanju da svoje mane islabosti preobraze u vrline i kreposti. U onome u ~emusu, kao obi~ni ljudi, bili slabi, oni su upornim radom iodricanjem postali veliki. I najve}i grešnik moè po-stati svetac. Primjer nam je sv. Augustin. On je do svojetridesete godine ìvio razvratnim i sabla`njivim ìvo-tom. Sam je to napisao u svojim Ispovijestima: "Još kao dijete bio sama veliki grešnik." Nakon obra}enjaAugustin postaje jedan od najve}ih svetaca našeCrkve.

Biti svet Bo`ji je dar i plod tvoga zalaganja.Bog nas je iz ljubavi stvorio, ali naša vje~na sre}a ovisio nama i našem trudu oko svetosti. Poziv na svetost jetrajna obveza svakog krš}anina, a posebno onih koji sutako blizu oltara, ministranata.

I tebi je upu}en poziv na svetost.Na svetost si pozvan po krštenju i sluènju u Crkvi.Neka te ne uplaši visina cilja na koji te Bog poziva. On

je ostvariv jer su ga mnogi dostigli. Što je cilj ve}i traìviše `rtve i odricanja. Krenuo si za Kristom, slijedi gasvetim ìvotom!

69

7/23/2019 Voditelj - 1


70

II. SVECI-ZAŠTITNICI MINISTRANATA

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


SVETI POLIONzaštitnik ~ita~a i ministranata

Brojni su svijetli i juna~ki likovi mladih ~ita~a u nebe-skoj Crkvi. Ve} po~etkom krš}anstva u našim krajevimaotkrivamo velikane ~itanja i svjedo~enja rije~i Bo`je.

Tako imamo sa~uvane zapise o sv. Polionu, koji je bioprvak me|u ~ita~ima; rekli bi danas organizator, vo|a.@ivio je krajem tre}eg stolje}a u Vinkovcima (Cibalae).Godine 304. bio je za cara Dioklecijana prognan i on jekao prvak me|u lektorima bio izveden pred sud. Na~el-nik policije, careva produèna ruka, Prob, trebao je ne-poslušne careve podanike kazniti. (Krš}ane suprisiljavali da se klanjaju caru kao Bogu; što oni ni po ci-

jenu svog ìvota nisu prihva}ali.) Optu`ba Polionova jeglasila: "Ovaj je zabasao u toliku oholost da ne prestajehuliti na bogove i vladare." Na pitanje na~elnika Probakakvu slu`bu vrši, Polion je odgovorio: "Prvak lektora...

onih koji obi~no ~itaju narodu boànski govor."Tako je u temelje krš}anstva na prostorima naše domovi-ne ugra|en i mladi ìvot sv. Poliona. Njegov blagdan sla-vimo 28. travnja. Stoga bi Polion, zbog svogadosljednog ìvota i mu~eni~ke smrti mogao biti zago-vornikom i uzorom svim crkvenim ~ita~ima danas.

Dani ministranata

Dobro je imati jedan dan u godini koji se uzima kao -Dan ministranata.@upnik i voditelj se o tome dogovaraju, ako ve} ne po-stoji tradicija. Svakako to moè biti dan sveca - za{tit-nika komu je posve}ena zajednica.

Prikladna je i prva nedjelja Do{a{}a kada moè biti iuvo|enje u slu`bu novih ministranata; pohvala, zahva-la i nagra|ivanje starijih. Sve se moè zavr{iti malomzakuskom u vjeronau~noj prostoriji.Neki uzimaju Veliki ~etvrtak kao dan i sve}enika i mi-nistranata. Znakovito je i lijepo samo je problem {to susve}enici odve} zauzeti obedima velikog tjedna.Svakako je poèljno da posluìtelji olatara imaju svojdan u godini i koji }e oni posebno obiljeìti.

72

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


76

IV. ZABAVNE IGRE

Djeca se rado igraju jer im to stvara zadovoljstvo; jednostavno igraju se radi igre. Oni ne traè neki cilj ve} se preda- ju igri. To ih ispunja rado{}u, zadovoljstvom, jako dobro pamte rezultate i doìvljaje u igri.Stoga ne bi trebali zanemariti igru u zajedni~kim druènjima. Posebno kada je zajednica razigrana (prolje}e) i jed-nostavno nisu zainteresirani za u~enje.Igrom i {alom poèljno je ponekad zavr{iti ministrantski sastanak.Igra u ministrantskoj zajednici:– povezuje pojedince u jednu zajednicu– stvara doìvljaj ugode (bilo je super)– opu{ta i razveseljuje– stvara emotivne do ivljaje koji se dugo pamte– radije dolaze na sastanke.

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


ma cilju. âša je probušena i natjecatelj nastoji što prijedo}i do boce u koju onda sipa vodu. Vra}a se na startodakle kre}e drugi predstavnik skupine. Pobjednik jeona skupina koja prva napuni bocu do vrha. Budu}i da uovoj igri ~esto bude i mokrih nogu, preporu~a se za ljet-ne mjesece.

6. Nabacivanje kruga – Sinjska alka 2

Potreban materijal: tri metalna ili drvena koluta (ne pre-velika), tri (ili više) metalna ili drvena stupi}aBroj sudionika: po izboru voditelja (djeca se mogu nat-

jecati jedan po jedan ili skupina za skupinom)Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Pripravljene stupi}e zabijemo u zemlju tako

da vire 30-50 cm izvan zemlje. Stupi}e postavimo takoda budu ne previše udaljeni jedan od drugoga. Odredi-mo mjesto ga|anja, otprilike 2-3 m od stupi}a. Svakinatjecatelj dobiva tri koluta koje treba u prvom ga|anjusmjestiti na pripravljene stupi}e. Pobjednik je onaj nat-

jecatelj (ili skupina) koji je uspio pogoditi najviše stu-pi}a. Ako se dogodi da ima više natjecatelja (iliskupina) s istim brojem pogodaka, natjecanje se pro-duùje dok se ne dobije pobjednik.

7. Bacanje u metu – pikado

Potrebni materijal: velika ucrtana meta na zemlji, asfal-tu ili betonu, tri zavezane platnene male vre}ice napun-

jene pijeskom ili nekim drugim sitnim materijalomBroj sudionika: po izboru voditelja (mogu se natjecatipojedinci ili skupine)Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Na zemlji je ucrtana meta s nekoliko velikihkrugova koji se suùju prema svojoj sredini. Svaki krugnosi odre|eni broj bodova. Onaj najmanji najviše i takoprema rubu kruga sve manje i manje. Na udaljenosti odotprilike dva metra svaki sudionik pokušava pripravlje-ne vre}ice ubaciti u što uì dio kruga i tako ostvariti štove}i broj bodova. Naravno ne smije izbaciti ve} smješ-tene vre}ice.

8. Hodanje po ciglama – Modna pista

Potreban materijal: tri drvene ili neke druge ciglice ve-li~ine dje~jeg stopala, štopericaBroj sudionika: po izboru voditeljaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Igra se mora odvijati na ravnom terenu. I uovoj igri potrebno je odrediti start i cilj. Duìna kojusvaki igra~ treba hodaju}i po ciglicama prije}i neka ne

bude prevelika (5-10 metara). Svaki pojedini igra~ do-biva na startu tri ciglice. Stavljaju}i ciglice na zemlju,treba hodaju}i po njima sti}i što prije do cilja, ali tako daniti jedanput ne stane na zemlju. Na dvije ciglice stoji, atre}u stavlja pred sebe i pomi~e jednu nogu. Oslobo|e-nu ciglicu uzima u ruke i stavlja pred sebe i tako nastav-lja svoj hod. Ovo je igra brzine i spretnosti. Potrebno jepripaziti da svaki igra~ hoda samo po ciglicama a ne pozemlji. Ukoliko se sudionici natje~u pojedina~no, sva-kome od njih mjeri se vrijeme, a pobjednik je onaj kojinajbrè do|e do cilja. Ako se natje~u skupine, onda jepobjednik skupina koja je, ukupno gledano, najbrè

odigralaovuigru.Ovaigramoèseigratiitakodasvakisudionik dobiva samo dvije ciglice. U tom slu~aju, dokpodiè jednu nogu i prebacuje ciglicu, mora nogu dràtiu zraku, tj. stajati samo na jednoj nozi.

9. Utrka na tri noge – trono`na bi}a

Potreban materijal: nekoliko vrpca za vezivanjeBroj sudionika: igra se u parovima i u igri sudjeluje višeparovaVrijeme: nije odre|eno

78

7/23/2019 Voditelj - 1


Tijek igre: Svaki sudionik igre izabire svoga partnera.Na odre|enoj startnoj poziciji svaki par stane jedan po-red drugoga. Voditelj, ili njegov pomo}nik, pripravlje-nim vrpcama zaveè svakom paru noge. Od jednogigra~a desnu, od drugoga lijevu i to iznad gle`nja i nadkoljenom. Na znak voditelja parovi potr~e premaodre|enom cilju (udaljenost oko 15 metara). Pobjednik

je onaj par koji prvi do|e do cilja. Potrebno je pripazitida noge parova budu dobro vezane jedna zu drugu aliipak ne previše stegnute.

B. IGRE U PROSTORIJI

1. Puhanje balona – ja~anje plu}a

Potreban materijal: baloniBroj sudionika: po izboru voditelja (najbolje da se nat-

je~u pojedinci ili predstavnici skupina)Vrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Svaki sudionik dobije po jedan balon. Naznak voditelja po~nu upuhivati zrak u balone sve dokbaloni ne po~nu pucati. Pobjednik je onaj ~iji je balonprvi pukao. Ako u ovoj igri èli sudjelovati više djece,mogu}e je da djeca podijeljena u grupe igraju ovu igru.Pobjednik iz svake grupe ide dalje u finale, sve dok sene dobije kona~ni pobjednik.

2. Ispuhivanje brašna – bijela lica

Potreban materijal: nekoliko tanjura (ovisno o brojusudionika), brašnoBroj sudionika: po izboru voditeljaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Svaki sudionik dobiva u ruke tanjur u kojem se nalazi brašno. Sudionici sjede za stolom na kojem je tanjur s brašnom. Igra se odvija tako da svakiigra~ treba, bez pomo}i sa strane i bez ruku, ispuhivan-

79

10. Lovac, vrabac i komarac– lova~ka igra

Potreban materijal: nemaBroj sudionika: u igri sudjeluju tri igra~a, no u isto vri-

jeme moè sudjelovati i više skupina

Vrijeme: ovisi o broju igra~a i interesu

Tijek igre: Svaki sudionik dobije ili izabere jednu ulo-gu: jedan je lovac, drugi vrabac a tre}i komarac. Naznak voditelja lovac ima zadatak uhvatiti vrapca, vra-bac treba uhvatiti komarca, a komarac ima zada}u ulo-viti lovca. Ovo je igra ispadanja. Kada je jedan odsudionika uhva}en, ispada iz igre, a „lov" se nastavlja.Pobjednik je onaj sudionik koji najduè ostane u igri.

7/23/2019 Voditelj - 1


jem „istjerati" brašno iz tanjura. Pobjednik je onaj igra~koji je prvi ispraznio tanjur. Va`no je da u svakom tanju-ru bude jednaka koli~ina brašna.

3. Lizanje marmelade ili pudinga – slatkaigrica

Potreban materijal: nekoliko tanjura, marmelada ili pu-dingBroj sudionika: po izboru voditeljaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Kao i u prethodnoj igri, svaki sudionik sjediza stolom na kojem se ispred njega nalazi tanjur u kojem

je malo pudinga ili marmelade. Potrebno je što prije,bez pomo}i ruku, „o~istiti" tanjur, isklju~ivo jezikom.Pobjednik je ono dijete koje je prvo pojelo ono što senalazi u tanjuru.

4. Zavezanih ruku gristi jabuku – bezmuke nema uspjeha

Potreban materijal: nekoliko jabuka, vrpca za povezi-

vanje, silk ili ~vrš}i konacBroj sudionika: po izboru voditeljaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Jabuke se za peteljku sveù silkom ili~vrš}im koncem te se objese na neko mjesto tako davise u visini glave natjecatelja. Natjecateljima se veùruke na le|ima i njima se ne smiju koristiti. Svaki natje-catelj hvata i jede jabuku isklju~ivo zubima. Pobjednik

je onaj koji prvi na takav na~in pojede jabuku. Mogu}e je da i dva natjecatelja istoga tima u isto vrijeme jedu jednu jabuku.

5. Zavezanih o~iju i}i preko boca

Potreban materijal: nekoliko plasti~nih boca, povez zao~iBroj sudionika: ova igra izvodi se u paru, moè sudjelo-vati više parova, ali jedan po jedanVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Ovu igru mogu}e je igrati u otvorenom ilizatvorenom prostoru. Djeca se podijele u parove. Jedansudionik iz para ima zavezane o~i, a drugi treba svojimgovorom voditi svoga partnera do cilja dok se na putunalaze plasti~ne boce. On mu treba govoriti npr.: lijevo,desno, više, niè, digni nogu, spusti nogu i sli~no. Bocese mogu postaviti tek kada se igra~u koji ide prema ciljuzaveù o~i. Neka boce postavljaju ostala djeca koja togtrenutka ne sudjeluju u igri. Naravno, igra~ ne smije i}isa jedne ili druge strane nego preko boca, diù}i nogu u

zrak. Pobjednik je onaj par koji do|e do cilja a da ne sru-ši niti jednu bocu. U ovoj igri mogu}e je mjeriti i vrije-me koje je netko utrošio da bi stigao do cilja.

6. Pogodi što je – pogodi tko je

Potreban materijal: nemaBroj sudionika: sudjeluje cijela grupa – ako nije preve-lika, u suprotnom potrebno je podijeliti se u dvije ili višegrupaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Sudionici igre sjede u krug. Jedan od sudio-nika, ili voditelj grupe zamišlja neki predmet (recimo izministrantske slu`be ili iz crkve) ili neku poznatu osobuu Crkvi (npr. sveca zaštitnika ùpe, nekoga hrvatskogsveca ili blaènika). Zatim ga s nekoliko kratkih re~eni-ca opisuje (npr. od ~ega je napravljen, kakve je boje iliveli~ine,tetomusli~no).Iliakoseradioosobi,ondanjuopisuje s nekoliko re~enica (gdje je ro|ena, kada je ìv-

jela ili sli~no) Ostali sudionici imaju zadatak što prije

80

7/23/2019 Voditelj - 1


otkriti o kojem je predmetu ili osobi rije~. Onaj tko prvipogodi o kojem se predmetu ili osobi radi dalje nastav-lja igru zamišljaju}i i opisuju}i novi predmet ili osobu.Ova igra korisna je za bolje upoznavanje ministrantskeslu`be, crkvenog inventara i li~nosti Katoli~ke Crkve.

7. Fotografska memorija – vje`banjepam}enja

Potreban materijal: jedan ve}i komad kartona, više raz-nih slika ili fotografija, olovka i papirBroj sudionika: mogu se natjecati dvije ili više grupaVrijeme: 3 do 5 minuta

Tijek igre: Na karton se nalijepe ili pri~vrste razli~iteslike ili fotografije na kojima se nalaze neke poznateosobe, biljke, ìvotinje ili neki predmeti. Potrebno je da

na kartonu ima što više razli~itih slika (mogu se dobroiskoristiti izresci iz novina). Voditelj pokaè, skupini iliskupinama, kratko pripravljeni karton. Vrijeme u kojem}e natjecatelji imati priliku gledati fotografije ovisi onjihovom broju i jasno}i (ipak neka ne bude predugo,od 5 do 10 sekundi). Zatim voditelj sakrije pripravljeneslike. Zadatak svake skupine je da u zadanom roku kaèili napiše što više slika ili fotografija koje su vidjeli.Pobjednik je ona skupina koja je nabrojala više vi|enihslika ili fotografija. Umjesto slika ili fotografija moguse na karton zalijepiti ili napisati razli~ite rije~i ili broj-ke.

8. Sastavljanje slike – mozaik

Potreban materijal: nekoliko ve}ih slikaBroj sudionika: i u ovoj igri mogu sudjelovati dvije iliviše grupaVrijeme: nije odre|eno

Tijek igre: Za ovu igru dobro je imati neke nepotrebneslike ili stare plakate. Slike se prije igre izreù na višenepravilnih dijelova. Svaka skupina dobiva u ruke izre-zanu sliku koju na znak voditelja treba što prije sloìti.Pobjednik je ona skupina koja prva slo i sliku. Ovu igru

je tako|er mogu}e igrati i pojedina~no. Onda svaki su-dionik dobiva isti zadatak kakav je predvi|en za cijeluskupinu.

81

7/23/2019 Voditelj - 1


82

V. ŠALE

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


-Itebibiseùrilokadbitigoriorepkao njemu – zaklju~i drugi.

<– – >

NOVINAR

- Molim vas, recite mi da li je uovom selu ro|en neki veliki ~ovjek?– na brzinu zapita novinar seljaka.- Koliko ja znam kod nas se svira|aju maleni – mudro odgovoriseljak.

<– – >

MILODARI ZA MISIJE

Na Misijsku nedjelju sakupljala semilostinja za potrebe misija. Vidiosin~i} da otac umjesto novca stavljau košaricu dugme, pa mu bezazlenore~e:- Tata, ti si mi uvijek govorio dacrnci nemaju kaputa. Zašto si imonda dao dugme?

<– – >

DVA BOLESNIKA

Razgovaraju bolesni lije~nik isve}enik:- Vele~asni, poduzmite nešto da neodem u pakao – zabrinuto }e lije~-nik.- Molit }u se za vas, doktore – od-vrati sve}enik i nastavi – A vi po-duzmite sve da ja još ne odem u

nebo.

<– – >

ZAHVALNA

- Otvorite usta sasvim slobodno –hrabri zubar pacijenticu.- O, baš vam hvala, doktore. Kodku}e mi uvijek govore da za~epimusta.

<– – >

ÂRAPE

Kaè Mujo Hasi:

- Znaš, ja imam stereo ~arape.- Kako to?- Obje se ~uju.

<– – >

LOVA^KA

Nekoga ~ovjeka prijavili lovo~uva-ru.- Zašto se ubili zeca, a niste ~lan lo-

va~kog društva?Optuènik odvrati:- A zašto je zec išao jesti naš kupuskad nije ~lan naše obitelji?

<– – >

MARTINJE

Nakon što je mošt kršten i prešao uvino, de~ki se vra}ali s martinjskeve~eri dobro pripiti. Nisu dugo od-maknuli kad ih zaustavi policajac:- Znate li da ste prešli crveno?- Je, a kaj da delamo kad je nestalobelega.

<– – >

VJE^NO SVJETLO

Tata povede maloga sina prvi put ucrkvu. Dje~aku je sve novo. Ogle-dava se uokolo i uskoro mu dosadi.- Tata – upita sin oca pokuzuju}i navje~no svjetlo – kada }e se upalitizeleno? Ja bih ku}i.

<– – >

O SEDMOJ BO@JOJZAPOVIJEDI

Kradljivac se odlu~io pokajati padošao na ispovijed.- Krao sam, vele~asni.- Koliko puta? – upita sve}enik.

- Vele~asni, ja sam se došao pokaja-ti, a ne pohvaliti.

<– – >

SVETO ULJE

Na ispitu pita profesor studenta me-dicine:- Ako netko proguta 20 tableta pre-više, što treba u~initi?- Treba zvati sve}enika da mu dasveto ulje! – odgovori student.

<– – >

KRŠTENJE

U jednoj španjolskoj ùpi prilikom

krštenja djeteta sve}enik upita:- Koje }ete ime dati djetetu?- Miguel Antonio Juanito FernandoPablitio – odgovore roditelji.Nato }e sve}enik brzo ministrantu:- Sko~i u sakristiju i donesi mi još svete vode!

<– – >

84

7/23/2019 Voditelj - 1


TO^NO

- Što ~ovjek mora u~initi da do|e unebo? – upita vjerou~itelj djecu.- ôvjek mora umrijeti – odgovorimala Sara.

<– – >

RAJ

Pita tatu mali Ante, nakon što je navjeronauku prvi puta ~uo za Adamai Evu:- Tata, je li Adam imao punicu?- Ne, sine, on ti je ìvio u raju.

<– – >

PUT U NEBO

Djed tuma~i unuku kako se u neboide uskim putem. Unuk }e nato:- Ja sam malen pa }u se provu}i. Akako }eš ti?

<– – >RAVNOTE@A

- Reci, Mate, zašto sve}enik tolikoputa za vrijeme mise moli raširenihruku?- Da ne izgubi ravnoteù.

<– – >

DVA PASTIRA

Biskup, prolaze}i kroz polje, nai|ena jednog pastira koji ~uva stado. Urazgovoru ga zapita:- Kolika ti je pla}a?- Pa, imam za hranu i odijelo.Biskup odgovori.- Pa, i ja sam pastir, ali imam više.- E, onda Vi sigurno imate više sto-ke.

<– – >

DUGA^KI JEZIK

- Ja slušam misu kroz prozor – kaè jedna èna koja stanuje u blizinicrkve.- Budu}i da imaš duga~ak jezik,mogla bi se i pri~estiti kroz prozor –odgovori mu`.

<– – >

ISPOVIJED

Ispovijeda se jedan ~ovjek:

- Znate, vele~asni, ja sam oènjen.- Pa to nije grijeh – odgovara sve}e-nik.- Svejedno ja se kajem!

<– – >

PU^KA PRIÂ

Kad je Bog stvorio Adama, ondamu je dao puno kalupa da stvara lju-de. Tako je on radio šest dana i po-trošio sve kalupe, jer je svakogamuškarca druk~ije stvorio. Došla jenedjelja, a ostao mu samo jedan ka-lup. Kaè on Bogu:- A sada bi trebao stvoriti ène, aimam samo jedan kalup.

Bog mu odgovori:- Napravi ih sve po jednom kalupu.Ipri~azavršavadasusveèneiste.

<– – >

NOVI MAJMUNJedan od slu`benika zove direktoraZOO-vrta, koji je na godišnjem od-moru:- Gospodine direktore, naš je starimajmun uginuo. Ho}emo li kupitinovoga ili pri~ekati da vi do|ete sgodišnjeg?

<–

– >

LJUDO@DERI

- Mama, mama, naš ùpnik je lju-do`der – zadihano }e Ivica majci.- Ivice, ne pri~aj gluposti. Odakle tisamo to?- Pa danas je u ùpnim obavijestimarekao: Traìm ènu za kuhanje.

<– – >

OGNJICA

Jedna kokoš govori u povjerenjusvojoj prijateljici:- Ju~er sam imala visoku temperatu-ru.

- Kako znaš?- Jutros sam snijela kuhano jaje.

<– – >

NAPREDAK

- Kako napreduješ u u~enju engle-skog jezika?- Prili~no… Kad sam po~eo u~iti,nisam razumio nikoga, a sada nitkoviše ne razumije mene.

85

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


<– – >

IŠAO U CRKVU

U~ila djeca na vjeronauku o stva-ranju svijeta. Zajedni~ki su na satuviše puta ponavljala što je Bog ko-

jeg dana stvorio.- A što je dragi Bog radio sedmogdana, u nedjelju? – pitala je vjerou~-iteljica.- Išao je na misu u crkvu. – brzo }eMarica.

<– – >

TO JE BAR JASNO

Razgovaraju dva vjernika:- Naš je ùpnik svetiji od vašega.- Kako to zaklju~uješ?- Rekao nam je da svako jutro raz-govara s Bogom.- Što ako je laàc?- Misliš da bi Bog razgovarao s laš-cem.

<– – >

DAKLE…

Luka se hvali prijatelju:- Mama mi je rekla da sam imao 5kg kad sam se rodio.- Onda te nije donijela roda, negozmaj.

<– – >

NAJBOLJI

Mama pita Ivicu:- Tko najviše zna u tvojem razredu?

- Pa, u~itelj.

<– – >

DJELOTVORAN LIJEK

- Kad god se sagnem, škripe mile|a. – àli se Marko lije~niku.- To }emo lako riješiti. Prepisat }uvam malo ulja da podmaète hozen-tregere.

<– – >

VE] IMA NOGE

- Ante, što je s tvojim malim bra-com, moè li ve} hodati?- Ne, još malo, ali ve} su mu naraslenoge.

<– – >

KNJIGA

- Što da kupim Ivanu za ro|endan?- Knjigu.- Ma, ve} ima jednu.

<– – >

MOLITVA

Ve~ernja molitva nevinog djeteta:- Dobri Boè, blagoslovi sve ljudena ovom svijetu, osim u~itelja kojime povukao za uši, prodava~a špi-nata na našoj tr`nici i onoga koji jeizmislio sapun…

<– – >

SLON

Crnac u Africi pita europskog mi-sionara:- Znate li zašto slonovi imaju crveneo~i?- Ne znam, zašto?

- Da ih nitko ne primijeti kad berutrešnje.- Pa nisam još vidio nijednog slonada bere trešnje.- Vidite, tako se dobro sakrio da ganijednom niste uspjeli vidjeti.

<– – >

ZNATI@ELJA

- Tata, zašto ìrafa ima tako dugvrat?-Zatoštojeliš}epostablimauAfri-ci visoko.- A zašto je liš}e tako visoko?- Zato da se ìrafe ne moraju sagin-

jati.

<– – >

JEDNOSTAVNO

Ana se vra}a iz škole:- Je li bio teàk test iz matematike?– upita je majka.- Ne, ~ak ga je i tata mogao riješiti.

<– – >

NE ISPLATI SE

Neki ~ovjek bio na prijateljevomukopu pa poslije sjeo na klupu nagroblju. Pri|e mu grobar i upita ga:- Koliko imate godina?- 87 – odgovori ~ovjek.- Skoro da vam se ni ne isplati i}iku}i. – zaklju~i grobar.

<– – >

87

7/23/2019 Voditelj - 1


POUKA

- Moj je mu` ~itao da nije zdravopušiti. – hvali se Katja prijateljici.- I, je li prestao pušiti?- Ne, prestao je ~itati.

<– – >

ODMOR

Mali Ivica plakao je i jaukao, da ga je cijelo selo ~uo. Plakao, plakao i jednom prestao.- Bogu hvala da si jednom prestaozavijati kao vuk – zadovoljno uz-dahnu majka.- Nisam ja prestao, samo se odma-ram. – I nastavi plakati.

<– – >

SPROVOD

Prigodom jednog sprovoda:- Što si napisao na vijencu svojojbaki?- Dovi|enja.- Pa, mogao si barem dodati: "unebu".- Imaš pravo. Odmah }u telefonira-ti. Halo. Cvje}arnica? Molim vas dana vijencu koji sam jutros naru~io

dodate rije~i: "u nebu", ako još imamjesta. Jeste li me razumjeli? Hva-la.Na bakinu sprovodu pojavio se i vi-

jenac s natpisom: DOVIÐENJA UNEBU, AKO JOŠ IMA MJESTA.

<– – >

BICIKL

Mali Ivica svaku ve~er prije spa-vanja moli. Uo~i svog ro|endana nakraju molitve je nadodao što je gla-snije mogao:- Dragi Boè, molim te, daj da zaro|endan dobijem bicikl.- Što se tako dereš? Dragi Bog nije

gluh – prekine ga mama.-NijeBog,alitataje–odgovoriIvi-ca.

U RAJU

Pitao Adam u raju Boga:- Zašto si stvorio tako lijepu Evu?

- Da ti se svidi.- A zašto si je dao meni?- Da ti nju ljubiš.Vidi Adam, nije lako s Bogom raz-govarati pa mu postavi posljednjepitanje:- Ali zašto si je stvorio ovako glu-pu?- Da ona tebe ljubi.

<– – >

BIJEG U EGIPAT

- Što su Marija i Josip uzeli sa so-bom kad su morali bjeàti u Egipat?– pita vjerou~itelj malog Miju.- Oni su uzeli… Ja mislim… Stvar-no sad ne znam… Nisam uop}e biokad su se pakirali.

<– – >

ZADA]A

Perica kaè tati koji se pogrbio iz-nad školske bilje`nice:- Poùri, tata! Mama mi je rekla da}e me pustiti da se igram tek kad

završim sa zada}om.

<– – >

GLUMICA

Ivica: Teta, jesi li ti glumica?Teta: Nisam, a zašto?

Ivica: Tata je rekao da }emo kodku}e imati pravu predstavu kad tido|eš.

<– – >

PITANJE

- Koja je razlika izme|u ma~ke, kla-vira i zdravlja?- Ne znam.

- Ma~ka se moè popeti na klavir, aklavir na ma~ku ne moè.- A zdravlje?- Hvala na pitanju, dobro je.

<– – >

KRŠTENJE

Dobri stari ùpnik na kraju obredakrštenja odrì kratki nagovor:- Eto, me|u nama je danas novikrš}anin. Što mu je Bog predvidio?Da bude dobar otac obitelji? Ilimo`da sve}enik? Ili veliki politi~-ar…- Ali, vele~asni, ovo je curica – tihodovrši kuma.

<– – >

88

7/23/2019 Voditelj - 1


USPOMENA

@ena daje oglas u rubriku Izgublje-ne stvari:- Traìm svojega muà. Nije poseb-no vrijedan, ali je ipak obiteljskauspomena.

<– – >

KONA^NO

- A ti si zna~i kod ku}e? – veselo }eMarko svojoj ljutitoj supruzi kojaga je u kasne sate do~ekala na vrati-ma – A ja sam te, jadan, traìo posvim gostionicama u gradu.

<– – >

PRIZNANJE

- Priznaj, Martine, da ti je otac po-mogao napisati doma}u zada}u.- Ne, gospodine u~itelju.- âsna rije~?- âsna rije~, otac mi nije pomogao.On ju je sam napisao.

<– – >

KOJI JE VIŠE ]ELAV?

Dva su ~ovjeka potpuno }elava.- Koji je od njih }elaviji? – pita otacsina.- Oba jednako – odgovara sin.- Ne. ]elaviji je onaj koji ima ve}uglavu.

<– – >

NEMA OPASNOSTI

Perica pije vodu iz lokve na ulici.Nailazi njegova majka, pa }e zapre-pašteno:- Perice, sine, zar si poludio? Zaštopiješ vodu iz lokve? Zarazit }eš se,puna je bakterija.

- Nije, nije, mama, sve sam ih malo-prije zgazio.

<– – >

PO@AR

- Htjela bih napraviti zahtjev zapromjenu prezimena. Prezivam sePoàr.- Sasvim normalno prezime. Neznam što mu nedostaje?- Da, ali kad god nekoga nazovemtelefonom i predstavim se "OvdjePoàr", odmah mi pred ku}u dolazevatrogasci.

<–

– >PRESELIO SE

- Stanuje li još uvijek Vaš prijatelj uonoj prekrasnoj vili nasuprot zatvo-ru?- Ne, preselio se, sada stanuje prekoputa vile.

<– – >

ŠPORT

Jedan debeli ~ovjek stalno tijekomdana prati na televiziji šport. @enaga opominje da ne valja toliko bulji-ti u televizor.- Ma ne bih ja to ~inio, da mi lije~-nik nije rekao da se moram više ba-viti športom.

<– – >

RIBA

U~itelj upita djecu:- Koje ìvotinje rastu najbrè?- Ribe – ustane se Perica i brzo od-govori.- Zašto baš ribe, Perice?- Tako. Moj je stric prošlog tjednaupecao malu ribu, a svaki put kad

pri~a o njoj ona naraste za nekolikocentimetara.

<– – >

OPERACIJA

- Hvala Bogu da je završila i ta ope-racija. – radosno }e Marko nakonšto se probudio.- Ne veseli se prije reda. I ja sam setako radovao kad je završila moja,ali je lije~niku u mom èlucu ostalavata, pa su me morali ponovno ot-varati – upozorava susjed.U tom trenutku dolazi u bolesni~kusobu lije~nik i upita:-Jelinetkoodvasvidiomojululu?

<– – >

KRUH SVAGDANJI

- Zašto svakoga dana molimo Bogada nam dade kruh? Zar ga ne bi bilolakše zamoliti da nam dade jednomza cijeli tjedan? – pita vjerou~itelji-ca.

- Molimo ga svakoga dana da nambude uvijek svje`. – brzo odgovoriMirko.

<– – >

89

7/23/2019 Voditelj - 1


90

VI. "OBRED" PRIMANJA UMINISTRANTE

7/23/2019 Voditelj - 1


UVO\ENJE U MINISTRANTSKU SLU@BU

Dobroje ve} nakon prve pri~esti ponuditi djeci da se uk-lju~e u ministrantsku grupu. U nekim se ùpama još jed-no vrijeme prvopri~esnike drì na okupu kao zasebnuskupinu, da bi ih se tek kao odraslije uklju~ilo u drugegrupe. U svakom slu~aju, ako postoji prevelik broj dje-ce koja bi se htjela uklju~iti u ministrantsku grupu,prednost treba dati starijima. Oni }e ve} mo}i svojuslu`bu ozbiljnije shva}ati i s njima se onda moè sustav-nije raditi.

Vrijeme pripraveEvo kako sam ja postao ministrant. Bilo je to prije mno-go godina. Bio sam na misi jednog ~etvrtka. Nije bilo ni

jednog ministranta. @upnik me upitao da li bih mu htio

pomo}i kod bogoslu ja. Rado sam prihvatio, ali me bilopomalo i strah. Ja sam, doduše, ve} vidio što rade mini-stranti, ali mnogo toga još nisam znao. Za prvi put jebilo dosta dobro. Kasnije sam dolazio redovito i u~io oddrugih. Postao sam pravi ministrant. Nadam se da tine}eš morati tako na brzinu postati ministrantom, negoda }eš imati dovoljno vremena za u~enje i pripremu.Nije dovoljno ono što se radi u nekim ùpama, da se no-vog ministranta "prikrpi" nekom starijem koji }e mupokretom ruke ili glave pokazivati što i kada treba ~ini-ti.Ministriranje je va`na slu`ba. Tu se radi o slu`bi Bo`jojza koju se treba temeljito priprave za ministrantskuslu`bu. Kroz to se vrijeme kandidati za ministrante oz-biljno pripremaju, da bi se na kraju sami odlu~ili ho}e liprihvatiti ovo sluènje u zajednici ili ne.Ministranta treba postupno uvoditi u slu`bu. Zato bibilo pametno da ga se najprije upoznaje s prostorom ukojem }e se kretati (crkva, oltarski prostor, sakristija).Trebat }e ga polagano dovesti do toga da se sigurno ipravilno kre}e u ovom za njega još novom i neobi~nomprostoru. Za to je potrebno pojedina~no i zajedni~kovje`banje u osnovnim liturgijskim pokretima.

Mladi kandidati }e se tako postepeno upoznavati sasvim onim što je potrebno za njihovu slu`bu. Oni to mo-raju razumjeti i usvojiti. Postupno, uz ~esto ponavljanje,širit }e se krug njihovih du`nosti. To }e im ve} biti poti-caj da se srcem i dušom unose u svoj posao.Zato nije razborito da se "novajlija" ~im prije pripustieuharistijskoj slu`bi i upiše u "raspored ministriranja".âk niti onda ako ih nema dovoljno za ministriranje,kao npr. za vrijeme ljetnih praznika. Treba poštivati isa~uvati vrijeme kušnje.S obzirom na sadràj ovog "vremena priprave" postojimnogo razli~itih prijedloga. U svakoj bi ùpi skupina

odraslih ministranata moga zajedno sa ùpnikom ili ka-pelanom izraditi za svoje prilike prikladan plan.(Iskustvo nekih sve}enika je da bi priprava trebala bitiod jednog do tri mjeseca. Kroz to vrijeme kandidati tre-baju dolaziti {to }e{}e na misu i u~iti. Ako ustraju to jeneko jamstvo da ne}e brzo posustati.)

DU@I OBLIKDobro je da se sve~anost uvo|enja novih ministra-nata u slu`bu slavi nedjeljom ili blagdanom kada jeokupljen ve}i broj ~lanova ùpne zajednice. Mini-strantski pripravnici ulaze sve~ano u crkvu u prat-nji starijih ministranata. Na podesnom mjestu uzoltar nalaze se odijela za nove ministrante. Dok oni

prolaze kroz crkvu, pjeva se prikladna pjesma, npr."O Boè, zar si pozvao mene?" Kada se ministrantismjeste u prezbiterij i nakon sve}enikova pozdrava,sve}enik poimence proziva nove ministrantske kan-didate. Svaki od njih odaziva se sa: "Evo me!"SVE]ENIK: Danas }ete obu}i ministrantska odijela ipostati slu`benici oltara ove crkve. Jeste li dovoljnoshvatili svoju du`nost i jeste li spremni preuzeti ovuslu`bu?MINISTRANTI (zajedno, ali odgovara svaki zasebe): Jesam!SVE]ENIK: Ho}ete li svojim ponašanjem,

pobo`noš}u i revnoš}u biti i drugima na poticaj da se spoštovanjem odnose prema domu Gospodnjem?MINISTRANTI: Ho}u!SVE]ENIK: Gospodin blagoslovio vaše iskreno nasto-

janje i dao vam milost da ostanete vjerni svojoj odluci,te da budete na ~ast i ponos ovoj vjerni~koj zajednici.MINISTRANTI: Amen!

Blagoslov ministrantske odje}e

SVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste,

blagoslovi ova ministrantska odijela i one koji }e ih no-siti, da se zaodjenu tobom, koji s Ocem i Duhom Sve-tim, ìviš i kraljuješ u vijeke vjekova.SVI: Amen.Sve}enik poškropi odijela blagoslovljenom vodom, apotom stoji ispred oltara. Ministrantski kandidatipristupaju pojedina~no ili po dvojica da iz njegovihruku prime odijelo. Dok predaje odijela sve}enikgovori:SVE]ENIK: Ovim odijelom zaodjenuo te Bog u novog~ovjeka, na sliku Kristovu.MINISTRANT: Amen!

91

7/23/2019 Voditelj - 1


Za vrijeme predaje odijela neka ùpna zajednicapjeva prikladnu pjesmu ili psalam 84, odnosno 89.Kad se svi obuku, stanu pred oltar, a sve}enik nadnjima moli sljede}u molitvu:

SVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste, po-gledaj na ovu djecu naše ùpne zajednice koja danas

stoje pred tobom sve~ano obu~ena u odje}u tvojeslu`be. Molimo te, daj im snage da ostanu vjerni ovojslu`bi, koju su sada s oduševljenjem prihvatili.SVI: Amen!

Slijedi slu`ba rije~i. Ministriraju još uvijek stari mi-nistranti. Za vrijeme propovijedi sve}enik }e uputitivjerni~koj zajednici nekoliko rije~i o mjestu i uloziministranata u liturgiji Crkve. Nakon homilije slije-di predavanje znakova liturgijskih predmeta novimministrantima.

SVE]ENIK: Za vrijeme priprave vi ste se pripremili zaministrantsku slu`bu i pokazali se dostojnima pridruìtise ministrantima naše crkve i ùpne zajednice. Kaovanjski znak svoje slu`be oltaru, primit }ete iz rukusve}enika predmete kojima }ete se sluìti. Neka vamBog pomogne da svoju ministrantsku slu`bu dobro isavjesno obavljate.Stariji ministranti dodaju sve}eniku liturgijske predme-te, a on ih pruà novim ministrantima uz ove rije~i:

Biblija ili LekcionarSVE]ENIK: Uzmi knjigu Rije~i Bo`je, ~itaj je i po njojìvi! U svojoj ministrantskoj slu`bi nosi je i postupaj snjome kao s dragocjenim blagom!

Ampulice (vr~i}i) i (ili) posuda za hostijeSVE]ENIK: Odsada }eš donositi darove kruha i vinaza svetu rtvu. Oni }e postati Kristovim tijelom i krvlju,nama za hranu. S poštovanjem i pobo`noš}u nosi oveposude s darovima, jer si tako blizu velikom otajstvu

svete vjere.MINISTRANT: Amen!

Svije}njak sa svije}om

SVE]ENIK: Odsada }eš biti i svje}onoša. U slu`bi ol-tara izgaraj revnoš}u poput ove svije}e tako da svojimdobrim primjerom moèš svijetliti svim ljudima.MINISTRANT: Amen!

Kadionica

SVE]ENIK: Primi kadionicu i nosi je na slavu Bo`ju.Kao što se iz nje diè ugodni kâd, tako neka se iz tvojeduše diè ugodan miris na slavu Krista Gospodina!MINISTRANT: Amen!

La|ica s tamjanom

SVE]ENIK: Primi ovu la|icu. U svojoj slu`bi nosi jeuvijek s onim poštovanjem s kojim su sveti mudraci sIstoka nosili tamjan malome kralju, Isusu Kristu, našemGospodinu!MINISTRANT: Amen!

Zvonce

SVE]ENIK: Primi oltarsko zvonce. Njime }eš zvonitina slavu Bo`ju i pozivati na pa`nju i nutarnje sudjelo-

vanje u slu`bi Bo`joj. Neka ti njegovi zvuci budu poti-caj na osluškivanje Bo`jih nadahnu}a.MINISTRANT: Amen!

Završna molitvaSVE]ENIK: Pomolimo se: Gospodine Isuse Kriste,ova su djeca predstavljena cijeloj krš}anskoj zajednicida budu od pomo}i sve}eniku za vrijeme bogoslu`ja.Molimo te, podaj im milost da tako sluè u liturgiji kakoti to od njih o~ekuješ. Koji ìviš i kraljuješ s Ocem i Du-hom Svetim, Bog po sve vijeke vjekova.

SVI: Amen!

Ako je "obred" uklopljen u misu, misa se nastavlja.Ukoliko se odvija u obliku slu`be rije~i, onda slijedivjerni~ka molitva, a zatim se zapjeva koja prikladnapjesma. Po završetku "obreda" slijedi ~estitanje no-vim ministrantima, kada im se daju i prikladni, sim-boli~ni darovi.

92

7/23/2019 Voditelj - 1


KRA]I OBLIK

Dobro je da ministranti pro|u vrijeme priprave(kušnje). @upnoj zajednici mogu se predstaviti kan-didati za poslu itelje oltara u nedjelju iza prvepri~esti, bilo da su kandidati iz tre}eg ili kojeg dru-gog razreda. Zaduìti ve} postoje}e ministrante da

svaki priprema po jednoga, posebno preko ljeta. Mi-nistranti kandidati trebaju izabrati svoj dan u tjed-nu te zajedno sa svojim mentorom vje`bati radnimdanima. Sve~ano uvo|enje u ministransku slu`bumoè biti u nedjelju iza Katehetske nedjelje ili kojudrugu nedjelju u godini.

Kada se okupi zajednica, ministranti ulaze s krièm na~elu procesije, obu~eni u ministranska odjela, a zatimidu kandidati u obi~nom odijelu, te sve}enik. Ministran-ska odijela stoje na stolicama za nove ministrante.

Nakon homilije ili slu`be rije~i, najstariji ministrantzamoli sve}enika za prijem novih ministranatarije~ima:

NAJSTARIJI MINISTRANT: Vele~asni ùpni~e! Predvama i pred ovom zajednicom nalaze se najmla|i ~lano-vi naše ùpne zajednice, koji ištu da budu primljeni uzbor ministranata-posluìtelja oltara, a to su: (nabrajanjihova imena i prezimena) Molimo da ih primanjemu zbor ministranata pridruìte zajednici posluìtelja ol-tara.

SVE]ENIK: Ho}ete li svojim ponašanjem,pobo`noš}u i revnim sluènjem, biti drugima primjer, tesluìti oltaru Gospodnjem?

SVI: HO]USVE]ENIK: Pomolimo se:Gospodine Isuse Kriste, blagoslovi ova ministranskaodijela, i one koji }e ih nositi, da se zaodjenu s Tobom,koji s Ocem i Duhom Svetim, ìviš i kraljuješ u vijekevjekova.SVI: Amen.

Sve}enik poškropi odjela, podjeljuje ih svakom mi-nistrantu u ruke te svakom kaè:

SVE]ENIK: Ovim odijelom zaodjenuo te Gospodin unovog ~ovjeka na sliku Kristovu.MINISTRANT: Amen.

Slijedi obla~enje ministranskih haljina. Za to vrije-me moè se pjevati pjesma ili izre}i psalam. Nakonobla~enja slijedi završna molitva.

ZAVRŠNA MOLITVA:

SVE]ENIK: Pomolimo se.Gospodine Isuse Kriste, ova su djeca predstavljena cije-loj krš}anskoj zajednici da budu od pomo}i sve}enikuza vrijeme bogoslu ja. Molimo te, podaj im milost datako sluè u liturgiji kako ti to od njih o~ekuješ. Kojiìviš i kraljuješ s Ocem i Duhom Svetim, Bog po sve vi-

jeke vjekova.SVI: Amen.

Sveta misa se nastavlja redovito.

93

7/23/2019 Voditelj - 1


94

VII. KATEHETSKA POMAGALA

- done{ena gra|a je predvi|ena i za fotokopiranje

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


28.Koje su liturgijske boje? BIJELA, ZELENA,LJUBIÂSTA I CRVENA.

29.Što zna~i bijela boja? RADOST.

30. Što zna~i zelena boja? NADA,IŠÊKIVANJE KRISTOVA DOLASKA.

31.Što zna~i ljubi~asta boja? POKORA.

32.Što zna~i crvena boja? MUÊNIŠTVO.

33.Koja su to "jaka vremena" ili povlaštena vre-mena crkvene godine? DOŠAŠ]E,KORIZMA, BO@I]NO I USKRSNOVRIJEME.

34.Što je to došaš}e? VRIJEME PRIPRAVE ZABO@I].

35.Što je to korizma? VRIJEME PRIPRAVE ZAUSKRS.

36.Što se doga|a po krštenju? OPRAŠTA SEISTO^NI GRIJEH, POSTAJEMO^LANOVI CRKVE I DJECA BO@JA.

37.Što je najva`nije što sve}enik ~ini dok krsti?SVE]ENIK POLIJEVA

KRŠTENIKA VODOM PO GLAVI I

GOVORI: "(ime)… JA TE KRSTIM U IMEOCA I SINA I DUHA SVETOGA"

38.Što sve treba pripraviti za krštenje? VODU,KRSNU HALJINU, KRSNU

SVIJE]U I SVETO ULJE.

39.Što je to tabernakul ili svetohranište?POSEBNO UKRAŠEN ORMARI] GDJESE ÛVAJU POSVE]ENE HOSTIJE.

40.Što je to ambon? SVEÂNI STALAK SKOJEG SE

NAVJEŠ]UJE I TUMAÎ BO@JA RIJE^ TEMOLI MOLITVA VJERNIKA.

41.Što je to sedes? MJESTO GDJE SJEDISVE]ENIK S MINISTRANTIMA ISURADNICIMA.

42.Što je to "vje~no svjetlo" i što nam ono govo-ri? SVJETLO KOJE GORI U BLIZINI

SVETOHRANIŠTA I OZNAÂVA DA SE UNJEMU NALAZE POSVE]ENE HOSTIJE.

43.Što je to tjelesnik ili korporal? RUBAC KOJISE PROSTIRE ISPOD KALE@A.

44.Što je to pala? ÊTVRTASTI POKLOPAC

ZA [email protected].Što je to plitica? TANJURI] ZA VELIKU

HOSTIJU ILI ZA PRIÊST VJERNIKA.

46.Što je to purifikatorij ili rup~i}? RUPÎ]KOJIM SVE]ENIK BRIŠE KALE@.

47.Što je to kadionica? POSUDA U KOJOJ JE@AR I SLU@I ZA KAÐENJE.

48.Što je to tamjan? MIRISAVA SMOLA KOJA

SE STAVLJA U KADIONICU NA @AR.

49.Što je to la|ica? POSUDA U KOJOJ JEPOHRANJEN TAMJAN.

50.Što je to škropionica? POSUDA ZABLAGOSLOVLJENU VODU.

51.Što je to škropilo? METALNI PREDMETKOJIM SE ŠKROPI.

52.Kako se zove knjiga u kojoj su nazna~eniblagdani i liturgijske boje? DIREKTORIJ.

53.Nabroj evan|eliste. MATEJ, MARKO, LUKAI IVAN.

54.Kako su raspore|ena biblijska ~itanja u nedjeljnim misama? KROZ TRI GODINE: A, B,C

55.Što je to crkva? ZGRADA U KOJOJ SEVJERNICI OKUPLJAJU NA MOLITVU.

56.Tko je to Crkva? ZAJEDNICA VJERNIKA,ISUSOVIH UÊNIKA.

57.Kako se zove naša (nad) biskupija?

58.Kako se zove naš dijecezanski (glavni)(nad)biskup?

96

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


1. Ministrant sluì Kristu, najboljem u~itelju.2. Ministrant uvijek ostaje vjeran svojoj Katoli~koj Crkvi.

3. Ministrant je ozbiljan i poboàn na svetoj misi.4. Ministrant je u miru s Bogom, sa svojim bli`njimai nastoji uvijek biti sve bolji.

5. Ministrant slu{a svoje roditelje,u~itelje i svoga sve}enika.

6. Ministrant je pravi prijatelj.7. Ministrant ne psuje i ne laè.8. Ministrant je veseo i uvijek spreman pomo}i drugima.

9. Ministrant nasljeduje Mariju ~istim srcem.10. Ministrant moli osobno i u zajednici.

P r ipa z i:

Sa k r is t i ja je d io c r k ve – ku}e

Bo je

Go vo r i t i t i ho, be z b r b l jan ja i p

rep i ran ja

U m i ru i b ra ts kom dogo vo ru pod i

je l i t i du `nos t i

P r i je i pos l i je m ise mo l i t va

Os ta v i t i u redno i za se be.

MINISTRANTSKA OBE]ANJA

7/23/2019 Voditelj - 1


DESET MINISTRANTSKIH NAÊLA

1.Ministrant sluì Kristu, svevišnjem Gospodinu.

2.Ministrant uvijek pokazuje strahopoštovanje u svetoj slu`bi.3.Ministrant uvijek ~ini ono što je najbolje.4.Ministrant poštuje svoje roditelje, u~itelje i sve}enike.5.Ministrant sluša bez protivljenja.6.Ministrant je pravi prijatelj.7.Ministrant ne laè.8.Ministrant je ~iste duše i tijela.9.Ministrant je veseo i susretljiv.10.Ministrant pridobiva druge za kraljevstvo Bo`je.

MOLITVA MINISTRANATA

Gospodine, Isuse, slu`benik sam Tvoj.Izabrao si mene da posluùjem kod Tvog oltara.

Sretan sam što mogu kod svete @rtvedonositi na oltar `rtvene darove.Nau~i me da slušam rije~i Tvoje.

Daj mi snagu da znam radosno prikazivati sve;svoja djela, svoje misli i sav svoj ìvot.Ti }eš mi se darovati u svetoj Pri~esti.

Daj mi pravo apostolsko srce,da se i ja znam darovati bra}i.

Ostani uvijek sa mnom, Gospodine!Ti me vodi k Ocu!

Marijo, moja Majko, slu`benice Gospodnja,u~ini me vjernim slu`benikom Sina Tvoga.

Amen.

7/23/2019 Voditelj - 1


Blago tebi, ministrante!Blago tebi, ministrante, ako budeš volio svoju slu`bu; Isus, kome sluìš, ne}e

te ostaviti samog.Blago tebi, ministrante, koji sudjeluješ u crkvenom zajedništvu, jer je Isus s

tobom.

Blago tebi, ministrante, ako se budeš dobro pripremao za bogoslu`je; Isus }e

se nastaniti u tvom srcu.

Blago tebi, ministrante, ako budeš jednostavan i velikodušan; svi }e te

poštovati.

Blago tebi, ministrante, ako budeš svaki dan molio; tvoja }e mladost biti puna

veselja i radosti.

Blago tebi, ministrante, ako ~itaš Sveto pismo; Isus ti daje najljepši uzor zatvoje ìvljenje.

Blago tebi, ministrante, ako ~eš}e preko dana pomisliš na Boga; Isus }e ti dati

ve}u snagu za ìvot.

Blago tebi, ministrante, ako se znaš odre}i i darovati; osjetit }eš da je bogat i

sretan onaj koji daje.

Blago tebi, ministrante, ako se trudiš da postaneš dobar i pošten; pokazat }eš

da si od Isusa dosta nau~io.

Blago tebi, ministrante, ako prihvatiš Mariju za svoju majku i pomo}nicu; tad

}eš u najve}im teško}ama osjetiti njezinu zaštitu i pomo}.Blago tebi, ministrante, ako redovito ideš na ispovijed i pri~est; Isus }e biti s

tobom i on }e te voditi kroz ìvot.

Blago tebi, ministrante, ako se dostojno vladaš kod slu`be Bo`je; Isus }e te

nagraditi za tvoju vjernost.

Blago tebi, ministrante, ako si dobar prema svojim kolegama u školi i

prijateljima; Isus }e ti darovati iskustvo svoga prijateljstva.

Blago tebi, ministrante, ako budeš u svom srcu svaki dan darovao Bogu svoju

radost, u~enje, igru i àlost; sav tvoj ìvot bit }e predanje Bogu.

Blago tebi ministrante, ako budeš ostao vjeran Isusu u svakidašnjimkušnjama; tvoja vjernost ne}e biti

zaboravljena nego nagra|ena u vje~nosti.

Blago tebi, ministrante, ako svoj ìvot ravnaš prema Bo`jim

zapovijedima koje te vode pravim

putem u ìvot vje~ni.

Blago tebi, ministrante, ako budeš osjetio duhovni poziv

i odazoveš se; bit }eš sli~an

apostolima koji su išli

za Isusom.

7/23/2019 Voditelj - 1


PONEDJELJAK PONEDJELJAK

UTORAK UTORAK

SRIJEDA SRIJEDA

ÊTVRTAK ÊTVRTAK

PETAK PETAK

SUBOTA SUBOTA

NEDJELJA NEDJELJA

RASPORED MINISTRANATA

7/23/2019 Voditelj - 1


1 8

.

1 7

.

1 6

.

1 5

.

1 4

.

1 3

.

1 2

.

1 1

.

1 0

.

9

.

8

.

7

.

6

.

5

.

4

.

3

.

2

.

1

. R e d . b r .

1 .

2 .

3 .

4 .

5 .

6 .

7 .

8 .

9 .

1 0

.

1 1

.

1 2

. 1 3

. 1 4

. 1 5

. 1 6

. 1 7

.

1 8

. 1 9

. 2 0

. 2 1

. 2 2

. 2 3

. 2 4

. 2 5

. 2 6

. 2 7

. 2 8

.

2 9

. 3 0

. 3 1

.

I M E I

P R E Z I M E

R A S P O R E D

M I N I S T R I R A N J A

M J E S E C

. . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


7/23/2019 Voditelj - 1


Korištena literatura:

1. VJESNIK Ðakova~ke i Srijemske biskupije, 10/2002.2. VÐB, 2002, 2003., 2004.3. W. POHL, Ministrant, Zagreb, KSC 1989.4. N. MIHALJEVI], Kakav ministrant? 2002.5. N. MIHALJEVI], Posluìtelji oltara 2003.6. IGRAJTE S NAMA, Zagreb, KSC7. J. POTO^NIK, Slu ite v veselju, Ljubljana 1995.8. M. KORITNIK, 2000 igara, Zagreb, 1978.9. P. KASPAR, Govor znakova, ZOE, Sesvete, 1996.

105

7/23/2019 Voditelj - 1


BILJE[KE:

106

7/23/2019 Voditelj - 1


BILJE[KE:

107

7/23/2019 Voditelj - 1


Documents

Voditelj - 1