www j k-sveti-nikola.hr

Jedrilidarski klub "Sv. Nikola"Dom tehni6ke kulture, Aleja M. Liubeka b.b. - SnC Jarun

{OOOO Zagreb - telefon: O1/ 38 32 834

#ZA POREPETITORIJ LAZNIKE TEGAJA

KANDIDATA ZA ISPIT' 'VODTTELJA BRODICE''Voditelj brodice kategorije "A" ili kategorije "B"

PODSJETNIK U PLOVIDBI( za internu uporabu )

, ZagrebroZujak 2OO5.

Nije dopuiteno reproducirati ( kopirati ) cjelirut kao ni pojedine dijelove repetitorija bez pismenog odobrenja autora.

Uvod' Dobro do5li u nautidarsku "obitelj" ljubitelja

mora i plovidbe! Ova je skripta pisana u namjeri dapomogne kandidatima u pripremama za ispite "Vodit'elja

brodica" kategorije A i B. Ima tu i po koji redak viSe jerie to dobro doci i kao podsjetnik u plovidbi. No, op5irnoi detaljno sva je ta materija regulirana Pravilnikom oizbjegavanju sudara - Narodne Novine br.8l/1994. iPravilnikom o brodicama i jahtama - N.N. br.2712005. ibr.181/04 - 2006. Bilo bi dobro nabaviti te pravilnikekako biste bili upu6eni u sve situacije od nabave iliizgradnje plovila, obaveze upisa u odevidnik (registracija)i sve ostalo u svezi s brodicom- jahtom i plovidbom.

Molimo svakog "novog" nautidara, da plovidbune shvati previ5e olako. Na moru nikada dosta opreza.Mora se ne treba plaSiti ali ga treba po5tivati. Zato 6epodetnik wlo mudro postupiti ako barem nekoliko svojihprvih nautidarskih dana u plovidbi provede s nekimiskusnim. Brzo se udi i stjedu ona najpotrebnija iskustva.Vrlo je valno od samog podetka strogo po5tivati svepropise, steci naviku da se uvijek interesirate kakve semeteoroloSke wemenske prilike prognozom odekuju i neisplovljavati iz sigurne luke ili uvale ako prognoza nijedobra i snoiljiva. Naravno, da ne6ete isplovljavati sneisprarmom brodicom. Po5tivati 6ete svu na5u pomorskutradiciju, poglavito pruZiti pomo6 svakome tko bi se uplovidbi na5ao u bilo kakvoj nevolji.

Sretno Vam na ispitu- i na moru !Autor: Edo Rebec

Ovdje su Vam ispitna pitanja. Kandidat 6e na ispituodgovoriti na po tri pitanja iz svakog predmeta ( ima 5predmeta ) a moZda jo5 i na koje potpitanje - pride..

Prosram ispita za Voditelie brodica katesoriie B( ispitna pitanja - zapisnik ispita )

I POMORSKA PLOVIDBAl. Poznavanje pomorskih karata i planova2. Rad na pomorbkoj karti2.1. Kurs, azimut i pramdani kut2.3. Udaljenost2.4. Koordinate3. Osnove terestidke navigacije3. I . Odredivanje i ucrtavanje todke broda4. Prirudnici za navigaciju ( peljari, Popis svjetala i drugi )5. Kompas6. Upotreba elektronskih pomagala na brodici6.1. Radar6.2. Dubinomjeri6.3. Brzinomjeri7. Plovni putovi i balisala,IALA sustav

II MOTORISTIKA I ZASTITNE MJEREl. Podjela mehanidkih porivnih uredaja2. Osnowi pojmovi o radu-pripreme za pogon, upuiivanje i

zaustavljanje3. Nadini upuiivanja, podmazivanja i hladenja motora4. Kontrola rada, instrumenti za kontrolu5. Dijagnosticiranje kvarova i njihovo otklanjanje6. Akumulatori, gorivo, krcanje goriva-predostroZnost7. Brodske instalacije8. Sredstva za gaSenje polara9. Mjere predostroZnosti izlijevanja ulja u more10. Nadin prikupljanja otpadnih voda i ku6nog otpada

trI POMORSTVO, PROPISI I METEOROLOGIJAl. Propisi o plovidbi i redu u lukama1.1. Pravilnik o brodicama i jahtama1.2. Isprave brodice, upis i brisanje u odevidnik, pregledi1.3. Osposobljenost posade1.4. NadleZnosti ludkih kapetanija - brodica, posada1.5. Kategorije plovidbe2. Vrste i tipovi brodica i jahti2.1 . Elementi konstrukcije i obiljeZja razlllitlh tipova brodica2.2. Opremabrodice3. Stabilnost brodice4. Konopi, sidra i uzlovi5. Meteorologija5. l. MeteoroloSki elementi5.2. Vjetrovi, morske struje i valovi5.3. Plima i oseka5.4. Izvje5ia i upozorenja

IV MANEVRIRANJE BRODICOM, SIGURNOSTPLOVIDBE I PRUZANJE PRVE POMOCI

l. Pravila o izbjegavaqju sudara2. Svjetla- dnevni i zvudni signali3. Manewiranje brodicom: Plovidba, pristajanje, sidrenje i

vezivanje u svim wemenskim uvjetima4. Suradnja sa sluZbom zatraganje i spa5avanje (MRCC) u

sludaju opasnosti i onedi5ienja mora5. Signali opasnosti6. PreZivljavanje na moru7. Upotreba sredstava za spa5avanje8. PruZanje prve pomoii

V POMORSKA RADIOTELEF'ONSKA SLUZBAl. Isprave brodske radijske telefonske postaje2. Dijelovi radijske telefonske postaje3. Opii posfupak za uspostavlj anje veze4. Identifikacija i pozivni znak5. Signal zapogibelj, poziv i poruka pogibelji6. Signali i poruke o hitnosti i signali i poruke o sigurnosti7.Red prvenstva u radio promehr8. Uporaba medunarodne tablice za sricanje slova i brojeva9. Rukovanje raddio telefonskom postajom i provjera radijske

postaje prije puitanja u rad10. Osnorma nadela "Svjetskog pomorskog sustava za pogibelj

i sigurnost" - GMDSS sustava

Prosram isnita za Voditelie brodica kateeoriie A( ispitna pitanja - zapisnik ispita )

OSNOVE PLOVIDBEl. Pomorske karte2.eitanj e pomorskih karti3. Odredivanje kursa4. Odredivanje udaljenosti5. Pravila izbjegavarya sudara na

moru6. Praktidan prikaz s modelima7. Svjetla na brodovima8. Dnermi znakovi9. Zvutrn signali10. Signali opasnostiI l. Konopi i uzlovi12. Meteorologija13. Vietrovi na Jadranu.

#

A sada, idemo nekakvim na5imredom. Zapodetak, svladat 6emo:

OSNOVE BRODOGRADNJE

iovjek je najprije zaplovio nazaja5enoj Zivotinjskoj mje5ini. Ondaje gradio splavi od trstike i pru6a, pa

onda splavi od drvenih trupaca povezanih biljnimvlaknima, koZom ili nekakvim konopima. Dosjetio sezatim izdupsti korito od debljeg drvenog trupca ..... inajzadje do5ao i do toga, da na neku osnovu - okosnicupolaLe oplatu trupa plovila. Oplatu od kore drve6a iliZivotinrjskih koLa a onda i drvenih dasaka, takozvanihdtrtica.l u Dalmaciji su to madiri I . I da skratimo. Plovilase danas grade i od metala, armiranog betona, gume isintetidnih materijala koje nazivamo joS i plastikom.Nazivi i opisi izrade plovila, bazirari su jo5 i danas na<drvenoj> brodogradnji * pa 6emo i mi od te osnove. Nadonjem crteZu pratit 6emo nazive pojedinih dijelovaplovila.

Sl.1 -Glavni dijelovi drvene brodice/ ovdje tipa<<pasare>>./ l-kobilica, 2-zaititna letva, 3 i 4 - Pramdanastatva i protustatva,S- krmena statva s okovima zakormilo. 6-rebro, 7-letva klupnjaka, 8-razma, 9-vijenacprotustatve i statve, l0-klupa, 1l-krmeni svod korita, 12-platica,ll-oplata, 14-krmeno zrcalo, 15-Zuljnica ilibokoStitnica

Brodograditelj najprije postavlja kobilicu. Onaie biti postavljena okomito na dnu korita a donjimdijelom bit 6e u moru i osiguravati odrZavanje stabilnogpravca kretanja u plovidbi. Na nju se s jedne stranepostavlja pramiana statva a s druge strane krmenastatva. Izmedu njih po cijeloj duZini kobilice graditeljpostavlja rebra. To sve skupa naziva se okosnicom brodaili brodice. Na tu okosnicu /kostur/, polaZe se obloga -duZice ( platice, madiri ). To obladenje okosnice drvenimduZicama moZe se obavljati na tri osnovna nadina.<Daska do daske>> naziva se dodirnom gradom. Slaganjedufica kao da su crijepovi, naziva se preklopnom iliklinker gradnjom. Tre6a mogu6nost je dijagonalnaprada.

sl.2

Nadin obladenja okosnice duZicama. a)Dodirna grada.b)Preklopna grada, c)Dijagonalna grada. l-kobilica, 2-rebra, 3-duZice ili platice, 4-klupnjak, 5-klupa, 6-razmaili valnica, 7-raSlja,izba,palac, 8-boko5titnica, 9-platnoizmedu duLica, 10-podnice ili pajoli, ll-podupirad zanoge pri veslanju.

Materijal za gradu /ovu drvenu-naravno/ rabi se :Za kobilicu, statve i rebra, twdo drvo. U nas hrastovina idesmina.Za podvodne duZice takoder. A za nadvodedobra je i boravina pa dak i smrekovina. Za palubu jenajbolje egzotidno drvo zvano tikovina. U tom je drvunjegovo prirodno tikovo ulje koje ga Stiti od loSegutjecaja vode i sundevih zraka. Ta se za5tita s wemenompotro5i pa valja drvo ponovo premazivati tim uljem.

Red je da se upozramo s tipovima plovila, jer itakva pitanja budu na ispitu. Osnovni tip je trupac ililadva. Ima rarmo dno a desto i bokove. Presjek /rcbro/mu je u obliku slova <<U>>, prama gore vi5e ili manjera5irenog. Samograditelji u selima Dalmacije, gradili suih sami jo5 do nedarmo i nazivali su ih batanama. Narijekama moZemo sresti ne5to slidno a naziva se iiklja,trup ili 6un. Brodica oblikovana tako da se trup suZavana pramcu a skoro isto tako i na krmi, nazivamo: GUC.To su naSe stare gaete, leuti pa i bracere.Ako krma zawiava plo5no-ravno lodrezana krma/ sa<<zrcalom>> - onda se taj tip plovila naziva PASARA.Vidimo je na slici 1 u lijevom stupcu.

Sl. 3 -GucAko pak budu dva trupa spojena poprednim gredama, toje onda dvotrupac ili katamaran. Graditelji su oti5li idalje, pa su napravili i trimaran. Taj ima tri trupa. Odtoga je obidno srednji ve6i a ostala dva su manja - kaonekakvi plovci dodani po bokovima. To su Siroka plovila.Zato 't marinama za njlh pladaju 50o% uvedane cijene.Sirina im daje iztzetnu stabilnost nagiba u ptoUAUijedrenjem. A brzi su jer su sami trupovi relativno uski.Sve su to do ovdje, deplasmanska plovila, 5to zna6i daim je znatan dio korita u plovidbi - uronjen. Takvaplovila mogu za pogon koristiti i jedra pa zato imajuispod korita u more uronjenu kobilicu ili peraju koja nedopu5ta preveliki bodni otklon kada vjetar, valovi ilistruje dolaze po boku. Plovilo koje je gradeno sa Sirokimi relativno rarmim dnom a za kojega je predvitlen isnaZniji pogonski motor i nema nikakvu kobilicu iliperaju izvan dna korita, dobio je naziv gliser. On jezahvaljuju6i snaZnom motoru /s mnogo <<konja>i brz- onglisira. No, kada je skromnijih dimenzija,osjetnoZivahnije skaku6e po povrSini valovitogmora i protresa bubrege i ostale iznutrice svogakapetana, str.2

posade i gostiju u plovidbi. A kave tek valove stvarat?Vsuzdriat 6u se od psovki!/ Pogledajmo sada joS i kavisu presjeci, odnosno kakvi su oblici rebara trupadeplasmanskih brodica.

1- koljenasto ili Sarpi rebro sa 4 plohe. Ako ima vi5eploha- onda je to vi5estruki Sarpi. 2- Oblo ili okruglorebro.3- Dvotrupac ili katamaran. 4- Trotrupac ili trimaran.Ostaje nam jo5 pogledati kako se odreduju dimenzijebrodice.

sl .5

Sve Sto je iznadranne /ruba palube/ naziva se nadgrade.Toje ograda, kabina,jarbol i snast. Ako brodica na

pramcu ima nekakvo koplje /Spirun/ ili ukras u oblikuskulpture sirene ili sl. I zvir /, to ne ulazi u dimenziju

duZine. Mjeri se samo korito a Sirina na naj3irem mjestu.Ako Zelimo ploviti i negdje doploviti, brodica mora imatinekakav pogon. Prvi je << na Lgance ili palentu a moLe i

puru. To je veslanje. NajdeSde je to na moru < na pari6e>- Sto 6e redi s dva vesla. Zavesljaji moraju biti dugi iujednadeni. Ukoliko bi u kretanju naprijed, zaveslalijednom rukom jade - brodica ie skrenuti pramcem

suprotno. Koliko 6ete zaveslaja u minuti primijeniti -odredit 6ete prama svojoj kondiciji i udaljenosti koju

namjeravate odveslati. Zato procijenite dobro, e da nebi

\r '

Ako se vesla s dva vesla po vesladu ( a isto je bilo i sjednim veslom kod <galijota>> ), na razmi brodice bit 6e

neka oprema pomodu koje 6e veslo postati poluga iolakiati veslanje. Najde56e je to palac ili klin ili pakokretna ra5lja. Gondolijeri u Veneciji veslaju jednim

dugadkim veslom po krmi. Migaju s njim kao riba repom.

B B S

Sl. 6-VESLO l-drZak, 2-struk, 3-obloga za vilicu-Skerm, 4-list ili lopatica, S-okov

str.3

Sl 4 - Presjeci lrebra/deplasmanskih plovila

bi loprerano<gecrkt>!

,M .'M'N &Sl. 7 - Dijelovi na razmi za upor vesla. I - palac, 2-

Vjendi6 od konopa lStrop 1,3-Ra3lja, 4-skalamar/drvenara5lja/, 5-ra51jak, 6-izba i njen poklopac

Klasi6no kormilo objeSeno je na klinu i samici nazrcalu krme a kormilari se rudom. MoZe i kormilarskimkolom / rotom / uz pomod prijenosa lancima ili delik-

dela. Ovjesno ili slobodno vise6e kormilo je na osovinikoja izlazi iz krrnenog dijela korita brodice.

sl. 8 A -Kormilo na zrcalu krme. B- Ovjesnokormilo

1-glava, 2-struk, 3-1ist, 4-okovi, 4a-klin samac, 4b-samlca,

5-peta, 6-jaram zarvdo, T-rudo ili argola, 8-rupa zasigurnosni konop da kormilo ne ispadne u more.

Ploviti moZemo i pogonskom snagom vjetra u jedrima.Na ovim ispitima nije naglasak na jedrenju, jedrilicama ijedrenjacima - osim u propisima davanju im prednosti uizbjegavanju sudara i nema inazito jedilidarskih pitanja,

pa nedemo o tome na tanane. Ostavit 6emo to zated,ajjedrenja. Ali zato ima pitanja o trecoj mogu6nosti pogonabrodice - a to je motorima. Razlikujemo nekoliko nadina

motornog pogona. Pogonom s brodskim vijkom i to sugradenim motorom ili vanbrodskim ( obje5enim na krrni

ili po boku ). Zatim, takozvani propulzivni pogonturbinom koja usisava a onda pod mlazom izbacuje vodu

i tako gura plovilo. (vodeni skuteri ). Imamo i plovilakoja se kre6u potiskom zradne elise, koju naravno okredenekakav motor. Inajzad pogon na <<zradnom jastuku. Tupakzrad,na turbina tladimlaz zraka ispod korita plovila i

ono lebdi na tom stladenom zraku. To je takozvaniowerkraft - nit je zrakoplov a nije ni zapravo vodoplov.Medutim, sluZbeno se ubraja u plovilo i u plovidbi mora

po5tivati plovidbene propise.Dakle, bez obzira koji pogonski sistem imamo na na5ojbrodici, moramo imati mogudnost denog upravljanja

smjerom i kursom kretanja. Na klasidnim plovilima za tosluZi ve6 prije opisano kormilo. Kako ono djeluje?

KORMILARENJE

Uronjeni list kormila mora biti odgovarajude pow5ine.Kada zakrenemo kormilo (list kormila) na lijevu ili desnu

H\rrV/1 1 . /

, V V

stranu, strujanje vode ispod trupa brodice nailazi naotpor na tom listu. Voda dakle pritiS6e na list koji je / kaoSto znamo / smjeSten na krmi ili krmenom dijelu trupa igura ga u stranu. S njim u stranu gura i krmu. Trup sedakle zakre6e s pravca kretanja. Praktidno na pr. - kadakrma skrede u lijevo - pramac ide u desno. Sto.le brzinabrodice ve6a, toje strujanje vodejade i vedije pritisak nakormilo pa ono i <<bolje sluSu. Zato kada vozimo sporoili u podetku kretanja, kormilo je tromo i brodicanevoljko skreie. Isto nam se dogada ako plovimo nizstruju ili valove. Moramo biti brZi od struje i valova, dabi nas kormilo <sluSalo>>. Poseban problem skormilarenjem je kada se ( vadimo >> iz neke zagu5ene iprenakrcane ludice ili marine. Osobito ako nismo vodiliracuna o zanosu krme svoje brodice, koji nastajedjelovanjem okretanja brodskog vijka, pa smo se vezalina <<krivomr> mjestu ili krivo s krmom ili pramcem naobalu. U voZnji << nazad >, kormilo je i inade tromije. Paako nam se jo5 i krrna zanala u neZeljenom smjeru, evonam brljavljenja i sramote petljanja izlaska iz luke.UvoZnji <<nazad>> - lijevokretni vijak zana5a lcrnu u desno,desnokretni u lijevo. Inade, kormilo je najudinkovitijekada je list zakrenut za 38" od simetrale brodice. ViSe odtoga - samo vi5e kodi brzinu ali ne zalr'rele ni5ta bolje.Jedrilice imaju kormila malo dublje uronjenih listova jerje takvo kormilo efektnije a sa svojom pove6anompowiinom pomaZe spredavanju bodnog odskliza brodice.Provjerite na svojoj brodici kako vas kormilo <slu5u ikako stoji stvar sa zanosom krme u voZnji naprijed inazadpa si to <ruzmite na znanje i rarmanje>!

Sada, kada znamo kako kormilo djeluje i kakozapravo brodica < skre6e > na pravcu plovidbe - prilikaje zaupozorenje kako postupiti ako nam netko u voinji izbrodice padne u more. Ako je na pr. nesretnjakovid pao sdesnog boka - hitro 6emo kormilo okrenuti < na skretanjeu desno >> ! U tom sludaju krma 6e se odmaknuti u lijevoi brodski vijak ne6e zahvatiti i ozlijediti < padavidara < umoru. Svemu ovome dodajmo na5em znanju okormilar6nju jo5 i to, da 6emo ploviti protiv valova <<ukoso>> ( treso ) pod kutom od 30" do 60". Nikako okomito( 90") na valove pa da nam se pramac zabada i lupa povalovima pa onda propinje a krma < pije more <. Bolje jesti6i nekamo malo kasnije i duljim putom ( bordiZanjem-letanjem-cik*cak ) s vi5e-manje blagim ljuljanjembrodice nego li patiti se lupom i zabadanjem u valove.Posebno je opasna plovidba okomito na valove, zaglisere. Val i jo5 udar vjetra na uzdignuti pramac, moZelak5i gliser izvrnuti na krmu.Inaie, brodica najbolje plovi ako se ne propinle. Zatotreba dobro postaviti vanbrodski motor - da krma ne toneprevi5e ali ni da se pramac ne zabada.

9 - Pode5avanje nagiba noge vanbrodskog

I

llll

Propinpsel \sl.

motora.

II

Sidra se ubrajaju u obveznu opremu. Ima mnogo tipovasidara.To vam je kao i s automobilima: - Moj je najbolji !Ipak, najvi5e pristalica ima <Danforth < sidro Sirokihlopata koje ukopane u mulj ili pijesk dobro i pouzdanodrZe. Neki twde, da Danforth od 5 kg. drZi kao nekodrugo od 15 kg. !?! Bilo koje sidro, ako je zapelo za <<grotu ( drZi dobro - nekada i predobro, tako da ga nemoZemo izvaditi. Sigurno je jedno: Sidro mora svojomteZinom odgovarati velidini brodice. NesluZbena formulaje - kilogram sidra + l|yo po duZnom metru plovila. Towijedi za one do 7 m. Za dtil1a, dodaje se jo5 najmanje30o/oteLine, zavisno o istisnini korita.

4 5Sl. 10 SIDRA. 1- Sklopiva kotva,2-Madak sidro,

3-CQR ili pluZno sidro, 4-Danforth sidro,5- Admiralitetno ili admiralsko sidro.

Na crteZu se vide i nazivi pojedinih djelova sidra.Inade danas, < admiralsko > Sminkerima sluZi snmo zapokazivanje! Ovdje treba spomenuti jo5 jednopreporudljivo sidro. To je < zavladno ili zatezno sidro <koje se rabi u nemiloj situaciji, kad ostanemo bez pogonabrodice. Vjetar i valovi u tom slu6aju postave brodicubodno na v1'etar i valove. Ne samo Sto nas tada neugodnobodno ljulja, nego nas i valovi mogu zalijevati i punitinam ko\pit morem. A onda joS, ubrzano nas nosi moZdana neki greben ili pli6ak. Pod takvim uvjetima, nijeugodno popravljati na pr. kvar na motoru. Zato mudarnautidar ima pripremljeno zavlaino sidro. To je vodeni< padobran <. To je platno razapeto izmedu dva metalnakoluta, ve6eg i manjeg. Kada se to sidro ubaci u more spramca, ono zavladi pramac u struju. Brodica se daklepostavlja pramcem u vjetar i usporava kretanje niz valovepa se onda moZe smirenije otklanjati kvar na motoru.

Sl. 11 - Zavlaino sidrostr. 4

Ako su oni metalni koluti zavladnog sidra neito teZi,naprava 6e previ5e zaranjati prama dnu. To se sprjedavaplovkom vezanom na cca 2 m. konopa na vedem kolutu.I znate Sto ? Ne trebalo vam to sve skupa - bilo kada !!

Idemo se mi dogovoriti kako 6emo sidriti? To 6emosigumo raditi desto. Ako bismo sidro na dnu drZaliodmah ispod brodice - ono bi se vadilo, otkopavalo izdna i < Stambiljalo << po dnu a brodica bi Setala kako bi jevjetar i valovi nosili ili bi udarala o obalu. Sidro 6e se tobolje ukopavati i << driati <, Sto je dalje od brodicepotopljeno. Usvojena je zato jedna formula koja kaZe:Sidrenjak ( sidreni konop ) mora biti najmanje ietiri putaduZi nego Sto je dubina mora na kojoj se sidri. Pa ako jemore duboko 2 m. - sidro ie biti na sidrenjaku dugadkomnajmanje 8 m i onda sidro ne moZe biti preblizu ispodbrodice i ne6e se izdizati okomito iz dna ve6 6e sepovladenjem po dnu, ukopavati. MoZemo do sidra stavitikomad lanca, 3 do 4 m. To se naziva predlancem.

Sl. 12 Sidrenje. A-sidrenjak samo od konopa, B-sidrenjaks predlancem, C- Uteg na sidrenjaku.(an$cu)

Predlanac se nede proglodati ako prelazi preko nekeo5tre stijene - konopu bi se to moglo dogoditi. Zatim, taj(,e predlanac svojom teZinom polegnuti po dnu i zatoliko povu6i barkicu od obale. Kada docle val i ponesebrodicu prama obali - val najprije mora podi6i predlanacsa dna. Za to vijeme val prode i teLina lanca povuiebrodicu opet dalje od obale. JoS bolje to obavlja uteg(zvan <andel>) obje3en na sidreni konop i spu3ten odmahs krme prama dnu. U ovom sludaju imamo jo5 jednupogodnost. Nitko nam ne moZe zapeli brodskim vijkomza nai sidrenjak po krmi. Ako se privezujemo na obalu napr. pramcem, uz pomo6 sidra po krmi na mjestu gdje jemorska struja ( kurent ) ili su valovi i vjetar - bacit 6emosidro malo u susret struji, vjetru i valovima. Kada smooborili sidro na morsko dno, trzajima 6emo potezatsidrenjak i tako dobro ukopati sidro. Nakon toga 6emopodesiti nategnutost sidrenjaka tako, da nam brodicapristojno stoji a ne nekako na koso i Slampavo. Ako bisidro bilo ravno po krmi, struja i vjetar bi brodicu zanosiobodno i ona bi mogla udSrqti u susjedno plovilo na vezu.

d:;'='p.9ry;1

Vjetar+--

sl. 13Sidro na dnu moZe se podvu6i pod neku stijenu i kada gaZelimo podidi - ne ide. U tom sludaju zavozildemo usuprotnom smjeru no Sto nam je bio sidrenjak pri sidrenjui tako poku5ati irvuti sidro. Ako nismo uspjeli, posidrenjaku 6emo spustiti, na posebnom konopu jedanmetalni obrud ( kolad ) itrzanjem ga namjestiti na dnos t r .5

I

struka sidra. Zatim 6emo zavoziti opet u suprotnomsmjeru prija5njeg sidrenja i tako izvudi sidro ispod grote.Postoji i konstrukcija sidra sa dvostrukim strukom ( dvijeSipke od pete do u5ice ) i u njihovu razmaku klizi ve6iSkopac (garnbet) i tako dovodi kraj sidrenjaka do dnastruka i onda nam nije potreban onaj kolad. Ima samojedan mali problemdi6 s takvim sidrom. Treba ga wlopaLljivo, polako spuitati na dno kako se nebi onaj Skopacbez potrebe postavio na dno struka i sidro se nebi moglo

A B CSl. 14 A- Vatlenje sidra uz pomo6 <<kolado>,B- Orepina s plovkom, C- Sidro je zapelo zakabel

ukopati. Na velika i te5ka sidra stavlja se orepina,poseban konop pridvr56en za srce na dnu struka a napovr5ini je bova ili plovak koji svima daje na znanje da jetu sidro i za koju orepinu 6e se to sidro izvladiti akozapnefla dnu. Kada se sidri na pr. u nekoj uvali gdje ve6ima usidrenih brodica, treba procijeniti kamo 6e nasvjetar okrenuti i ponijeti i svakako da ne bacimo sidrotako, da 6e nam na5 sidrenjak prolaziti ukriZano prekonekog tudeg. Za sludaj da vjetar okrene smjer puhanja, mi6emo takoder to predvidjeti, da i tada budemo dovoljnodaleko od ostalih usidrenih i da ne dode do <bliskihsusreta>> brodica. Sidro ne6emo utapati tamo gdje nam toznakom na pomorskoj karti ili postavljenoj oznaci - nrjedopuSteno. U to spada i oznaka podmorskih kabela icijevi na pomorskoj karti. Tu moZemo pokuSati sidritisamo u krajnoj nuZdi ako nam prijeti havarija u nekomnewemenu. Pa ako nam je sidro zapelo na pr. za kabel,poku5at 6emo ga osloboditi uz pomo6 drugog sidra i tosve njeZno, da ne o5tetimo kabel. Ako nam to nebiuspjelo, obavijestit 6emo najbliZu Ispostavu ludkekapetanije i oni 6e nam besplatno izvaditi sidro. Naravno,ako je to nekakvo malo sidro, manje wijednosti - ta seakcija ne isplati. Ako smo pak tu sidrili bez velikepotrebe - vic 6e nas ko5tati debele globe. JoS samonapomena: Sidreni konop nebi smio biti taqji od desetke/@10 mm./ Za teLe i ve6e brodice naravno, deblji. Nesamo zbog dwsto6e nego i da ne << reLe < ruke. Ve6ebrodice su zbog teZeg sidra i cijelog sidrenjaka od lanca,opremljene vitlom kojim se sidro diZe s dna. Karike togasidrenjaka su od pocindanog delika ili lnoxa promjeranajmanje 6 mm. Evo, uz ova sidrenja, podeli smo pomaloi s privezivanjem plovila uz obalu. Ako pristajemopramcem ili krmom, treba na obalu vezati s dva priveznakonopa-u<<V<<.

Privezom samo jednim konopom, brodica moZe viSeSetati lijevo i desno. Osim toga, dva su dva! Ako seveZemo uz neki pristan bodno i to jo5 pri jadem vjetrukoji pu5e od pristana na more, duZni smo se vezatiietverovezom ili springom. Iz pramca veZemo jedankonop lcimu I na obalnu bitvu prama naprijed a jedankonop prama nazad.Isto tako s krmenog dijela - jednucimu prama naprijed i jednu prama nazad.

Sl. 15 Privez < spring < ili detverovez.U Velebitskom kanalu gdje na pr. bura dere s obale napudinu - brodica vezana springom, ljepo se ljuljuikaizmedu ta detiri konopa. Pa ako jedan i pukne, ostala sutri a ostala je tu i brodica. ietverovezom moZemo nazvati

Razglabamo tu o sidrenju, privezivanju s konopima icimama.... pa bi bilo dobro spomeuti neito o konopima imomarskim uzlovima ! Prije kojeg desetlje6a, rabili su sekonopi napravljeni uglarmom od prirodnih biljnihvlakana. Manila, sisal, kokos, konoplja - usukani ipouZeni u strukove. Imali su manu da uprjaju vlagu ivodu pa su bubrili, rastezali se, su5enjem stezali i ne dalise odvezivati. Mokri bi se i zamrzavali. Bakterije su ihLderale pa su i trulili Danas se sluZimo gotovoiskljudivo sintetidnim konopima. Prvo ne piju vodu.Drugo, ve6a im je prekidna mo6 po mm. promjera. Trebasamo paziti da su napravljeni s dJV> za5titom kako ihnebi oslabile ultra violetne sundeve zrake. Kadakupujemo konope za svoju brodicu, izabrat 6emo onepletene <Atlas>> sistemom. To su konopi u kojima sesredina sastoji od mnogo tankih vlakana /fa5io/ opletenihizvana unakrsnim opletom. Ne smiju biti twdi, jer bi bilooteZano vezivanje a uzlovi bi mogli proklizavati. Konopne smije biti plivaju6i. Osobito ne kao sidrenjak.Plivaju6i konop predstavlja opasnost jer ga nediji brodskivijak moZe pokupiti i namotati na svoju osovinu i akosredom ne bude neki ve6i belaj - bit 6e wa5kog posla,ronjenja i rezanja dvrsto namotanog konopa oko osovine.Konope 6emo na brodici drZati uredno sloZene bilo napalubi, bilo obje5ene na neku kljunu ili pak u nekomprostoru ili posudi tako, da se lako koriste ili vade bezzaplitar4a i mr5enja. Nedemo se valjda sramotiti na pr.bacanjem sidra i s njim u gnnove zapletenog i zamr5enog

Sl. 16 JoSjedan nadin detveroyeza

sidrenjaka r.?! Za vezivanje rabit 6emo one mornarskeuzlove koji su za pojedinu swhu najpovoljniji. Zaitouop6e ti obvezni mornarski :uzlovl? Zato jer oni ne6epopustiti-proklizati i moZe ih se lako ibrzo odvezati. Zaispit uvjeZbajte uzlove slijede6ih nazivai svrha.I -OSMICA. VeZe se na kraju konopa da se ovaj ne<<razlista> ili da konop ne protrdi neZeljeno kroz koloturu.2 -MUSKI. Njime 6emo spojiti dva konopa iste debljine.3 -ZASTA\rNI. Za spalanje dvaju konopa razliditih

debljina.4 -VRZNI. VeZe se na predku / bokobrani na ogradu /

ili se natide na bitvu.5 -PASNJAK. Stavlja se na obalnu bitvu za pivez.6 -PLUTACNI. VeZe se na prsten plutade ili za nesto

slidno predvideno zapivez na pristanu ili u marini.7 - SIDRBNI. VeZe se na prsten struka sidra ili na

_ Skopac sidrenogpredlanca.8 -STIPNI. Najde56e se rabi zavezivar$epripona tende

na ogradu. / Nije u ispitnom programr.r/9 i 9a -UKRIZANI VOJ. VeZe se na dvostruku bitw ilina kljunu podizada jedra.A{tje u ispitnom programu/

I jo5 namatanje konopa kojega 6emo negdje objesiti..

31.17 -Mornarski uzlovi i namatanje konopaKada se plovilo veLe na pluta6u za dulje wijeme, ondatreba :uzao podvezati tankim konopom. Isto wijedi zasidreni \zao - jer sidro ne6emo svaki dan odvezivati iopet privezivati na sidrenjak.

str.6

Kada konop stavljamo preko neke predke ili ga objesimokroz neki prsten, to se naziva poluvojem. Ako jedan putaomotamo predku, onda je to voj. Dva puta je dvostrukivoj. Tako su na onoj bitvi na sl. 17. ukriZani vojevi aposlijednji je izokrenut i taj se naziva oglavnim vojem.Pasnjak ili painjak je obvezan u privezu na bitvu naobali. On omogu6ava da se na istu bitvu veZe vi5e cimanekoliko brodica a da se pri odlasku, tude cime a pramatome i druge brodice - ne odvezuju. Na kraju ovogodjeljka jo5 samo napomena: Po konopima se prepoznajui neke osobnosti nautidara. Razbacani i zamr5eni konopina brodici, nepotrebni vi5kovi tzlova piveza na obalirastegnuti unaokolo pa se po njima gazi- to tako ostavljasamo brljivac!

Ne6emo isploviti ako je wemenska prognozajako lo5a. Zato moramo malo posegnuti u meteorolo5kaznanja. Sve informacije u meteorologiji baziraju se nastranama svijeta iz kojih se kre6u mase toplog ili hladnogzraka koji pak sadrZe vi5e ili manje vlaZnosti i imaju ve6iili manji atmosferski tlak. Svoju majdicu zemaljsku kugluljudi su podijelili na detiri osnovne ili kardinalne stranesvijeta. To su sjever, istok, jug i zapad. Oznadujemo ih N,E, S i W. Izmedu njih su interkardinalne strane svijeta:Sjevero-istok, jugo-istok, jugo-zapad i sjevero-zapad.NE, SE, SW i NW. Cijeli krug horizonta od sjevera prekoistoka, juga, zapada pa opet do sjevera, podijeljen je na360'. To nazivamo ruZom kompasa. Kada gledamounaokolo svijet - kao da stojimo u sredi5tu ruZe kompasai kuda god upu6ujemo u daljinu svoj pogled, gledamopod nekim kutom - jednim od onih 360'.

SL. 18 - Ruie kompasaSad je na redu podrobniji opis kompasa i njegovadjelovanja. Onoliko podrobno, koliko se to traZi na ispitu.

KOMPASNamagnetizirana kompasna igla postavljena je na

fini iglidasti leiaj koji pruZa minimalan otpor njenomokretanju. S njom zajedno /u brodskom kompasu/ okre6ese i ruZa kompasa na kojoj su oznadeni stupnjevi. Sve jesmje5teno u jednom ku6i5tu-kotli6u u kojem je inesmrzavaju6a tekudina koja omogu6ava odredenuinertnost kompasne igle i s njom ruZe kako ona nebiposkakivala i odvi5e drhturila te onemogulavala preciznooditavanje stupnjeva. Sve je pak obje5eno na takozvanikardanski zglob koji omogu6ava da se cijeli kompas nenaginje zajedno s brodicom, ve6 ostaje u vodorarmompoloZaju u kojem je kompasna igla nesmetano aktivna.Kako to radi? Na zemljinim polovima su i magnetskipolovi koji magnetskom privladno5du djeluju nakompasnu iglu, da se sa svojom stranom oznadenomnulom postavlja uvijek u pravcu sjevera. (Slike kompasana stranama 20. i 37 . )str .7

s

Ona zapravo ostaje uvijek u tom poloZaju a ku6i5te nakojoj je oznaka lcrtica/ simetrale broda, okre6e se sbrodom pa onda na ruZi oditavamo stupnjeve na tommjestu gdje je ta crtica. Dakle, kompas se na brod ilibrodicu mora postaviti s tom crticom todno paralelno sasimetralom plovila ako Zelimo oditavati vrijednost kursakretanja broda. Sad, ima tu i jedna kvaka. Magnetni polnije todno na onom mjestu gdje je geografski pol. Oni sene poklapaju. Magnetski pol je malo po strani. Nekadvi5e a nekad manje, jer on se seli. Pa je ove godinerecimo, desno-na istoku od geografskog pola a za tngodine suprotno. Oti5ao ja na lijevu zapadnu stranu. Tose u pomorstvu naziva varijacijom. Naziv je odgovarajuiijer wijednosti variraju s udaljenostima od pola a i zbogdodatnih utjecaja magnetskih polja u zemljinoj kori napojedinim lokacijama. Na pomorskim kartama ucrtane sukompasne ruZe na kojima je oznadena varijacija upojedinim akvatorijima s naznakom tendencije godi5njegrasta ili opadanja vrijednosti te varijacije. Ukratko:Kompas je u stvari vjediti laZljivac - Sto se tidepokazivanja pravog geografskog pola. Gori je i odpolitidara koji ponekad ipak kaZu i neku istinu. Kompaszatim jo5 laLe i zbog utjecaja Leljeza kao ielektromagnetskih polja na brodu. To se pak nazivadevijacijom. Svemu tome pomorac zna lijeka - zna do(,ido pravih podataka, uz pomo6 formula za izralunavanjekursa pravog ili pak kursa kompasa. No, o tome 6emopodrobnije u odjeljku navigacije i rada na pomorskojkarti. Spomenimo ovdje samo joS i to, da se na brodiciosim fiksno postavljenog kompasa sluZimo i rudnimkompasom kojim odredujemo azimute. Azimut je kut podkojim vidimo neki orijentir na horizontu a onda uz pomo6dva ili vi5e azimuta prenesenih na pomorsku kartu,moZemo odrediti poziciju brodice. Taj rudni kompas imasistem ni5ana i mu5ice kao na nekoj pu5ci. Preko njihnani5animo orijentir i istowemeno oditavamo stupnjevena ruLi kompasa. Eto, sada kada smo na distom sastranama svijeta, moZemo progovoriti o wemenskimprilikama.

METEOROLOGIJA

Spomenuli smo ve6 prije, da wemenske prilike ineprilike ovise o kretanju zraEnlh masa - globalnosvijetom a lokalno na nekom uZem podrudju. Globalno tosu ciklone/depresije/ i anticiklone. One zahvadaju ve6apodrudja - cijele kontinente ili podrudja oceana i onadaputuju. Premje5taju se. Pogledajmo na crteLl kako se unjima kre6e zrak i koji su u njima atmosferski pritisci.Na crteZu, strelicama je oznaden smjer kretanja zraka.Smjer je kruZno zakrenut zbog utjecaja vrtnje zemljinekugle. U cikloni vjetar pu5e kruZno u lijevo od obodaciklone prema njenom srediStu iuzdiLe se is sredi5ta u visu atmosferu/na crteLu AiCl. To je vlaZan zrak i kada seuzdigne u hladnije slojeve vlaga se pretvara u oblake i toone te5ke, sive i tmurne. Dakle, ciklona donosi obladno iki5no vrijeme. Ovisno o smjeru iz kojega dolazi ima inaziv. Na na5em Jadranu to obidno bude s <juZinom>-juZnim vjetrovima. U sredi5tu ciklone je najmanji atm.pritisak zraka - oko 980 hPa. /hektopaskalal a na

II

^ i\3,'i

,v

vanjskim rubovimapritisaka na erteLu.

do 1000 hPa. Vidi gradijente

Sl. 19 l-Ciklona 2- AnticiklonaAnticiklona donosi suho i sundano wijeme. Zrak

se kre6e kruZno u desno od sredi5ta prama obodu i silaziiz visina prama zemlji-moru lB i Dl. U sredi5tuanticiklone je najve6i atm. pritisak - obidno 1020 hPa aprama obodu se snizuje do 1000 hPa. Nema oblaka ili ihima malo i svjetle su boje. Upoznajmo i naudimoprepoznavati samo neke wste oblaka. Podijeljeni su ina6eu 10 rodova,26 vrsta i 31 podvrstu - no, to je ve( za<Sijerkovi6e i Picekice>. Mi 6emo se koncentrirati na onekoji predskazuju loSe vrijeme ili nadolazak nevera i onekoji 6e nas razveseliti najavom poboljSanja wemena.

l o

a

6

z

;u'&4#ffiffi

--4n@6666666�.4/#)

'tsosltrArus{ca) *ffiffi.,*

-€ffir-ffiffiALIOSTRATUS {fu}

;TRAnrS (3t'

**-l- - * rt= -,,rlt* o*co# ---:la*r"-,

Sl. 20 -Oblaci. Nazivi i visine na kojima sepojavljujg.

Visoki Ci /cirus/ oblaci izrad 6000m, sastoje seod ledenih kristala i predznak su pogor5anja wemena.Smjer njihova gibanaja odgovara smjeru dolazeleciklonedepresije. Cclcirokumulus/ oblaci nazivaju se jo5i <ovdice>> jer su svjetli, dupavi i manji odvojeni u grupi.Svaki onaj <manji> ponaosob dosta brzo rirjenja izgledjer ih strujanje zraka rasteZe ili skuplja. To pak najavljujejadanje vjetra u niZim slojevima. Cs oblaci ljeti daju slabuki5u ili zimi snijeg. Dakle, i ti su vjesnici pogordanjavremena. Ac nisu oborinski oblaci ali najavljujupojadanje vjetra. Niski oblaci plove nebom ispod 2000m.Ns je zbijen, taman a slidan i Sc koji je taman, gust ivalovit a oba ne daju oborine ve6 samo sumorno nebo ismanjuju vidljivost jer zaklanjaju sunce i no6u zvljezde.Cu oblaci su bijeli, duperasti, nalikuju grumenima sirovapamuka. Lijeno se premje5taju ili lebde nad kopnom iliotocima - znak su lijepog-dobrog wemena.

Cb/kumulonimbus/ nizak. taman-skoro crn uobliku nekakve kule, gljive ili nakormja, pri vrhu<rascvijetaru> - donosi jak pljusak s grmljavinom, nekadai tudom. Pojavljuje se ljeti na zapadnom horizontu i akomu je smjer kretanja prama nama - evo nam oluje ilinevere i to ubrzo.

VJETROVI NA JADRANU

Vjetar nastaje zbog razlika u atmosferskom pritiskuzraka na ve6im ili manjim podrudjima. Razlike upritiscima pak nastaju tako 5to se topli zrak Siri i timesmanjuje pritisak a hladni zgu56uje i pritisak biva vedi.Ovi pritisci u slobodnom prostoru nastoje se izjednaditi.Zrak iz podrudja ve6eg pritiska utrdava u podrudjemanjeg pritiska. Sto su razllke u pritiscima ve6e to suutrdavanja silovitija - to je vjetar jadi. Vjetrovi imajusvoja imena a i nazive po smjeru odakle u osnovnomsmjeru dolaze ili pu5u. Ako vjetar na svom osnowtomsmjeru naide na neku prepreku, visoki otok na pr. - lak5emu je zaobili otok lijevo ili desno nego ga preskoditi.Dakle, vjetar je tu skrenuo iz svog osnourog pravca kojije bio recimo sa sjevera a sada pu5e sa sjevero-istoka. NapriloZenoj ruZi vjetrova, strelicama su oznadeni generalnismjerovi pojedinih vjetrova naSega dijela Jadrana.

JUGO.OSTRO

S1.21 - Ruia vjetrova na5ega dijeta Jadrana

Podet iemo s opisom vjetra koji nam dolazi ravnosa sjevera. Uz naziv vjetra bit 6e u zagradi dodana istrana svijeta izkojeg osnovnog smjera puie.

TRAMONTANA (N)

Dakle, puie sa sjevera pa ga nazivaju jo5 i tramuntana isjevernjak. To je prohladan i suh vjetar Ima nekeublaZene karakteristike bure jer se javlja na udarelrefulel. Prati ga vedro vrijeme i visok atmsf. tlak. Nijedugovjedan. Obidno puSe samo jedan dan. Dalje od obalepu5e jade i stvara razvrlene valove. ie56i je na ju2romJadranu. U uvalama otvorenim na sjever zna napravitirusvaja. Nema posebnih ztakova nadolaska toga vjetra.

BURA (NE)To je iznenadan, suh,hladan vjetar koji pu5e s izrazitojakim udarima / refulima L Zna puhati brzinama i preko200 km./sat. Onda je to orkanska bura. Iz unutra5njostihladnog kopna, hladan zrak prelije se preko planinskihusjeka i srudi prama moru. Dolazi naglo ba5 zbog togprelijevanja i pu5e odmah punom snagom. Zato je buranajde56e najjada na samom podetku. Razlikujemoanticiklonalnu ( vedru ) buru i drog.t neugodniju,ciklonalnu ( mradnu, Skuru ) buru. Ona prva unokovanaje anticiklonamaiznad srednje Europe, Atlantika ili

str. 8

Sibira. Njen smjer je zato ne5to sjeverniji dok jeCiklonalne viSe istodnije. Anticiklonalna bura je suhvjetar s izrazitim udarima. Stvara nepravilne kratke istrme valove dije whove-krijeste raspr5uje u pjenu i zrakzasi6uje vodenim kapljicama. To je <<vodena pra5ina>.KaZu: -Bura pra5i ! To predstavlja posebnu opasnost zaplivade i veslade u niskim plovilima ( kajak, sandolina,gumenjak) jer po jakoj buri je vodenim kapljicamazasiden sloj zraka visok i do pola metra i u njemu se nemoZe disati. Valovi bliZe obali dosiZu visinu do 1m adalje na pudini i do 2,5 m. Bura sve vi5e slabiudaljavaju6i se od na5e obale. Osim one vodene<<praiine>>, vidljivost je dobra. Zimibtrapu5e de3ie i traje3 do 7 dana. Ljeti koji puta svega dva dana. Bura jenajjada oko 10 sati te izmedu 18 i 22 sata. Oslabi na odprilike svega sat wemena oko podneva i oko pono6i i toje wijeme ako Zelimo negdje pobje6i na bolje od bureza5ti6eno mjesto. 7-na zapuhati i lokalna bura nakon ki5eu unutra5njosti kontinenta koja je tamo rashladila zrak-ta nfe izaztrana anticiklonom ili ciklonom i nijedugotrajna. JoS koja rijed o ciklonalnoj buri koja nastajekretanjem ciklone na nai Jadran iz Genovskog zaljeva IIisjeverne Afrike. To je relativno topli ali i vlaian nak pajezato to <<trula> bura i s njom bude i kiSe. Njeni refuli sublaZi. Evo jo5 i podrudja gdje je bura najsnaZnija inajopakija: Tr56anski zaljev, Limski kanal, Rijedkizaljev, Velebitski kanal * osobito kod Senja i Karlobaga,Sibensko podrudje, Split, Solin, uvala Vrulje ( Makarskoprimorje ), u5ie Neretve i Zuljanski zaljev na Pelje5cu.

Znaci koji najavljuju buru su oblaci koji kuljajuiznad whova planina ( osobito Velebita i Biokova ) uobliku < kapa ( ili ( kruna <<. Kada se te kape podinjurasplinjati u pravcu mora - bura je krenula. To je zbognaglog nadolaska i odmah <tutaforca>> puhanja te onihrefula, za plovidbu najopoasniji vjetar na na5em Jadranu.Ali zato on rasdi36ava kiSna i trula wemena. Donosilijepo wijeme ( do prvog pogor5anja ! ) i kaZu da jezdrav. Kronidni bolesnici imaju manje pote5ko6a a ostaliljudi su ZivahnijijraspoloZeniji i manje zlodesti.

BURrN (NE)

Sunce 6e kopno, osobito ono kr5no-kamenito, prijezagijati nego more. Isto tako kopno 6e se no6u brZerashladiti. Tako no6u ( ne5to prije pono6i ) nastanu ve6takve temperaturne razlike kopno-more, da zrak laganokrene s kopna na more. To nazivamo burinom. Nakonvedernje ljetne bonace, burin ugodno rashladuje i dinispavanje ugodnijim - i ne samo spavanje ! Pred jutro,tlakovi su se izjednadili i nastupa ljetna jutarnja bonacakoja 6e potrajati sva do pojave maestrala - sve po lijepomwemenu.

LEVANT ( E )

Levantje istodni oblik bure - istodnjak. PuSe kratkotrajno(obidno I dan) i jednoliko s umjerenom jadinom. (do 7Bf. do 30 dv.). To je <<prijelazni << vjetar kada jugo prelaziu buru ili bura na jugo - Sto je rijede. Zimi puie slidantakozvani ( grego levante > iz smjera ENE. Svojstven jesjevernom Jadranu. Talijani ganazivalu << kvarnero >>.str. 9

JUGO-STROKO - OSTRO(SE i S)Jugo - Siroko (SE) je topao i vlaian vjetar

ujednadene brzine koji se ranrlja postepeno. Prvi dan jerelativno slab, drugi dan jada, tre6i dan ve6 dobro<walju.... Puie od Otranta uzdtrt Jadrana i ima slobodanprostor sa svojim stalnim ujednadenim strujanjem pastvara dugadke i na Jadranu najvi5e valove. Jade pu5e najuZnom Jadranu . Ako mu je smjer vi5e iz S, onda senaziva jugo - o5tro. Cesto bude wlo jako pa i olujno. I turazlikujemo ciklonalno ili tarn:ro jugo s karakteristidnimgustim, niskim i olovno sivim oblacima koji dajuvi5ednevne ki5e uz grmljavinu. Anticiklonalno jugo -vedrije, suho jugo ili palac puie uz malu naoblaku islabiju ki5u pa dak i uz vedrinu ali s toplim i sparnimvremenom. Dogodi se da slaba ki5a bude prljava-blatna,zaprljana sitnim desticama pijeska iz afridke pustinje.Najve6i valovi juga - i do 5 m. su vani na otvorenommoru tamo od prije Dubrovnika pa sve do Tr36anskogzalleva. Predznaci nadolaska juga su mutan i maglovitobzor s oblacima na SE i S, koji putuJu nebom pramaNW. JoS prije nadolaska vjetra plime su veie jer jugonatiskuje more prama sjevernom Jadranu. Zbog velikevlage u zraku, vrlo su jake i rose.Tlak je sniZen na ispod1000 hPa. A najznakovitiji su slijede6i znaci; U susretnadolaze6em jugu, punice su opake i Eangnzave iznaduobidajene normale. Konobari vas dodekuju krvnidkimosmjehom. Direktori marina manijakalno posrdugatovima s neskrivenom namjerom da ogule nautidare dokoZe - odmah ili najkasnije malo poslije.... i svi generalnopostaju razdrailjivi, svadljivi i boleZljivi. Spas je jedino utome da jugo podne skretati na W ili NW smjer ilidrugom stranom - ali do bure koja 6e nas osloboditi tegnjilobe.

LEBrC - GARBTN (SW)Sada s ovim vjetrom ulazimo u podrudje nevera

oluja i vihora. Lebi6, garbin, lebi6ada i garbinada suolujni-orkanski vjetrovi brzine i do 12 Bf. ( 68 6v.) soborinama i snaZnim valovima desto ukriZanim, posebnoneugodnim za plovidbu i sa smanjenom vidljivo56u..Sreiom, rijedko se pojavljuje - osobito ljeti. Predznak jeekstremno visoka plima, niska pruga magle najugozapadnom dijelu horizonta uznaglipad tlaka ztaka.

PULENAT (W)Nazivaju ga joS - polenat i zapadnjak. Spada u

isti vic kao i lebi6. Dolazi iznenada, hladan je, jak iopasan vjetar jer podiZe takoder velike ukriZane valove.Ima ne5to i dobro u njemu. Rijedi je u toplo godi5njedoba, donosi obilnu ali kratkotrajnu ki5u i de56e pu5e uztalijansku obalu.

NEVERA (SW-NW)Nevere i neverini su lokalne pojave newemena.

Javljaju se deiie u ljetnim mjesecima. ObiljeZje im jenagli pad temperature, tlaka i nalet silovitog vjetra spljuskom kiSe a ponekad i grada., uz sijevanje igrmljavinu. Protutnje u wemenu od pola sata do najvi5esat i pol trajanja i ne zahva6aju ve6e podrudje. Lokalnesu. Zbog iznenadnog dolaska i velike

siline, od podetka spadaju u opasne _pojave na moruOsobito za manje plovne objekte. Pa i naziv im je takav.Zato 6emo uvijek baciti malo pogled prama zapadnomhorizontu i nebu, provjeriti da li se tamo moZda zalarnnioobzor, pojavio se tamni niski oblak u obliku gljive ilinakovnja ( kumulonimbus) uz najprije samo vidljivosijevanje a onda i dujno sijevanje i grmljavinu. JoS prijetoga, ako je ljeti u popodnevnim satima prestao puhatiredovan maestral pa se pojavi kratkotrajan povjetarac izsuprotnog smjera ( iz SE) pa onda nastane totalnabezvjetrina, neka zloguka ti5ina, osjedamo neku nelagoduu zraku - na zapadu moZemo ve6 vidjeti gore opisano.Nevera 6e ubrzo. YeLiIe dodatno brodicu na vezu.Provjerite sidro. Ako ima mjesta, pustite se na duljisidrenjak jer onda sidro bolje drZi. Skinite tendu ipospremite sve iz palube 5to bi vam mogao vjetar oteti isvakako skinite Se5ir i spremite ga u kabinu !

Nevera ubrzo prolazi iiza nje obidno granesunce - kao da ni5tanije ni bilo. Ako seopet ponovi vjetri6 izsmjera SE - to 6e bitirepete nevere. Da, i jo5ne5to. Ako ste vezaniu uvali otvorenoj naneveru a pogotovo ako

su jo5 oko vas nekakvi pseudo nautidari koji suSlampavo vezani ili usidreni (talijanci na pr.!), - radrjeisplovite tih pola sata - sat. Plovit 6ete << koso na valove >>s pramcem u pola vjetra i sigurnije neoite6eni vi i va5abrodica, preZivjeti neveru.

PIJAVICA

Kada smo ve6 pri vremenskim neprilikama,obradit 6emo joi jednu pojavu. To je pojava kojunazivaju: << pijavica, tromba ili surlada >. Rijed je ominijaturirom tornadu koji se dodu5e rijetko a1i ipakpojavljuje na naSem Jadranu i to najradije ljeti. Ljeti jenaime za njega izrazito povoljna situacija. Manjepodrudje osobito niskog tlaka uzrokuje vrtlog zraka. Poobodu vrtloga, zrak struji orkanskom brzinom i usisavasve Sto moLe i nosi u visine. Tu 6e va5 5e5ir biti u jo5ve6oj opasnosti - jer vrtlog pijavice na pr. na kopnuusisava poljopriwedne alate, stolce i stolove, pa i maloteZe stvari kao Sto su <Sparheti> pa ih premjeita iliruzbacaje unaokolo. Cupa stabla, ku6e ostaju bez krovovaa na mont pokupit 6e s va5e brodice sve Sto nije dobrozavezano a ne5to 6e i potrgati.

Pijavica se vidi na obzoru kao koso uspravnatamna trubica i kre6e se. Ako ne ide ni u lijevo ni u desnoi sve je veca - ide ravno na vas. Ako imate brzu brodicu,nastojat 6ete se ukloniti iz njenog puta. Ako pak to nemoZete, onda je najbolje Sto ve6om brzinom udi u njenosredi5te. Tamo je naime potpuna bonaca. Ako pijavicanije <d<repala> dok ste u njenom srediStu - deka vas jo5jedanprolaz kroz Wlog. Pijavice nisu velikog promjera iobidno putuju svega nekoliko milja pa nestaju. No, namaza razbijanje eventualne monotonije - one jako voleljeto!

MAESTRAL (NtV)

Konadno smo do5li do najdraZeg nam vjetra. Dragnautidarima kao i svekolikim turistima i doma6empudanstvu jer to je vjetar izrazito lijepog wemena kojiosvjeZava. Bez njega je omara i kada po lijepom wemenuizostane, znak je skorog pogor5anja wemenskih prilika.Maestral se pojavljuje kada sunce zagrije zrak nadmorem pa hladniji zrak iz smjera NW - od Dolomita idijela Alpi, podne strujati na Jadran. Zatim sunce zagrijepriobalje, osobito kameni kri i tu se zrak razlijedi pamaestral zapuSe prama kopnu. Zato ga zovu jo5 i smoraca i danik. Dakle, za zagnjavanje treba od ranog jutraprote6i koji sat. Maestral zato zapu5e gore sjevernije okol0 sati a na srednjem Jadranu bliZe podnevu. Kako sesunce sve viSe priklanj a zapadu tako maestral sve vi5eskrede ka obali. Ide za suncem. PuSe i rashladuje teljudima i Zivinama ugoduje skoro sve do sumraka.

Nakon lo5ijih wemenskih prilika, kada sevjetrovi izrnjenjuju i <vrte>) unaokolo sve dok bura nerasdisti situaciju, prvi dan pojave maestrala moZe biti imalo jadi. To onda nazivamo Mae5tralunom. Taj sepojavljuje opet najsnaZnije tamo, gdje ima nesmetanogprostora da se razma5e. To su kanali u njegovu smjeru.Osobito mu odgovara Hvarski kanal. Jest da takav podiZedosta valova ali wijeme je lijepo i vedro.

Za sigurnu plovidbu, potrebno je voditi raduna owemenskim prilikama. Zato treba sluiati wemenskeprognoze. Za nautiilare valjana je ona koju objavljujePomorski meteorolo5ki centar Split, kao izvjeile zapomorce, bilo preko radio postaja Hrvatskog radija itelevizije, bilo preko pomorskih obalnih radio postaja ilipak izvje56a izloLenau Ludkim kapetanijama, marinama,hotelima i kampovima. To su prognoze za taj dan i zadaljnjih 12 sati s posebnim upozorenjima. Te su prognozeipak nekako <globalne>> - sjeverni Jadran, srednji i juhri aizmedu mogu biti jo5 neke lokalne posebnosti. Zato dobarnautidar nastoji i sam iskustvom postati dobarprognostidar. Dobro je uditi od doma6ih ljudi s mora. Odiskusnih starijih ribara, od < garbunjera < koji vadepijesak s morskog dna i voze ga u do samog ruba koritanakrcanim trabakulima - a taj ne ide po pijesak po lo5emmoru i vremenu. Doma6i se koriste i nekim opaianjimakoja meteoorolo5ko-sinoptidka znanost ne prakticira. Naprimjer: Na Kornatima sam naudio od domadihpredvidjeti da 6e idu6i dan zapuhati bura. Tamo se nemogu vidjeti kape oblaka iznad Velebita ili Biokova, alise moZe vidjeti, da se ovce koje su pasle zajedno skozama, odvajaju i odlaze na onu stranu otoka pramaobali. Koze pak idu s druge strane. Ovce 6e biti na udaruhladnoj buri i to njima u njihovoj vuni pa5e. Koze sasvojim rijedkim dlakama V,rzna, ne Zele na buri zebsti iidu u zaklon od hladnog vjetra. Pametne fivine.Pametnije od ljudi ! Ostaje nam jo5 usvojiti neka aanja opredvi<lanju nadolaska pogor5anja ili poljep5anjawemena. Osim pogleda na barometar, higrometar,termometar - pogledom na oblake, boju obzora, smjervjetra i ostalog - moZemo u grubo predvidjeti kakvo dewijeme biti nadolazedeg dana.

str. 10

Predznaci nastavka lijepog vremena

Vedrina i redovan maestral koji okrede za Suncem uzponeki kratkotrajni Ci oblak koji miruje ili se laganopomide. Nepomidni Cu oblaci o5trih obrisa i ovdice nasvijetlo plavom nebu. - Kada Sunce za vedra dana zalazibez mutno6e i poprimi blagu grimiznu boju. Lijepowijeme 6e se nastaviti ako Mjesec pri svom zalazubudecrvenkast. Lrjepo wijeme predskazuju i niske oseke.

Predznaci pogorianja wemena

Pojava Ci oblaka na zapadnom dijelu vedrog neba koji segibaju ubrzano u smjeru vjetra a to je iz WSW ili SW -bit 6e ki5e. Ako se Ci oblaci pojave u osvit dana i jo5 segomilaju na zapadnom obzoru i guie sun6evu svijetlost,wijeme se kvari. Kada visoki oblaci dolaze s juga ilijugoistoka - siguran jugo. Raskidani oblaci koji jurcajunebom, najavljuju pojadanje vjetra i na tlu - odnosno, prirazini mora. Ako bura ved pri vedrini skrene na smjer sistoka a osobito daljnjim skretanjem s jugoistoka -

wijeme 6e se opet pokvariti. KiSe 6e biti ako je sunce prizalant blijedo ( blijedo Zuto ). Isto tako ako bude vijenacoko Sunca ili Mjeseca. Inazitije crvenilo neba najavljujeki5u a pojava duge govori da tamo ve6 ima kapljica vodeu zraku. Jake rose naveder i visoke plime - ide jugo ski5om ili rjeile bez nje.

Predznaci pobolj5anja Yremena

Razdvajanje oblaka i pojava krpica vedrog neba nazapadnom obzoru. Predve6ernje rumenilo u luku obzoraod juga, zapada i sjeverozapada najavljuje bolje wijeme.Kada se oblaci u zavjetrini brda diZu i rasplinjuju - tamokiSa jenjava. Kada se pri naobladenom nebu nakonzalaza sunca pojavi crvenilo - sutra 6e biti bolje. KiSaobidno pada pri oslabljenom vjetru a ako vjetar pojada -

ki5a 6e prestati.- To nararmo ne wijedi pri olujama ineverama.

BRODSKI MOTORI

Na ve6e brodice ugradujemo motor unutar trupa a namanje vje5amo na krmi ili na boku vanbrodski motor.Osnorma podjela motora s unutarnjim izgaranjem je udvije grupe. A) Diessel motori koji rade izgararyemplinskog ulja, kojega jo5 nazivamo <dizelsko gorivo> ilijo5 kra6e <mafto>. B) Benzinski ili Otto motori tro5ebenzin.I jedni i drugi dijele se dalje prama principu radana detverotektne i na dvotaktne motore. Prije opisa togaprincipa rada, upoznajmo se s glarmim dijelovima motoras unutarnjim izgaranjem. Imamo nepokretne i pokretnedijelove. Ku6i3te (karter), blok sa stublinama (cilindrima)i glava motora su nepokretni dijelovi. Glavni pokretnidijelovi su klip sa klipnjadom koja povezuje klip skoljenastom osovinom (radilicom), radilica, zupdanici iremenice prijenosa vrtnje, reduktor broja okretaja, kopda,uljna i vodena pumpa, podizadi ventila i ventili , strujniagregat i elektro-pokretad.

str. 1l

PRINCIP RADA CNTVNNOTAKTNOG MOTORA

Na crteZima su brojevima oznadeni nazivi dijelovamotora: 1- Stublina ili cilindar, 2- Klip u stublini,3-Koljenasta osovina (radilica) u ku6i5tu (karteru),4- Usisni ventil, 5- Ispu5ni ventil, 6- Sapnica(diza) lli

el. svie6ica kod <benzinca>.

Kada klip ide od gornje mrtve todkeprama dolje, u stublini se povedavaprostor i nastaje podtlak. Usisni ventilna usisnoj grani je otvoren ( ispu5niventil je zatvoren) i nak - kod Diesselmotora disti zrak ulazi u stublinu iznadklipa. Benzinac usisava smjesu naka igoriva. Usisavanje traje sve do donje

- mrtve todke klipa. To je I takt -

USISAVANJB.

Usisni ventil se za II taktzalvara i kada klip krene prama gore,zrak u cilindru, kod <Diessela> ilismjesa kod <<benzinca>, nema kuda.Klip tladi taj ztak ili smjesu sve do svojegonue mrtve todke. Mrtvim todkama senazivajt oni trenutci kada se klipzaustavlja zbog promjene smjerakretanja gore ili dolje. To je II takt:TLACENJE ili KOMPRESIJA

Tladenjem zrak se ugrijao. Unovim Diessl motorima to zagrijavanjeje i do 750" C. I kada pumpa visokogpritiska (bosch pumpa) preko sapnice 6u5trca u maglicu raspr5eno gorivo(naftu), ono se u vru6ini od 750' Czapali i podne izgarati. Izgaranjemplinova nastaje njihovo silovito Sirenje ito je potisak klipa na dolje. Taj III takt

v '

Je SIRENJE _ RADNI TAKT.Kod <<benzinca> ne smije do6i

do samozapaljenja smjese goriva i nakave6 samo elektridnom iskrom izsvje6ice. No, doSli smo do poslijednjegIV takta. Tu se otvara ispu5ni ventil iizgorjeli plinovi budu kretanjem klipaprama gore, istjerani iz stubline. To jedaKle TV taKt * ISPUHAVAITIJE.

Treba zapamtiti da dizel motori u prvomtaktu usisavajusmjesu goriva i

zrak a benzincikoja se stvara u

rasplinjadu na usisnoj grani motora. U cilindar diesselmotora gorivo ubacuje preko sapnice pumpa visokogpritiska i ono se samo zapali u vnr6em zraku. Ubenzinaca gorivo pali iskra svje6ice. Rasplinjad nabenzincu je uredaj gdje struja usisavanog zraka iz sapniceu takozvanoj venturijevoj cijevi, <vadil> benzin iraspr5uje ga u sitne kapi (maglicu) i tako nastaje smjesa

samozrakaora. U

goriva i zraka. Zahladan motor, malo bogatija gorivom(dok) a zaugrqan motor u omjeru 1: 15 u korist zraka.

PODMAZIVANJE MOTORA

Sve 5to se u nekakvom leZaju vrti ili na motoru pomide,mora biti besprijekorno podmazivano. U detverotaltnimmotorima je mazivo - motorno ulje smje5teno u ku6i5tumotora (karteru) i odonuda ga zupdasta uljna pumpa podpritiskom kroz uljne kanale Salje na mjesta gdje 6e onoobaviti podmazivanje. U brodskih motora dno ku6iStamora biti u obliku slidnom slovu <<V>> zato, jer 6e tako tuuvijek biti ulja kada se brodica nagne - a tu je naravnodolje u dnu smje5tena i uljna pumpa. U detvrtastomkarteru, pri nagibu brodice ulje bi bilo u jednom 6o5ku-najednoj strani i uljna pumpa nebi imalo Sto usisavati.Motorno ulje se preko filtera, u kojemu ostaju desticegareLi ili ostruganog metala, wada u karter. Da jepotreban pritisak cirkulacije u redu, kontrolira instrumentkoji nam pokazuje pritisak i javlja nam svjetlosno(crveno) ili zvudno ako neSto nije u redu. Motor smanjkavim podmazivanjem, brzo 6e se pokvariti i stati.Rabit 6emo motorno ulje viskoziteta i ostalihkarakteristika koje nam preporuduje proizvodad motora.Redovno 6emo kontrolirati nivo ulja u karteru i mijenjatiga kada ono odradi svoje sate rada. Veliki motoriugradeni na prekoocenske brodove u pravilu su dvotaktnidiesseli i imaju takve a i dodatne nadine podmazivanja,Sto iemo ovdje izostaviti, jer to znanje nije neophodno zavoditelje brodica i momare-motoriste.

Manji dvotaktni motori, kavi su uobidajeni zamanje brodice, u pravilu su benzinci. A u njima jepodmazivanje rije5eno tako, Sto se mazivo ulje stavlja ugorivo. To je posebno motorno ulje za dvotaktne motore istada se u gorivo u onom postotku kojega je propisaoproizvodad motora. Pa 6e za stari engleski Siagule to bitil0o/o, za starije Tomose 4%o a nove 2%o a za Jamahu na pr.samo l7o dvotaktnog ulja u benzinu. To se nazivamjeiavin6m. Motor je tako konstruiran da 6e mazivo ukapljicama do6i na sva potrebna mjesta. Neito 6e tog uljaizgorjeti a ne5to 6e pobje6i u ispuh. Ti su motoi zatomalo prljaviji-masni i zaga<luju more. Uporabadvotaktnih motora zato n4e dopu5tena na mnogimjezeima Europe a poglavito onima iz kojih se crpi pitkavoda. U nas je to na pr. jezero Vrana na o. Cresu. Do6i 6evrijeme kada 6e ekolo5ka svijest uznapredovati, pa sene6e smjeti tako zagadivati ni more!

IILADENJB MOTORA

Izgaranjem goriva motor se zagijava. Ako se on nebiprimjereno hladio, nastala bi o5te6enja. Primjenjuju sedvije vrste hlatlenja motora. Hladenje vodom (morem) ihlatlenje zrakom. Vodom hlatleni motori imaju dvostrukestjenke na stublini i na glavi motora koje tvore protodnekanale u kojim cirkulira more (voda) i oduzima i odvodimotoru suvi5nu toplinu. Razlikujemo dva sistemahla<lenja vodom. Otvoreni sistem je kada vodena pumpacrpi more na re5etki (kingstonu) ispod trupa brodice ivoda protrdava onim kanulimu dvostrukih stijenki iodlazi opet u more. U novije wijeme ta se rashladna voda

ispu5ta kroz ispu5ni sistem gdje ona hladi ispu5ne cijevi,pa mogu biti i gumene a usput i priguSuje buku ispukrihplinova-eksplozija izgaranja u motoru. Taj sistem imanekih nedostataka. Usisavanjem na pr. prljavog mora,usisava se u motor i ta prljav5tina a moZda i neke ve6edestice koje 6e zadepljivat protodne kanale. Tu su iminerali i sol koja se taloZi i polako sve vi5e zadepljujekanale. Zato je bolji takozvani zatvoreni sistem. Jedna teista voda cirkulira motorom u jednom zatvorenom krugu.Ako smo u motor ulili destiliranu vodu, onda nemaminerala i soli a jo5 manje prljav5tina. Zatim, mogu sedodati antikorozivna i sredstva protiv zamrzavanja.Takav sistem ima poseban hladnjak - izmjenjivad toplineu kojem se ta cirkuliraju6a rashladna teku6ina rashlailujevanjskom morskom vodom. Vodom hlacleni motori radeuglavnom do zagryavanja 80o - 90oC. Zrakom hlatlenimotori imaju rebrasto pove6ane povrsine cilindara i glavemotora a nekada i kartera (gdje je motorno ulje kojetakoder treba hladiti) gdje s tom rebrastom povedanompowiinom struja zraka uspje5nije preuzima i odnositoplinu. Zaugraderi motor u korito motora, u tom sludajuvalja osigurati dotok uvijek svjeZeg zraka tjeranog nekimventilatorom, dakle prisilno a topli nak Ce negdje pokrmi izlaziti u atmosferu. Takvi motori rade natemperaturama i do 130" C. Za kontrolu ispravnoghla<lenja moramo u svim sistemima imati instrument tesvjetlosne i zvudne alanne u sludaju pregrijavar{amotora.

Rije5ili smo podmazivanje i hlatlenje a nismo jo5proudili princip rada dvotaktnog motora. Sad demo mi to!

PRINCIP RADA DVOTAKTNOG MOTORA

-6--5

S1.23 - Dvotaltni motor-nazivi dijelova motora:1-stublina ili cilindar, 2-Glava motora, 3-Klip,4-Radilica s utegom i klipnjadom. 5-Usisni kanal,6- Ispuini kanal, 7- Medukanal, 8-Ku6i5te s usisanimzrakom u <Diesselu ili mje5avinom u <benzinca>,9-Predtladenj e usi sanog, 1 0-Kuii5te-karter,1l-Uteg koljenaste osovine, 12<<predtlab> zraka ilimje5avine prelazimedukanalom u stublinu iznad klipa.

Dvotaktni motor nema ventile. Umjesto njih suna stijenci stubline rupe koje klip svojim prolazom,svojim tijelom zatvara ili otvara. Rupe su zawseciusisnog kanala, ispu5nog kanala i medukanala. U radudvotaktnog motora u radu - u taktovima, sudjeluje iku6i5te motora, Sto nije bio sludaj kod detverotaktnih. Tuopet imamo dvotaktne <diessele> koji usisavaju disti zrak

str. 12

i <<benzince>> koji usisavaju smjesu zraka i goriva koja je imje5avina jer je u gorivo dodano i mazivo. Idemo sadapokrenuti Hip i pratiti Sto se doga<la najprije ispod klipa uku6i5tu a onda i inad klipa u cilindru - na kraju sve toistowemeno. Kada klip krene odozdo prama gore isvojim tijelom je prekrio izlaz medukanala gore ucilindru, u ku6i5tu se pove6ava prostor i nastaje podtlak.Kroz oslobodeni otvor usisnog kanala zrakili mje5avina( znate ve6, Diessel- zrak a benzinac- mjeSavina) navalinakulazit u ku6i5te, jer tamo vani je ve6i pritisak zraka.Zrak(ili mjeiavina ) je dakle sada tu u ku6i5tu. Kada klipna powatku trene odozgo i pozatvara i medukanal iusisni kanal - podet 6e tladiti'zrak usisan u ku6i5te.Nazovimo to ipak <<predtladenjem>> jer kasnije (,e taj zrakdoZivjeti pravo konadno tladenje gore u cilindru - izrlaidhJipa. Za sada tu u ku6i5tu, klip 6e taj zrak ili mjeSavinupredtladiti do trenutka otvaranja medukanala tamo ucilindru, kada 6e to podeti strujiti i premjeitati se gore ucilindar-iznad Hipa. Nekako istowemeno klip je otvoriove6 i ispu5ni kanal. Da nebi onaj tamo dolazeti izmedukanala zrak-mje5avina pobjegao preko puta naispuh van, metlukanal je zakoien i usmjeren prama gore ana klipu je joS jedno ispupdenje (kwga-nos) kojiusmjerava taj svjeZi zrak-mje5avinu prama gore isprijedava prerani izlazak ovog <fri5kog> u ispuh. Usputtakvim usmjerenim strujanjem ovo <friSko>> tjera izpredhodnog takta izgorjele ispu5ne plinove ispred sebe -van u ispuh. Klip je u mecluwemenu dosegao donjumrtvu todku i podeo se vradati gore. Dolje u karteruzapoiel ie usisavanje a istowemeno gore u cilindru klip6e podeti tladiti ono <fri5ko> - stladiti 6e to do kraja inakon zapaljenja nastupit 6e izgaranje i Sirenje ato znadii potiskivanje klipa. Za Io vrijeme u karteru 6e bitipredtladenje. Taktovi se dakle dogadaju istowemenoispod klipa u karteru i iznad klipa u cilindru. Svaki putakada klip ide prama dolje je radni takt. Svaki drugi takt jeradni i zato se tonaziva dvotaktnim motorom.Ponovimo joS jednom Sto wijedi za dvotaktne idetverotaktne motore. U <<diessela> u cilindar u5trcanogorivo zapalit 6e se zbog u njemu tladenjem zagijanogzraka a kod <benzinca>> 6e smjesu goriva, zraka zapalltiiskra elektridne wje6ice. To nam pak sada govori, da za<<benzince> trebamo imati izvor elektridne struje!

IZVORI ELEKTRIdNE ENERGIJE

Ako imamo uredaj koji se sastoji od nekog stalnogmagneta itznjega namotaj (kalem)izolacione Zice i akose jedno od toga pokreie ili vrti jedno uz drugo - unamotaju 6e se pojaviti elektridna struja. To je magnetniizvor elektridne struje. Kada s onim konopom na malimvanbrodskim motorima povudemo, zavrtili smo magnet idobili struju zaprve iskre na svje6ici motora. Kada motorradi, vrti i taj magnet i tako sam sebi stvara potrebnustruju. Kada mu provodnik te struje spojimo na (masu),(gumb za ga3enje motora) nema vi5e iskre i tako motorzaustavljamo.

Drugi izvor el. struje je baterijski. To je nabrodici akumulator. Ima ih vi5e wsta. Srebrni. delidni.

str. 13

olovni i sada najnoviji gdje je umjesto spomenutih metalaneki sintetidki materijal. To je za sadajo5 tehnidka tajna<<Nase>>. Oni <metalni> napravljeni su tako, da su metalneplode uronjene u elektrolit. Elektrolit moZe biti kiselog ililuZnatog karaktera. Kiselina ili luZina. Najde56e su u

uporabi olovni akumulatori. On se sastoji od 6elija selektrolitom od destiliranom vodom razrijedenesumporne kiseline u koji elektrolit su uronjene olormeplode razdvojene plodama izolacionih mreZica. Svaka6elija moZe akumulirati - spremiti i kasnije davatiistosmjernu struju napetosti od 2 Volta. Serijskimspajanjem 6 6elija dobivamo napetost od 12V za kojustruju su predvideni svi elektridni uredaji na motoru idrugi na brodici. Na ve6im jahtama i brodovima koristise i napetost od 24V. Na modernim akumulatorima jenaznaka <6ez odriavanju. To zrradi, da vi5e ne moramosvako malo zavirivati u 6elije - nije li nam ishlapila vodapa su plode pri whu na suhom. Elektrolit mora biti baremcentimetar povi5e ploda. Ako je potrebno, nadolijeva sedestilirana voda. Ostaje nam, Sto se odrZavanja tide, pazitida spojevi budu u dobrom kontaktu i disti. Tako klemetreba namastiti vazelinom da ne korodiraju i postanuslabo ili nikako provodljive za struju. Treba pratiti nainstrumentu da se akumulator uredno puni za wijemerada motora i paziti da se akumulator ne potro5i ispoddopu5tenog a to je ne vi5e od l0%. Praktidno, ako naponpadne ispod 10,5V, plode 6e se podeti deformirati i dodi6e na njima do kratkog spoja a onda se moZemo s takvimakumulatorom dirljivo oprostiti i nabaviti novi. Novi<<Nasa>> akumulatori umjesto teku6e kiseline imajuZelatinu. Manji su u dimenzijama a uz isti kapacitet.MoZemo ih bezbroj puta isprazniti do same nule napetosti- ni5ta im ne6e biti, a zato i ko5taju ! U nabaviakumulatora rukovodit 6emo se potrebnim kapacitetompredvidenim za na3 motor i druge potro5ade strujeKapacitet je inaLen Amper-satima. Potro5nja se pakmjeri Amperima. Pri nadopunjavanju akumulatorastrujom iz javne mreZe uz pomo6 punjada, vodit 6emotakoder raduna o amperaZi punjenja e da nam nebiakumulator < zakipio ) s prevelikom amperaZom.Punjenje akumulatora podesit 6emo snagom od 10%njegovog nazivnog kapaciteta. Ako je akm. kapaciteta od55 Ah, punit 6emo ga s 5,5 odnosno 5 Ah. Op6enito,bolje i zdravlje je za akumulator puniti ga s manjomsnagom a duljim vremenom. Da li je akumulator pun,poluprazan ili dak prazan, moZemo ustanoviti mjerenjembomemetrom kojim se mjeri gustoda elektrolita. Naime,pun akumulator ima od 26 pa sve do 32 Bomea. Kada seakumulator djelomidno ispraznio, sumpor iz kiseline ( uolovnom akm.) se djelomidno nataloZio na plode olova ielektrolit je rijedi - vodenastiji. Nadopunom struje,sumpor se wada u elektrolit i on je gu56i. Gusto6a ispod22 Bomea, akm. je poluprazan - treba ga nadopuniti.Ispod 15 Bm. a derali smo ga da jo5 radi, 6elije su sepodele deformirati - akumulator 6e se vi5e te5kooporaviti. Zreo je za odpad.

EKOLOGIJA MORA

Hrvatska je potpisnica medunarodne Marpol konvencijekoja se odnosi natkzv. zatvorenamora. Tu spada uz

ostale i Sredozemno more te n€ravno i nai Jadran koji jejo5 zatvoreniji . Rijed je o oduvanju disto6e i za5titi flore ifaune tih mora. Konvencija taksativno navodi svepojedinosti nadina oduvanja i sprjedavanja zagadenlamora i priobalja. Mi 6emo ovdje to saZeti u nekolikozaista vainih redaka.

U more se s brodice ( a niti s obale ) ne smijebacati ni5ta Sto bi moglo Skoditi morskim organizmima iSto more ne moLe razgradit| Tu se ubrajaju svekemikalije (osim za sada neideZnih deterdenata uvodama kanalizacija - ali i tome 6e se naknadno poku5atido6i na h.saj ) Zatim na tom popisu su svakako svi naftniderivati. Slijedi nerazgradiva <<plastiku. To su onevre6ice, plastidne boce, da5e....koje neodgovorni ljudibacaju preko ograde brodica, trajekata, turistidkihbrodova, u more i dine veliko zlo na morskom dnu. Tugdje su polegle te we6ice i sav taj plastidni otpad, nema

biljdice, Skoljkice, puLilapa onda ni ribice - ni5taLivog. Sve je mrtvo i pusto- mjesedeva pow5inalAkoimate ( ovako privatno )kakve agresivne porive,izLivite ih u takvimprilikama. Kad vidite<< zagadivada < bilo koje

gore opisane wste - djelujte o5tro udinkovito!Primjetili ste, da u ovoj skripti ne idu teme

redoslijedom na podetku navedenih ispitnih pitanja. Kaoda se tu malo preskade ili su moLda pitanja poredana neba5 logidkim redom. Ovdje je meilu motore ubadena iekologija jer u more izbad,ena nafta i motorna ulja izbrodica naZalost, wlo su desti sludajevi pona5anjaneodgovornih i primitivnih nautidara. Kada smo ve6 kod<<nafte>> - spomenut 6emo ovdje i ne5to iz propisa okrcanje goriva.

. KRCANJE GORIVA

Na Jadranu ima sve viSe postaja za tar*anje brodicagorivom. One su smje5tene uvijek na pristane za5tiieneod vjetra i valova - u nekakvom kutu <mirnjaku. Ako bise tu prolilo ne5to u more, te5ko se to samo od sebesanira-odisti. Propis kaZe slij ede6e:

1.) Zapovlednik brodice je duZan 50 m. prijepristana <<benzinske pumpe) ugasiti motor i do pristanadoploviti bez rada motora. To je prva preventiva protivpoLan. Za wljeme tankanja goriva, na brodici smije bitisamo zapovjednik brodice a svi ostalimoraju se iskrcati. To je drugapreventiva - da nebi netko zapaliocigaretu ! Nararmo, na brodskomplinskom > Sparhetu >> se za to wijemene smije nista kuhati. Uga5ene 6e bitisve plinske svjetiljke. Naravno,nedemo svijetliti niti sa upaljenomsvijedom. Nadalje, zapovjednik moraznati koliko mu goriva stane urezervoar i samo toliko 6e IraLiti da mu se utodi. Ako seSto prelije - globu plad,a zapovjednik brodice a nedjelatnik (INE). Nakon zaw5enog tankanja i ukrcanja

prije <<prognanih> - odgumut 6e vas od pumpe a vi 6eteprije paljenja ugradenog benzinskog motora, ukljuditiventilator za isisavanje benzinskih para iz motornogprostora pa tek nakon toga ukljuditi elektropokretadmotora. Ako jo5 niste ugradili takav izsisavaju6iventilator, onda barem otvorite poklopac motora prinjegovom paljenju. - Kad ve6 u skripti preskademo - evojo5 jednog preskoka jer ide uz gorivo kao i uz pitanje<stabilnost brodice>.

STABILNOST BRODICE - KRCANJE TERETA

Rezervoari za goivo moraju imati pregrade spojenemanjim otvorima za prelljevanje goriva iz pregrade upregradu. Toje zato, da se pri naglijem nagibu brodice nepremjesti sve gorivo odjednom na jednu stranurezervoara i tako ugrozi stabilnost brodice. To wijedi iza ostale rezervoare ve6e zapremnine bilo kakvihteku6ina. A Sto se stabilnosti tide, zapovjednik jeodgovoran za osmiSljen raspored tereta ( i ljudi ) nabrodici tako, da ona ne <visil> na bok ili da krma ne toneprevi5e a pramac se izdlLe ili pak odviSe uranja-zabada se(pije more). Ako ima na brodici vi5e gostiju-putnika,zapovjedniku je duZnost, da ih na wijeme upozori ( naprimjer, pri prolazu uz nudistidku plaZu) da ne odu sviodjednom na jednu stranu brodice ! Na brodici 6e bitiukrcano samo toliko ljudi ili toliko tereta, koliko je todopu5teno navodom u Dozvoli za plovidbu brodice. Terettreba po mogu6nosti smjestiti Sto niZe u koritu brodice iosigurati ga da se ne pomide pri nagibanju a narodito priposrtanju na valovima. Bolju stabilnost plovila moZe seosigurati ve6 pri gradnji ako se ugradi odgovaraju6ibalast u kobilicu ili pri dnu korita.

POZAR

Pojava poLara na brodici moZe nam priskrbiti Zestokuzabavu t Zato 6emo poduzeti preventi'mo sve StomoZemo, da do poZara ne dode.Ne6emo ostavljati nikakvemasne krpe ( od brisanja motora) u blizini nedeg jade ugrijanogili goredeg. Uz ispu5ne cijevimotora, uz gorionik kuhala,plinsku svjetiljku preblizu ispodtende, i sl. Zalvarat 6emoredowo i neizostarmo uvijeknakon prestanka rada motoradovod goriva. Isto tako i plinsku bocu kuhala nakonsvakog kuhanja obroka ili samo kuhanja kave.Ako nam je u plovidbenoj dozvoli u dlanku obvezneopreme naznaden i protupoZarni aparat, onda ga svakakomoramo imati. Imat 6emo ga negdje lako dohvatljivog -- pri ruci. To su aparati punjeni pjenom, prahom,plinovima CO2 ili halonom. Njih moramo redormo<aZuriratil> kako bi bili pouzdani ako ih ustrebamo. Netreba smetnuti s uma da je gorenje kemijsko spajanje skisikom. Ako dakle sprijedimo dotok kisika iz zraka domaterije koja bi htjela gorjeti - nema poLara. To 6euraditi, sprijediti dolazakzraka, ona pjena, prah ili plin iz

str.14

aparata a to 6e uraditi i voda. Voda u namodenoj nekojplahti, pokrivadu kojega 6emo prebaciti prekozapaljenog. Voda je i more oko na5e brodice i ima jedosta !

PRIPREMA MOTORA ZA POGON, UPUETVANJE,ZAUSTAWJANJE, OTKLANJANJE KVAROVA

S1.24 Naiini ugradnje motora

Ugratleni motori: Najboljeje, da u brodicu ugra<leni motorima svoj zasebni prostor koji 6etoplinski i zrrudno biti izoliran. Utom prostoru ne6emo drZati ni5tadrugo. Nikakve kantice motomog

ulja, alate i slidno Sto bi se moglo skotrljati do nekogpokretnog dijela motora i tamo zasmetati ili se samonasloniti na ne5to <pretoplo> . Cak niti akumulator nesmije biti u tom prostoru, jer bi mu tu bilo prevru|e. Zapokretanje motora obavit 6emo najprije neke provjere ipripreme. Provjerit 6emo, imamo li goriva i da ononegdje ne prokapava ili curi. Otvorit 6emo dovod goriva.Otvorit 6emo i ventil dovoda vode ako ima otvorenisistem hladenja motora vodom. Nakon toga moZemopristupiti pokretanju motora. Za modeme diessele koji sepokrecu elektrop.okretadem, imamo u cilindere ugradeneelektridne gnjade (glikerce) koji 6e prije samog paljenjamotora, malo stemperirati zrak i prve kolidine goriva ustublini kako bi lakie motor proradio. Ugraden je i zvudnisignal koji nam javlja kada je to zagryavanje dostatno.Nakon toga rudicu gasa pomaknut iemo na poloLaj zapaljenje motora i ukljudenjem elektropokretada - motor6e proraditi a mi 6emo u taj das otpustiti kontaktelektropokretada. Ako motor nije od prve upalio, radnjuiemo ponoviti ( tako piSe u uputstvu za motore!).Ukljudivat 6emo elektropokretad u ne predugimpokuiajima, da nam on ne pregori. Kada motor upali,pustit 6emo ga da nekoliko minuta radi pod malimgasom, malim brojem okretaja i bez opteredenja kakobismo mu dali priliku da se cijeli Sto jednolidnije zagrije.Za to wijeme provjerit 6emo da li rashladna vodacirkulira. MoZe se dogoditi da je ulaz vode tamo nakingstonu nedim zadepljen. Na otvor je sjela Skoljka ili jenai5la ona proHeta najlonska we6ica u moru i nalijepilase na kingston.

Ako 6emo ubrzo i zaploviti - u podetku 6emovoziti pod manjim gasom opet radi jednolidnogzagnjavanja cijelog motora jer j eto za njega zdravo.str. 15

Ugradnja

-

Benzinski motori nemaju nikakvo predgrijavanj e naka igoriva. Stariji motori imaju rudicu takozvanog <<doko> zagorivom bogatiju smjesu pri paljenju hladnog motora kojidok moramo kasnije, kada se motor donekle ugrije,skinuti U novih je to sve autamatski. Sve drugo vrijedi izabenzince.

Kada smo zavriili plovidbu, pristali i vezali se,dobro bi bilo za motor da jo5 malo radi bez opteredenja ida se sada isto tako cijeli sto jednolidnije bar malorashladi. U marini 6e to vrijeme rada motora (ma vezu))biti skradeno jer 6e vas oni okolo najbliZi pomaloknmidki gledati jer 6e im smrditi vaS motor. Na kraju 6eteuredno pozatvaratr sve ventile, iskljuditi el. kontakt iposvetiti se nekom drugom uZitku. Ako pak Zelitejeftinije pro6i u Zivotu - Sto se tide paprenih cijenavezovau marinama, koristit 6ete manju brodicu koju 6etespremati doma negdje u <forcimeru>>, u gataLi, na tavanui rabit 6ete :

VANBRODSKI MOTOR

Naziv govori, da taj motor nije ugratlen u trup brodice.On je objeSen na zrcalo krrne ili na boku, izvan trupa. Tisu motori do nedavno bili uglavnom dvotaktni benzinci.Sve viSe proizvodadi nude detverotaktne, ekolo5kiprihvatljivije motore. YaLno je pravilno postaviti nagibnoge vanbrodskog motora na brodici. (Vidi sl. 9). Ovimotori snage ve6e od 3KW, imaju ve6 i zasebnerezervoare goriva. Nemojmo zaboraviti otvoriti ventildi6zraka na rezervoaru, prije paljenja motora jer inade namgorivo ne6e stizati do rasplinjada. Kada doplovljavamona pli6ak, podignut 6emo tu nogu da nam ne zapne podnu. U tom sludaju, treba prije pristajanje potro5iti gorivoiz londi6a rasplinjada, zatvoiti ili skinuti dotok gorivaprije ga5enja motora, jer ie se inade gorivo iz punoglondi6a preliti u usisni kanal i onda 6e pri ponovnompoku5aju paljenja motora on biti <<presisaru> i nece htjetiupaliti. Neki motori imaju tu manu ako i ne podiZemonogu, pa se i kod njih primjenjuje ova dosjetka a koja nijenavedena u tvornidkim uputama kori5tenja motora.Usput, presisan motor - ili moraS malo dulje pridekati dase vi5ak goriva iz cilindra nekako ispari ili vadi svjecicu iispuSi motor. Pri tom, na motorima s elektronikom a ne splatinama za iskru, mora kabel svje6ice biti spojen namasu - inade ode elektronika. Vanbrodski benzinci su

osjetljivi na zapljuskivanjevalova jer to im moLesmoditi kabel svje6ice i ondastruja odlazi u masu i nemaiskre. Ako se to dogodi,nema druge nego suhomkrpom sve izbrisati i jo5VD-om poprskati ipreporuditi se fortuni. Akonakon toga motor i daljene6e pa nece - nije krivsamo mokri kabel. Idi

redom: Iskra, wjecica, gorivo... i ako joi nece a ti daljene zna5 - podni stopirati ! - Ako vanbrodski motorskidamo s brodice, ne6emo ga odmah polegnutivodora'yno. Treba pridekati da se sva voda iz ispu5nogsistema iscijedi , jer bi inade ona mogla u6i preko

sludajno otvorenog usisnog kanala u cilindar. To narawowijedi samo za dvotaktne motore. Kada motor spremamona dulje wijeme - uporabit 6emo ga tek slijedeceg ljetana godi5njem odmoru, onda ga moramo konzervirati.Najprije 6emo ga izvrtifi u slatkoj vodi da isperemomorsku sol iz njega. Onda 6emo sve dobro podmazativazelinom a u cilindar 6emo ( na otvor svje6ice benzinca)uliti malo motomog ulja. Tako 6emo ga spremiti. Dobrobi bilo powemeno malo pokrenuti klip da se ono ulje ucilindru uvijek ponouro malo razrrnle.

Ostaje jo5 nekoliko naputaka op6enito omogu6nostima popravka motora na moru. Manjekomplicirane kvarove mciramo znati sami otkloniti. Akomotor stane, najprije 6emo pogledati instrumente Sto onikaZu. Pregrijano? Nema podmazivanja? Nema struje?Ako nam oni ni5ta ne kazuju ( sve je kao u redu ) ondaidemo istraZiti: Ima li goriva i ako ga ima, dotide li ?PotraZit 6emo zadepljenje. Kod benzinaca provjerit 6emoima li iskre, da nije svjedica crkla ? Nema iskre - moLdaje negdje elektridni vod u lo5em spoju ili prekinut. Zbogovakvih <sitnih> kvarova nebi trebali zvati u pomo6.Uputite se malo u praksu popravljanja kvarova a nabrodici 6emo imati obveznu opremu u kojoj je i alat a iodretleni rezenmi dijelovi za popravke. Diessel motorine6e raditi ukoliko imje u dovod goriva u5ao zrak. A on6e u6i ako negdje popusti koja brtva spojeva cijevidovoda goriva. Popravak je u slijedecem: Redom odBosch pumpe na svim spojevima cijevi istjerivat 6emozrak rudnim pumpanjem ili vrtnjom motora dok neprocuri nafta <<bez balondi6a zraka>>. Svaki 6emo spojpotom dobro zategnuti. Tako 6emo popraviti i onaj spojkojije popustio i gdjeje u5ao zraku sistem. Kako se to radi. nekavam to prvi puta pokaZe <majstorod zanata> a vi 6ete se togaprihvatiti kada vam nema druge -i ako ste upamtili kako se to radi.Provjera spojeva mogu6a je priradu motbra tako, da spoju pribliZimo papirii a on moraostati suh. Ako je ostao navlaZen finom maglicom naftekoja 5i5ti iz tog spoja - na3li smo kvar. Powemeno 6emona motoru provjeravati zategnutost klinastih remena naremenicama. Ne smiju biti pretegnuti a bogme niprelabavi pa da proklizavaju. Na pritisak va5eg prsta uisprobavanju zategnutosti - remen 6e se ugibati najvi5edo jednog centimetra. I to neka vam pokaZe majstor - akoste vi na pr. ekonomist i nemate blage veze s mehanikom!Prije (dok smo svi bili siroma5ni !?!) sve smo si moralisami raditi i popravljati, pa smo to morali i nauditi. Sadaje lako. I u Dalmaciji ve6 ima majstora za sve to, a radeuglarmom na svoj <mediteranski> nadin. Prvi dan dotlevidjeti o demu se radi. Drugi dan ve6 donese alat. Tredidan podne raditi - sve raskopa. Onda ga dva dana nemani blizu- U slijede6a dva dana, popravit 6e kvar ako nijebio jako kompliciran i onda vam ispostavi radun za cijeluradnu sedmicu - a radia je ka crv, 6a rnje? Zato nauditepopravljati sami ako je ikako mogu6e.

Ovdje 6emo spomenuti jo5 i najosnovnije oodrZavanju brodice. Ako je volimo, Zeljet 6emo da onabude i lrjepa - i svakako da Sto dulje traje. Zato cemo jeredovno Stititi za5titnim premazima. Osobito drvene

dijelove. Sunce i voda nezdravo djeluju na drvo. Ono 6eposiviti, raspucati se pa i istrunuti ako ga ne za5titimo.Danas ima zaista veliki izbor kvalitetnih boja i lakova iza dwo i za metal i za plastiku. Podvodni dio premazat6emo i redovno obnavljati zaititu antivegetativnombojom koja 6e Stititi korito od hvatanja morskihorganizama. U moru se javljaju takozvane galvanskestruje. One premje5taju destice metala iz jednoga nadrugi. Pa vam na primjer brodski vijak bude sve tanji imanji, pa dak i rupidast a osovina sve deblja. To sesprjedava postavljanjem protektora - anode iz legurecinka i Zive koja 6e se <troiiti> a ne va5 propeler.Brodovi metalne oplate imaju vi5e takvih proteltora pouronjenom dnu korita. Dogacfa se da na osovini beztogaprotellora, krajnja matica koja osigurava brodski vijak naosovini, bude pojedena i popusti i propeler ispadnenegdje u plovidbi - ode propela <fondo>! Zato morarnonegdje zablljeLiti karalteristiku svoga propelera dazrramo nabaviti ba5 takav kakav nam odgovara. Brodski

vijak naime mora odgovaratisnazi motora, broju okretajana osovini, velidini i oblikukorita brodice. Prama tome 6ebiti odreden promjer, powiinalopatica i korak propelera.Korak je put kojega vijak

|zmlerji brodskog vijka

napravi u jednom okretaju.Teretne brodice ( Siroke, zdepaste ) imaju propelereve6eg promjera a manjeg koraka i vrte se manjim brojemokretaja. Guraju dobro ali sporo. Ovime smo apsolviraliuglavnom sve 5to bi se moglo pojaviti kao pitanje naispitu - iz ove grupe pitanja. ( U praksi 6e se pojavitipuno vi5e toga!) Ostala su nam u III grupi pitanja podred. br. 6. i 7. <<sudar, nasukanje, prodor mora, poZar, padosobe u more....>>Kao da je poLar i pad u more isto !? Ja6u radije usred ljeta pasti u more nego da mi se brodicazapali ! Idemo od ovog posljednjeg.

PAD OSOBE U MORE, PRODOR MORA UBRODICU, NASUKAVANJE, SUDAR.

Ako je netko na pr. s desnog boka brodics pao u more,kormilo treba hitro okrenuti u <<desno>> tako, da se krmaodmakne u lijevo kako nebi brodski vijak zahvatio onogau moru. Pad se dogada obidno kada je vlaina i skliskagaluba, posrtanje brodice na valovima, lo5e wijeme.Covjek je pao u more i tamo manje ili vi5e uspje5no pliva- moramo se vratiti r izvu6i ga iz mora. Da nam se nebidogodilo da u onom okretanju brodice i vradanjupogrijeiimo pa da dovjeka traZimo na krivom mjestu -zaduLit 6emo nekoga na brodu ( ako nismo sami ) dauporno ( kaZe se: (metremice>) gleda u <padavidara>.Ne6emo mu brodicom prilaziti iz smjera vjetra, valova istruje pa da ga brod no5en vjetrom udari, ved 6emo pri6iiz zavjetine tako, da njegavjetar i struja dopreme dobrodice.

Idemo odmah nadrugi primjer mogu6ihnezgo da. Nema nautidara

str. 16

koji plovi a da nekad, negdje nije malo kresnuo o plitkomorsko dno, neku groticu, kamen. Ako je ostala samoogrebotina - to 6e se ve6 popraviti i <<zalizati>>. Ali akosmo kresnuli tamo o neki usamljeni greben koji se skrivaispod same povr5ine mora a okolo je sve duboko i tajnam je <<bliski susreb> ostavio napuklinu ili rupu na trupubrodice kroz koju nam se more ukrcava u brodicu brZe noSto ga pumpama i <hamperimo> moZemo izbaciti - stvarpostaje neugodna. Za takav nemio sludaj, <<doban>nautidar je takoder pripreman. Negdje na brodici imapripremljen komad platna, stari ve6i plastidni stolnjak ilislidno, s na krajevima-6o5kovima privezanim konopima.Taj 6emo komad platna ( tu moraju biti dvije osobe )povu6i s dva konopa po lijevom i s dva konopa podesnom boku, s vanjske strane trupa do mjesta o5te6enjaljuske - do napukline. Pritisak ulazele vode priljubit 6eplatno na oStecenje i tako smanjiti kolidinu utoka. Akonam more i unatod tome vi5e prodire no Sto gauspijevamo izbaclti - to znadi da tonemo. I sada 6e namdobro doci ako smo slijedili naputak ( koji 6emo prouditiu odjeljku <oavigaciju) gdje se preporuda planiranjeplovidbe na pomorskoj karti, pra6enje i provjeravanjepozicije i Spekuliranje zlu ne zatrehalo, ako ve6 moramopotonuti - bolje potonuti na pli6e ravno pje5dano dno joSpo mogu6nosti u nekoj za5ti6enoj uvali nego tamo negdjena velikoj dubini s jakim strujama i jo5 kamenito. I onda-...... 5ekaj, pumpaj i Zuri na takvo mjesto.

MoZe nam se dogoditi da kresnemo neku grotu iostanemo na njoj zaja5eni. Nasukali smo se. Brodicaobidno s prednjim krajem ostane nasukana. Bez panike,zapovjednik 6e organizirati odsukavanje nakon Sto jepregledom ustanovio da nije nastalo znalalruje o5te6enje-pukotina na trupu zbog koje bi moglo do6i do potonu6a.Svi gosti i posada brodice premjestit 6e se na krmu i takoodteretiti pramac. PomaZe i premje5tanje tereta. Zatim6emo punom snagom motora zavozili u nazad. Ako senismo uspjeli tako odsukati, moZe nam pokuSati netkopomodi svojim dodatnim povladenjem svojom brodicom.Ako i tako ne uspijevamo odsukati, ostaje nam jo5pokuiaj zaronjavanja i procjenjivanje situacije tamo nagroti pod vodom za eventualni poku5aj podizanjazapelog dijela trupa , ako brodica nije preteSka. Ako sveto nije uspjelo - postavit 6emo oznaku nasukanja ( vidipropise) i zatraiiti pomo6. Tu 6e dobro do6i pomorskabrodska radiopostaja.

Ostaje jo5 sudar. E do njega ne smije do6| Zato6emo strogo po5tivati propise izblegavanla sudara. ( otome detaljnije kasnije u poglavlju <propisi>) A ako se toipak dogodi, pomorske vlasti i pomorska policija 6e sepotruditi da ustanovi krivca za sudar a taj 6e onda snositiodgovornost i nadoknaditi Stetu onom drugom. Znadi,( osobito ako se ne osje6ate krivim ) obavijestit 6etenadleZne sluZbe o incidentu i ako je mogu6e, pridekati nalicu mjesta uviilaj. Pobrinite se da osigurate svjedodenjeodevidaca dogodaja. Ako je posljedica sudara nedijetonu6e a vi ste plove6i, duZni ste udiniti sve 5to vam jemogu6e u spa5avanju ponajprij e Livota a onda imaterijalnih dobara. Zanas male brodice, ovo je dovoljnona tu temu. Kompliciranije je kad se u takvim nezgodamanadu veliki brodovi. Kada tonu, tonu i po dva i vi5e danastr. 17

pa onda nadleZne sluZbe organiziraju spa5avanje. U tompogledu su brodice u lo5ijem poloZaju. Dobije li manjabrodica relativno ve6u rupu na trupu, wijeme potonu6a 6ebiti vrlo kratko. Ali zalo 6e je nasukanu, dva - tri kr5naribara s kode i njenim snaZnim motorom u das odsukati. Ida ne zaboravimo spomenuti da za spas od nasukanjamoZe uspje5no posluZiti i obidna daklja. S njenimodizanjem i odguravanjem od grote, nekada to uspijeva.A daklja ( mezzomariner - pola mornara) dobro 6e namdo6i u sijaset drugih prilika. Ona na duljoj motki, malo jenespretnija za rukovanje ali zato se njome moZemo izdaljega <dodekatb>, privu6i ili ne5to izvaditi iz mora akonije preduboko, jer uvijek ne5to padne u more ! Skratkom 6emo biti spretniji i moZda hitro dohvatiti ne5to5to jo5 nije potonulo. Zato 6emo imati obje, smje5tene nabrodici tamo, gdje 6emo ih najde56e zatrebati i gdje 6emoih lako i brzo dohvatiti.

@ 1 e 2 )4'

Sl. 26 daklja I- drvena motka -drika, 2- okovOkovi iaklje su raznih oblika - s jednom kukom, dvije, skuglicom nu vrhu ili pak oYtrim Siljkom.

Svako malo spominjemo ne5to od opremebrodice. Na ispitu vas mogu zatraLiti da nabrojiteobveznu opremu brodice koja je propisana Pravilnikom obrodicama. Zato 6emo ovdje to prenijeti iz tog pravilnikaa posluZit 6e i kod opremanja brodice - da se ne3to nezaborai.

OBVEZNA OPREMA BRODICE

Oprema propisana Pravilnikom o brodicama objavljenogu Narodnim novinama br.77 od 8.9. 01

6lan 28.1. Sidro odgovaraju6eteLine, sidreno uZe ili lanac duljine25 - 100 m. i na brodici uretlaj zapivez.2. Tn tLeta za pivez prikladne prekidne dwsto6e iduljine. (najmanje po 10 m duljine).3. Sisaljku, kabli6 ili ispolac za izbacivanje vode.4. Dva vesla s 4 palca ili raSlje, ili priduvni mehanidkiporivni ureilaj (motor) i daklju.5. Prsluke za spa5avanje za sve osobe na brodici.6. Propisana svjetla i dnevne oznake propisanog tipa.7. Komplet alata za odrZavanje mehanidkih poriv. ure<laja(motora) i osnowe rezervne dijelove za njih.8. Baterijsku rudnu svjetiljku.9. Kutiju <<Prve pomo6i> s propisanim sadrZajem.10. Posudu za pihvat otpadnih ulja motora kao i krutihotpadaka koji se ne smiju bacati u more.

Brodice za gospodarstvene swhe moraju pove6atibroj prsluka zadject,zal0%o te se el. 28. nadopunjuje

ilanom 29.1. Rezenrno rudno rudo kormila.2. Sredstvo zanudno oglaSavanje.3. Vatrogasnu sjekiru i protupoZarni aparat.4. Tri crvene rudne buktinje ili 3 crvene rakete.5. Dvije kutije Sibica u nepromodivom ili upaljad.

dlanci 30. i 31. istog Pravilnika, dodatno nadopunjujuobveznu opremu brodica za gospodarske swhe. Za onepropisuju joS: -Brodski kompas s osvjetljenjem,Pomorske karte i pibor za rad na njima, -Peljarjadranskog mora, -Kolute za spa5avanje odobrenog tipa s25 m. konopa i dimnim signalom, -Brodsku pomorskuradio postaju, Platnenu za5titu od sunca (tendu) i od ki5ez-a3titu skladiSta prtlj age.Clan 32. specificira obveznu opremu brodica posebnihnamjena. Skuteri i jet-ski plovila moraju imati: Skiperisigurnosne narukvice. Svi u plovidbi kacige i obudeneprsluke za spa5avanje. Oni <gospodarskil> koji seiznajmljuju na sat ili dan, moraju imati ure<laj zazaustavljanje motora na daljinu - iz obale. Gliseri koji 6evu6i skijaie moraju biti opremljeni ( uz ostalo) ikonveksnim retrovizorom. Jedrilice moraju imati, osimopreme iz EI.28. joi i dodatno sigurnosno uZe. Prilikomtehnidkog pregleda registracije brodice, u Plovidbenojdozvoli bit 6e navedeno Sto sve od obvezne opreme trebaimati a ona zavisi o tipu i velidini brodice.

OSNOVE PLOVIDBE - NAVIGACIJA

Pod pojmom <navigacijo> razumijevamo sve Sto nam jepotrebno za dovodenje plovila iz polazi5ta pa doodredi5ta plovidbe. Osim tehnidki ispravne brodice inaSeg plovidbenog znanja, posluZit 6emo se opremom ipriborom zanavigaciju. Tu je ve6 prije spomenut i opisankompas, zatim tu su pomorske karte i pribor za rad nanjima ( trokuti, Sestar, olovka, gumica za brisanje),prirudnici za plovidbu ( peljar, vodidi, daljinari,magnetske karte, popisi svjetionika i drugi) Pomorskabrodska radio postaj a, barometar, higrometar, kronometar(sat), brzinomj er, dubinomj eq vj etromj er,dalekozor, GPSuretlaj za satelitsku navigaciju, razne tablice. Uz kompaswlo su vaine pomorske karte.

- POMORSI(E KARTE

Na njima imamo sve relevantne obavijesti - izgled obalei otoka, udaljenosti, dubine i plidine, struje, svjetionike,orijentire, wste dna, preporuke za sidrenje i drugo.Pomorske karte su napravljene prama <Merkator>projekciji koju je napravio Gerhard Kr6ner zxaniMerkator Na njima je matematidki postignuto daudaljenosti i kompasni kutovi na pom. karti odgovarajuonima u prirodi. To nam omogu6ava todno odredivanje iucrtavanje kurseva i azimuta na karti, mjerenjaudaljenosti i odre<livanje pozicije. Podsjetit iemo seovdje da je u tu swhu zemljina kugla umreZenazamiSljenim paralelama (usporednicama) i meridijanima(sjeverojuZnicama) Njima je zemlja podijeljena nasjevemu i juZnu polutku a to se naziva geografskomSirinom. Podsjetit 6emo se - zane zabunit se, da nam jeiz naSeg Jadrana bliZi sjeverni pol nego Japan - zato6emo to upamtiti kao <Sirinu>. Ta je Sirina podijeljena ustupnjeve. Od <nulte> paralele a to je ona naj5ira zvanaEkvator, na 90o na sjever, pa je to sjeverna geografskaSirina i na isto tako 90o na jug - a to je juina geografskaSirina. Na pomorskoj karti je <<N> (sjever) uvijek gore alijevo i desno su zapadna i istodna geografske duZine.

NaS je Jadran istodno od nultog meridijana (wjezdamicakraj Londona) dakle na istodnoj geografskoj duljini.Meridijana ima 180o na istok i isto toliko na zapad.Geografski stupnjevi dijele se na minute. Jedan stupanjima 60'. Minute se pak dijele u sekunde ali na kartama bito bilo pregusto za ucrtavar4e pa se minuta dijeli na desetdijelova a ti se dijelovi nazivaju kablovima. Napomorskoj karti ucrtan je svaki drugi kabel iz istograzloga <cusitnjenostil>.Ti se stupnjevi, minute i kablovinalaze na pomorskoj karti na njenim rubovima. Gore idolje stupnjevi geogr. duZine a lijevo i desno geogr.Sirine. Kablovi se biljeZe kao decimalni brojevi minuta.Geografske koordinate - poziciju biljeZimo pramatome ovako: Grdkim slovom )q) (fi) obiljeZavamo g.Sirinu a slovom >1"> ( lambda) g.duZinu. Sjeverna Sirinabilleii se slovom ((N> ili znakom * a istodna dufinaslovom (E> ili takoder makom +. Pa bi onda na primjerzabiljeiili geografske koordinate ili poziciju groteDinari6i blizu o. Zuta ovako: g : N 43"50,6' l, = E15"22,8'Umjesto N i E moZe stajati znak+. Jug i zapads u S i W i l i z r a k - .

Kako su meridijani teoretski istog promjera,podjela stupnjeva pa onda i minuta na gegr. Sirini a toznadi lijevo i desno na karti teoretski je ista - to svakaminuta na karti odgovara udaljenosti od jedne nautiikemilje u prirodi. ( 1 NM:l.852m.) Gore i dolje na karti,( na geogr. duZini) te su <<minute> razlidite u grafidkimdimenzijama jer su paralele razliditih promjera. One bliZepolovima su sve uZe a sve su podijeljene na 180+1800(360') pa su ti razmaci stupnjeva i minuta grafidkirazllditi. BliZe polovima sve su manji ili uZi i neodgovaraju udaljenostima u prirodi. ZaIo se ne smijemozabuniti kada 6emo odredivati udaljenosti - no, o tomeiemo malo kasnije. Pomorske karte se dijele na:Generalne radene u omjeru 1:1,000.000 ili dak2,000.000. Kursne u omjeru 1:300.000 ili 200.000Obalne 1:100.000. i 1:50.000.: Zatim slijede ptanovi uomjeru 1:10.000 i 1:5.000. Na tim planovi samo da nijeoznaden i svaki vidljivi kamen. Sto je omjer manji, kartaje preciznija i s viSe podataka. Planovi su napravljeni zapodrudja gdje je ve6a potreba preciznosti. To su moreuzi,prometom optere6ene uvale, luke i slidno. Na pomorskojkarti na6i 6emo vaLne podatke za orijentaciju,karakteristike svjetionika, pogodnosti sidrenja, dubine,wste dna, morske struje i druge. ( vidi prilog oznaka iznakova na pomorskoj karti). Na kursnoj karti planirat6emo dulja putovanja - dulju plovidbu. Kursna kartaobuhva6a pola Jadrana. Ako 6e puhati bura, plovit 6emo<<izvana>> za5tiieni otocima. Po jugrr, <<iznutra>>djelomidno zaiti6eni otocima od vjetra i valova. Uplovidbi, kontrolirat 6emo na5u poziciju i ostalo uzpomo6 obalne karte koja je preciznija. JoS preciznije -uporabom <<planova>>. Prije no Sto se uputimo na rad napomorskoj karti, a to je ucrtavanje i odreclivanje kursa ilipozicije, moramo se podsjetiti da nam ( prije je ve6spomenuto) kompas laLe zbog varijacije i devijacije.. pastoga imamo tri wste <<sjevera>, odnosno kursa i azimuta.Azimut je kut pod kojim vidimo objekt-orijentir kada gasmjeramo s brodice. Pravi kurs (Kp) je onaj koji jenacrtan na pomorskoj karti. To jest, geografski. Onaj koji

Str. 18

nam pokazuje kompas uz utjecaj varijacije (laZe u plus iliminus) je magnetski kurs ( Km). A onda jo5 dodanutjecaj Leljeza i elektromagnetskih polja na brodunazvan devijacija, daje nam Kurs kompasa (Kk). To jeono Sto nam kompas pokazuje sa svim svojim <laZima>koje su uvjetovane ranije navedenim utjecajima.To je ivarijacija i devijacija zajedno. Voditelji brodica u obalnojplovidbi na kra6im relacijama, nemaju potrebuizradunavati i preradunavati Kp u Kk i obratno.Profesionalci ( mornari motoristi ) moraju i to znatiprimjeniti. Zato 6emo ovdje navesti formule za toizradunavanje, to jest ispravljanje pogre5aka kompasa idodati primjer tablice devijacije koja je za svaki broddrugadija jer su i utjecaji drugadiji. U toj formuli koristise podatalg kolika je varijacija. To 6emo saznati izpomorske karte. Tamo je na ruZi kompasa navedenavarijacija akvatorija gdje je rtrta acrlana, za godinuizdanja karte. Tu je i podatak kolika je godi5njatendencija porasta ili opadanja te varijacije. U izraduniemo dakle ubrojiti taj porast ili opadanje po godinama.Nakon desetak godine starosti karte, to vi5e nisu sigurnipodaci. Takvu staru kartu moramo aLuirati. To ie namsvaka ispostava ludke kapetamje uraditi besplatno. Dakle,kada imamo wijednost varijacije i tablicu devijacije,unijeti 6emo to podatke u fomule. Za izralun Kp ( to jeonaj koji 6e biti geografski ucrtan na kartu) formula je:Kp:Kk+(+ ili - dev.) + ( + ili - var.)Ako smo kurs nacrtali na karti a onda trebamo ustanovitiili izradunati pod kojim 6emo kursom na kompasuploviti - Kk (nadmudriti kompas u njegovim laZima)primj enit 6erno formulu:Kk=Kp'(+ ili -var.) - ( + ili - dev.) Pod tim kursom -gledajuii ga na kompasu u plovidbi, plovit 6emo uZeljenom pravcu prama odredi5tu. Svaku 6emoplovidbu planirati na pomorskoj karti sa odredivanjemkurseva I jer moLe ih biti vi5e ako moramo zaobilazitineke rtove ili otoke - Kl, K2,K3 itd./, s odredivanjemudaljenosti pojedinih kurseva i wemenom plovidbe jerznamo putnu brzinu svoje brodice. Brzina se biljeZi<<dvorovima>. I dv. jebrzina od 1 Nautidke milje na sat.Kada se tako pripremimo za neki put - moZe pasti i gustamagla. Mi 6emo (davaju6i zvudne signale u magli)svejedno doci do ciIja. Za takvo planiranje plovidbemoramo svladati postupak rada na karIi. Za to potrebannam je pribor. Trokuti - dva ko_mada. ( jo5 bolje nautidkitrokuti s oznakama stupnjeva). Sestar ( nautidki ima samoSiljke bez pisalice-olovke) obidna olovka i gamica zabrisanje jer po karti 6emo vi5e puta crtati, brisati staro icrtati novo. Dakle, najprije 6emo na karti ucrtati rute -

kursove na5e plovidbe-putovanja. Nakon toga 6emo uzpomo6 dvaju trokuta, odrediti svaki pojedini kurs (ako ihima vi5e - u vi5e smjerova). To 6emo uraditi tako 5toiemo tu crhr kursa kao usporednicu ( grafidkuusporednicu ili paralelu a ne onu geografsku) prenijeti naruZu kompasa. Lijepo 6emo je paZljivo klizaju6i trokute<do5lepatb todno do sredi5ta ntLe i onda odditatistupnjeve u onom smjeru od sredi5ta prama obodu ruZe ukojem 6eun smjeru ploviti. Ako bismo odditali na krivojstrani - oti5li bismo na pr. umjesto na sjever - pramajugu a to je u suprotnom smjeru. ZabiljeLit 6emo to.Str.19

Nakon utvrdenog kursa, utwdit 6emo udaljenost. Uzet6emo u Sestar - ako nam se toliko moZe ras5iriti, rasponod polaziSta do odrediSta i to prenijeti na bok karte i tamoodditati koliko nam je to tamo minuta - toliko je i milja.Ako je udaljenost ve6a i Sestar se ne moZe tolikorazmaknuti, uzet 6emo u Sestar udaljenost od recimodvije minute (milje) na obodu karte (samo lijevo ili desnona karti) i onda s tim otvorom Sestara <koracatil> po crtikursa i izbrojiti koliko jer milja dugadka. Nakon togaizradunat 6emo koliko nam je wemena plovidbe potrebnoza svaki kurs pojedinadno. Formula je slijedeca: 60podijeljeno s <<dvorovima> dat 6e nam wijeme izraleno uwemenskim minutama potrebno za prevallivanje jedneNautidke milje. Te minute pomnoZit 6emo s ukupnimmiljama kursa i dobit 6emo ukupno wijeme ( uwemenskim minutama ) za cijelu udaljenost toga kursa.Minute 6emo pretvoriti u sate i - to je to. Pogledajmo tajrad na crleiima.

Sl. 27. A- ucrtan kurs, B-postavljanje trokuta na kurs zaprijenos-pomicanje na ruZu kompasa, C- trokutom je kursdovuden na ruZu kompasa - strelica pri trokutu ozrtalavamjesto oditanja . D i E- Uzimanje udaljenosti u Sestar ibrojanje minuta, to jest milja, na lijevom rubu karte.

Sve ovo radit 6emo praktidno na predavanjima au skripti je i dodatak, kopija dijela pomorske karte s

\ e

S\wfto

*,

\ ,

primjer-vjeZbom. Utablicama wijednosti devijacijesu u plusu ili u minusu, navedeni za svakih 5 ili 10stupnjeva. Usput, 5to nismo ranije naglasili, kompas jepouzdan i todniji u oditavanju ako mu je ruLa najmanje20 cmu promjeru. Manji kompasi I atakvi su u glarmomna manjim brodicama/ imaju podjelu na ruZi (crtice) odpo 5 stupnjeva. Daj ti sad tu proditaj todnost od recimojednog ili pola stupnja!? Na prekooceanskim brodovimadije zu rute i po koju tisu6u milja, pogreSka u kursu odjednog ili dva stupnja, ozbiljno odmakne brod u stranu odcilja. Zato se u takvih brodova poduzima zahtjevan posaokompenziranja kompasa. Uz pomo6 Lelleznih kugli imagnetnih Stapi6a koji Se pribliZavaju ili udaljuju odkompasne igle na postolju kompasa, nastoji se smanjitikompasna devijacija na najmanje mogu6e wijednosti. Toje posao strudnjaka od nekoliko dana. Brod se postavlja urazrdm poznatim pokrivenim smjerovima, s onimkuglama i magneti6ima nastoji pribliZiti oditanje nakompasu pravim wijednostima. Danas u tom poslupomaZu i sateletski GPS weclaji. To se nikako ne moZeu5timati idealno tako, da nebi bilo uop6e devijacije, pa seonda napravi tablica devijacije kompasa za taj brod.

Za primjer pretvaranja kurseva, evo jedneizrf5liene tablice deviiaciie kompasa nekos broda.

KK dev. KK dev. KK dev0" +? ?o 120' -4,00 240'� +3.5010" +1.5" 130" 4.30 250" +4.00200 +1"30 140" -4-00 260" +4,3"300 +1.00 150" -? 70 270" +4-5"400 +0.50 160' -3.30 280' +4.50500 0,00 t70' -2_5" 290' +4,3"60" -0-7' 1 80' I , J " 300' +4.0070" -1.5" 190" -o'70 310' +3-Jo800 -2,0" 200' +0-30 320" +? 50

90" 'l 10 210' +1.3" 330" +3.001000 - i 30 220' +2 00 340" +2.7"I 10" -7' �70 230'� r ^ ? o

T Z . I 350" +? 50

1) Kotlid s poklopcem. 2) Pramdanica . 3) RuZa4) Magnetska igla - ima ih obidno 4 komada kako bisnaZnije pokretale ruZu u teku6ini kotli6a. 5) Otvor zanadolijevanje teku6ine. 6) Ekspanzij ska komora.7) Plovak-klobudi6 na iglidastom leZaju ruLe. 8) LeLajkardana. 9) Prostor teku6ine inertnosti kompasne ruZe.

Ovdje jo5 nedostaje kardan i osvjetljenje kompasa.U formulama preradunavanja Kk u Kp ili obratnostupnjevi i minute se desto pretvaraju u decimalan broj.Svakih 6 minuta je jedna desetina stupnja. Na pr. 11o30':

11,5o Iste formule rabe se za izradtnavanja azimutapravog i azimtta kompasnog. BiljeZi se grdkim slovom

omega Op i Ok, s tim da za rudni kompas kojim sesmjeraju azimuti ona tablica devijacije ugradenogbrodskog kompasa nije posve todna. S njim 6emo zatosmjerati Sto dalje od na pr. motora i drugih Zeljeznih ilielektromagnetnih ometala. Rudnim 6emo kompasomsmjerati objekte (orijentire) vidljive i na pomorskoj karti.Vrijednosti - stupnjeve pod kojima smo ih odsmjerali,uzet 6emo u trokute na raLi kompasa na karti i prenjetina podnoZja smjeranih objekata i povu6i crte azimuta.Moramo imati najmanje dva takva objekta-orijentira.Gdje se ti azimuti srjeku - tu je na5a pozicija. Akosmjeramo tri objekta, bit 6e veia todnost. Od zacrtanihazimuta dobit 6emo od sjeci5ta mali trokut. Tu smo u tomtrokutu. A trokut smo dobili ve6i ako smo odugovladili sasmjeranjem od prvog do zadnjeg objekta - u kretanjubrodice nismo dakle smjerali iz jednog mjestaistowemeno pa nam je zato tu taj trokuti6.

_ Odredivanje po:ziciietmieranl6m-azimuta.

Kad smo vei kod smjeranja - za odredivanje pozicijemoZemo se posluZiti i takozvanim pokrivenimsmjerovima. Tako su prije ribari pamtili "po5te" za lovribe. Tamo im se na pr. pokriva rt sa whom na otoku akoso s druge strane neka gradevina s nekim whom nakopnu i tu je poSta. Nekada moramo ploviti u motkamaoznadenom pokrivenom smjeru, kako bismo izblegliplidine ili neku drugu smetnju na plormom putu.

Oclreclirraniepozic- je:'pokT-\aeni.ft-tsrnjerom'l- .

Dubine mora oznadene s malim crnim brojevima, izobatepodjednakih dubina. Plidine priobalja ispod 10 moznadene su plavom bojom. Vrste dna simbolima -k:kamen, t=trava, p=pjesak i drugo. Oznadeni supodmorski kablovi i cijevi pa tu ne6emo topiti sidro.Imamo oznailena podrudja predvidena za vojne vjeZbe.Tu su karakteristike svjetionika, znakovi objekata naobali i otocima. Morske struje, njihova brzina i smjer. IjoS drugi korisni podaci. Najbolje da nesto od tih oznakaovdje prenesemo. Ne6e biti u boji ali koristit 6e i ovako.

str.20

A

O3jt

t- \=-I - rI

Koniska staza------- Pje$a6ka staza

E * El"n.F crkva. kapera+a

L

* B [ 0 o o * s z ,

F f,| fl t(uta, Toranj

6- Spornenik

b [:r IAit . Fltrsevine

L Dirn Dimnjak

F Zastawni jarbol

t{ l(arnenolorn

? lzwor. Vrels

ff Z<Jer:ac

tQ Tank za vodu

q eesrna

A Hidrant

Trigonomertijska todka

Odredena to6ka, pozicija

l(ota, nadmorska visina

Naselje

Kuda

CestaPtrt

K,apelica

KriZ

Zvonik

Utvrda., Eitnica

Strrna. obala

l{lisurasta obala

Grebenasta obala

Stlun€a^na obate.',

f:1-i'i:; --:'-

s@(}

ent

Molo, Gat

Bl va na kopnu ili u rnoru

hilarina

Ludka kapctanija

Peliarska pCIstaja

Carinarnica

Crpka za gorivo

EI

Str .21

R

gJLJT

I

^ - - * - - - { * * ?

r --'-.L ' " ]

\ lrz

Pt}Sta.

Mjes-to za sidrenje -- slorlsteSidri5te'za.velike brodoveSidri5te zarrrals brodoveZabranjeno sidrenie

Ze.branjeno podruije

Ps€trnt>rski ka.belPsdrnorski cjevovod

Hrict s oznakorn visine

Greben suh za niskevode. (podcrtana brojkaoznadliie wisinu iznadrnsrske razine)

Greben u razini rrrsra

Podvodni grebenopasan za plovidbu(dubina nna.nja od Zorn)Dubina. na usa.mljenorngrel)enu

Podvodni qreben{dubina v#a od Z0rn}

Granica prs.storaza vojne wjeibe

iGra.niea ko.rnenitogpodrudja

Granica opd.snosti

Podrtina dielornidnoaz.rracl vo€lg

Podrtina na dutl inirnanj(}t o€t z{Jm

Svijetlo; Svjetionik

Svjetlo sa. sektorsrn

Plutaffff6a zavez

Plutada s desne strane

?-*e,6r: ,

{* * : : . . -*>

t.2_6pr(z'i*

ltr

l s *

E &

fft*

b

* tJ TSVJETLOSNE OZNAKE I SIGNALI

Plovidba no6u bila bi napornija i opasnija kad nebibilo svjetlosnih oznaka i signala na plovnim putovima,kao i na plovilima. Najprije 6emo svladati svjetlosne idruge oznake na plovnim putovima. To su oznakeupozorenja ako je na plormom putu neka smetnja,opasnost, prepreka. Zatim oznake obavje5tenja gdje jesigurna plovidba ili neka preporuka. Sve te oznakevidljive su na pomorskim kartama tako, da moZemoprovjeriti o demu se radi. Oznake postavljene na plutade,mogu biti bez svjetlosnih signala ali su zato obojaneodgovaraju6om bojom ili dnevnim znakom, na Stomoramo posvetiti svoju pozornost. Svjetionici su pak,sama rijed to kaZe, svjetlede oznake i orijentiri. Neki odnjih opremljeni su uredajem za davanle zwdnih signala

kada je magla. Imamo kardinalni i lateralni sistem oznakaplovnih putova. U na5em Jadranu primjenjuje seEuropski sistem sigualizacije - lateralni sistem ( A sistem). To znadi da je gledaju6i na ulaz u Jadran, u zaljevpftIma obali ili prama sjeveru-sjeveroistoku, ulaz u luku,marinu i sl. oznaden s lijeve strane crveno a s desnezeleno. Isto tako u tim smjerovima, crvenu 6emo plutaduobilaziti s desna, ostavljamo je u prolazu po lijevomboku a zelenu ostavljamo po desnom boku ili prolazimopolaaj nje lijevo.To treba po5tivati - jer lijevo odcrvenog ili desno od zelenog je plidak, grota, podrtina ilineka slidna prepreka naiem plovilu. Pogledajmo iproudimo crtele najprije Kardinalnog sistema koji jepodijeljen na kvadrante strana svijeta.

Kardinalne ( osnovne ) oznakeKako ploviti prama ovim oznakama koje nodu imaju isvjetlosne signale? Lijepo. U podrudju < N < kvadranta( sjevernog kvadranta ) plovit 6emo sigurno samosjeverno od oznake. Upodrudju ( W ( kvadranta- samozapadnije, itd.

IALA'4" sustav laterarnih ( bodnih ) oznakaOvo je sistem oznakaplovnog puta oznadenog crvenom -

lijevo i zelenom bojom desno. Upoznati smo ve6 s time.r a

o ( ) & c

l-Oznake sigurnih voda, Z-Oznakeopasnosti, 3- < Sidrenje nije dopuSteno <<

3usamljene

Na redu su sada svjetionici. No6u neophodni za sigurnuplovidbu i orijentaciju. Pa i danju su nam dobro do5li sasvojim na daleko vidljivim kulama i tornjevima. Upopisu svjetionika Jadrana, navedeno je za svakoganjegovo ime, precizna karakteristika svjetla i izgled podanu. Na pomorskoj kartije takoder naznalena osnovna

H t r t & ff f i n t l l $ & 1 1 f lLi# iJ I$ d:# k

ffia$*i1 1 2

K S

karalleristika svjetla za svakoga. Po toj ih karakteristicirazlikujemo. To je wlo vaZno jer u noii s dobromvidljivosti, moZemo vidjeti naokolo po horizontunekoliko svjetionika odjednom. Nekakav udaljeniji ali sjadim svjetlom, mogao bi nam se udiniti bliZim i mibismo se mogli krivo orijentirati. Zato treba ustanovitikarakieristiku svjetionika i onda na karti provjeriti - kojije to. Najprije imamo oznaku boje svjetla: B, C ili Z. Stoznadi bijelo, crveno ili zeleno svjetlo. Slijedikarakteristika svjetla. Pk, Bl, Pm, Sj. To ditamo: Na"prekide", "bljeskovi", "promjenjivo svjetlo" (boje) i "na

sjaj". Na prekide, svjetlo je wemenski dulje a mrak kra6i.Bljesak je kratko svjetlo a mrak izmedu je dulji.Promjenjivo je recimo - bijelo pa crveno pa opet bijelo it.d. Na sjaj, svijetli das jade, das slabije u istoj boji.Oznaka Izo govori nam, da se wjetlo i mrak izmjenjuju ujednakim trajanjima.(izofazno). Oznaka B(2) ili Bl(3)znadi da imamo po dva ili tri bljeska u grupi a glupe suodvojene ne5to duljim mrakom. Tu je onda odmah ioznaka koliki je taj period od prvog bljeska u grupi doprvog bljeska u slijededoj grupi, izraiena u sekundama.Na pr. 6s je period od 6 sekundi. Neki drugi svjetionik sistim brojem bljeskova ima recimo oznaku 10s i tako seoni razlikuju pa onda nema zabune. Pogledajmo crteZ.

pk

lac

Nastavljamo s ostalim naznakama u podacima osvjetionika. Slijedi naime podatak koliko se daleko vidinjegovo svjetlo. 8M. To je 8 nautidkih milja po lijepomwemenu Slijedi podatak na pr. 15m. To je "voka" -visina svjetla od srednje razine mora izraiena u metrima.To koriste veliki brodovi mjeredi kut pod kojim videsvjetlo i onda izradunavaju udaljenost. Uz podatkesvjetionika moZe se pojaviti i oznaka Sig-mag. To namgovori da taj svjetionik u wijeme magle daje zvudnesignale. Na pomorskoj karti pojedini svjetionici na pr.bijelog svjetla, imaju crtkanim linijama oznaden sektor ukojem se to svjetlo vidi crveno. To je oznadeno s " Csek". U tom sekloru je neka prepreka plovidbi pa trebai6i van toga sektora. Slidno je s oznakom Pot. U tomsektoru ne vidimo svjetlo svjetionika a zamradeno jerecimo zato Sto nebi bilo "zdravo" skrenuti lijevo ilidesno dok nam se ne ukaZe svjetlo. Pogledajmo crteZ.

tsCBI{?}€*13rn{-3*l

Str.22

Stigli smo do svjetlosnih oznaka ili signala naplovilima koja su propisana i koje propise su duZnipo5tovati svi koji plove. Osnovna swha tih svjetlosnihsignala je izbjegavanje sudara. Zato se rabe svjetla bijelai u boji, razmje5tena po propisima i vidljiva, odnosno nevidljiva iz pojedinih segmenata kruga horizonta a onanam onda govore kakvo se to plovilo pojavljuje na pudiniu mraku i kojim se smjerom krede. Zato su onarasporedena na bokovima - lijevo crveno, desno zeleno,bijelo povi5eno (na jarbolu ili jarbolima) i jo5 na krmibijelo. Za male brodice do 7 m duljine odobreno je da

pokazuje samo jedno bijelo svjetlo ito "na pokaz". Ne mora dakle, imatistalno svjetlo. Isto tako brodice dol2m mogu ona bodna svjetla imati ujednoj svjetiljci kojoj lijeva polovicadaje crveno a desna zeleno svjetlo.Ta sva svjetla moraju biti dovoljne

jadine tako, da im je domet najmanje dvije milje. No, davidimo pod kojim se to kutovima vide ili ne vide teosnovne svjetlosne oznake na plovilima.

A) - Dva jarbolnasvjetla jer je broddulji od 50 m.B) -Brod-brodica

s jednim jarbolnim svjetlom, jer je kradi od 50m.Ova se osnovna svjetla vide - odnosno ne vide pododredenim kutorn, kao Sto je to razvidno na gornjemcrteLt. Jarbolno se bijelo svjetlo vidi prama naprijed ipolubodno lijevo i desno. Jarbolno je svjetlo vidljivo odsimetrale broda lijevo i desno u rasponu od 112,5" nasvaku stranu. Ukupno 225" u polukrug. Ne vidi se skrme. Bodna se svjetla vide od simetrale broda naprijed iu pola boka prama krmi u rasponu od ll2;5" svako nasvoju stranu i takoder se ne vide ako nekome gledamoravno u krrnu. Crveno je svjetlo na lijevom boku broda azeleno na desnom. Na krmi je krmeno bijelo svjetlo kojese vidi prama nazad i malo u stranu po boku. Ono zatvarakrug osvjetljenja koji je ostao nepokriven pdespomenutim svjetlima. To je raspon od preostalih 135..Na ispitu ne traZe znanje ovih brojaka ali trale ( i toozbiljno ) da znate, da li no6u vidite neko plovilo da plovirawo na vas - to znadi da vidite crveno, zeleno i gorebijelo ili dva bijela - nediji pramac. Ili vidite li nedijilijevi bok odnosno desni pa onda znate i kojim sesmjerom kre6e. Jedno usamljeno bijelo svjetlo kojeispred vas "migolji" - to je nedija krma. Ovo su osnovnasvijetla na brodicama i brodovima koja se pale odsumraka do osvita zore a i danju kada gusti tamni oblaciStr.23

zastru sundevu svjetlost - i u oba sludaja - kada ploviloplovi. A brodovi i brodice plove ako nisu na privezu,usidreni ili nasukani. Ako plovilo ostane bez pogona istane na sred mora itlbile€dj€ -�strujgrvptar i valeviganose - dakle, plovi i mora imati upaljena ova osnovnasvjetla a moLda i koje posebno, ako je na primjernesposoban manewirati. Upoznat 6emo sada u tablicipikazane posebne svjetlosne oznake koje se istidu nabrodu-brodici u posebnim prilikama ili situacijama.

Posebna dodatna brodska signalna svjetla

Usidren brod-brodica kradi od 50 m.( nema bodnih ni jarbolnog svjetla. )USIDRENI brod dulji od 50m. Ovdje jepramdmo svj e{o poviS,ekrmeneg, }'tema-cs+a}ihsvjetala osim osvjetljenja palube zarudna njoj.

RIBARSKI BROD - KOCA. s mreZompotegadom koju vude pri dnu. Uz ovu "posebnu"oznaku, imat 6e upaljena ostala "osnovna" svjetla- jarbolno, bodna i krmeno. (Ili dva jarbolna ako

RIBARSKIBROD s povrlinskom mreZomplivaricom. Ako se mrelaprostire vi5e od l50mdaleko po boku, mora se istaknuti jo5 jedno bijelo

na toj strani kao Sto je na ovom crIeLt.

Ako je nasukan, imat 6e sidrenu oznaku duliine.Ako plovi,( pluta) i vjetar, struje i valovi ga nosea ne moZe manewirati zbog nekog kvara - imat6e upaljena i ostala osnovna (pozicibna) sviBrod-brodica plovi ali mu je OGRAIIICENASPOSOBNOST MANEVBBANJA . Zato jerima neki kvar, ili ne5to radi s nekim spravama umoru. Ako je to brod jaruZalokoji vadi pijesak sdna mora - onda ie po onom boku gdje su sprav€izvjesitijo5 dva dodatna crvena svjetla a naslobodnom boku ili strani dva zelena sviBrod plovi s ograniienim moguinostimamanevriranja (u plovidb_i po pli6em moru) zbog

MINOLOVACSyjetlosna oznaka broda koji polaZe ili skupljamine.

JEDRENJAK dulji od 20m imat 6e na whujarbola ovakvu svjetlosnu oznaku kada plovisamo na iedra

PELJARSKI BROD isti6e ovakvu oznaku kadaje u sluZbi.

Brod-brodica POMORSKE POLICIJE

svjetlo je bljeskaju6e i oznadavaplovilo spogff roffirazraixim.frstdk*- €TERKRIEFT

Ta se posebnamjestu, vidljiva

svjetla nalaze negdje na povi5enomsa svih strana horizonata - svih 360" .

U pravilu, s tog naslova (posebnih svjetlosnih oznaka)takvo plovilo ima prednost u izbjegavanju sudara. Evo islikovno po neki primjer s posebnim svjetl. oznakama.

Posebna dodatna svjetla. A) -Ribarski brod-rrkoia" smreiom 'f potezaiom'r(vuie je po dnu). Al) - Dnevnaoznaka ilkoierr. B) -Ribarski brod s mreZomplivaricom (povr5inskom mreZom) u ribolovu.

D) -Nasukan brod kra6i od 50m. E) -Brod nemoZe manevrirati - plovi. G) - Tegljai s 2 teglenice.

Tergljad ima dvajarbolna svjetlanajednomjarbolu ako jetegalj koji wdedugadak do 200m. Tri jarbolnasvjetla, ako je

tegalj dulji od 200 m. Na krmi samog tegljada (onaj kojitegli) je uz normalno bijelo krmeno svjetlo, dodanopovi5e njggajo5jedno Zuto svjetlo. Svaka teglenica(prikolica) ima svoja bodna svjetla azadnla u teglju isvoje krmeno svjetlo. Podsjetimo se ve6 spomenutog dabrodica do l2m duljine moZe imati bodna svjetla u jednojsvjetiljci postavljenoj na pramcu na simetrali brodice ajedrilice do 20 m. duljine kada plove samo na jedra,gase jarbolno svjetlo.

C) - Brodica do 12 m. F) - Jedrilica do 20 m.

Sve ovo o svjetlosnim oznakama na plovilima, zavjeibuprepoznavanja - nafii 6ete na prvoj cijeloj od tekstaslobodnoj stranici. U tim tablicama, gdje je u kolonamapikazan pogledi na przrmac, bokove i krmu - u zadnjojsu koloni dnevni znakovi koji se sastoje od izvje5enihtamnih (crnih) kugli, stoZaca i kvadara a i natpisa pa iko5ara. Preostali prostor na ovoj stranici iskoristit 6emo

za neke ( opet ne5to i na "preskok") joS podatke ilipropise.

Zrakoplov s plovcima za polijetanje i slijetanje namorsku pow5inu, kada "sjedi" na vodi ili "plovi" - on jetada brodica. Dodu5e, brodica posebne namjene pa imaprednost u izbjegavanju sudara. Zanjega na vodi wijedesvi plovidbeni propisi kao i za nas, jedino mu se opra5taisticanje posebnih dnevnih znakova - pa prepoznatljiv je."Kanader" na vodi nitko ne6e zamijeniti s nekom gaetomili pasarom - no, svjetlosne oznake nodu mora imati kaoda je ba5 to. Za bolje sporazumijevanje i sigurnost namoru i plovidbi, sluZit 6emo se i zvudnim signalima. Zato moramo imati naprave kojima 6emo davati zvudnesignale. To su razni megafoni i sirene. Signali se sastojeod dugih i kratkih zrnrdnih signala te njihovihkombinacija. Znak rre* bit 6e dugi zvuk a znak "O"

kratki. Dugi zwk mora biti wemenski tri puta dulji odkratkog. Evo njihovih znadenja:

o Mijenjam svoj kurs u desno.o o Mtjenjam svoj kurs u lijevo

O o o Vozit6uunazad-krmom.

,l,tg \*e r*.

e e O Namjeravam pretjecati s desne stranee e o o Namjeravampretjecati s ldeve stranee o e o Poruka o pretjecanjuje prihvadena

O O O O ONisamrazumio.Ponovisignale PribliZavanje zavoju, kanalu, nepreglednom putu.'= Odgovor da smo duli signal i razumjeli.e Signal u magli i ponavlja se svakih dviju minuta.a e Ugasio sam motore - zaustavljeni stroj.e o o Ja sam ogranidenih mogudnosti manewiranja.

e O o e o o o Tegljad-teglimteglenice.o a o Usidren brod. MoZe i ubrzana zvonjava od po 5

sekundi. Nasukan brod uz ovo dodaje jo5 po triposebna udarca o zvono, gong bubanj, badvu.

o o o oPeljarskibrodusluZbi.Slova i brojeve moZemo inaziti zvudno ili

svjetlosno i Morseovom abecedom. Na pr. tri kratka, triduga i tri kratka signala svjetlom ili nnrkom ponavljana ugrupama su "SOS" - poziv u pomo6 i to poziv prvogprioriteta tkzv. pogibelji ili Zivotne opasnosti. ZnanjeMorseove abecede ( ako vam se to ne gadi !?! ) nije uovom na5em ispitnom programu. Kao ni signalizacijamedunarodnim kodeksom - sley[anim zastavicama nitionima kojima ma5u mornari ratne momarice. Ali zato zanas wijede i mogu nam ( zlu ne trebalo ) dobro do6i jo5neki vizualni znakovi:

Mahanje s obje ruke gore-dolje do visine ramena je poziv"u pomo6"! Mahanje kriZanjem ruku ispred trbuha( i genitalija) je ffnegacija - NE"! Mahanje jedne rukeod glave do ravnine ramena s prekidima je pokazivanjesmjera. (ono micanje kaZiprstom druge ruke se taki-takne vidi na udaljenom brodu). Mahanje jednom rukom bezprekida i malo povi5e glave, je pozdravljanje!Idemo vjeLbati svjetlosne signale na brodovima! Str.24

SVIJETLOSNE OZNAKE NOCU NA PLOVLIMA.ls

krmu i dnevne oznake

l.Brodica do 7m duljine i doTtv.brzine. (moZe biti wjetlona pokaz) - Isto tako to jenedije krmeno svjetlo ili pakusidren brod kradi od 50m.2.

Motorna brodica do l2mduljine. Plovi.

3.

Motomi brod - brodicakradi od 50m. Plovi.

4.Motorni brod dulji od 50m.Plovi.

5.Jedrilica - jedrenjak kradi od20m. Plovi samo na jedra.- motor ne radi

6.

Jedrenjak dulji od 20m.Plovi samo na jedra.

7.

Usidren brod dulji od 50m.Ne plovi.

8.Ribarski brod s mreZompotegadom - "KOCA'.

Plovi i ribu lovi.

9.Ribarski brod s mreZomplivaricom udalj enom do150m. Plovi i ribu lovi.

10.Ribarski brod s mreZomplivaricom udaljenom vi5eod 150m. Plovi i ribu lovi.

11.

Peljarski brod u sluZbi.Plovi.

t2.Motorni brod - brodica"owercraff'. Zuto svijetloje bljeskajude. Plovi.

Str.25

'

SVIJETLOSNE OZNAKE NOCU NA PLOVUMA - pogled na pramac, bokove, krmu i dnevne oznake

dnevna

o oM^zast.

I

Z,astava..llt,

medun.kodeksai drZ.zast.

Sviietlosni signali: RuCna zapaljena baklja crvenog ili narandastog plamena Crvena raketa.Dim narandasto obojenr Zapaljenkatran ili masne krpe na palubi. Svjetlosni signali svjetiljkom-reflektorom slovCanom "morse" abecedom. Danju: Signal opasnosti kodnim zastavicama "lrP' i*C". Bilo koja zastavica s kuglom ispod ili imad zastavrce.Mahanje ra5irenim rukama, gore-dolje. Pucanj iz vatrnog oruZja. Radio poziv BRP-om. Telefonom: 9155

I

oIO

13.

Brod koji postavlja ili vadimine iz mora. Plovi

14.NASUKAN brod - brodicakradi od 50m.Ne moZemanevrirati i NE15.NASUKA]\I brod dulji od 50m.NE moZe manevrirati i ne

16.Brod-brodica kraii od 50mBL!)VI, ali NE MOZEMANEYRIRATI17.Brod dulji od 50m - plovi sogranidenim mogu6nostimamanewiranja.

20.

Brodica pomorske policije.Plovi i prestupnike lovi.

21.TEGLJAd sategljomdo200m.(vuCe 2 tegljenice)

22.TEGLIAd s tegljom dirljim od200m.(vude 3 teglenice)

23.

GItRAe gurateglenice.Tegalj duZine do 200m.

Str.26

Dnevne oznake moraju biti propisanih dimenzija. Kuglemoraju imati 35 cm u promjeru. Presjek sto5ca jeistostranidni trokut visine 47 cm. Kvadarje 60 x 120 cm.Evo, uZivali ste i nauZivali se vjeZbi prepoznavanjasvjetlosnih i dnevnih signala a sada iemo se nasladivatiizbjegavanjem sudara. Tu su brojevima oznadeni crteLi aispod njih su tumadenja i obrazloZenja. Slovom rrp'f

oznaden je brod-brodica koji ima prednost. Na krmicrleLa plovila je oznaka "MB" ili "MOT" Sto znadi da jeto plovilo na motorni pogon za razliktt od "JED" Sto jeoznakajedrilice koja plovi samo na pogon vjetrom pa

t " {

1) MimoilaZenje u protukursu. Plovila istih pogona inamjena skredu svaki u desno jet mimoilazi seplovidbom desnom stranom. lz;trzetakje samo u sludajuako je desnom stranom puta preplitko a brod je ogranidenmanewiranjem zbog dubine gaza. Zato 6e takav brodistaknuti za to predvitleni signal a plovila iz suprotnogsmjera propustit 6e ga plovidbom lijevom stranom.

2

n--,fti >+-F =*l

2) Jedrilica kojazadrtava kursdesno.

3

samo na vjetar ima prednost imotorna brodica skrede u

3) MB pretide MB ispred sebe nakon odgovaraju6egzvudnog signala i prijema odgovora onoga ispred, da jerazumio signal. .

4) Na ovom crteZu susredu se tri plovila istih"wijednosti" Sto se tide propisa i pravila izbjegavanjasudara. Kursevi im se kriZaju. Sva trojica su motornjacibez naslova broda posebne namjene. U ovom sludajuvrijedi takozvano pravilo "desnog". Naime, ako vidimopreko svoje desne strane neko plovilo koje ima kurs koji6e se ukriZati s na5im, on ima prednost. Mi mu moramoskrenuti u smjeru njegove krme ( ne6emo mu predpramac! ). Onaj tamo koji dolazi s lijeva, mora dati namaprednost - ba5 kao Sto se to vidi na crteL;u. Tu je dodanajo5 boja vidljivog bodnog svjetla za bolje zapam6ivanjepravila. Ako se tako u ukriZanim kursevima nadu recimodetiri plovila iste vaZnosti, sa svih detiriju strana svijeta- onda mora nekako do6i do dogovora tko 6e zadrLati

vozla

5) Jedrilica ima prednost. Ona zadr1ava kurs a motornebrodice ili brodovi skreiu jedrilici pftrma krmi. Kada jejedrilica pro5la, oba MB-a izbjegavaju sudar opet

kurs ili tko je malo "ispred" paostali onda po pravilu "desnog".

je time uzeo prednost a

ttdesnogtt.

fr

r\.9

Q Isto kao gore - ovdje je umjesto jedrilice ribarski brod.

. ' . - d - :

7) Jedrilica daje prednost ribarskom brodu. Isto bi biladuZna postupiti tako, da je tu nai5ao tegljad ili brod sogranidenim sposobnostima manewiranja.8) Jedrilica kojoj vjetar dolazi ujedra s hjeve strane daje

prednost onojkoja jedri svjetrom s desnestrane. Ako jedres vjetrom ujedrima s istestrane, prednostima ona jedrilicakoja je u

zavjetrini. Dakle, ona u privjetrini ima vi5e vjetra pa jeduZna skretati - dati prednost onoj u zavjetrini. Inadejedrilidari imaju jo5 pregr5t Sportskih regatnih pravilajedrenja, izblegavanja sudara, okreta na bovama,tzimanja vjetra i drugo a to se za sada nas ovdje ne tideprevi5e. Veliki i te5ki brodovi su naravno "nespretniji" umanewiranju. Dugadak im je zaustavni put, velik radiusokreta izato im se mali sklanjaju s puta. Zautjeha si malitepaju: Pametniji popu5ta ! Pravila o izbjegavanju sudarau jednom dlanku pri kraju kaZu. Svi moraju udiniti sve dado sudara ne dode. To znadi: Ako onaj tamo koji ploviopasno po sudar, nije postupio po pravilima - mi moramopoduzeti "korake", da do sudare ne dode. Pa naravno ! Toznamo i postupit 6emo tako i bez toga pravilnika.

Str.27

a

pravilom

ENJA I UPORABNA DOZVOLA

Osposobljeni voditelj brodice ima ograniienoovla5tenje, pomorskog radio-telefonista, Sto znadi, da semoZe sluZiti pomorskom brodskom radio postajom una5em obalnom moru u govornim relacijama koje seobavljaju na hrvatskom jeziku. Opde ovla5tenje jeprofesionalno i polaZe se na engleskom jeziku naposebnom ispitu a ovla5tenje wijedi za sva mora ioceane. Dakle, pomorskim se radio predajnikom moZesluZiti samo ispitom ovla5tena osoba. Propisi nalaZu danabavu i postavljanje pomorske radio postaje "primo-

predajnika" na brodicu ( BRP ) kao i uporabu iste,odobrava Agencija za telekomunikacije RH i dodjeljujeo'pozivni znia,k" odnosno, identifikacijski znak za tttpostaju na brodici a na temelju plovidbene dozvole za tubrodicu.

ORGAIIIZIRANOST RADIO-TELBFONSKESLUZBE U POMORSTVU

Nakon katastrofe broda Titanik pristupilo semedunarodnoj organizaciji pomorske radio sluZbe usvrhu za5tite i spa5avanja ljudskih Livota na moru.(Konvencija "SOLAS") Valno podrudje - frekvencije inadin pozivanja, obavijesti, razgovori i uop6e rad spomorskom radio postajom, sve je todno odredeno iregulirano medunarodnim propisima usvojenim naSOLAS konvencijama koje propise smo i mi kaopomorska zemlja, prihvatili i prema njima ustrojilipomorsku radio sluZbu. Ta je sluZba joS detaljnoregulirana u Hrvatskoj "Pravilima za tehnidki nadzorpomorskih brodova hrvatskog registra brodova", a zabrodice "Pravilnikom o brodicama". u pomorskoj radio-telefonskoj sluZbi i vezama imamo: Obalne radiopostaje (ORP ) i brodske radio postaje (BRP).Njimase ostvaruju veze kopno-brod, brod-brod i veze sobjektima i sluZbama za spaiavanje, te s radio farovima(RF) za veze ozt'ndavanja mjesta nezgode ili nekogpravca. Cjelokupna radio sluZba obavlja se nafrekvencijama smje5tenim u odgovaraju6im radio valnimpodrudjima. Odredbe konvencije nalaLt sluZbubdijenja na frekvencijama koje su odredene za pozivetraienla pomo6i ili vaZnih obavijesti za plovidbu iuspostavljanje radio veza. Tabro neprekidno bdijenje(slu5anje) odredeno je za "ORP" ali i na brodskim("BRP") postajama, obveznim na svim putnidkim iprekooceanskim teretnim brodovima u plovidbi. I to: Napostajama za radio telegrafil'u na frekvenciji 500 kIIz. Uradio telefonijina2.lS2 kIIz i na VHtr' valnom podrudju.VIIF je podrudje dvometarskog radio vala, kojeg 6emokoristiti na na5im brodicama. Podijeljeno je na 56 radnihkanala. Od 1. do 28. i od 60 do 88. kanala. Kanali izmedu28. i 6A. rezervirani su za posebne sluZbe - najvi5e tihkanala zauzeli su kanadski meteorolozi. Svaki kanal imasvoju frekvenciju i na ispra'unom oda5iljadu i prijamnikubrodske postaje, oni se ne "mijeiaju" - ne preskadu iskadu svojim signalom po drugim kanalima. Na VHF-u,na frekvenciji 156,8 Mhz je 16. kanal. Nazivamo ga

joS i POZIVNIM KANALOM. Na 16. 6emo kanalupozivati, uspostavljativeze i dobivati hitne obavijesti. Tase frekvencija u pravilu koristi u Sto je mogu6e kra6emwemenu - kraioj govornoj relaciji. Nakon uspostavljeneveze, prelazi se na neku drugu slobodnu radnufrekvenciju na neki drugi slobodni kanal. Za razgovorebrodica-brodica predvitleni su kanali 70. do 75.Upozrajmo se s osnovnim pravilima rada i "pona5anja"

na profesionalnim i "na5im" amaterskim frekvencijama.

VRIJEME *SUTNJE'NA ORP I BRP

Na brodovima trgovadke mornarice, na "profesionalnim"

valnim podrudjima - osim na VHF, propisano je obveznowijeme Sutnje na pozivnim frekvencijama. To jerazdoblje Sutnje na frekv. radiotelegrafije,2x3 minute utijeku svakog sata, s podetkom na petnaestoj idetrdesetpetoj minuti sata. Na frekv. radio-telefonije to je2x3 minute u tijeku svakog sata s podetkom na "punom

satu" i na "tridesetoj" minuti. To je na brodskim satovimau radio-operaterskoj kabini obiljeZeno crvenim i plavimisjedcima na satnoj ruZi. To je upozorenje radio-operateruda se u to wijeme na tim frekvencijama samo slu5a a ne ipoziva (emitira). Tako se daje mogudnost, da netko tkopoziva u pomo6 ili Zeli uspostaviti vezu iz velikeudaljenosti ili sa oslabljenim signalom - moZe bitiprimljen, zahvaljuju6i baS toj "Sutnji" u eteru. Na VHFpodrudju - a to je na5e podrudje, na5ih BRP nabrodicama, nemamo tu obvezu razdoblja Sutnje, iako biona i tu dobro doila, pa makar samo da u5utka barem natri minute silno brbljave nautidare koji "parlaju teparlaju" dak i na pozivnom 16. kanalu. No, o tome kakose poziva irazgovara, detaljnije - kasnije.

POSTAVLJANJE (UGRADNJA) ..BRP"

NA BRODICU

Kako 6emo instalirati BRP s njenom antenom nabrodicu? Kako sve to izgleda i kako se rukuje brodskomradio postajom? Dakle, kada smo zatralili i dobiliodobrenje za postavljanje i uporabu BRP, odredit 6emoza nju za5ti6eno suho i povi5eno mjesto blizukormilarskog mjesta kako bismo mogli duti poziv zawijeme plovidbe. Brodska radio-postaja sastoji se odpredajnika, prijamnika, zvuinika - sve smje5teno ujednu kutiju, zatim prikljudenog mikrofona i antenskogkabla s antenom. MoZe biti prikljuden i poseban vanjskizwdnik. Na nekim starijim uredajima, mikrofon sluZiujedno i kao zvudnik. Takav oklopljen, od vlage ipolijevanja za5ti6en uredaj, prikljudujemo na dovodistosmjerne struje (u pravilu napetosti 12 V ) s paZnjomda se prikljuduje "plus" na plus pol istosmjerne struje, a"masa" 6e biti "minus" pol iz na5eg akumulatora nabrodici. To je na brodicama dopuiteno. Na velikimbrodovima- poglavito putnidkima, BRP mora imati svojposeban izvor el. energije. Toje zbog ve6e sigurnosti da6e se mo6i sigurno odaslati poziv za pomo6 u nevolji,ukoliko je u brod ve6 prodrlo more ili je poZar recimo,onesposobio redorme brodske izvore elektridne energije.Naravno, da je i za brodice preporudljivo, zbog istih

Str.28

razloga, da BRP ima svoj zasebni izvor el. strujenezavisan od kvarova na ostaloj elektridnoj instalaciji nabrodici. Zatir\ prikljudit 6emo na uretlaj antenski kabel,koji je 'koaksijalan" Sto znadi oklopljen kako nebi unjega prodirale kojekakve eleklromagnetske smetnje kojebi se iz zvudnika dule kao pucketanja i Sumovi i oteZavalerazgovjetnost poruka koje Zelimo primiti ili poslati.Drugr kraj kabla je na samoj anteni koja je obidno uobliku "Stapa" a postavljena je na nekom povi5enommjestu (na jarbolu) kako bi Sto bolje primala i Sto vecimdometom odaSiljala radio signale. Na krajevimakablova su takozvani "anfenol" utikadi kojima se kabelspaja u utidnicu na uredaju ili nb anteni a koji spoj jeosiguran navojnom obujmicom-maticom. Antena morabiti prilagotlena uredaju, a to se kontrolira instrumentomnaztranim *SVR metrom". Antena naime mora bitiodredene duiine a prema valnoj duZini na kojoj uredajradi. U ovom na5em VIIF sludaju to je valna duLina od 2metra. Ukoliko antena nije prilagodena, ona ne emitirasvu energiju odaiiljada u eter, ve6 neki dio ili dak ve6idio vra6a u uredaj. Tako wa6ena energija moZe nampregrijati i pokvmiti oda5iljad. To se moZe dogoditi izbog korozije nekog spoja na kablu i anteni, pa strujaodaSiljada ne moZe nesmetano t*,i. ZaIo treba powemenoprovjeravati taj SVR.

Mikrofon je takoder tu naravno prikljuden a nanjemu imamo prekidad kojim ukljuiujemo oda5iljaikada govorimo ili prekidamo oda5iljai a ukljuiujemoprijamnik kada primamo poruku. Dakle, dok oda5iljemo,ne moZemo istowemeno sluiati prijamnik - i obratno. Zatakvu postaju kaZemo da radi sa simpleks vezom Postojeuretlaji s kojima se to moZe sve istovremeno. Tada je todupleks veza. U pravilu, imamo one prve, pa zato nakraju svojeg govora dajemo na znanje sugovorniku navezi, daje on sada na redu za govorenje. To naznadujemotako, Sto na kraju svoje relacije - svoga govorenjakaZemo ooprijam'n ili medunarodno prihva6enu engl. rijed"over". Italijani kaZu "kambio" (dodi) ili ne kaZu ni5ta isamo dalje svi nezaustavljivo Zlabraju i Zlabraju! Sasvimna kraju veze, uobidajenoje uzpozdrav re6i: "gotovo" ili"prekid'.

No, opet smo malo preskodili i ved u5li u nadinrada na vezi, a nismo jo5 rekli sve osnovno o samomuredaju. Usredotodit 6emo se na VIIF uredaj, jer taj jena5 na brodicama. Radi dakle na radio valnoj duZini oddva metra kojoj smetaju prepreke u vidu planina i visokihotoka, pa ako smo u njihovoj "sjeni" veze nam ne6e bitiba5 sluSno blistave preko tih prepreka. Zato ponekadmorat 6emo se malo pomaknuti na drugu poziciju,stotinjak metara dalje, na bolje mjesto za na5u radio vezuu odredenom smjeru strane svijeta. Ili 6emo nekoga tkonas duje ( i mi njega) da nam bude posrednik - relej. Taj6e onda prenositi na5e poruke namijenjene nekome i odnjega opet nama. Postavljanjem repetitora na visovimaotoka i obale, bit 6e svladane takve prepreke i povecandomet naiih postaja. Imamo mogu6nost uporabe manje ilivece rr,lazrrc snage emitiranja-oda5iljanja iz na5egpredajnika.. Veca je s 25 w izlazrte snage oda5iljanja, soko 20 NM dometa a manja od lw zat:a6e domete. Napr.zaveztrbrod-brod koji nisu jako udaljeni ili su naStr.29

otvorenom moru bez prepreka. U pravilu koristiti 6emoovu manju snagu jer tako Stedimo svoj akumulator, manjesmetnji proizvodimo drugima koji su u eteru i manje namse glas iskrivljuje uslijed elektronske pretvorbe pa 6emotako odrZati svoj prepoznatljiv "dobar glas"! Eto vidite, iovdje "pretvorba" moZe biti ne5to, ne bai najbolje.Pogledajmo kako najdeS|e izgleda prednja ploda na5epostaje , gdje su i "komande" kojima 6emo rukovatipostajom.

kanalaimetnjama

Of-On! aruk

slu5alice

lzlazna snaga

Na na5oj BRP moramo naravno od samog podetka imatinajprije nekakav "Salter" - sklopku kojom 6emo uredajukljuditi zarad. (Ukljuditi el. struju.) Obidno je odmah naistom "gumbu" i potenciometar kojim odredujemo samokoliko 6emo glasno slubati poruke. A koliko 6emoglasno odaSiljati - ovisi koliko se jako "izdiremo" umikrofon.

Na uretlaju je joS jedan "gumbi6" trz kojega jeoznaka "SQL' (skveld). Njega 6emo postaviti u poloZajlijevo-minimum i onda ga zafuetati u desno sve dok namu zvudniku ne prestanu brujati sve atmosferske i inesmetnje koje se duju iz zvudnika. Taj nam skvel6 daklepomaZe da ne izludimo stalno slu.Saju6i sva iskrenjamunja i ostalih smetnji, pa 6e nam se lijepo iz ti5ine javitiglas koji nas ili nekog drugog zove -jer njegov 6e signalprobiti onu barijeru koju smo skvel6om postavilismetnjama. Najzad, na na5oj BRP mora biti i ne5to dime6emo ukljudivati ili mijenjati frekvencije, odnosnokanale. Stariji uredaji su imali i za to mehanidki "gumb"

kojega smo vrtjeli i tako prebacivali kanale a modernepostaje imaju tastaturu s brojevima koje samo dotaknemoi na displeju se pojavi btoj kanala kojega smo takoukljudili. Pri ukljudivanju (paljenju) BRP, automatski seuvijek odmah ukljuduje pozivni kanal (16. kanal).Kada ve6 govorimo o modemim BRP-ma, onda trebaznati da moderni ureelaji imaju mogu6nost skeniranja,dakle slu5anja, dva li vi5e kanala ( obidno do l0 kanala)koje im odredimo umetanjem u memoriju uredaja. Uredajsam prebacuje i prislu5kuje na nekoliko sekundi te kanalei ako na kojemu uhvati signal emitiranja, zadrLi ga kratkoda bismo mi mogli duti da li to netko zove nas ili da li jeto neSto Sto nas zanima. Ako mi nakon toga nezaustavimo skeniranje, uredaj 6e nastaviti skenirati. U toje uvijek neizostarmo ukljuden i sluZbeni 16. pozivnikanal. Ako na5 ureclaj slu5a istowemeno dva kanala, to senaziva Dual Watch ili skradeno DW Sto znadi dvostrukobdijenje a tu je onda uvijek uz neki drugi kanalistowemeno i 16. kanal. Eto to je sve Sto je potrebno dabismo "tehnidki" rukovali postajom. Prije no Sto detaljnoopi5emo nadin uspostavljanja veza, moramo usvojiti, dase mikrofon ukljuduje u rad pritiskom tipke zaemitiranje./ u pravilu je ugratlena na sam mikrofon/

Mikrofoni BRP su takvih karakteristika da dobro hvatajusamo govor onoga tko se njime sluZi a manje i slabijezvukove koji su udaljeni i negdje sa strane. Prema tome,taj mikrofon treba drtal.i blinr ustiju, udaljen sveganekoliko centimetara i nije potrebno jako vikati u njega.PreviSe glasan govor bit 6e u predaji deformiran,pogotovo sibilantni glasovi i primatelju poruke zbogtogateLe razumljiv. Dakle, govoriti treba umjerenomglasno6om i polako - razgovjetno. Pojedine 6emo rijediponavljati, ukoliko su takve, da bi mogle biti nerazumljive a u joS zahdevnijem sludaju sricat 6emo rijedislovo po slovo pomodu medunarodne tablice sricanjaslova i brojeva.

POZI\AII ZI{AI( ILI ZNAK RASPOZNAVANJAPOJEDINIH ORP ILI BRP - identifikacijski znak

Pozivamo neku ORP ili BRP njenim pozivnimznakom ili znakom raspoznavanja koji se sastoji odimena i identifikacijskog pozivnog znaka sastavljenog odbrojeva i slova. Taj nam znak rjeSenjem dodjeljujeMinistantvo pomorstva, prometa i veza RH. Pozivniznakovi na5ih ORP su: RIJEKARADIO - 9AR,SPLITRADIO - 9AS i DT]BROVNIKRADIO - 9ADPrallidno, pozivamo ih samo imenom bez pozivnogznaka, koji se sastoji od broja 9 i joS slova R, S ili D.Dakle, Rijeka radio... Split radio!....Dubrovnik radio!

ZanaSu BRP, u odobrenju za ugradnju i uporabu,dobit 6emo pozivni znak koji se sastoji od broja 9, jednogvelikog slova i jo5 nekog detveroznamenkastog broja.Broj 9 oznadava da brodica plovi pod hrvatskomzastavom. Slova od A do Z su tu zato da brojevi kojislijede nebi bili vi5eznamenkasti. Ona detiri broja nakraju smo mi i na5a brodica. Uz taj "sluZbeni" pozivniznak bit 6e nam u odobrenju odobreno kao pozirmi znakiime na5e brodice Ako nam netko zatraLi, duZni smo sepredstaviti cijelim "sluZbenim" pozirmim znakom. Inadedovoljno 6e biti samo ime brodice ako je ono dakle uuporabndm rje5enju BRP navedeno kao pozivni znak.Problem nastaje kada se dogodi, da vi5e brodica ima istoime !?!

USPOSTAVLJANJB RADIO VEZNOPCI POSTUPAK

Poziva se na POZIVNOM 16. KANALU ili na nekomranije dogovorenom kanalu dogovorenim s nekjmpozratim sudionikom u radio vezi ili pak na kanalu nakojima su oona slu5anjuo' odredene sluZbe ili ustanovekao Sto su na pr. Kapetanije, "Brodospas", "Plovput",

marine, svjetionici i slidno a koji kanali su za njihrezervirani. Vidi u prilogu tablicu tih kanala. Na 16.pozivnom kanalu nastojat 6emo biti kratki u govomimrelacijama i Sto prije predi na neki drugi slobodni kanalkoji 6emo predloZiti ili mi sami ili na5 sugovornik. Na tajnadin oslobadamo 16. pozivni kanal drugima koji Zelenekoga ztrali a ponajvi5e za one koji 6e pozivati pomo6jednim od prioritetnih poziva. Vidi na kraju popisprioritetnih poziva. U pravilu, ovim pozivnim i svakimdrugrm kanalom, posluZit 6emo se samo ako je onslobodan, Sto znadi da nitko na niemu ne emitira. ne

razgovara. Nije dopuiteno "gaziti" preko nedije veze.Intzetak se moZe napraviti samo u sludaju Zivotneopasnosti ili druge razloLne hitnosti poziva - kao Sto suprioritetni pozivi o kojima 6e kasnije biti posebnogovora - odnosno teksta u ovoj skripti.

U obidnim,,pitomim" i svakodnevnim pozivima- moZda samo zato jer smo Zeljni malo obidnograzgovora s nekim, pozivat 6emo propisanim nadinomtako, 5to 6emo tri puta ponoviti pozivni znak (ili pozi.,moime) onoga koga pozivamo i onda nastaviti: "Ovdje'n ili"zove" ....i onda tri puta ponoviti svoj pozivni znak (ilipozi',mo ime) predstaviti se i zaw5iti rijedju "prijam" ili"overo' . Zatim 6emo pridekati pola minute-minutu, danam se pozvani odzove. Evo na primjer, kako 6e motornajedrilica imena "Mirisna r\LL" zvali Iamo neki gliserkoji plovi pod imenom recimo."Prljavi Hary"

- Prljavi Hary, Prtjavi Hary, Prtjavi Hary!Ovdje Mirisna ruia, Mirisna ruZa, Mirisna ruia!

Priiam!

Umjesto "ovdje" moZe se re6i ,,zove,, a umjesto"prijam" moZe se rabitiizraz o, over".

Ako je potrebno u nekim pozivima ili vezamasluZbenog karaktera, predstavit 6emo se cijelim na5impozirmim znakom ( onaj 9 A ....) i jo5 dodati ...motornabrodica, motorna jedrilica, jedrilica ili Sto ve6 je na5eplovilo. MoZda 6emo morati ponoviti poziv ili pozivativi5e puta - no, to iemo ponavljati u nekim razumnimrazmacima i tako omogulavati, da netko u tim pauzamaobavi svoj poziv. Dakle, tako 6emo pozivati dok nam setaj ne odazove ili dok n€rm sve ne dojadi. Ako je netkonas pozvao, mi 6emo se odmah odazvati tako, Sto 6emotri puta ponoviti njegov pozivni znak i redi: "Ovdje" ili'oslu5a" ... taj i taj, a to je na5 pozivni znak.Primjer odgovora na poziv:

- Mirisna ruZo, Mirisna ruZo, Mirisna ruZo!Ovdje Prljavi llary, Prljavi llary, Prljavi Hary!

Slu5am. Priiam!

Nakon tako uspostavljene veze, jedan od sudionikayezepredloZit 6e kanal na kojem 6e se veza nastaviti i potrajatisve do oproitajnog pozdrava i onog na kraju: "prekid" ili"gotovo"! Dobro je pri kraju ili u dijelovima razgovorasugovorniku naznaditi da smo sve razumjeli.Medunarodno se za to rabi rijed "roder" Prije pozivanja,praktidno je provjeriti koji su kanali za razgovorslobodni, kako bismo ga predloZili za naslavak veze. Uyezama brod-brod, neiemo uzimati kanale koji surezervirani za kapetanije, marine i slidno. U razgovoru nesmije biti wlgarnih rijedi a ni emitiranj a glazbe zbog"Stosa" ili neke zabave. Naravno, da nitko pametan ne6etrabunjati ne5to ne primjereno i intimno pa ma s kimodrZavao vezu - jer slu5ati ga moZe svatko tko ima BRP!Vrijeme je da se upozramo s "prioritetnim" pozivimakoji imaju prednost u eteru. Prednost se sastoji u tome daprekidamo svaki drugi razgovor i kanal prepu5tamo zaprioritetne pozive i veze. Oni su po svojoj vaZnostiporedani lsdnim broj evima. Str.30

1. PRIORITETNI POZIV .POZTY POGIBELJI

To je poziv u sludaju kada prijeti pogibelj. Kada broduprijeti havarija i kada su ljudi na brodu-brodici u iivotnojopasnosti. To je poziv "Mayday" Izgovara se MEDE.

Ovim pozivom traZimo hitno pomo6 jer je brod uozbiljnoj opasnosti od potapanj a, razbijanja ili nekakvogdrugog uni5tenja pri kojemu su Zivoti putnika i posade uopasnosti. Op6enito - ZMTNA OPASNOST. Upu6ujese svima na 16. pozivnom kanalu na slijede6i nadin kao uovom izmi5ljenom primjeru.

MAYDAY, MAYDAY, MAYDAY I POTTV SVIMA.OVDJE MOTORNA BRODICA BARBARELA,BARBARELA, BARBARELA. IMAM PRODORMORA U BRODICU. TONEM. MOJA POZICIJA:Smnvl: +4zra' ouZnvl: +15"45' VJETARSJEVEROISTOdNI 25 dVOROVA. PRIJAM!

Gore je spomenuto da se mayday izgovan kaofrancuska rijed "m'aider", kao "mede" a najde56e duti6emo izgovor *mejdej". Pozicija moZe biti i opisna. Napr. "Nalazim se oko pola milje jugozapadno od Sitaprama Zutu." Uz podatak o vjetru moZe se dodati ipodatak o visini valova. To je sve vaino znati onome tkobi mogao doci u pomo6. Kada se netko javi, dodaju se iostali podaci koji 6e koristiti da pomod stigne na pravomjesto a ne k nekom brodu koji nije zvao pomo6 .lzgled,velidina brodice, boja trupa, ima kabinu, nema, imajarbol ili dva. Zatim se joi naznaduje vrijeme prvogpoziva, ime zapovjednika, opis uzroka neda6e, brojputnika i posade i sl. Ti se dodaci mogu i kasnije objavitiako se u prvimpozivima to nije stiglo ili moglo a posluZit6e traganju za ljudima, u eventualnoj istrazi o havaiji, zanaknadu Stete od osiguranja i slidno.. Cijeli se prvi pozivponavlja do nedijeg odziva.

Onaj tko se javlja na poziv, ponavlja najprijenaziv Iog prioritetnog poziva:- MAYDAY, MAYDA)LMAYDAY! Zatim se ponavlja ime-pozirmi znak brodicekoja je pozvalau pomod - sve izgovoreno tri puta - zatim:OVDJE ...pozivni znak onoga koji je primio poruku, iodazivlja se i time potvrduje da je poziv "mavdavo'

primlien"! Veza se pro5iruje i nastavlja i na drugepostaje koje se ukljuduju u djelovanje i ponavlja osnovnaporuka-poziv za pomo6. Svi koji to mogu, 5to znadi, daZivotno ne ugroZavaju sebe, moraju sudjelovati uspa5avanju ne samo radiopostajom nego i svojimplovilom. To je sveto pravilo i zakon svakog pomorca inautidara. Ako je ugroZen brod-brodica na takvom mjestuda ga ne duju oni koji bi mogli do6i u pomo6 a duje ganetko koji je moZda daleko ili iz bilo kojeg razloga nemoZe sti6i u pomod svojim plovilom - taj 6e posluZiti kaoposrednik u radio vezi. On 6e ponavljati poruku-poziv upomo6 s dodatkom rijedi "RILEJ" Dakle, "mede rilej,

mede rilej.... i tako poziv proslijediti. Od trenutka prvogMAYDAY poziva, pozivni 16. kanal u podetku a ondaizabrani koji 6e biti u funkciji spa5avanja, mora bitislobodan samo za to spaiavanje. Dakle, prekidaju se sviostali pozivi i razgovori. To se osigurava signalomStr. 31

SEELONCE MAYDAY. lzgovara se prema francuskom:"SILENCE MEDE'.

Prekid rada na kanalu a u korist veza zaorganizaciju spa5avanja moZe se zatraiiti i njedju*SEELONCE DISTRESS'. U tijeku akcije spa5avanjakoje dulje traju i svi su ve6 o svemu osnovnomobavije5teni pa nema potrebe drZati sve ukljudene kanalestrogo rezerviranim samo za taj sludaj a pojavi se potrebai drugih radio komunikacija, ( mogu6e je istowemeno jo5nekome potreba zvati ovim istim ili kojim drugimprioritetnim pozivom ) moZe se to najaviti rijedju,,PRU-DONCE* - Sto 6e oznaditi ogranideni rad ostalimpostajama na tom kanalu. U radiotelegrafrji poziv zapomo6 je signal Morseovom abecedom od tri slova -*SOS''. Priprema se i uskoro 6e se uvesti u funkciju novidodatni uredaji na radiopostajama koji 6e jednostavnimukljudenjem jednom tipkom ili gumbom automatski uzpoziv za pomod proslijediti i poziciju koju 6e uredajprimati na plovilu iz GPS satelitskog sistema. Vratimo senastavku postupaka sada jo5 wijede6eg starog sistema inadina.

Brod ili brodica koja je primila poziv i poruku"mayday'' i nakon Sto se odazvala, a nije blizuugroZenog, mora Sto hitnije odaslati SVIMA ( HALLOALL STATIONS) primljene podatke kao i podatke osvojoj poziciji i poduzetim mjerama glede pruZanjapomo6i ugroZenom. Naravno, da su oni koji su bliZemjestu havarije ili su brZi, najpozvaniji pruZiti pomo6.Svi koji su u stanju pomo6i, dogovorit 6e se tko 6e voditiakciju spalavanja a najbolje je da taj zadatak preuzrneObalna RP. Svi ostaju nadalje l vezi i obavje5tavaju opoduzetom, - o pribliZnom vjerojatnom vremenu dolaskado ugroZenog i sve ostalo Sto moZe sluZiti uspje5nomspa5avanju Livota ljudi i samog broda. Ponekad to svemoZe i dulje potrajati i produljiti se potragom zapreZivjelima ako je plovilo potonulo. U tom se sludaju ueter powemeno ponavlja ogranidena mogu6nostuspostavljanja ostalih veza na pojedinim kanalima srijedju *PRU-DONCE". Sve to uz ono ostalo obvezno,-vlastiti pozivni znak, ime onoga kojemu se pomaZe, itd. -

sve ponavljanjem po tri puta.Kada je spa5avanje okondano i sve frekvencije

se opet oslobadaju za redormo uspostavljanje veza, to seobzranjuje rijedju "SEELONCE FEENEE'. Izgovara seSILENCB FINI. Ponovit 6emo joi jednom naziv toga ,na prvom mjestu prioritetnog poziva:.

BDE_MEDE_MEDE

Ovo morate znali o tom prvom i prioritetnom pozivu -ne zvali ga nikad osim na ispitu!

Ovaj poziv, kao i ostali "prioritetni" zovu se uneZeljenim situacijama. U tim situacijama moramopripaziti da se na pojavi na brodici panika. U panici ljudipostupaju ne razborito . Zato se pobrinite, za sebe i zaostale na brodici da budete smireni, odludni u postupcimaali svakako bez panike. Tako se uvijek na<le najbolji izlaziz neugodne situacije. Uvijek postoji izlaz! Nastavit 6emona5e upoznavanje s drugim po redu prioritetnim pozivom.

2. PRIORITETNI POZIV - PORT]KA HITNOSTI

Signal hitnosti sastoji se od dvosloZne rijedi "PAl{ PAI\"ponovljeno kao i u svakom pozivu, tri puta. Rabi se uprilici ili bolje re6i, ne prilici - a opet se tide nas i na5ebrodice. Nije neposredna "Zivotna" opasnost ali je stvarhitna. Na primjer: Netko se powijedio ili ozbiljnijeobolio. Treba nam hitno medicinska pomo6 ili makarsa{et- Ili banalni primjer: Zaboravlli smo uzeti dovoljnogoriva i ne moZemo dalje a negdje smo u "pusto5i" islidno. Dakle, tu se ne radi o izravnoj Zivotnoj opasnostiali bi moglo biti "belaja" pa je zato stvar hitna. Takavpoziv ima svoje drugo prioritetno mjesto, odmah izaooMaydaya" i obavlja se istim nadinom: PAN PAN -PAi\ PAN - PAN PAN ! Pa onda tri puta pozivni znakonoga koga se zove ili op6i poziv 66SVfMA", pa ondasvoj pozivni zrm.k, pa onda Sto nas to zabrinjava, Stomolimo i nararmo poziclja i ostalo. Mornarskasolidarnost i u ovoj bi neprilici morala biti susretljiva asvakako i odredene sluZbe. Dakle, poziv hitnosti:

AI\ PAN _ PAN PAN _ PAI\ P

3. PRIORITETNI POZIV-PORI]KE OSIGURNOSTI

Ovaj poziv zatzima tre6e prioritetno mjesto po redu apoziv se izgovan * SEKIIRITE - SEKURITE -SEKURITE " s naglaskom na zadnjem "e" u rijedisekurite. Ovaj se poziv upu6uje <SVIMA> i opet sredo"'nim predstavljanjem svoga pozivnog znaka i sopisom onoga zhog dega zovemo a to 6e ovoga puta bitine5to Sto se tide ne samo nas i na5e brodice, nego svihkoji plove u tom akvatoriju ili mu se pribliZavaju. To sunavigacijska ili meteorolo5ka upozorenja ili neka drugaupozorenja na neuobidajenu opasnost koja vreba naplovnom putu. - Pojava nekog izrenadnog jakog vjetra,magle, plimskog vala, prepreke na plormom putu iliopasnog plutajudeg objekta kao 5to je na pr. neki veditrupac, odlutalo plovilo bez posade i slidno. U poruci,osim opisa dat 6emo i poziciju gdje je opasnost zaplovidbu. To moZe biti i opisno. Na pr. <Veliki trupacslobodno pluta oko dvije milje sjeveroistodno od rtaSorinj, no5en morskom strujom prema sjeverozapadu.Ova poruka, u takvom ili slidnom sludaju, mora doprijetido nadleZne ispostave Ludke kapetanije koja 6e poduzetimjere da se opasnost za plovidbu, ukloni s plovnog puta.

Dakle, poziv "sigurnosti" je:

_ SNKtruTE _ SEK

Nakon prioriteta "Mayday", "Par pan" i "Sekurite",

slijede prioritetne emisije u sluZbi meteorologije, sluZbenibrzojavi, obavijesti op6eg znadaja i drugo. Na ispitu,ispitivad 6e vam dati primjer neke situacije ili dogatlanjaa vi 6ete morati ocijeniti koji 6ete poziv primjeniti u tomsludaju. Pa 6ete razmisliti: Ako biste se vi na5li u tomprimjeru, tide li se to samo vas i va5e brodice ili i ostalihkoji plove u tom akvatoriju? Jeli Zivotna opasnost ili

samo "hitno"? Prama tome 6ete se odluditi za iedan odova tri prioritetna poziva.

KOMPLETAN RED PRVBNSTVA U RADIOPROMBTU - PRIORITETI

l. Znak i poruka POGIBELJI. ( MEDE )2. Znak i poruka HITNOSTI. ( PAN PAN )3. Znak i poruka SIGURNOSTI. ( SEKtruTE )4. Radio-goniometrijski podaci.5. Obavje5tenja koja se odnose na plovidbu i

sigurno kretanje zrakoplova ukljudenih u akcijutraganja i spa5avanja.

6. Obavje5tenja koja se odnose na plovidbutrgovadkih brodova i meteoroloiki podaci koji sunamijenjeni meteorolo5koj sluZbi.

7. Brzojavi koji se odnose na primjenu povelje IJN.( ETATPRIORITENATIONS )

8. DrZavni brzojavi i razgovori za kojeje izriditoIraLeno pravo prvenstva zbog neke posebnevaZnosti. ( ETATPRIORITE )

9. SluZbene obvjesti koje se odnose na rad sluZberadio komunikacija.

10. Ostali drZavni brzojavi i razgovoi, brzojai"Crvenog kiLa" koji se odnose na ratnezafvorenike i novinarski brzojavi.

11. Na kraju, sav ostali radio promet i privatni razgovori.Posredstvom ORP moZemo se povezati s

telefonskom mreZom i telefonirati bilo kamo na ovojplaneti. Za to moramo sklopiti ugovor s '?lovputom" uSplitu a tel. inpulse pla6at 6emo prema cjeniku u zlatnimfrancima - no preradunato u Kune. No, danas imamo zato mobitele. Svojom BRP moZemo poslati i brzojav!

NAPOMENA: U ovom predmetu na ispitu spadai pitanje o globalnom GMDSS sustavu spa5avanja namoru o demu je rijed na 39. stranici ovoga repetitorija.

TELEF'ONSKI RAZGOVORI POSREDSTVOMOBALNE RADIO POSTAJE

Ovom uslugom moZe se BRP sluZiti samo kadase ima sklopljen UGOVOR za talr..'re usluge. Ugovor sesklapa i uplaiuje godi5nja naknada za to "PLOVPUTU.

u Splitu, Obala LazareIabr.l - a impulsi posebno HT-u.Postupak: Uspostavit 6emo vezu "op6im postupkom,'

na rezerviranom kanalu ORP ( vidi tablicu ). Dat 6emooperateru ORP-e broj na5eg ugovora na koji 6e se teretititro5kovi telefonskih impulsa kopnene mreLe. Dat 6emotelefonski broj kojega Zelimo pozvati. Operater ORP-e 6enam uspostaviti vezu. Ako to ne bude odmah, on 6e naspozvati na istom tom kanalu kada uspije dobiti traZenuvezu. Na kraju razgovora, re6i ie nam koliko namje vezatelefonskog razgovora trajala. To ie biti izraZeno uminutama a prama kojima se obradunava naplatatelefonskih impulsa. Naplata 6e sti6i na adresu iz ugovorau roku od mjesec dana.

Str.32

RADIO BRZOJAVI

Izbroda - brodice moZemo posredovanjem ORP poslatibrzojav. Posfupak Uspostava veze s OBP na njenomrezerviranom kanalu - op6im postupkom. ZaIim brojugovora a onda brzojav koji ima ove dijelove:1. Naziv polaznog mjesta ( ime brodice ), redni broj

brzojava, broj rijedi, dan predaje, wijeme predaje.Broj se dajepo redu od 1. pa dalje, podev5i od 0000sati pa do 2440 sati svakog datuma. Novi datum -novi podetni redni broj I. za taj datum. Sati se pi5u s

detiri znamenke. Prve dvije su sati a druge dvije, minute.2. Omaka: Rpx : pladeni odgovoi;

Tmx: na vi5e adresa;Uruiiti x....: urudenje odredenog dana;Tfx: urudenje diktatom telefonom;URGENT: hitan brzojav (najhitnija dostava)

3. Slijedi adresa primatelja brzojava i sadrZaj ( tekst )brzojava. Na kraju se dodaje potpis ovla5tene osobekoja Salje radio brzojav a toje u na5em sludajuzapovjednik brodice.

Ostaje jo5 (kaZu) najteLe na ispitu iz ovogpredmeta. To je metlunarodna tablica izntaja pojedinihslova i brojeva sricanjem. To nam treba kada je zbogsmetnji ili oslabljenog signala, smanjena razumljivostporuke a vaino je todno razumjeti recimo ime, nekinaziv, broj raduna i tome slidno. lnilaj je mjeiavinaengleskog i nekog esperanta. Nagla5eni vokali su u tablicipodcrtani. Ovu tablicu imajte uz svoju BRP- na vidiku!No, prije nego Sto podnete na pamet "biflati" tablicusricanja slova - evo jo5 nekih odgovora na mogu6a ispitnapitanja. Na brodici moramo imati pri ruci Uporabnudozvolu za rad na5e BRP i osobno ovla5tenje voditeljabrodice odnosno, radio-operatera. Na brodovimatrgovadke mornarice vodi se dnevnik rada BRP. BiljeZese podaci o wemenu rada, okvirnom sadrZaju razgovora iporuka, podaci o odrZavanju akumulatora, servisiranju iupizuju doslovni sadrZaji svih primljenih ili odaslanihosnovnih prioriietnih poziva. To je obveza zbogeventualnih provjera u istragama nakon mogu6ihnezgoda, dokazivanja nedije krivnje i sl.

Frekvencijska podrudja na VHF valnoj duZini suod 156 do 163 Mhz ( megaherca ) a podijeljeno je to,ponovimo to jo5 jednom, na 56 medunarodnih uporabnihkanala. Rabe se kanali od 1.do28. i onda od 60.do 88.kanala. Ostali kanali izmedu ovih navedenih, rezerviranisu uglavnom za svjetsku meteorolo5ku sluZbu pra6enjawemenskih prilika. POZIVNI 16. kanal je na frekvenciji156,8 MHz. Kratica VHF dolazi od engleskih rijedi "

Very Hight Frekvency" - Vrlo visoke frekvencije.Razmak izrne<fu pojedinih kanala je 25 kJlz ( kiloherca)Hertz (herc) je jedinica mjere za frekvenciju. t herc znadijedan titraj ujednoj sekundi. I kiloherc je tisu6u titraja ujednoj sekundi a I Mhz je jedan milijun titraja u jednojsekundi. Eto, neka znate i to.

Znamo ve6 - ako je potrebno, sricat 6emo rijedislovo po slovo i to prama medunarodno propisanoj tablicisricanja slova i brojeva. Na ispitu dobit 6ete zadataksricanja svoga imena ili imena broda a moLda ispitivadianisli i ne5to dtugo. A sad idemo na Strebanje!Str.33

MEDI]NARODNA TABLICA SRICANJA SLOVA IBROJEVA ( naglasak je na podcrtanom slovu )

slovo rzgovor slovo rzgovorA ALFA S SIERAB BRAVO T TAI\GOC CARLI U JT]NIFORMD DELTA v VIKTORE EKO w WISKIF' FOKSTROT x EKSREJG GOLF' Y JENKIH IIOTEL Z ZULVI INDIA O-nula NADAZIROJ DT]LIJET 1 T]NAUAIIK KILO ) BISOTUL LIMA 3 TERATRIM MAJI( 4 KAR'TEFORN NOVEMBER 5 PANTAFAJFo OSKAR 6 SOKSISIKSP PAPA 7 SETESEVN0 KVEBEK 8 OKTOEITR ROMIO 9 NOVENAJN

Nije sluZbeni propis, ali to se rabi, da se za na5a slova"kvadicom", izgovara dva puta slovo bez kvadice. Npr. za "Z" kazat 6emo zulu-zulu. Evo varr,i' za vjeLbrijedi pa sridite: JADRAII,_ SILBA, VODICIMURTE& SIBENIK, PASMAII, HRAMINIfavocr,lv&, L.ilr, woLF, XAVIER, yAMArilK tome dodajte svoje ime i prezime, svoj ukinuti JMBGcifru koju bi mjesedno htleli zaradivati - pa 6ete imati srslova i brojeve. Sve bez eledania u tablicu!

JoS nekoliko detalja koje je dobro znati - pa i zispit. Postavljanje i ispravan rad na5e BRP kontrolirajinspektori za radio veze. Ako ne5to ne valja, mogu narzabraniti rad. ORP nas moZe povezati s deZurnirmedicinskim sredi5tem koji 6e nam dati lijednidke uputako nam to zatreba. Mi 6emo pripremiti podatkeoboljelom ili powijeelenom. Simptome bolesti, starosndob, tjelesnu temperaturu, puls, krvni tlak, prebolje.bolesti u pro5losti, alergije i drugo. Isto tako moZemzatraLiti od ORP meteorolo5ko izvje56e - wemenskprognozu ukoliko je nismo mogli slu5ati u terminu kacse redormo emitira. No, unazad dvije{ri godine,nadajmo da 6e to biti i u budu6e - na 67. kanalu cjutarnjih sati pa do naveder emitira se ponavljanjemrazmacima od nekoliko minuta, pomorska wemenslprognoza uz hrvatski najo5 trijezika.

I sada jo5 ne5to, Sto 6e Vas opet uzrujati - jer n!u ispitnom programu !

U otvorenom razgovoru na radio vezi. sluZimo rdakle hrvatskim jezikom. U vezamanautidarom, moZemo na engleskom

sa inozemniili njegovo

materinjem jeziku - ako ga znamo! Ako nismo ba5 "cijel

poliglot", moZemo se posluZiti medunarodnim signalninkodeksom ( MSK ) kojega najavljujemo rijedjr"INTERKO" ili signalnom grupom od dva slova: YU( 'Jenki, juniform" ) Sto je ve6 dvoslovdani kod iz"MSK"-a. Kodovi se naime sastoje uglavnom o(dvoslovnih'5ifri". Evo znadenia nekih kodova uz koie

Na slova svadice. Naza vjeLbuvoDIcE,RAMINA,AMAIIA.rti JMBG ir imati sva

, i - p a i z aontrolirajumogu namdeZurnim

idke uputepodatke oi, starosnupreboljeler moZemovremenskuminu kadagodine, akanalu odrljanjem uwemenska

ti - jer nije

Inlmvom:ijelilnim

odnJa

6

!e

onda ponekad treba dati barem jo5 podatak gdje ste, -poziciju i kako 6e vas prepoznati.CB (darli-bravo). . . . . . . . . . . ...- Trebam hitno pomo6.CB6 (darli-bravo-soksisiks) - Pomo6! PoLar na brodu.DX (delta-eksrej)... - TonemJF (itulijet-fokstrot).-. NasukansamKF (kilo-fokstrot)... ..- Trebam tegljadaGW (golf-viski)... .... - eovjek u momNF (november-fokstrot).....- Idete u susret opasnostiRTS (romio-tango-siera).... - Moje sidro oreTo su samo neki MSK kodovi. Ima ih jo5 valjda 15 putatoliko. Sve ovo wijedi i za signalni kodeks sazastavicama gdje svaka Zastavica oznadava jedno slovoili broj.

I na kraju podatak: Uspostavljen je telefonskibroj za poziv u pomo6. MoZemo ga dakle zvatimobitelom. To je broj: 9155. Pogledaj u dodatku skripte(str.39) " Susstav GMDSS" - jer i to ide uz ovajpredmet. Evo i popis kanala na kojima moZete dutiwemensku prognozu koja se emitira cijeli dan, na 4jezrka uz stanke od po 5 minuta. Podrudje kapetanijePula: kanal73., Rijeka: 69., Split: 67. i Dubrovnik: 73.

TABLICA REZERVIRANIH KANALA NA VHF( nije u ispitnom programu )

Ovi podaci mogu biti promijenjeni, pa to treba svakesezone provjeriti. Napomena: U lukama je ogranidenauporaba BRP. Samo u posebnim sludajevima hitnosti.

Uspje5ne vam radio veze odmah nakonuspje5no poloZenog ispita iz ovog predmeta !

Mogli bi se sada malo zabavljati s plovidbom u oteZanimuvjetima, redom u lukama i ostalim propisima...

ORPSlu5anie i rad Met. Izvi.

kanal rnJe-me

kanal vrijeme

RIJEKARADIO

4;24.

16;20. i 0 -24h 24.053514351935

SPLITRADIO

7;16;21;23.i28.

0 -24h 7;21.i 28.

054s12451945

DUBRO-VI\IKRADIO

4 :7 . i l l . 0-24h 4 i 7 .462513202120

LUC.KA-PETAIIIJE 10. i 16. 0 -24hISPOST.L.KAP. 10. i 16.

uredovvriiem I

MARINE 17; 14. i15.

SVJETI-ONICI 16.I 17.BRODO-SPASSPLIT

14.r. dan0730do2030

prLzn0730do2000.

RED ULUKAMA

Iz godine u godinu sve su ve6e guZve i stiske u uvalama,mandradima i lukama. Sve je teLe nali slobodan vez napristanu pa i mjesto na sidriStima. To znadi da je sve ve6apotreba po5tivanja utwdenog reda u lukama. Najprije6emo po5tivati propis da prednost ima onaj tko izlazi izluke. Logidno. Kad on izade, bit 6e slobodno jednomjesto viSe. Kada ulazimo u luku, plovit 6emoprimjereno udaljeno od lukobrana tako, da dobro vidimoulaz-izlaz, kako nebi doSli u priliku da se sudarimo snekim koji izlazi iz luke. Prednost u ulaZenju imanararmo jedrilica kao i veii brod a mali de iza njega jer jeon okretniji, manje ga zanosi vjetar i treba mu manjemjesta za manewiranje.

A) Prednost onome koji izlazi. Ve6i brod ulazi prije amali ieka. B) Vozi pri ulaienju u Sirem luku, dalje odruba lukobrana.

U luci, veZi se gdje je slobodan privez. Ako jemjesto "rezervirano" oznadeno bovom na kojoj je muring( sidreno uZe "mrtvog sidra") a nema brodice na tom vezu- moZemo se vezati priwemeno. Ako dode brodica diji jeto vez, moramo ga osloboditi. To znadi, ako smo sevezali na takvom mjestu, ne smijemo oti6i i ostavitibrodicu. MoZemo, ako smo od nekoga dobili pouzdanuinformaciju da se na to svoje mjesto ne6e u tom wemenuvratiti vlasnik veznog mjesta. Isto tako ne6emo se i nesmijemo vezati na takozvanu "operetivnu obalu". Naobalu gdje je rezerviran pristan za brodove linijskeplovidbe ili trajekta. Ako je luka krcata a ima vodenogprostora, Siroka je - postoji mogu6nost da se veZemo uznediji bok ili po nedijoj t.�r;rri. Za takav privez moramodobiti odobrenje onoga na koga se namjeravamo vezati.ZnaEi, moramo pitati i zamoliti da nam dopusti takavpivez. U pravilu, dobit 6ete odobrenje ( ako imate dobrebokobrane!) - osim ako ovaj namjerava ubrzo isploviti. Utom sludaju, oslobodit 6e vam mjesto - pa 6ete malopridekati - pa opet dobro.

I9_

,/ wi # *

b^:

,ot{i/

Str.34

U lukama rekli smo vei, ne treba rabiti BRP bez velikepotrebe. Ako imamo istovar nekog tereta, potrudit 6emose, da taj teret ne bude dugo na samom pristanu. Ne6emoostavljati rastegnute svoje konope po obali, da se o njihspoti6u prolaznici. Postavit 6emo za5titne bokobrane pobokovima, da ne o5tetimo tudu pa ni svoju brodicu. Akomoramo utopiti sidro, pazit 6emo da nam nai sidrenjak neprelazi preko nekog vei poloZenog. U luci ne smijemobuditi i galamiti ili slidno uzremirivati ostale ljude naprivezu u luci - osobito u no6nim satima. Sve to wijedi iza pivez u marini - jer i to je zapravo luka. A privezat6emo se na obalnu bitvu po propisu - s pasnjakom.

PLOVIDBA U OTEZANIM UVJETIMA

OteZani uvjeti plovidbe nastupaju u newemenu, kadavjetar digne velike valove. Za brodicu nastaje otelanaplovidba kada se duZina vala izjednadi s duZinombrodice a visina vala dosegne visinu njenog boka.Brodica 6e tada zabadati pramac u, val a po boku jemogude zalijevanje. Tada treba paZljivo konnilariti kosona valove i ako se ide niz valove - poku5ati "zajaSiti" val.Ploviti na njegovu hrptu koji 6e nas nositi. Niz valove istruje moramo biti s na5im pogonom brLi od struje ivalova kako bi nas kormilo "slu5alo" - bilo udinkovito. Umoreuzima gdje se pojavljuju jake plimne ili struje oseke,moramo pak imati dovoljno snaZan pogon za svladavanjete struje, ako idemo protiv nje. Ako nam je recimo motorpreslab - stajat 6emo u mjestu ili dak i6i u nazad,. OsobitooteZani uvjeti plovidbe su po magli. Plovit 6emo "na

sluh". Osluikivati 6emo od kuda dolaze zvudni signali zamaglu - isti takvi kakve 6emo i mi davati. Najmanjesvake dvije minute po jedan dugi zwk. A kako se pomagli malo ili ni5ta ne vidi - plovit 6emo po karti,kompasu i kronometru (satu) - ako smo se na wijeme zato pripremili, ustanovili poziciju, udaljenost i sve ostalo5to ste svladali na str. 18. i 19. i u dodatku ove skripte.

Manje oteLani uvjeti su i stalne morske strujekoje nas zanose dtip llarrsa pravog) pa brodica ide prekodna zapravo nekim drugim kursom. Na pomorskoj kartioznaden je smjer struje strelicom i podatkom u "dv"

(dvorovima) koliko je ta struja brza. Imamo tri wstestruja. Stalna ide duZ na5e obale prama tr36anskomzaljevu a wada se uz talijansku obalu. Plimna struja istruja oseke koje nastaju kada more plimom ulazi u nekuuvalu ili koz moreuz. ili za oseke izlazi.

<_ea<<<( <lly-tq{s = 2dvstalna plimna oseke

Pogledajmo na crtelu primjer zanosa struje ili vjetra -

dode na isto.

Smier,vietral _ -

Str.35

put prekoona

poStujmo to.

Brodica koja je krenula zacrtanim kursom izpozicljePl,trebala je biti tamo naprijed - na crti kursa. No, naSla sena poziciji P2. Vjetar je u ovom primjeru pritiskaobrodicu u lijevi bok i zanosio je u desno. Po kompasu -

zanosio ju je u plus. Ako idemo mjeriti onaj pravac"preko dna" ispada da je brodica plovila zapravo timkursom a to je vi5e ( u + ) nego onaj Kp ucrtan uplaniranju plovidbe. To smo sve ustanovili naravnoprovjeravanjem pozicije (P2) brodice.Da je struja ili vjetar pritiskao desni bok, brodica bi bilazanljeta u minus - u lijevo. Ako bismo dalje plovili podistim uvjetima, istim vjetrom ili strujom u bok - moralibismo u ovom primjeru kurs kompasa smanjiti najmanjeza toliko koliko nam je brodica preko dna oti5la u plus.Todan Kk dobiva se radunski ili grafidki a to je opetvaino za dulje rute i tamo gdje su struje ili vjetrovi stalrri.Za nas male ovdje medu mnogobrojnim na5im otocima,gdje je iza svake punte vjetar druge jadine pa i smjera -

to popravljamo tako Sto "od oka" usmjeravamo brodicu uvjetar ( malo ili malo vi5e - koliko je jak vjetar) i takoplove6i djelomidno postrance ( tak, kak pes beZi! )stiZemo na odredi5te. Pravilo glasi: Ako nam je vjetar ilistruja u lijevi bok, zanosi nas u "plus". Ako su u desnibok, zanosi nas u "minus" ocjenjuju6i zanosstupnjevima kompasne ruZe..

Osim oteZanih uvjeta plovidbe imamo nekadoteZane uvjete sidrenja ili priveza na obali. Toje, ako nasna nezgodnom mjestu zatekne nevera. Ako smo u uvaliotvorenoj na smjer dolaska nevere ( sa zapada dolazi) ijo5 smo recimo, u druStvu "problematidnih" nautidarakoji su se tko zna kako usidrili ili vezali - bolje nam jenapustiti to mjesto i zaploviti u susret neveri plove6i,znate ve6 - na koso na valova. JoS bolje je na wijeme"nanju5iti" neveru i skloniti se u neku za5tidenu uvalu ililuku.

Ovi "stacionarni" oteZani uvjeti su i kada ste na5lineki zgodan kutak za pivez ili sidrenje, pa dak tamopluta neki stari plastid.ni karnistar kao bova s konopom-muringom i vi ste se tamo vezali. A onda dode "doma6i",

pa vam podne nabrajati koliko 6e vas doii taj privez nano6 - po brodici, po osobi, po cucku ako ga imate nabrodu... itd. A sve to moi.da besprarmo. Za napladivanjenodenja na privezu moraju biti ispunjeni i neki propisaniuvjeti kao na primjer: Mogudnost odlaganja sme6a, voda,WC a napose siguran muring i drugo. S druge pak strane- i nautidar mora biti civiliziran. Ako ima mjesta unekom malom mandradu, najprije 6emo pozdraviti onekoje smo tu zatekli a ponajprije "doma6e". Pa 6emo ondapitati, moZemo li se tu vezati ? Do sada nije se dogadaloda bi vas netko otjerao. No, podelo se dogadati. Covjekduva mjesto za syog "fure5ta" koji 6e tu ne5to i potro5iti.

Ako smo tu primljeni i bili tu, ne6emo bratipraske (breskve) ili grozdove kao da je to na5e ili nidije.Ne6emo im nedim zasmraditi mandrad. Na odlasku 6emose uz pozdrav zahvaliti. Imajmo na umu, da su te ludice imandrade izgradili ti "domadi" ili njihovi preci pa

Pogledajmo jo5 jednom dio propisa i pravila plovidbe brodicaobjavljenim u Narodnim novinama br.21 od25.02.2005.

Podiela plovila prema namieni: 1. Brodica za osobnepotrebe- 2. Brodica za gospodarske potrebe. 3. Jarma brodica (ratne mornarice, javne djelatnosti od opieg interesa, trgovadkemornarice i sl- ). 4. Jahta za gospodarske swhe. 5. Iahta zaosobne potrebe. 6. Rekreacijsko plovilo bilo koje vrstenamijenjene za sport i razonodu duljine trupa od 2rS do 24metra mjerenoj prema usugla5enoj normi, ne ovisno o vrstigoriva. 8. Osobno plovilo na vodomlazni pogon (skuter) Zatimimamo joS "Sportsku brodicu ili jahtu" iskljudivo namjenjenusudjelovanju na Sportskim natjecanjima prema klasama iliizvan njih. I na kraju, brodica na vesla.Brodica ili jahta ovisno o velidini i tehnidkim karakteristikama,moZe ploviti u slijede6im KATEGORIJAMA - podrudjima:Kategorija ili podrudje I obuhvaia sve medunarodne vode.Kategorija II obuhvaia medunarodnu plovidbu Jadranskimmorem. Kategorija III obuhvada plovidbu unutra5njimmorskim vodama, teritorijalnim vodama RH i vodama koje supristupadne s mora. U toj tII kategoriji za pojedine brodice - aprema velidini i konstrukciji u Plovidbenoj dozvoli brodice bitie naznadeno ogranidenje plovidbe: IIIa - do 6 Nm od obalekopna ili otoka. IIIb - do 3 Nm i IIIc - do I Nm od obale iliotoka. Kategorija IV obuhvada plovidbu lukama, zaljevima,rijekama hrvatskog Jadranskog sliva koje su plorme od mora.Isto tako i Prokljanskim jezerom.

Kakvim plovilom je ovla5ten ploviti i zapovijedatiosposobljeni Voditelj brodice kategorije "B". Plovilomregistriranim kao "brodica" a to je do 12 m. duljine ili 15 GTprostomosti i smije prevoziti najvi5e 12 osoba. Sa "Bu

kategorijom moZete ploviti (zapovijedati) i jahtom do 30 BTako na njoj plovi za osobne potrebe ili je imajmljena bezposade. Plovidba je u tom sludaju ogranidena na jedno odpodrudja III ili na podrudja IV. ( elanak 8l - stavak 2 )Voditelji brodice kategorije ffAff ovla5teni su ploviti sbrodicom do 7m. i do 15 kW porivne snage motora.

Moramo sada upotpuniti i pro5iriti jo5 neke odgovorena pitanja- Bit ie tu i djelomidnog ponavljanja - moZda namalo drugadiji nadin a obja5njenja potpomognuta crteZima islikama. Pogledajmo joS jednom kako se sluZimo "resetkom"

sazdanom od paralela i meridijana, kako bismo mogli Stotodnije odiediti bilo koju todku na moru (ili na kopnu takorter).

Paralele, kao zami5ljeni krugovi prostiru se izmedu zemljinihpolova. Paralela naj5ireg promjera dijeli zemljinu kuglu nasjevernu i juZnu polutku i naziva se Ekvatorom. To je ujedno"nulta" paralela i od Ekvatora na sjever a isto tako i najugimamo po 90" sjeveme, odnosno juZne geografske Sirine.Onrailava se grdkim slovom <p (Fi). Pod pravim kutom paralelepresijecaju meridijani. Oni idu kao zami5ljeni krugovi kojiprolaze ( i sastaju se u jednoj todci ) na polovima. Ti su krugovimalo elipsasti jer je zemljina kugla malo spljo5tena zbog svojewtnje oko svoje osi. Za"rrulti" meridijan odreden je onaj koji

zamiSljeno prolazipolcraj ntjezdarnice kraj Londona. I od tog"nultog" prostire se 180' meridijana na istok a isto toliko nazapadi tako se ozaailava geografska duiina. BiljeZi se slovoml" (Lambda). Stupanj je dosta velik pa je zato on podijeljen na60 minuta a minute, svaka na l0 dijelova koji se nazivajukablovima. Stupnjevi, minute i kablovi su oznadeni narubovima karata. Horizont nam je unaokolo podijeljen na 360'kao u ostalom svi krugovi i kruZnice pa tako i ova na5a kojujo5nazivamo "ruZom kompasa" i imamo je ucrtanu na svakojpomorskoj karti. Brodica uvijekplovi pod nekim kutom uodnosu na hrizont i strane svijeta. Tu su onda joS i neki drugi

kutovi.Najbolje 6emoto vidjeti i razaznati nacrteZu lijevo. Naplovidbenoj kartiimamo na lijevom idesnom rubu podjeluna stupnjeve, minute ikablove geografskeSirine. Tu je razmakod L minute,udaljenosti od INautiike milje uprirodi. Na vrhu i dnukarte je ista podjela ali

ovdje razmak od jedne minute NE odgovara udaljenosti odjedne Nm u prirodi. Ako bismo htjeli oznaditi na karti pozicijubrodice na moru - a oznaEava se kriZidem i slovom P, moZemoto napraviti na vi5e nadina. Jedan je na primjer, da proditamogeografske koordinate na displeju elektronskog GPS uredaja(ako ga imamo!) koji podaci su dobiveni uz pomo6 zemljinihnavigacijskih satelita i to prenesemo uz pomoi Sestara izrubova pom. karte na odgovarajuie mjesto na karti. Vidi crteZ.

U tom bismo sludaju wijednost g ( stupnjeve, minute ikablove ) potraZili Sestarom na poziciji Al i prenijeli to napoziciju ,A,2 nakon Sto bi od prilike ustanovili prema podacima1,, gdje ie biti Bl prenesena na poziciju 82. To se naravno radiuz pomoi najbllLe paralele i najblileg meridijana pa se ondadodaje ili oduzima ve6 prema tome da li odmjeravamo iznad iliispod na karti ucrtane paralele i lijevo ili desno od najbliZegmeridijana. Na karti omjera 1: 100.000 paralele i meridijani suucrtani na svakoj desetoj minuti. Ako pak Zelimo nekukriZiiem oznadenu poziclju izraziti geografskim koordinatama- onda iemo iii obratno. Od kriZiia (P) iemo Sestaromprenijeti sada razmak na rubove karte i proditati tamo podatke.Dakle u tom sludaju bismo iSli Sestarom od A2 do Al i ondaod 82 do Bl .

Imamo jo5 i drugih nadina za ustanovljavanjepozicije brodice u plovidbi kao i udaljenosti do odredenihobjekata na horizontu. Jedan od nadina u primjeni u terestidkoj(obalnoj) navigaciji je smjeranjem rudnim kompasom iliprizmatidnim smjeralom -smjernicom na orijentire vidljive u

"p'(o.

_.-t

- orijentir za! azimuta i

kuta

prirodi ali i oznadene napomorskoj karti. Str.36

.,tr56*[ru","svoJlmpostoljem, soznakompostavljena usimetralubroda. Gornji

pokretni dio okrede se na postolju i na njemu su "niSan imu5ica" u koji smjer dovedemo orijentir koji smjeramo. Tuonda odiitamo PRAMCANI KUT. Pramdani kutovi ie namposluZiti za odretlivanje pozicije i udaljenosti orijentira.

Zabiljeiit 6emo wijeme prolaska brodice kada smjeranjemvidimo orijentir na pr. pod 45o. To je izmjeren kut P1. Plovit6emo strogo istim kursom i istom brzinom dok smjeranjem neugledamo isti orijentir pod kutom od 90". ZablljeLit iemo opetvrijeme ovoga prolaska. I to 6e biti izmjeren kut P2. Na ovomcrteZu je wijeme plovidbe sludajno okruglo 30 minuta. Znajutibrzinu plovidbe - zramo koliku je razdaljinu brodica prevalilau tom izmjerenom wemenu izmedu mjerenih prolazaka. Tarazdaljina "C" jednaka je razdaljini "B". To moZemo udinitismjeranjem bilo kojim "dvostruke wijednosti " pramdanimkutovima. Na pr. Pramdani kutovi od 30o i 60". Ako pak ovimnadinom odredivanja pozicije i udaljenosti smjeramo rudnimkompasom na orijentir, onda moramo izradunati razlikuwijednosti izmedu kuta kursa brodice i onoga kojega smoodditali na rudnom kompasu a to je bio kut koji nazivamoazimutom (o). Nd pr. K-50" a a: 120". Pramdani kut je utom sludaju 70o. No, imamo joS jedan nadin kojega nautidaripri obalnoj plovidbi najradije prakticiraju a mnogima se dini inekako najpouzdaniji, pri kojemu se najmanje moZe nekomzabunom pogrije5iti. To je odredivanje pozicije pomoiu kutovaazimuta smjeranih na orijentire i potom ucrtavanjem napomorsku karhr.

Ako jedan orijentir uhvatimo " na niSan" naSegkompasa za smjeranje azimtila ( ol ) i one stupnjeve koje smoproiitali potraZimo na nrti kompasa pa onda taj kut pomo6unautidkih trokuta prenesemo do podnoZja oznake togaorijentira na pomorskoj karti i poludemo olovkom crtu. Mismo taj orijentir vidjeli s na5e brodice, negdje s te crte - a nakojem mjestu toino, saznat iemo kada istu taklu crtupowiemo i za drugi orijentir koji ie biti lijevo ili desno odonog prvog. Dakle, odsmjerali smo i drugi orijentir, proditalikoliki je azimut i taj kut opet uzeli s ruZe kompasa na karti idovukli do orijentira na karti. Tamo gdje nam se ova dvaazimuta kriiaju - na5a je pozicija koju smo dobili zahvaljuju6iazimutima. Da bismo bili Sto precizniji - odsmjerat iemo itreci azimut na he6oj strani, pa ako ne dobijemo od tih azimutaba5 toiku sjeciSta - dobit iemo mali trokutii u kojemu je na5apozicija. Najbolje da to proudimo na slijede6em primjeru nacrteht.str.37

Enimak u O9,

\

- , \ ' i -> -?

t'

Zbrojena navigacija se primjenjuje na duljim plovidbama gdjese svakih pola sata ili sat provjerava pozicija i to se biljeZi napomorskoj karti. Danas uz uporabu GPS uredaja satelitskenavigacije, provjera da li smo na dobrom kursu i da nas nijezanijela neka struja ili vjetar skrenuo s kursa - jednostavno ilako provodimo odditavanjem na tom ureilaju i provjeravamoucrtavanjem na pomorskoj karti. Todku provjere oznadavamopoprednom crticom i pokraj nje biljeZimo vrijeme provjere iprevaljene milje. Na liniji kursa biljeZimo kurs i eventualnoispravljanje (korekciju) kursa zbog zanosa struje, valova ilivjetra. Tekuie vrijeme biljeZimo s 4 znamenke od kojih su prvedvije sati a ostale minute. Na pr. 0235 je 2 sata i 35 minuta. Nana5em Jadranu je to srednje europsko vrijeme.

Izgled magnetskog brodskog kompasa s osvjetljenjemi na kardanu da se ne naginje i previ5e ne ljulja s brodicom,vidite na slici. Pravi pouzdani magnetski kompas mora biti

ffi, Ruza kompasa

W veieg promjera - 25 i viSe' q centimetara u promjeru. Mora se

takoder moii kompenzirat. To znadi"u5timati" pomoiu magneta iLeljezrnh kugli kako bi se smanjilepogre5ke koje su uzrokovanedjelovanjem Zeljeznth predmeta ielektromagnetskih polja na plovilu,kako bi onda Sto todniie odditavali

kurs plovidbe. RuZa kompasa vrti se na iglidastim leZajevima isve je u nesmrzavajudoj tekudini kako bi ruZabila "inertna" -da ne poskakuje previ5e. Imamo joS jednu vrstu kompasa ( zabolje i skuplje jahte i brodove) a to je "Zirokompas" koji radi naprincipu stabiliteta i inercije vrtnje. No, taj mora stalno biti podnaponom i ako se iz bilo kojeg razloga zaustavi - treba gaponovo baZdaiti. Kurs plovidbe moZemo ditati i na GPSuredaju ili ploterima a i na modernim tipovima radara. Moderniploteri nam omogu6uju, da u njih ubacimo "karticu" spodacima i slikom pomorske karte podrudja kojim plovimo i danam on lijepo kriZiiem na toj karti-ekranu pokazuje gdje smotoga trenutka - gdje je naia poziclja. Ostala navigacijskaelektronidka pomagala na brodici su ehosonderi-dubinomjeri ,brzinomjeri, vjetromjeri, pomorske brodske radio postaje,navigacijski GPS ureilaji i radari.

1 0

Dubinomjer ehosonder sastojise od odaSiljada i prijamnika. Izsonde smjeStene negdje na dnukorita brodice (1) premamorskom dnu se odaSilje snopultrazr,uka visoke frekvencijekoji se jednim dijelom odbija

fI]1;.:-,:': od dna i vrada u pnjamnik

Eo*:6if*E uredaja (2). Uredaj mjerivrijeme potrebno da se taj "odjek" vrati u uredaj i prema tomeizralvnava i oznaduje dubinu na tom mjestu. Noviji ( i skuplji )uretlaji Salju taj snop koso naprijed pred brodicu i javljajudubinu koja je tamo ispred brodice. Ono mjerenje todno ispodbrodice kao Sto je na ovom crteZu, moZe nas upozoriti da sedubina postepeno smanjuje ali ako je negdje neka usamljenastr5e6a hrid, s ovim moZemo zajaiiti na nju a s onim "kosim"

odjekom primijetit iemo je prije nego smo doSli do nje. Dobaruredaj ima i moguinost zr,udnog signaliziranja-upozoravanjapri pribliZavanju nekom pli6aku. Ehosonderi gradeni za potreberibarenja, upozoravaju na pribliZavanje i na ekranu prikazuju"oblak" jata riba. Dubinu moZemo izmjeriti i rudnimmjerenjem, spu5tanjem olovnice na konopu koji je oznadenuzlovima na svakom metru.

Brzinomjera imamo tri vrste. Rudni s da5dicom koju6emo baciti s pramca po boku i onda mjeriti vrijeme njenogprolaza na odredenoj duZini trupa pri poznatoj brzini brodice..Elektridni brzinomjer se sastoji od jednog malog propelerapridw56enog na pogodnom podvodnom mjesfu na trupu a silastrujanja vode uz trup ga vrti. Vrtnjom se u ureilaju generira el.struja a njena pak jakost varira prema broju okretajapropelerdiia i onda satni mehanizam (u modemih, na displeju )ditamo brzinu plovidbe. To neie uvijek biti potpuno todno akone uzmemo u obzir morske struje koje ie utjecati na poveianjeili smanjenje stvarne brzine prelaska "preko dna". Zatim,brzinu moZemo oditavati i na boljem GPS uredaju. I to todnubrzinu prolaza preko dna bez utjecaja morskih struja. ImamojoS jednu wstu brzinomjera. Oni rade pomoiu takozvane "pito

cijevi" i mjere brzinu na bazi razlike pritisaka vode koji sepovedava brzinom plovidbe kadaje u suprotnom smjeru svojimofvorom postavljena ta "pito cijev". Tako zrakoplovi mjerevisinu i brzinu svojih letova.. Ostalo nam je joS odgovoriti nanovo ubadena pitanja u ispitni program zaB kategoriju a to jeosnovno poznavanje kori5tenja radara.

Brodski radar je elektronidki uredaj koji sluli zaorijentaciju i primjedivanje pokretnih i nepokretnih objekata naplo\.nom putu u uvjetima smanjene vidljivosti ( u magli ) te unavigacijski te5kim podrudjima osobito noiu gdje nedostajusvjetlosne oznake plovnih putova ili neko plovilo nije oznadenosvjetlima. Sve to zbog i u takvim prilikama uspje3nogizbjegavanja sudara ili naleta na obalu ili otok. Glavni dijeloviradara su: Antena valovodna, rotirajuia koja oda5ilje usmjereneimpulsno modelirane vrlo kratke elektromagnetne valovegenerirane u oda5iljadu a prijamni dio ureclaja primareflektirajuie povratne valove koji su se kao jeka odbili odneke prepreke na njihoru putu, prijamnik pojadava taj signal ionda na zaslonu-ekranu prijamnika stvaraju se svijetle mrlje ilitodke kao odrazi ili slike nekog objekta. Vi5ebrojno udestalih'Jekan dat ie panoramsku sliku nekog podrudja. Radara imaraznih mogudnosti a i dalje se razvljaju. Pa imamo radara kojine samo da primjeduju ili biljeZe na ekranu neki objekt, nego sewlo precizno i todno vidi kojim smjerom se kreie i kojombrzinom te koliko je daleko. Ima ih koji i zrukom upozoravajuako se neki objekt pnbllLi do odredene blizine. To je dostaop5irna tema i puno bi vremena potro5ili ako bi opisivali svevrste radara s njihovim posebnostima. Svakako iete moratidobro prouditi naputak za uporabu koji 6ete dobiti odproizvoilada radara za baS taj va5 radar, jer nisu svi isti i istih

IfI

moguinosti. Pogledat 6emo kako to izgleda na slikamacrteLima iz kojih moZemo jo5 ne5to saznati o radaru.

A B CA) Izgled ureilaja bez antene. Antena se postavlja uvijekvani na poviSenom mjestu na brodici ili jahti. B) Stalnedaljinske koncentriine kruZnice. Mjerno podruEje 12 M.1,2 i 3 brodovi u plovidbi C) Stalne ekscentridne daljinskekruZnice.

D ED) Relativna slika podruija od 5M E) Ekscentridna slika,s pramtanicom i elektronskom smjernom

F GF) Prava slika. Vlastiti brod i mrlja drugog broda s"repi6em" kretanja. G) Mjerenje udaljenosti kruZnicom iazimutom elektronskog smjerala.Evo i primjera radarske pozicije broda na osnovi dvaju azimutai udaljenosti Primjer uplovljavanja radarskim mjerenjemgranidnih udaljenosti.

Vjetromjeri su male "vjetrenjade" koje su obidno smje3tene navrhu jarbola. Dvije ili tri male Suplje polulopte zahvaca vjetar u

Str.38

t 1

horizontalnoj vrftrji. ViSe jadeg i brZeg vjetra daje brZu vrtnjuona pak i odgovarajuiu jakost struje a to se odditava nadispleju ili na kazaljci instrumenta. Ima ve6 vi5e tipova malihrudnih vjetromjera s kojim samo ispruZimo ruku u vjetar iznamo koliko to jako pu5e - izraieno u metrima ili dvorovimaaunekihuBoforima.

SUSTAV GMDSSTo je globalni medunarodni pomorski radio sustav

koji sluZi za sigurnost na moru i spa5avanje ljudskih Zivota upogibeljnim situacijama. Puni naziv je "Global MaritimeDistress and Safety System" od dega je napravljena kratica Toje kompatibilna integracija satelitskog radiotelekomunikacijskog sustava INMARSAT konvencionalnihzemaljskih sustava pomorske radio sluZbe i satelitskog radiosustava tako, da se daje prednost radiotelefoniji. Brodovi ijahteve6e od 300 GT obavezni su sudjelovati u sustavu GMDSS.

Sustav INMRSAT dini mreZa geostacioniranihsatelita ( ima ih oko 17 ako se nije jo5 koji pokvario ) kojikruZe na visini od 35.865 hn. Pokrivaju zemljinu kuglu od 70'sjeverne do 70o juZne geografske Sirine. Djelovanje satelita jedaljnjim razrrrstavanjem podijeljeno na 4 podrudja svijeta. Usve to ukljudeni su brojni podsustavi a sve i svi udruZenimnaporima sluZe uspje5nijem, brZem i boljem obavje5iivanju upogibeljnim situacijama i spaSavanju ljudskih iivota.

Sa stajali5ta osnovne konvencije SOLAS, sustavGMDSS je prihvaden kao radio sluZba radio veza poziva upomoc poglavito u pogibelji ali i dijelom u ostalim kada je rijedo sigurnosti. To su telelsi, radio faksovi, radio telegrami u vezisa spaSavanjem i obavje56ivanjem. Poruke i poziv zapomo( upogibeljnoj situaciji mogu se dakle odaslati otvorenimgovorom putem radiotelefonije na svim pozivnimfrekvencijama ( na VHF-u je to 16. kanal ) zatim digitalno,ispisom na papirnu traku i ostalim danas suvremenimmogu6nostima. U sustav su ukljudene i plutade s ugradenimradio odaiilja6em koje rade automatski. Uvodi seautomatizacija pozivanja. Uretlaj ima GPS komponente te jepovezan sa satelitima od kojih dobiva podatke o pozicijistradalnika koje onda automatskim pozivanjem u pomod( Mede ) odmah u pozir-u za pomo(, daje i todnu poziciju mjestahavarije. Ureilaj se ukljuduje samo jednim pritiskom na dugmei on sam zove u.pomo6. Ima vei izradaka dodatnih takvihuredaja koji 6e se dodati - prikljuditi starim brodskimpostajama. Brodska postaja s DSC radio uredajem kojiodgovara uvjetima sustava GMDSS, za identifikaciju moraimati svoj selektirmi pozivni broj koji se sastoji od 9 znamenki.To pak omogu6uje neka automatska povezivanja i brZurazmjenu obavjesti. Ovaj sustav naravno raspolaZe i sredstvimaza spaiavanje - brodove, zrakoplove i strudne ljude.

Najkra6e redeno: GMDSS sustav objedinjuje sveelektronske i radio telekomunikacijske uredaje na zemlji, naplovilima, plutadama i u svemiru, sve dogovore u swhu brzogiefektnog spa5avanje ljudskih Livota na moru u havarijama i unesreiama.

ZBRINJAVANJE OTPADNIH VODA

Usiz

str .39

T2

Takozvane crne vode ne smijemo ispu5tati u lukama, marinamai blizu naselja. Zato moramo imati spremnik ugraden na brodiciza spremanje tih otpadnih voda i istademo ih u zato postavljenespremnike u lukama i marinama. Vani na pudini, joS se za sadadopu5ta ispu5tanje tih prljavih voda u koliko su to organske"Sporkice" ali onda to mora biti sto dalje od naselja i gdje"Sporkicu" neie struje vratiti ka naselju. Dakle, to mora biti uskladu s "Marpol" konvencijom. Ako nemamo ovako sredeno ito na brodici - imajmo onda barem odgovaraju6e kante-karnistre za tu swhu. Ostalo brodsko (ku6no) smeie moramoodlagati na zato predvidena mjesta. Uglawom su to kontejneriili kante za smede. Osobito moramo paziti da nam se u more neizlije nikakav naftni derivat. U marinama imamo kontejnere zaodlaganje potro5enog motornog ulja i duZni smo ga iskljudivotamo odloZiti.

I JOS O PROPISIMA

Sve brodice i jahte koje plove unutra5njim morskimvodama i teritorijalnim morem R H, preporuduje se da nabavePOMORSKU INFORMATIVNU KARTU na kojoj su korisneinformacije i brojevi telefona koji bi vam mogli zatrebati.

Upis u odevidnik brodica (registracija ) obavezna je zaplovilo s motorom jadim od 5 kW i ako mu je korito dulje jeod 2.5 m.

Na brodici ili jahti za osobne potrebe, mora se za wijemeplovidbe nalaziti vlasnik brodice ili jahte, dlanovi njegove uleobitelji ili osoba ovla5tena pisanom ovjerenom punomoii.

Osoba koja upravlja brodicom ili jahtom a koja je doZivjelanesre6u, duZna je u roku od tri dana od trenutka nesredeprijaviti istu Ludkoj kapetaniji ili ispostavi.

Vlasnik brodice ili jahte nakon nesreie i popravka morazatraZiti izvanredan pregled radi utwdivanja ponovnesposobnosti za plovidbu.

Brodica ili jahta koja ima pogonski motor jadi od 15 kW moraimati valjanu policu osiguranja.

Neke vaZnije ovlasti Ludkih kapetanija i njihovih ispostavaglede brodica i jahti te njihovih posada: - Nadziru sigurnostplovidbe i red u lukama. Upisuju i ispisuju plovila izodevidnika i izdaju ili poniStavaju Plovidbene dozvole.Obavljaju prve, redo'me i izvanredne tehnidke preglede uskladu s "Pravilnikom". Provjeravaju osposobljenost posade(zapovjednika) za upravljanje brodicom ili jahtom. Ispitujuuzroke nezgoda i nesreda i utwiluju krivce. Na na5em Jadranuima 8 hrvatskih Ludkih kapetanija i 64 njihove ispostave,raspore(lene po obali i otocima.

Pri kraju smo na5eg "studija" za voditelja brodice. Naovoj zadnjoj stranici navest iemo joS neke propise koje morateznati, molda ne5to ponoviti, da se bolje upamti i dodati po kojipraktidan savjet.

Sva plovila korita duZine 2,5 m i dulja pogonjenamotorom snage 5 kW i viSe, moraju biti zavedena u "Odevidnik

brodica" pri nekoj Kapetaniji ili ispostavi Kapetanije. Tu 6edobiti registarski b.oj. Taj registarski broj mora biti vidljiv ukontrasnoj boji istaknut na prednjem dijelu trupa ili kabinebrodice. Broj se sastoji od 2 slova ( dobivena iz imena mjestagdje je sjedi5te ispostave Ludke kapetanije) i brojeva, kojimoraju biti na brodici najmanje l0 cm. visoki a na gliserima 20cm. Ime brodice moZe se istaknuti na krmenom dijelu. Za upis-registraciju brodice potreban je dokaz o vlasniStvu (radun ilikupo-prodajni ugovor ovjeren od poreznog ureda) te carinskadeklaracija ako je plovilo iz uvoza. Plovila gradena usamogradnji moraju prijaviti samogradnju Ispostavi ludke

kapetanije koja ie obavljati nadzor gradnje i na kraju izdatidokument za upis u "odevidnik brodica. Brodica je plovilo do12 m. duljine i do l5 GT prostora. Na brodicu se smije ukrcati iprevoziti ukupno najviSe do 12 osoba. U Plovidbenoj dozvolibit de naveden dopu5ten broj ukrcanih osoba a prema nosivostibrodice.

Zapovjednik brodice moZe biti osoba s poloZenimispitom za "Voditelja brodice" kategorije A ili B ili vi5e.Voditelj brodice kategorije A moZe biti osoba starija od 15godina i moZe upravljati brodicom do 7 m duZine i s motornimpogonom snage do 15 kW. Voditelj brodice kategorije B moZebiti osoba starija od 16 godina a do svoje 18. godine imaogranidenje snage pogonskog motora do najviSe 15 kW. Nakonnavr5ene 18. godine Livota: nema ogranidenja porivne snage.Plovidbena dozvola wijedi za nale teritorijalno more isto kao iovla5tenje voditelja brodice. Vrijede i u stranim morima ako jena5a drZava potpisala takav sporazum. Moguia su ogranidenjaplovidbe u odredenim podrudjima teritorijalnog mora koja suve6 ranije spomenuta. Teritorijalno more je pojas Sirok 12 NMmjereno od takozvane polazne crte niskih voda obale ili otokapa prema gospodarskom pojasu. Obavezan tehnidki pregled jeza brodice dulje od 5 m. svakih 5 godina u bilo kojoj Ispostaviludke kapetanije. Pomorske sluZbe inspekcija mogu u bilo kojewijeme obaviti pregled isprarmosti plovila i uredaja na njemu iu sludaju neisprarmosti opasnih po sigumost plovidbe -poni5titi valjanost plovidbene dozvole. Ako Zelimo, moZemopromijeniti "registraciju" - preupisati u Odevidnik neke drugekapetanije- Pri tome ie ispis u dotada5njoj kapetaniji obavitisluZbeno novi upisnidar a vi iete morati s brodice ukloniti staruoznaku i staviti novu. Upisi i ispisi brodica iz "Odevidnika"

regulirani su Pravilnikom o brodicama i jahtama u glavi IV idlancima od.20.do37.

Nije dopuStena plovidba (osobito motorom) unutaroznadenog pojasa kupali5ta. Nije dopu5teno glisiranje bliZe300 metara od obale kopna ili otoka.Sto se ekologije mora tide, ne samo da iemo mi sami striktnopo5tivati odredbe "Marpol" konvencije nego demoudinkovito nastojati, da to poituju i svi drugi. Upozoravamo ina propis "alkohol u krvi" ( ili alkohol v riti ). Donja granicajeO,5 promila - kao Sto je bilo i u cestovnom prometu - a bit ieopet !. Ako nemate na brodici brodsku radio postaju - jo5jednom va-s podsje6amo da je ustanovljen telefonski broj 9155kojega moZete zvati mobitelom a sluZi zapoziv u pomo6!

Hrvatske brodice viju na5u nacionalnu drZavnuzastavu istaknutu na krmenom zastavnom koplju ili na krmenojsartiji. Strani brodovi viju svoju zastavu na tom mjestu a kadasu u na5im teritorijalnim vodama, istidu naprijed na poviSenommjestu na5u drZavnu zastat'u a mi njiholu ako smo zaplovili unjihovim vodama. U svedanim prilikama, brodovi nekome udast i pozdrav podiZu tkzv. veliku ili malu galu. To sunantzane zastavice medunarodnog koda u rasporedu po 3 slova- jedan broj ili ponavljad, i dalje tim redom.

U ispitnim pitanjima je jedno, s moguiim vrlo Sirokimobimom. To je ono " PreZivljavanje na moru"! Ja ovo pi5em zavas da biste se uspje5no pripremili za taj ispit, a ja bih na topitanje odgovarao skoro cijeli sat - vi5e od pola ove skripte, jersve zapravo sluLi za preZivljavanje. Isprarma brodica - korito,jedr4 motor. Isprarma i popunjena oprema - od konopa,rezervnog pogona motora ili samo vesala, sidara, alata.Kolutovi i pojasevi za spa5avanje. Za ve(e brodice i splavi,krute ili gumene manje barkice ( kaji6i-lajfboti). Sredstva zapozivanje u pomo6. Rakete, baklje, radiopostaje, oruLje zapucanje, lampe, reflektori, sredstva za paljenje vatre. Rezeryahrane i vode za piie. Brodska apoteka. ProtupoZama sredstva.Topla i ki5na odje6a. NaSe cjelokupno znanje i pravowemenioprez - sve ! NajteZe se preZivljava plaianje marine ! No, tonemojte spominjati na ispitu.

A na pitanje o upotrebi sredstava za spa5avanje -najkraii odgovor bi bio da 6ete se strogo drZati svih uputstavakoje iete dobiti pri nabavi tih sredstava. Ako je rijed opomorskoj radio stanici, odverglajte mu dio odgovora koje ietedobiti i u predmetu "Pomorske radiotelefonske sluZbe" Ako bina brodici imali takozvanu t'automatsku" splav, ona ie senakon Sto je oslobodite tamo negdje na palubi bacit u more isama rastvoriti ili napumpati ako je pneumatska. Ima ih takvih,koje imaju hidrostatski rezad konopa s kojima je bila spu5tenaiz brodske sohe u more i kada se na5la ispod powSine mora -rezad automatski reZe konope, da ih ne morate vi odvezivati iispliva na pow5inu a va5e je samo da se ukrcate.

Ima jo5 jedno dudno pitanje. Osposobljenost posade?Pa za Boga ! Pa da zna i primjenjuje ono Sto je naudio zapolaganje ispita (za osposobljenost) i na temelju dega je i dobiouvjerenje o osposobljenosti. - Da po5tuje sve plovidbenepropise a sve skupa upotpunjuje stedenom praksom i iskustvomkoje ie korisno uporabiti. Ili je sastavljad pitanja tu mislio danabrojite nazive i kategorije osposobljenosti !?

Evo jo5 po neki dobronamjeran savjet:Kada teglite svoj pomodni gumenjak ili "bajbot", ako nemapreviSe mora (valova) veZite ka na kratko - dak s malopodignutim pramcem, kako vam nebi previ5e "Setao" lijevo-desno na dugom konopu. Ako pak teglite neku brodicu u kvaru,takoder ako nema ve6ih valova,veliteje po boku. plovit 6etemirnije ibeztrzanja.

Dalekozor (kano6al) ili starinski pomorski durbin nesmije imati preveliko poveianje. NajviSe do 7 puta. Inade ievam uslijed ljuljanja biti tesko zadrlati sliku u okularu. Akopak imate i takozvani "nodni" dalekozor s velikim promjeromlefa za hvatanje viSe svjetla, po sundanom danu morate stavitifilter na lede jer previ5e svjetla moZe naSkoditi va5em oku.

Ako ste "podetnik" sportski ribolovac - pripazite! Napjeskovitom dnu zna se na udicu objesiti riba zvana RANJ iliPAUK. Ta riba ima na hrptu iza glave i na SkrZnim otvorimaotrorzne bodlje. Netko, tko je osobito osjetljiv na tu vrstuotrova, moZe imati poprilidnih poteskoia. Inade taj otrov jetermo labilan i ved na 65'C podinje gubiti svoju pogubnost.Praktidno: Ubodeni smo u ruku - i onda treba hitro ruku gurnutiu'rmrdu vodu. Samo, tko ide u ribolov s hamperom punim'r'nr6e vode!?!

Dolazi nevera. I to recimo, u ranim jutarnjim satimakada se jo5 nije razdanilo a tamni-crni oblaci jo5 su vi5ezatamnili ovaj svijet. - Mi znamo u blizini jednu sigurnu, odnevere za5tiienu uvalu (vidjeli smo je na pomorskoj kartil) ipoku5at Cemo se tamo skloniti. Sve je to negdje u "divljini" -nema naselja niti owjetljena ulaza u uvalu a mi nemamoreflektor - crko je neki dan. Kako nadi uvalu i "pogoditi" ulaz?PosluZit ie nam sama priroda sa svojim posebnostima. Valovimora udaraju o obalu i pri tom plankoni u moru wjetlucajuzelenkastim odsjajem. Mi to tamo u mraku vidimo kaozelenkastu crtu. Onda nema te crte - pa se malo dalje opetnastavlja. E, tamo gdje nema te zelenkaste crte - tu je ulaz uuvalu.Dosta bi bilo. Ako nije i previ5e za odjednom!

Uspje5no Vam na ispitu i dobro Vam more !

Daljnja posljednja dva lista suodvojena tako, da ih moZeteizvaditi i postaviti kopiju kartena stol ivjelbati rad na karti pozadatltt i uputi na drugom listu.

13

Str. 40

Ovdje iemo se joS jednom podsjetiti kako se odreduje udaljenost na pomorskoj karti. Treba najprije paZljivo ustanoviti koji je razmakna lijevom ili desnom boku pomorske karte - razmak od jedne minute geografske Sirine. Sto 1'e karta u veiem omjeru, taj je razmakna karti manji.

Razmak od l' ( jedne minute ) geografske Sirine na pomorskoj karti je u prirodi razdaljina od I nautidke milje.

:t::

itIIItII

rlIItI

t t :,rs*t

u ' la lI14tI

g f

uu*b

- li,* I

I

l i ' , ' : :6 i . l ;

s:e,-!

"dJ\n

rnhSirt tii",#

qf.

,v;

-t:iJ:r '

j

I*_t_

+ :qa-,l Ii3,g

T

imwffi#

a. { } le { , *

:r,

1) To je desni rub pomorske karte u omjeru l: 40.000. Na toj je karti 1'( jedna minuta geogr. Sirine) je razmak "A".

Razmak "B" je razmak od 2 kabela. Na tu kartu dak i najve6eg formata ne moZe stati razmak od cijelog stupnja.2) Ovdjejekartaomjeral :100.000."A"jeovdjetakot lerrazmakodjedneminutegeogr.Sir .a"B"jerazmakoddva

kabela.3) Ovdje je desni rub kursne karte omjera l:200.000. Primje6ujete kako je ovdje razmak minute upola manji nego na

karti omjera 1:100.000. A onaj "8" ( dva kabela) je ve6 posve si6u5an razmak.4) Tu je primjer s karte omjera 1 :750.000.. Na tu kartu koja je uvijek ve6eg formata, stanu cijeli stupnjevi. Zato su tu

minute si6u5ne. Ovdje obidno imamo brojdano oznadene razmake od po l0'- to je u ovom primjeru oznadenokao razmak trcrr. S onim "crno-bijelim" poljima - oznadeni su razmaci od po 5', Sto 6e re6i od po 5 nautidkih miljau prirodi. Na karti takvog razmjera nema se gdje oznadavat male razdaljine izraLene u kablovima. Sasvim desnooznaden je razmak od jednog cijelog stupnja - naravno, geografske Sirine koji razmaci odgovaraju udaljenostimau prirodi. Stupnjevi, minute i kablovi na pomorskoj karti u podnoZju ili pri vrhu pomorske karte su stupnjevi,minute i kablovi geografske duZine i njihovi razmaci ne odgovaraju razmacima udaljenosti u prirodi i zato se onine mogu uzimati kao mjerilo u odredivanju udaljenosti.

A sada sve to primjenite u vjeZbi praktidnog rada na pomorskoj karti, na primjeru-zadatku na slijededa dva posljednjalista koja moZete izvaditi iz ovog privitka kako vam nebi ni5ta smetalo u "povladenju trokuta" po skici karte.

Str.40B

l*

I 4

I':-;-"':7 i-':.;t-4, a L , 6

Tlffiil*

.iW

,?ir;"\

'{fiwr1:rt'el $ ll"+^o \i- + - '

! . - - , t i

$1 - t r ' l i

"ti' {tir

kj:: ii;yr--* i"r#n*il,.*,^oo}"t - t'lX

l**,-!?ird t''5b

F..##ifi'W...L*rr{*** C_" ur-,p ,o_"{

:'.$'' tri- tr."t.i{ff"{P: a.a,*^="ili ,L'\5ar'*�5n

tn rn

{1l.

- "'*ffi#

i, o5 *iiy. 6 * 5 - ' " 4

,1 - - o t:11: . L\ ., 'a

,ri"'- L

r0

lpr

l f . . .{t.',a J W

?l

7t

,:i.l

. \*r*rfi?f

r. '{Whm , i l � - � ! ,"

l j { t ' ' t

Urfuitl.e\

j*&,i$ffii

e r l $

r $ *

Ntpnt*k ra r*d ns k*rti Jo nr dadrtrom Ib& A

$vaj i slijedeei list ievadi i pr<rstri na stol talm" da mo3e$ nesmefano pomieati trokutc. Nn xlijesedam tixr: j* r**ia{gk irje$enje zadatk* tak*, da mois$ provjeriti jesi li valjano abavio vjeZbu-radntak stn 4t

E. - l>no*.7- 2 r'er 7s* go!: ..- --

C{vf Pa€i:

5 sE = F ;F aF eg ;S i , l $g€ r$ gsE$FR$ i$ .$ t '$ ' rE F E - E 9 :

: i;f€alg :li.Iii!i$t $ss$$,litisE;€$i.HFS€;.E ;, s ; r giNE iF: g$$i l;iig€si *i s

j]a.ef

(["o(g

oo.(,9oE.rda

IUcoF I; 93 Et oa ' 6l Q ' o6 rhl

6 E( 6 *' 5 so o( L t s

o

Eoo

:0'([. ! -6 N- - o

6 ag o.i! fi o

L

ogo

E1lo

6 NE nfi.+, 6 ' F> t uo cI b

o. l -F. :g Px , c.9. os Efl;i i8 t

(D( f )

i E: i8HHE 9E Oc) :im . - l I

g.9,8> ' * . t. : a d O0 - c t t

(Uo 6 g

* €6 -

EEq ' Nt s o

t a: a _&EH> o { , )

+l

at .

()

ItrUE,6.Noc

c(U'tf,(U-?

(6N

Eo

-)zsU)

5YU)

gfi8.E;EfiEah o oL L

EoEo.vNfaoaDIo

oJ

Eoa9 ,( s 3E xE,$t :e t9,8g s6

otrEo3

q-)o0.U'0-o

{ ou or - 6

E 9q 5E N|4 ' ;d Eo l <. 0 crt4 g- l t. i 66 U

= A

s Ead g ' ; t

o o N'6'6 Io g r tEY gh ' : b.cl6 o> > c

'6'-cgoTJco.io.:,y-rU,o >s o, l Or;o.'J(U.g,of

;EEg .o t :b - g> f.; Ic l l6 o# bs gs oi i 8E i l- oE E- od T' c oi: E,

o

9 8- ; o= -E . 5

:ii =

; 9 .o o f' d o t

E ei8 s ;s a 6t$ r; 6 qE O o.!P. m O> - E ' c

$:aEf E - v

oE -

il€,g 8.F sE o- i o

9.9,-oL . r O

E t g# g'PFE e6 l o

* 5 iE o ; d

*fir: i i o

=o

o6

6s.-,:

d t. b u* oH.an ( E,N (db >o . 5o co >o 6o cE r jg a

O = -

.;

oo

'6'&= ' dN ?)o Xt( 6 i -E o9 ' 6b E'd o.e-Qo ob g9 E

$j g'=.OL ( U

O Fo 69 6h Eo :o t s* a- E0)f >N Oo E( , > - .; F : 6

*E tf r : Fggi

oEo6(!

a$

o-(u

oco

>gl:d(0Uttu

do' 8 .r ( D

E 3i f r a

iorNoogo't.>I

oIj

)O.E

oIA6ors,o(66

e Eo { Do 6y a

E #T Sxo ( EO l (5fr'c l t d€'g IEgs$ H,3E'3 Et o o* i r>=gB

oo

. o9 ' 56 0o - 3

EFf Ea_oe Eo ;

g t -

t p.rt tgl

6 E6 o> t d

I 6H b5 >

* 6

3E16 '!t r of , oii 9g dx c.EEe,Ao . E> o-9'6'( E -> Jt oo oO ' F

: E Ei [ B

ocooCl

.9,9 cg Fi sY a6 C> oE g6 o5 o9 PH I9 - g2 g

oc5ooogEo

e tfr#a€o >f i .eFER P; -; oE,gN I l

(tc')

@

Eo

lr.I-zFU)

v

(o

N

O)

(\l

@C\l

oC\l

c\l

F\

@(?)

o)(\I

(Dc'j

@c\t

(o

rr,

+s(f)

vN

c!(o

Ns

rc

@@

F-

rorf)

;st

(\,lo

O)co

o(|)

=o(s:o:(U-)

(')(o

(oro

F.

c')o

Naputak za rad na karti - na listu O. Ova 6e nam skicaposluZiti za vleLbu I to najprije za odredivanje kursa plovidbe.Zatim, udaljenosti, izraLeno unautidkim miljama ( M ) i ondajoS za odretlivanje pozicije nakon odredivanja azimuta naorijentire.

Ponavljamo ovdje, da razmaci izmedu podebljanihcrtica na LIJDVOJ iti DESNOJ strani karte, oznadavaju"minute" stupnjeva seografske SfnfNn - da taj razrnakodgovara udaljenosti od JEDNE NAUTIdKE MILJE uprirodi. Dakle, L' je lM. Ovdje 6emo uz pomo6 Sestaraizmjeriti udaljenosti koje nas zantmaju. Unutar "minute"

imamo 5 manjih crtica koje oznadavaju KABLOVE. Svakacrtica onratava po dva kabla, a u jednoj minuti ima l0 kablova- to niste zaboravili.

U prvoj 6emo vjeZbi, uz pomod nautidkih trokuta,odrediti kurs plovidbe. U ovom primjeru, na karti je ucrtankurs od otodiia Komorica do uvale Raduda blizu Primo5tena.Uzmite trokut i postavite njegovu najdulju stranicu (hipotenuzu ) na liniju toga kursa i onda to prislonjeno na drugitrokut, povucite na ruZu kompasa. Pazite da vam se onaj drugitrokut ne pomakne u tom "klizanju" jer u tom sludaju ne bistedo5li s usporednicom linije na ruZu kompasa valjano i o6itanjenebi bilo todno. Poklononite paZnju tome u kome smjeruplovite, jer u tom smjeru treba oditavati na ruZi kompasa, uistom smjeru od sredi5ta ruZe na rub s oznadenim stupqjevimahorizonta. Tako iete odrediti stupnjeve kursa plovidbe.

Nadalje, mora vas zanimati kolika je udaljenost togaplormog puta? Uzmite u Sestar tu udaljenost (u ovom sludaju,moZete toliko "rastegnuti' Siljke Sestara) i pogledajte kolikominuta i kablova iznosi taj razmak. To je sada udaljenostizraLena u nautidkim miljama ( M ) Zapi5ite i to. Ako znateva5u putnu brzinu izraLenu u "dv" - onda 6ete lako izratunatikoliko 6e vam wemena biti potrebno za prevaljivanje te ruteplovidbe. Najprije iemo izradunati koliko nam wemena trebaza prevaljivanje samo jedne M? Na pr.: Ako nam je brzina 5 dv- to je 5M na sat. Sat ima 60 minuta ( ovo su sada vremenskeminute a ne koordinantne) - onda nam za jednu milju treba60:5 a to je 12 minuta. Sada nam samo preostaje pomnoZitiduljinu puta ( milje ) sa 12 i u ovom sludaju dobit 6emowijeme plovidbe najprije ukupno u minutama a onda iemo akoje potrebno, minute pretvorit u sate i ostatke minuta.

tp samokontrolu ispravnosti va5eg rada na karti uovom primjeru - sada sve to napravite u obratnom smjeru.Plovit 6ete iz uvale Raduia na otodi6 Komorica. OdmahmoZemo zakljuditi, da ie udaljenost biti ista. Pa i brzna,ukoliko nam ne zapu5e jade u pramac - no, mi to radimoSkolski, za ispit i to zato da uodimo da ie nam sada kurs bitidrugadiji. (Za 180" drugadiji.)Ako bi vaS plovidbeni put krirudao izmedu otoka i prolaza nanekom duljem, udaljenijem plovidbenom putu - onda bisteucrtali vi5e putnih pravaca-kurseva i svakog pojedinog oznadilibrojem po redu, odredili ga, izmje/'li udaljenost svakogpojedinog, potrebno wijeme plovidbe za svakog posebno i nakraju sve ukupno udaljenosti i vrijeme plovidbe za cijeli put.

Kad smo se vei tako strastveno prihvatili ovih vjeZbina karti - odredit iemo i poziciju u zami5ljenom primjeru.Uzet 6emo u ovoj vjeZbi jedan nadin a ima ih vi5e. Nadinsmjeranja i odredivanje azimuta na neki orijentir. Plovimotamo negdje udaljeni od obale ali vidljivost je dobra i vidimootoke, dijelove obale i neke detalje koje moZemo proglasitiorijentirima a imamo to vidljivo i na na5oj pom.karti. To suvrhovi otoka ili brda na obali, kule svjetionika ili pak nodunjihovo svjetlo, tornjevi crkava ili pak str5e6i u more rtovi -sve Sto je vidljivo iz nale brodice u plovidbi i Sto je vidljivooznadeno na na5oj karti. Za primjer: Uzeli smo u ruke na5 rudnikompas za smjeranje i naciljali vrh otodiia MAZIRINA. (Imatega uz lijevi rub karte - malo inad rvLe kompasa) Vrh je

oznaden todkicom i kotom od 60m. Toliko je taj wh visokoiznad mora i on se lijepo istide na horizontu. Na kompasu steproditali da taj wh vidite pod kutem od 293". To je AZIMUT ibiljeZi se grdkim slovom "omega" (o). Dakle, rol:293". Zaodredivanje poziclje ovim nadinom, potreban nam je najmanjejoS jedan orijentir, jo5 jedan azimut, lijevo ili desno od ovogprvog. Uzet 6emo u "niSan" kompasa vidljivu kulu wjetionikana otoku ZMAJANU. Ovaj azimut, rcr.2146".Zavelu todnost,uzet iemo joS i treii orijentir. Neka to bude recimo, wh otodidaSESTRICA MALA. Taj smo vidjeli: o3:10". Sve smo teazimute izmjerili uzastopno, jedan za drugim u najkradimmogu6im wemenskim razmacima i zapisali ih. Najkradim zato,Sto se brodica kreie pa bi oduZe "omohavanje" rezultAalomanjom todno56u cijelog poduhvata. Dakle, kad imamozapisane wijednosti azimuta, pristupit iemo njihovu ucrtavanjuna pom. kartu. Postupit 6emo slidno kao u odredivanju kursa,no sada malo obrnutim redom. Uzet iemo trokut i poloZit ga naruZu kompasa za onaj rrrl tako, Sto ie hipotenuza trokuta i6i odsredi5ta ruZe kompasa do crtice 293" na obodu ruZe. Taj iemoazimut onda odsklizati po drugom trokutu do todke vrhaotodida MaZirina i poruii crtu po karti. NaSa je pozicija negdjena toj crti , jer smo s te crte vidjeli i odsmjerali taj wh. Drugiro2 kojije 346o isto tako povuien na podnoZje svjetionika naZmajanu i povudena crta - tamo gdje sje6e crtu prvog azimuta,tu je na5a pozicrla. Pofvrdit ie nam to tre6i azimut, koji 6e seukrStati s prva dva na istom mjestu - ili wlo blizu. A to zavisi otodnosti smjeranja i koliko smo "spori" bili izmetlu mjerenja tihazimvta.

Sada nam preostaje izraziti tu na5u todku pozicije ugeografskim koordinatama. Uzet iemo u Sestar razmak odpozicije do najbliZe zamiSljene i u kartu ucrtane paralele ividjeti koliko je to stupnjeva i minuta geografske Sirine manjeili vi5e od te vidljive paralele. To oditavamo na lijevom ilidesnom boku pom.karte gdje su nam oznadeni geografskistupnjevi, minute i kablovi. Pa iemo to zapisati. Onda 6emoisto tako odrediti geografsku duZinu, prenosom Sestarom nadno karte i odditati koliko smo vi5e ili manje udaljeni odnajbliZeg meridijana. I to 6emo zapisati. Evo tako smo dobilikoordinate na3e pozicije u wijeme smjeranja azimvta.

Na kraju, evo vam podataka tih zami5ljenih mjerenja iradana karti, kako biste provjerili, da li ste sve valjano uradili.Te podatke pogledajte i usporeilujte NAKON obavljenevjeZbe!Kl:135" U obrnutom smjeru, K2:315" Udaljenost: 4,8MPri brzini od 5 dv - vrijeme plovidbe bft ee 5i,6 minuta.Pri brzini od 4dv - vrijeme plovidbe : I sat i 12 minuraKoordinate pozicije u datom primjeru su:g :43"3616'N l, = 15"48' E To se mole i ovako napisati:<p: +43"36,6' 7u= +15"48'Ima tu jo5 malo mjesta - pa evo jo5 o davanju

\_S_xdi

B E G \ J V \ T I6 r - E l l z \< w a u I l . \ ' '\ f a E E l / a , rL I ]Er{t ir'\\t!\ i / t-tv}l

! t L ! < a I I t Y , J l

r \ l r r r \ l . F J . ] l l

L I : JJ b t ^ f la . r t f l I

t

Re2|t orpuSral xoHopr KnEelr

znakova.

STOP!

Dodat 6emo ovdje jo5 pone5to, Sto zna ispitivad ukrcati uneko podpitanje amoLda i dobro do5lo u plovidbi.

Dimenzije dnevnih oznaka na plovilima.Crna kugla: 35 cm. u promjeru. Visina stoZca: 47 cm.Kvadar: 60 x 120 cm.

Desne uzde - lijeve uzde jedrilice.Kada vjetar dolazi ujedra preko desnog boka a deblenjakje na lijevoj strani - to su desne uzde. Ta jedrilica imaprednost u izbjegavanju sudara u susretu s jedrilicomkoja jedri lijevim luzdama. Ona s "lijevim trzdama"sklanja se s puta onoj s "desnim" koja zadrZava kurs.

, [EFS"= uZtE ILUEVE uZpA

zavjetrina privjetrina Privietrina zavjetrina

Vrste navigacijaImamo terestidku - obalnu navigaciju s orijentirima nakopnu i otoaima. Astronomsku navigaciju s mjerenjemkuta vidljivosti nekog nebeskog tijela. (sunca, mjeseca,ztijezda) Kut se mjeri sekstantom. U radun se uzimadatum i sat mjerenja i onda iz astronomskih tablicapodatak o poloZaju nebeskog tijela u tom wemenu. Inajnovrje - satelitska navigacija skra6eno GPS.Elektronski uretlaj prima signale od najmanje tri umjetnazemlyna satelita i na temelju tih signala izradunavapoziciju. To je wlo todno - gotovo u metar. Ovimuredajem moZemo mjeriti todnu brzinu naie brodice i toonu "preko dna". To nam je i kompas bez devijacije.MoZemo mu u memoriju zadati rute-kurseve putovanja.Ako nemamo ni5ta od tih uredaja, moZemo i mi plovitinazovi "astronomskom" navigacijom. PotraZit 6emonaime na vedrom no6nom nebu sjajnu zvijezdu Polaris.Zovemo je jo5 i "Sjevernjada" - jer na na5em nebusjeverne Sirine rialazi se todno u meridijanu 0o - bezdevijacije i varijacije. Kako 6emo je todno odrediti? Lako6emo uoditi skupinu zirjezda zvarnt Ursa Major. Mi jenazivamo Veliki medvjed ili Velika kola. A i nalidi na

sieverniada ? laotezna. kola' Ima rudo i

(Polaris) f detvrtasti tovarni prostor'-i E, od dviju, zv4ezda iz

N { "zrcala krme" tog

I ls tovarnog Prostora - njihov

I ir ffiil:--"1'"rt"Y"L,",il:-i, Polaris. Ako plovimo na

80 ya sjever - samo 6emo iz

_-f--r-.6--^i** ir simetrale broda drLati

a: ( e -\I)- tB sjevernjadu "u jarbolu" i

4 Yo' - mi 6emo ploviti na sjever.

Mimoilaienje u protukursu i u kanalima (moreuzima)

U mimoilaZenju svatko plovi svojom desnomstranom i u moreuzima - kanalima ukoliko netko nijeograniden u manevriranju dubinom gaza.Takav, ako mustr.44

je desna strana preplitka, izvjesit 6e oznaku ogranidenja iostali 6e mu prepusti put lijevom dubljom stranomkanala. Ulaz u, kanal najavljuje se zvudnim signalom.Prednost imaju ve6i brodovi ( mali 6e ih propustiti-pridekati) i zatim prednost imaju oni koji idu niz strujuako je ima u kanalu - a obidno je ima. Oni uz strujumogu motorom bolje regulirati brzinu ( mogu na pr.stajati u mjestu ) i smjer kretanja. One niz struju, strujanosi pa su pote5ko6e s manewiranjem ve6e

Plima i osekaTo su morske mijene - periodidne vertikalne

oscilacije morske razine izazvane gravitacionom silomprivladenja sunca i mjeseca. ViSe mjeseca.. Livimmorskim mjenama nazivarno poludnevni tip morskihmjena (semidiurnal tides) Javla se u wijeme Sizigija,mjesedevih mjena mladaka i punog mjeseca. Sunce imjesec su tada na istom pravcu i njihova se privladnamo6 udruZuje pa su plime i oseke najjade. U jednommjesedevom danu, koji iznosi 24 sata i 50 minuta,nastupaju dvije plime i dvije oseke. Period iznosi 12 sati i25 minuta. Znadi da se plima i oseka izmjenjujupraktidno svakih 6 sati. Mrtve morske mjene su u wijeme"Kvadrature" mjesedevih mjena, prve i zadnje detwti.Gravitacijska moi je manja pa se plima i oseka javljajusamo jedan puta u danu (u 24h i 50'). Imamo jo5Mje5ovite morske mjene izmedu Sizigija i Kvadraturekada se plime i oseke javljaju nepravilno i nejednako.

Ovo nije u ispitnom programu. Iskusni nautidaripreporuduju: Nemoj nikada dogovarati neki susret ilidolazaku neko mjesto, fiksno-todno u odreden dan ili daksat. Ako dogovori5 tako ne5to - opalit 6e sigurno buretinaili jako jugo pa ie5 se valjati ko Zivina i patiti ko wag dabi odrZao rijed. Dogovaraj "okvinlo" - "tu negdje" -t toko... . t t !

Ronilac je duZan imati na pow5ini mora oznaku.Na konopu 6e povladiti za sobom neki plovak dobrovidljiv (narandasti) sa ili bez zastavice. Za sportskiribolov moramo pribaviti "Ribolowu dozvolu" ( Ribe umoru su brajko moj, zapravo drZa''me! ) Za podvodniribolov - posebnu dozvolu. U dozvoli namje naznadenos kojim priborom moZemo loviti. Ribolov mreZom - nuesportski ve6 gospodarstveni.

BarometarBarometar, ako nije dobro baZdaren, ne6e pokazivatitodne "hektopaskale". No to i nije toliko vaLno. VaZan jepodatak ako on naglo pada - vrijeme se kvari. Ako nagloraste - dobro wijeme je ve6 tu. Ako usporedite barometrena susjednim brodicama u luci svaki drugadijepokazuje. A onda, oni hektopaskali su na razliditimpodrudjima, razliLiti. Ntje na cijelom Jadranu istiatmosferski pritisak. Ako ho6ete todno baZdariti svojbarometar onda to moZete uraditi ako ste recimo usplitskoj luci nedaleko od Pomorskog higro-meteorilo5kog zavoda i kada oni kaZu hektopaskale,takvi moraju biti i na va5em barometru.

VjeZba prepoznavanja svjetlosnih oznaka na plovilima. Redoslijed odgonetavanja vitlenog za pravilan odgovor:

A) Najprije gledaj Sto vidi5 od niZe postavljenih obojenih bodnih svjetala - ( crveno i zeleno). Ako vidi5 oba, vidiSprsmac. Samo crveno je lijevi bok asamo zeleno je desni bok. Ova se svjetla NE VIDE S KRME.

B) Zatim gledaj koliko bijelih (povi5enih ) jarbolnih wjetala vidiS. Jedno : plovilo do 50 m duljine. Dva bijela = broddalji od 50 m.Iarbolna se svjetla takoderl/Z I/IDE S KfuME.

C) Ako se ne vidi nijedno obojeno ( bodno ) svjetlo a ni jarbolno nego samo nisko jedno bijelo svijetlo, to je nedijakrma. A moZe biti i svjetlo " na pokaz" ili pak usidreni brod kruii od 50m. Dva takva bijela svjetla oznadavajuusidreni brod dulji ocl50 m. Tegljad ima svoje bijelo krmeno svjetlo i povi5e njega jo5 iIuto. Zadnjateglenica imapak svoje krmeno svjetlo. Dakle, mogu se s krme vidjeti ova sva tri svjetla a mogu ih valovi i na trenutke naizmjencepovremeno prikrivati.

D) Na kraju pogledaj Sto se vidi od "posebnih" svjetala koja se vide sa svih strana a koja oznadavaju posebnostplovila ili stanje ( ribarski brod, jaruZalo, minolovac, policija, nasukan i drugo )

Na poletlini vidi todan - ispravan odgovor za svaku detvorinu prema rednim brojevima.

TSPRAVNT (TOdNr) ODGOVORT OSVJETLOSNIM OZNAKAMA NA PLOVILIMA

l) Pramac motornog plovila kraieg od 50m.2) Pramac jedrilice krade od 20m. / pogon samo jedra )3) Pramac motorne brodice do l2m.4) Desni bok motornog plovila kraieg od 50m.5) Lijevi bok jedrenjaka duljeg od 20m.6) a/ svjetlo napokaz b/ nedija krma c/ usidren

brod kradi od 50m.7) Desni bok motornog broda dyljeg od 50m.8) Pramac ribarskog broda KOCE kraie od 50m.9) Lijevi bok motornog broda kraCeg od 50m.

ne moZe manewirati ali plovi ( pluta ).l0) Desni bok - kraii od 50m. Ribarski brod s

mreZom plivaricom.11) Krma KOCE / ne vidi se kolikoje brod dugadaki12) Pramac jedrenjaka duljeg od 20m.13) Pramac motornog broda kraCeg od 50m. kojemu

je oteZano ( ogranideno ) manewiranje jer vadipij esak iz mora. (JARUZALO).KaSiku bagerazabacuje po desnom boku i zatosu na td shanijoS dva crvena svjetla.

14) Desni bok broda pomorske policije, kradeg od 50metara. Motorni pogon.

15) Pramac mot. ribarskog broda kradeg od 50m. spovr5inskom mreiom plivaricom. MreZa mu seprostire vi5e od 150 m. po desnom boku pa zato imana toj strani joS jedno dodatro bijelo svjetlo.

16) Lijevi bok tegljada s dvije teglenice a koji tegaljnije dulji od 200 m. Motorni pogon

17) Lijevi bok mot. ribarske koie krade od 50m.18) Pramac jedrilice kraie od IZn. ( jedri samo s

vjetrom)19) Desni bok motorne ribarske koie kraCe od 50m.20) Desni bok PELJARSKOG broda- kraCi od 50m21) Lijevi bok motornog plovila kraieg od 50m. kojemu

je oteZano manevriranje.22)Prarrnc mot. broda duljeg od 50m. - ograniden u

manewiranju u plitkom moru zbog dubine svogagaza.

23) Desni bok tegljada sa tri teglenice u teglju kojitegalj je dulji od 200m. Motomi pogon

24) Pramac mot. MINOLOVCA-MINOPOLAGAdA25) Krma ribarskog broda s mreZom plivaricom po

desnom toku prostrbnn yiifmdl-futrroda./ koliko je dugadak taj brod - ne vidi se s krme /

26) Pramac plovila na zradnom jastuku (owrlaaft -Zuto svjetlo je bljeskaju6e ) Motorni pogon.

27) Desni bok mot. brodice ili broda kraCeg od 50m.28) Desni bok NASUKANOG broda duljeg od 50m.

/NE PLOVI /29) Pramac tegljada s tegljem duljim od 200m.30) Pramac ili krma usidrenog broda duljeg od 50m.3l) Krma tegljada s teglenicama.32) Pramac tegljada s tegljem kradim od 200m.33) Pramac motomog broda duljeg od 50m.

OSNOVNE SVJETLOSNE OZNAKE NA PLOVILIMA

1) Svjetlo napokaz za brodicu do 7m. duliine. 2) Motorna brodica do 12m duljine 3) Motorna brodica ili brod kraCi od S1m. 4)Motornibrodduli iodSOm.5)Jedril icado20mduliine/svasvjetlaujednojsvjeti l jcinawhujarbola.l 6) Jedril ica/plovisamona jedra / a dugadka je do 20m. 7) Jedrenjak koji plovi samo na jedra a dulji je od 20m;

POSEBNT SVJETLOSNT STGNALT ( SVJETLA ) r DNEVNE OZNAKE NA PLOVTLTMAOva posebna svjetla su vidljiva sa svih strana horizonta ( svih 360" ) kao i dnevne oznakekoje se sastoje od cmih kugli, stoZaca ikvadra. NoCni svjetlosni signali su u zatamnjenim detvorinama a dnevne oznake u svijetlim'detvorinama

f a ' f p ' f c z 5 4 5 6 a 6 b 6 c 7 g g 1 0 1 1 1 2

la) Usidreno plovilo kraCe od 50m. lb) Usidren brod dulji od 50m. lc) Usidreno plovilo-dnevna oznaka 2) Brodica -brod nemoie manevrirafi. 3) Nasukani brod.4) Minolovac - minopolagad. 5) Plovilo sqraruderfatmegudmstima maneuiranja. 6a)Ribarski brod koda u ribolovu ( kao dnevnu oznaku moZe izvjesiti i koSaru ispletenu od pruCa ) . Ofl Ribarski brod s mreZomplivaricom 6c) Dnerma oznaka ribarskog broda u ribolovu 7) Ribarski brod s mreZom pliu-i"om udaljenom vile od 150m. 8)Tegljad s teglenicama 9) Brod ograniden u manewiranju zbog dubine gaza. l0) Plovilo pomorske policije + natpisJrpOLICIJA'na bokovima. 11) Plovilo na zradnom jastuku, owerkraft - Zuto svjetlo je bljeskajude. 12) Jedrenjak dulji od-20 m. SluZbenaplovila Ludkih kapetanija imaju na bokovima znak uk5tenih sidara i natpis "KAPETANIJA".na bokovima.