vrijednosti u hrvAtskoj EkonomskI atlas 54% veću plAću koj

nAjviše novostvorene vrijednosti u hrvAtskoj vrijednosti u hrvAtskoj nAjvišenAjviše novostvorene vrijednosti u hrvAtskoj koj

više od 3% ukupnoG bdp-A hrvAtskeviše od 3% ukupnoG bdp-A pnoG bdp-A hrvAtske

% ukupnoG bdp-A hrvAtske

hrvAtske

27 tisućA rAdnih mjestA27 tisućA rAdnih mjestA 27 tisućA rAdnih mjestA nih mjestA

nAjveći privAtni investitorAjveći privAtni investitor nAjveći privAtni investitor nAjveći privAtni investitor

54% veću plAću 54% veću u plAću 54% veću plAću 54% veću plAću

4% svih prorAčunskih4% svih prorAčunskih prihodA unskih prihodA

nAjviše novostvorene vrijednosti u hrvAtskoj vrijednosti u hrvAtskoj nAjvišenAjviše novostvorene vrijednosti u hrvAtskoj koj

više od 3% ukupnoG bdp-A hrvAtskeviše od 3% ukupnoG bdp-A pnoG bdp-A hrvAtske

% ukupnoG bdp-A hrvAtske

hrvAtske

27 tisućA rAdnih mjestA27 tisućA rAdnih mjestA 27 tisućA rAdnih mjestA nih mjestA

nAjveći privAtni investitorAjveći privAtni investitor nAjveći privAtni investitor nAjveći privAtni investitor

54% veću plAću 54% veću u plAću 54% veću plAću 54% veću plAću

4% svih prorAčunskih4% svih prorAčunskih prihodA unskih prihodA

EkonomskI atlasHt GrupEAnAlizA socioekonomskih utjecAjA ht Grupeu republici hrvAtskoj u 2015. Godini

3

SADRŽAJO AUTORIMA 4

KLJUČNI NALAZI 7

IZVRŠNI SAŽETAK 10

1. cilj ekonomskoG AtlAsA 13

2. o ht Grupi 15

3. ht GrupA i hrvAtsko GospodArstvo 19

UKUPNI UČINCI 19

IZRAVNI UČINCI 28

UTJECAJ INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI HT GRUPE NA GOSPODARSTVO 30

4. ht GrupA i korporAtivni sektor 33

5. ht GrupA i trŽište kApitAlA 39

6. ht GrupA i društvenA odGovornost 47

7. zAključci 51

DODATAK 1. METODOLOGIJA 53

DODATAK 2. DEFINICIJE KORPORATIVNIH SEKTORA 57

LITERATURA 58

4

o autorIma

5

ekonomski institut, zagreb (eiz) javni je znanstveniinstitut na kojem se već više od 70 godina provodeznanstvena i razvojna istraživanja u polju ekonomije.Osnovan je 1939. godine, a danas uživa reputacijuvodećeg instituta za ekonomska istraživanja uHrvatskoj. Nepristranost i kvaliteta istraživanjaproizlaze iz činjenica da EIZ ima različite izvorefinanciranja – dio dolazi iz državnog proračuna, dio odprojekata koje naručuju razni javni i privatni poslovnisubjekti, a značajan dio sredstava dolazi od ugovaranjadomaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkihprojekata. Kvalitetu istraživanja jamči i interdisciplinarnipristup istraživanjima suvremenih ekonomskihproblema, ponajviše u području makroekonomije imeđunarodne ekonomije, poslovne ekonomije iekonomskih sektora, socijalne politike i tržišta rada teregionalnog razvoja.

Više podataka o Ekonomskom institutu, Zagrebpotražite na: www.eizg.hr.

Na izradi Ekonomskog atlasa HT Grupe sudjelovali sudr. sc. Maruška Vizek kao voditeljica istraživanja koja jeujedno i vršiteljica dužnosti ravnateljice Ekonomskoginstituta, Zagreb te dr. sc. Tajana Barbić, dr. sc. DavorMikulić i dr. sc. Marina Tkalec kao članovi istraživačkogtima.

O AUTORIMA – EKONOMSKI INSTITUT, ZAGREB

o autorIma

6

klJuČnI nalaZI

7

ht1 doprinosi najviše novostvorene vrijednosti u hrvatskoj...

KLJUČNI NALAZI

...a cijela ht Grupa ostvaruje više od 3% ukupnog bdp-a hrvatske

Ukupna novostvorena vrijednost (u mlrd. HRK), 2011. – 2015.

ht d.d. inA hep-ods zAbA pbz konzum hep d.d. pliva

12,9

11,7

8,7

7,26,3 6,1

5,6

3,7

1 Odnosi se samo na HT d.d., a ne na cijeluHT Grupu.

klJuČnI nalaZI

U 2015. godini HT Grupa generirala je 10,5 milijardi kuna, odnosno čak 3,1% ukupnog bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske

inducirani učinak ht Grupe∼2,6 mlrd. HRK

neizravni učinak na dobavljače intermedijarnih proizvoda ht Grupe∼2,4 mlrd. HRK

izravni učinak ht Grupe∼4,9 mlrd. HRK

neizravni učinak na dobavljače investicijskih proizvoda ht Grupe∼0,6 mlrd. HRK

3,1 %

8

klJuČnI nalaZI

ht Grupa svojim aktivnostima stvara preko 27 tisuća radnih mjesta u hrvatskoj

ht1 je ujedno i najveći privatni investitor u hrvatskoj

Za svako radno mjesto

unutar HT Grupe

vezana su još 4,4 dodatna

radna mjesta u ostatku

ekonomije.

InvesticijeHT Grupe

činile su 2,3% ukupnih

investicijau hrvatskoj

ekonomiji u 2015. godini.

Ukupan doprinos HT Grupe stvaranju radnih mjesta

Ukupna vrijednost investicija (u mlrd. HRK), 2011. – 2015.

ukupno izravni, neizravni, i

inducirani učinci

inducirani učinakputem osobne

potrošnje

inducirani učinakputem osobne

potrošnje

neizravni učinak na dobavljače

intermedijarnih proizvoda

neizravni učinak na dobavljače

investicijskih dobara

izravni učinak

27.230

10.195

8.792

3.230

5.013

inA ht d.d. hep-ods + hep petrol konzum pliva

7,48

5,59 5,40

2,632,29 2,10

1 Odnosi se samo na HT d.d., a ne na cijelu HT Grupu.

Privatno vlasništvo

Mješovito vlasništvo

Državno vlasništvo

9

klJuČnI nalaZI

prosječna isplaćena neto plaća (u HRK), 2015.

NeTo placa U HRvaTsKoj

republika hrvatska ht Grupa

NeTo placa U seKToRU iNfoRmacija i KomUNiKacija

sektor ht Grupa

U 2015. godini HT Grupa svojim je aktivnostima doprinijela poreznim prihodima u iznosu od oko 3,2 milijarde kuna, što predstavlja 3,8% ukupnih poreznih prihoda konsolidirane opće države.

inducirani učinak ht Grupe975,6 mil. HRK

neizravni učinak na dobavljače intermedijarnih proizvoda ht Grupe475,4 mil. HRK

izravni učinak ht Grupe1,6 mlrd. HRK

neizravni učinak na dobavljače investicijskih proizvoda ht Grupe161,4 mil. HRK

3,2mlrd. HRK

5.594

8.616

7.364

8.546

Napomena: Prosječne plaće zaposlenika HT Grupe po sektorima odnose se na kompanije HT Grupe koje su registrirane u tim sektorima,dok se prosječna plaća zaposlenika HT Grupe odnosi na prosječnu plaću cijele HT Grupe.

+54% +16%

ht Grupa isplaćuje 54% veću plaću od državnog prosjeka te16% iznad prosjeka sektora informacija i komunikacija

sveukupno, ht Grupa izravno je i neizravno doprinijela gotovo 4% svih proračunskih prihoda u 2015. godini

10

Proizvodnjom i prodajom svojih proizvoda i usluga HT Grupa doprinosi rastu i razvoju hrvatskogagospodarstva. Ekonomski institut, Zagreb u razdobljuod travnja do rujna 2016. izradio je Ekonomski atlasHT Grupe u kojem su predstavljeni rezultati ocjeneukupnog utjecaja koji je HT Grupa ostvarila nahrvatsko gospodarstvo u 2015. godini. U sklopuEkonomskog atlasa ocijenjen je ukupni učinak HT Grupe, odnosno zbroj izravnih, neizravnih iinduciranih učinaka koji su ocijenjeni primjenom input-output modela. Ocijenjen je i utjecaj investicijskeaktivnosti HT Grupe na ukupnu ekonomsku aktivnostte važnost Grupe kako za hrvatsko tržište kapitala tako iza korporativni te visokotehnološki sektorgospodarstva.

Ukupni učinak HT Grupe u 2015. procijenjen jezasebno za bruto domaći proizvod, zaposlenost iplaćene poreze. Rezultati input-output modelapredstavljeni u Ekonomskom atlasu sugeriraju daGrupa ima velik utjecaj na ukupna ekonomska kretanjau zemlji: Utjecaj HT Grupe na bruto domaći proizvod u

2015. procijenjen je na 10,5 milijardi kuna, štopredstavlja 3,14 posto bruto domaćeg proizvodaostvarenog u Hrvatskoj u 2015. Za svaku kunubruto domaćeg proizvoda koju HT Grupa ostvariizravno kroz svoje poslovanje, stvara se još 2,62 kune domaćeg proizvoda neizravno krozpotrošnju zaposlenika i dobavljača HT Grupe.

HT Grupa generirala je ukupno 27.230 radnihmjesta u 2015. (2,01 posto ukupne zaposlenosti uHrvatskoj). Na svako radno mjesto u HT GrupiGrupa generira još 4,43 radna mjesta u ostatkuekonomije. Zaposlenicima čija su radna mjestagenerirana aktivnošću HT Grupe tijekom 2015.godine isplaćeno je ukupno 3,56 milijardi kunanaknada.

U 2015. godini HT Grupa svojim je aktivnostimadoprinijela uplatama poreza u iznosu od oko 3,2 milijarde kuna (3,8 posto ukupnih poreznihprihoda konsolidirane opće države te godine).

Ulaganjima u unapređenje telekomunikacijskeinfrastrukture HT Grupa stvara potencijal zapoboljšanje konkurentnosti svih poduzetnika ipodizanje kvalitete života stanovništva. U 2015. HTGrupa svojim je investicijskim aktivnostimainducirala 950 milijuna kuna nove bruto dodanevrijednosti te je stvorila 4.658 novih radnih mjesta.

Prosječna neto plaća HT grupe u 2015. godini bilaje za 54 posto ili za 3.021,78 kuna veća odnacionalnog prosjeka. U čitavoj 2015. godinizaposlenici HT Grupe u prosjeku su ostvarilidohotke veće za 36.261,40 kuna u odnosu naprosječnog zaposlenika u Hrvatskoj.

HT d.d. kao najveća kompanija u sklopu Grupe, kao isama HT Grupa, ima veliku važnost za hrvatskikorporativni sektor: HT d.d. je šesta po veličini kompanija u Hrvatskoj

ako se kao kriterij uzme visina prihoda ostvarenih u2015. godini.

HT d.d. je prva kompanija u Hrvatskoj po iznosuukupno novostvorene vrijednosti (dohotka) zazaposlenike, vlasnike i državu u razdoblju od 2011.do 2015. Drugim riječima, HT d.d. je kompanijakoja stvara najveću vrijednost svim svojimdionicima.

HT d.d. je privatna kompanija iz uslužnog sektorakoja najviše novca izdvaja za investicije te je poveličini investicija koje ulaže u infrastrukturunajbolja privatna kompanija u Hrvatskoj.

HT d.d. je i najbolja kompanija u Hrvatskoj pokriteriju ukupne dobiti ostvarene u razdoblju od2011. do 2015.

HT Grupa najveća je visokotehnološka kompanijau Republici Hrvatskoj i kao takva ona je jedan odnositelja tehnološkog razvoja Republike Hrvatske. Na Grupu se odnosi 26 posto brutododane vrijednosti visokotehnološkogakorporativnog sektora i 40 posto neto dobiti togsektora. HT Grupa ujedno je i najveći pojedinačniulagač u tehnološku infrastrukturu uvisokotehnološkom sektoru.

IZVRŠNI SAŽETAK

IZVrŠnI saŽEtak

11

Uvrštavanjem svojih dionica na Zagrebačku burzuinicijalnom javnom ponudom, HT d.d. je znatnopotaknuo razvoj hrvatskog tržišta kapitala idioničarstva u Republici Hrvatskoj te je potaknuouključivanje novih sudionika, prvenstveno malihdioničara na tržište. Tijekom inicijalne javne ponudedionica HT-a d.d. ukupno 355 tisuća fizičkih osobauložilo je u dionice HT-a, što je 8,2 posto ukupnogbroja stanovnika u Republici Hrvatskoj.

Dionicu HT-a d.d. odlikuju sljedeće karakteristike: Domaće fizičke osobe čine petinu ulagača u

dionicu HT-a d.d. te su od dividende ostvarilekumulativno 2,4 milijarde kuna, što predstavlja 2posto raspoloživog dohotka kućanstava urazdoblju isplate dividende.

Dionica HT-a d.d. ostvaruje najveći udio u free-float tržišnoj kapitalizaciji i najveći udio uvolumenu trgovanja, a uz to ima superiornijulikvidnost i nižu volatilnost (rizičnost) u odnosuna prosjek tržišta.

Dionica HT-a d.d. dominira po svimpokazateljima učinkovitosti upravljanjaimovinom i kapitalom u usporedbi s prosjekomregionalnih telekomunikacijskih kompanija.

Jedan je od strateških ciljeva poslovanja HT Grupe jačanje korporativne odgovornosti tedugoročne održivosti poslovanja Grupe. Pritom HT Grupa kao najveća visokotehnološka kompanija u zemlji i kao privatna uslužna kompanijas najvećim izdvajanjima za investicije ima posebnovažnu ulogu u pokretanju digitalnog razvoja društva. Društveno odgovorno poslovanje Gruperezultiralo je i čitavim nizom filantropskih aktivnostiza koje je HT Grupa u razdoblju od 2009. do 2015.godine izdvojila ukupno 19,3 milijuna kuna.

IZVrŠnI saŽEtak

13

Atlas se u kartografiji definira kao zbirkaastronomskih i geografskih karata sustavnosređenih u sadržajnu cjelinu. On nam omogućava daodredimo položaja bilo koje točke u promatranomprostoru na Zemlji ili u svemiru. Pandangeografskom ili astronomskom atlasu bio biekonomski atlas čija je svrha da omogući da sepojedina kompanija, zajedno sa svim svojimposlovnim procesima i interesnim skupinama poputzaposlenika, dobavljača, dioničara i države, smjesti iopiše unutar ekonomskog prostora zemlje u kojojona posluje.Za razliku od geografskog atlasa koji prikazujeprostor koji je opipljiv i oku vidljiv, ekonomski jeprostor apstraktan te ga se može odrediti jedinoprema složenim ekonomskim i poslovnimstatistikama, koje stoga predstavljaju gradivnimaterijal atlasa. Ekonomski atlas ujedno je iznačajno kompleksniji od geografskog atlasa jer dabismo mogli definirati ulogu i važnost nekekompanije u ekonomskom prostoru zemlje, bit ćenam potrebno više dimenzija nego što ih se tipičnokoristi kod geografskog atlasa. Ekonomski atlasstoga karakterizira multidimenzionalnost koju bezobzira na kompleksnost valja opisati i uklopiti ujednu relativno široku i holističku, no istodobnozaokruženu i precizno strukturiranu cjelinu.

cilj je ekonomskog atlasa ht Grupe na sustavan,vjerodostojan i konzistentan način procijenitiutjecaj i ekonomsku važnost ht Grupe za ukupnogospodarstvo republike hrvatske. Kako bi se tajcilj mogao ostvariti, u Atlasu su predstavljeni rezultatiniza analitičkih metoda i postupaka pomoću kojih seprocjenjuje važnost HT Grupe za hrvatskogospodarstvo u više dimenzija. Pri tome se analizefokusiraju na 2015. godinu kako bi nalazi i zaključciAtlasa u što je većoj mjeri odgovarali trenutačnomstanju poslovanja Grupe. Kada je to zbog analizebilo važno, u obzir su uzimani i podaci iz ranijihgodina. Posebna je pozornost posvećena ukupnomučinku HT Grupe na gospodarstvo, pri čemu pod

ukupnim utjecajem podrazumijevamo zbroj izravnih,neizravnih i induciranih učinaka koji su ocijenjeniprimjenom input-output modela. Zbog činjenice daHT Grupa ulaže značajna financijska sredstva urazvoj telekomunikacijske infrastrukture te je poveličini ukupnih ulaganja prva među uslužnimprivatnim kompanijama u Hrvatskoj, poseban diotrećeg poglavlja Atlasa posvećen je učinkuinvesticijske aktivnosti HT Grupe na ukupnuekonomsku aktivnost. Atlas također prikazuje ocjenuvažnosti HT Grupe za korporativni sektor RepublikeHrvatske i Grada Zagreba, pri čemu se posebnoanalizira važnost Grupe za visokotehnološke sektorekoji su nosioci kako tehnološkog tako i ukupnogaekonomskog razvoja svake zemlje. Osim navedenihdimenzija ekonomskog života, Atlas sadrži i analizuvažnosti HT Grupe za hrvatsko tržište kapitala tepregled izdvojenih financijskih sredstava, aktivnosti iprograma putem kojih HT Grupa kontinuiranodokazuje da je korporativna društvena odgovornostintegralni dio njezina poslovanja.

Sljedeće poglavlje Ekonomskog atlasa HT Grupeprikazuje temeljne informacije o HT Grupi. Trećepoglavlje sadrži procjenu ukupnih učinaka HTGrupe na hrvatsko gospodarstvo, pri čemu jeposebno potpoglavlje posvećeno učinkuinvesticijske aktivnosti Grupe. Četvrto poglavljeprikazuje analizu važnosti HT Grupe za korporativnisektor, dok peto poglavlje analizira važnost HTGrupe za hrvatsko tržište kapitala. Šesto poglavljedonosi opis aktivnosti i programa korporativnedruštvene odgovornosti HT Grupe, dok su uposljednjem poglavlju izneseni glavni rezultatianaliza iz prethodnih poglavlja. Input-output modeliscrpnije je opisan u Dodatku u kojem se nalaze idefinicije korporativnih sektora.

CIlJ EkonomskoG atlasa

15

HT Grupa vodeći je davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj koji pruža usluge nepokretne i pokretnetelefonije te veleprodajne, internetske i podatkovne usluge.

Osnovne djelatnosti društva Hrvatski Telekom d.d. (HT d.d. ili Društvo) i o njemu ovisnih društava jesu pružanjeelektroničkih komunikacijskih usluga te projektiranje i izgradnja elektroničkih komunikacijskih mreža na područjuRepublike Hrvatske. Uz usluge nepokretne telefonije (pristup i promet usluga nepokretne telefonije te dodatneusluge nepokretne mreže), HT Grupa također pruža internetske, IPTV i ICT usluge, usluge prijenosa podataka(najam vodova, Metro-Ethernet, IP/MPLS, ATM) te usluge pokretnih telefonskih mreža GSM, UMTS i LTE.

o Ht GrupI

Hrvatski Telekom d.d. dioničko je društvo uvećinskom vlasništvu društva Deutsche TelekomEurope B.V. Osnovano je 28. prosinca 1998. godineu Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakonao razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija naHrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije, kojim jeposlovanje prijašnjeg poduzeća Hrvatske pošte itelekomunikacija (HPT s.p.o.) razdvojeno i prenesenona dva nova dionička društva: HT-Hrvatsketelekomunikacije d.d. (HT d.d.) i HP-Hrvatska poštad.d. (HP d.d.). Društvo je započelo s poslovanjem 1.siječnja 1999. godine.

Sukladno odredbama Zakona o privatizaciji Hrvatskihtelekomunikacija d.d. 5. listopada 1999. godineRepublika Hrvatska prodala je 35% dionica društvaHT d.d. društvu Deutsche Telekom AG (DT AG), a 25.listopada 2001. godine DT AG je kupio dodatnih 16%dionica društva HT d.d. i tako postao većinski dioničars 51% dioničkog udjela. Sukladno Sporazumu oprijenosu dionica DT AG je prenio u prosincu 2013.godine 51% svojih dionica Društva na T-Mobile GlobalHolding Nr. 2 GmbH. Sukladno Ugovoru o izdavanjuposlovnog udjela za ulog u stvarima T-Mobile GlobalHolding Nr. 2 GmbH prenio je u veljači 2014. godine51% dionica Društva na CMobil B.V. U travnju 2015.godine CMobil B.V. promijenio je tvrtku društva uDeutsche Telekom Europe B.V.

U 2002. godini HT mobilne komunikacije d.o.o.(HTmobile) osnovane su kao zasebna pravna osoba iovisno društvo u potpunom vlasništvu HT-a d.d. zapružanje pokretnih telekomunikacijskih usluga.HTmobile je s poslovnom aktivnošću započeo 1.siječnja 2003. godine, a u listopadu 2004. službenomijenja naziv u T-Mobile Hrvatska d.o.o. (T-Mobile).

Dana 1. listopada 2004. godine Društvo je promijenilozaštitni znak u T-HT i time postalo dio globalne „T”obitelji Deutsche Telekoma. Promjenu korporativnogidentiteta pratilo je formiranje robnih marki dvajuzasebnih segmenata HT Grupe: poslovne jedinice zaposlovanje nepokretne mreže T-Com, koja pružaveleprodajne, internetske i podatkovne usluge, teposlovne jedinice za poslovanje pokretnihkomunikacija T-Mobile.

Društvo je u svibnju 2006. godine steklo 100% dionicadruštva Iskon Internet d.d., jednog od vodećihalternativnih telekomunikacijskih operatora u Hrvatskoj.

U nastavku privatizacije HT-a d.d. Republika Hrvatska5. listopada 2007. prodala je 32,5% od ukupnog brojaredovnih dionica T-HT-a inicijalnom javnom ponudom(IPO), od čega 25% dionica hrvatskim građanima, a7,5% dionica hrvatskim i inozemnim institucionalnimulagačima.

NASTANAK I POVIJEST

16

o Ht GrupI

U listopadu 2009. godine T-Mobile Hrvatska pripojen jeHT-u d.d. Od 1. siječnja 2010. HT Grupa organizirana jeu Poslovnu jedinicu za privatne korisnike i Poslovnujedinicu za poslovne korisnike. Dana 21. svibnja 2010.registrirano ime Društva promijenjeno je iz HT-Hrvatsketelekomunikacije d.d. u Hrvatski Telekom d.d.

HT d.d. je 17. svibnja 2010. zaključio akviziciju Combisad.o.o., društva koje pruža IT usluge, proširujući time svojdoseg u pružanju informatičke programske podrške iusluga za bazu klijenata čiji raspon seže od malihposlovnih korisnika do državnih institucija.

U lipnju 2014. godine HT je preuzeo upravljanje OT-Optima Telekomom nakon provedena postupkapredstečajne nagodbe. Zagrebačka banka, kaonajveći vjerovnik Optima Telekoma, prenijela je na HTupravljačka prava koja je stekla u predstečajnojnagodbi Optima Telekoma. Agencija za zaštitutržišnog natjecanja odredila je niz mjera kojedefiniraju pravila ponašanja HT-a u upravljanju OptimaTelekomom. Trajanje koncentracije HT-a i OptimaTelekoma ograničeno je na razdoblje od četiri godinepočevši od HT-ova stjecanja kontrole nad OptimaTelekomom.

vlasnički udjel hrvatskog telekoma d.d. vlasnički udjel hrvatskog telekoma d.d.društvo 31. prosinca 2015. 31. prosinca 2014.

combis d.o.o. 100 % 100 %

iskon internet d.d. 100 % 100 %

kds d.o.o. 100 % 100 %

e-tours d.o.o. 100 % 100 %

optima telekom d.d. 19,02 % 19,11 %

comBis d.o.o.

Combis, regionalni sistemski integrator, od 2010. godinečlan je HT Grupe i u potpunom vlasništvu HrvatskogTelekoma. Tvrtka je usmjerena na razvoj aplikativnih,komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja tepružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja,upravljanja ICT infrastrukturom te podrške, a integracijomnaprednih tehnologija pruža cjelovita poslovna rješenja,izrađena prema specifičnim zahtjevima korisnika, ponačelu „ključ u ruke”. S osam servisnih lokacija prisutanje Hrvatskoj, a već je više godina aktivan i u regiji, točnijes tri servisne lokacije u Bosni i Hercegovini te u Srbiji.Usvajanjem trendova modernoga europskog i svjetskogposlovanja te neprestano unapređujući kvalitetu rada iradnog okruženja, Combis je danas među vodećim ICTtvrtkama regije u segmentu pružanja usluga i vodećipružatelj IT usluga u Hrvatskoj.

isKoN iNTeRNeT d.d.

Iskon je suvremena telekomunikacijska kompanijaprepoznata po dinamičnoj i poduzetničkoj poslovnojkulturi i kvaliteti usluga te razvijenu odnosu sprivatnim i poslovnim korisnicima kojima pružausluge temeljene na širokopojasnom (broadband)pristupu internetu. Osim interneta nudi uslugetelefonije i digitalne televizije (IPTV) te praćenje TVsadržaja na mobilnim uređajima.

Tvrtka posluje kao samostalno trgovačko društvo, a od2006. godine članica je HT Grupe i u potpunomvlasništvu Hrvatskog Telekoma. Putem vlastiteinfrastrukture Iskon pruža usluge na području Zagreba,Splita, Dubrovnika, Rijeke, Pule, Osijeka, Velike Gorice,Samobora, Opatije i Solina, dok mu pripadnost HTGrupi omogućava dostupnost u cijeloj Hrvatskoj.

hrvatski telekom d.d. i sljedeća ovisna društva zajedno čine ht Grupu:

SASTAVNICE HT GRUPE

17

o Ht GrupI

combis d.o.o. e-tours d.o.o. ht d.d. iskon kds d.o.o. ot- optimainternet d.d. telekom d.d.

sektor

djelatnost

broj zaposlenih (prosječan 351 15 3.889 183 6 382broj na temelju sati rada)

prosječna neto plaća 9.490 10.325 8.935 10.701 6.084 6.534(u HRK

ukupna imovina 269.811 10.874 13.377.208 305.014 5.122 468.548(u 000 HRK)

ukupni prihodi 595.020 18.356 6.014.665 384.128 2.701 441.445(u 000 HRK)

ukupni rashodi 575.847 15.877 4.893.980 375.352 2.672 429.222(u 000 HRK)

ebitdA 24.269 2.658 2.461.294 73.748 202 100.911(u 000 HRK)

porez na dobit 4.084 541 227.202 -1 19 0(u 000 HRK)

neto dobit 15.089 1.939 893.484 8.777 10 12.223(u 000 HRK)

novostvorena vrijednost 96.921 5.727 2.100.463 63.931 937 82.459(u 000 HRK)

KDs d.o.o.

KDS – Kabelsko distributivni sustav – društvo je sograničenom odgovornošću za telekomunikacijskeusluge.

e-ToURs d.o.o.

Putnička agencija e-Tours d.o.o. od 2013. godinečlanica je HT Grupe i u potpunom vlasništvuHrvatskog Telekoma.Tvrtka pruža usluge prodaje avionskih karta,ugovaranja smještaja, putničkih paket-aranžmana,iznajmljivanja automobila i brodova.

oT — opTima TeleKom d.d.

Optima Telekom (OT) fiksni je telekomunikacijskioperator čija je mreža, temeljena na IP tehnologijikoja osigurava veću umreženost kroz dominacijuširokopojasnih veza, prisutna u više od 100hrvatskih gradova. Korištenjem najnovijihtehnologija i globalnih telekomunikacijskih rješenjaOptima kreira dodanu vrijednost na tržištu fiksnetelefonije u Hrvatskoj. Građanima je pruženamogućnost odabira uz nadogradnju govornihusluga, prijenosa podataka, interneta ivideosadržaja.

osnovni pokazatelji kompanija ht Grupe

Trgovina na veliko i na malo

Administrativne ipomoćne uslužne dj.

Informacije ikomunikacije




Nespecijaliziranatrgovina na veliko

Djelatnosti putničkih agencija

Djelatnosti žičanetelekomunikacije




Dey

mos

HR

/ Shu

tters

tock

.com

19

Kako bi se ocijenio ukupni ekonomski učinak HT Grupe na hrvatsko gospodarstvo, primijenjena je analizazasnovana na input-output modelu. Detaljniji opis input-output modela prikazan je u Dodatku Atlasa, dok se unastavku opisuju samo ključni elementi modela. Input-output model omogućuje da se ocijeni ukupni ekonomskidoprinos neke kompanije ili sektora na gospodarstvo. Pri tome se ukupni doprinos na gospodarstvo dijeli na triučinka (doprinosa): izravni, neizravni i inducirani učinak.

šire na cijelo gospodarstvo, odnosno sve jedinicekoje su izravno ili neizravno uključene u proizvodnilanac HT Grupe. Ovisno o strukturi gospodarstvakoja je detaljno prikazana input-output tablicama,neizravni učinci multiplikativno se šire u niz koraka irasprostiru cijelim gospodarstvom.

Osim kanalima intermedijarne potrošnje, neizravniučinci poslovanja HT Grupe šire se i preko kanaladobavljača investicijskih dobara, pri čemu nabavkeHT Grupe primarno doprinose aktivnostimaproizvođača telekomunikacijske opreme i softvera, alii ostalih poduzetnika koji su uključeni u proizvodnilanac proizvođača investicijskih dobara.

inducirani učinak (doprinos) HT Grupe proizlazi izpotrošnje zaposlenika HT Grupe, njezinih poslovnihpartnera i njihovih dobavljača čija radna mjestaizravno ili neizravno osigurava HT Grupa. Stoga tajučinak zovemo još i učinkom inducirane osobnepotrošnje. Bruto dodana vrijednost koja je izravno ineizravno vezana uz aktivnosti HT Gruperaspodjeljuje se na naknade zaposlenicima, poreze iposlovni višak. Dohodak ostvaren od naknadazaposlenicima, kućanstava troše na finalna dobra iusluge, pa porastom aktivnosti HT Grupe raste iukupna osobna potrošnja koja inducira i porastproizvodnje poduzetnika koji proizvode dobra iusluge namijenjene osobnoj potrošnji, ali i svihjedinica uključenih u proizvodni lanac proizvođačadobara i usluga namijenjenih toj osobnoj potrošnji.

Rasprostiranje izravnih, neizravnih i induciranih učinakaproizvodnje telekomunikacijskih usluga grafički jeprikazano Shemom 1.

izravni učinak (doprinos) HT Grupe proizlazi izizravnih troškova koje ostvaruje Grupa, što uključujeplaće, poreze i dobit. Izravni učinak sadržan je uizravnim isporukama dobara i usluga finalnimpotrošačima i poduzetnicima, a agregatni iskaz togdoprinosa u kontekstu nacionalnih računa prikazujese pokazateljem bruto dodane vrijednosti, pri čemuje ukupna bruto dodana vrijednost HT Grupejednaka zbroju bruto dodane vrijednosti svihkompanija koje čine Grupe.

neizravni učinak (doprinos) HT Grupe ukupnomnacionalnom gospodarstvu odnosi se na brutododanu vrijednost koju ostvaruju svi poduzetnici kojisu uključeni u cjelokupni proizvodni lanac HT Grupe,odnosno koji isporučuju dobra i usluge HT Grupi.Neizravni učinak rasprostire se dvama kanalima:kanalom intermedijarne potrošnje i kanalomdobavljača investicijskih dobara koja nabavlja HTGrupa. Prvi krug širenja neizravnih učinaka obuhvaćaizravne dobavljače intermedijarnih i dobavljačeinvesticijskih dobara od kojih HT Grupa izravnodobavlja dobra i usluge. Intermedijarna dobraobuhvaćaju proizvode poput uredskog materijala,energije i usluga promidžbe. Investicijska dobraobuhvaćaju primjerice strojeve, softvere i nekretnine.Dobavljači intermedijarnih proizvoda HT Grupe krozsuradnju s Grupom ostvaruju prihode i bruto dodanuvrijednost. Da bi dobavljači HT Grupe mogliproizvesti i isporučiti intermedijarna dobra i uslugejedinicama u sastavu HT Grupe, oni takođernabavljaju intermedijarna dobra i usluge na tržištučime potiču proizvodnju ostalih poduzetnika uhrvatskom gospodarstvu. U sljedećim krugovimaširenja multiplikativnih učinaka neizravni se učinci

Ht Grupa I HrVatskoGospoDarstVo

UKUPNI UČINCI

bruto dodanavrijednost definira sekao razlika izmeđuprihoda ostvarenihisporukom dobara iusluga i intermedijarnepotrošnje, odnosnovrijednosti dobara iusluga koje je HT Grupautrošila u proizvodnomprocesu. Bruto dodanavrijednost raspodjeljujese na pojedinesastavnice: brutonaknade zaposlenicima,ostale poreze naproizvodnju, te brutoposlovni višak koji sadržiamortizaciju i neto dobit.

intermedijarnapotrošnja jest potrošnjadobara koja seupotrebljavaju u izradinekoga drugog dobra ucijelom lancu njegoveproizvodnje, odprimarnih sirovina dogotovog proizvoda. Onaje jednaka utroškusirovina, materijala iusluga koje jedinice HTGrupe koriste u svojimproizvodnim procesima.intermedijarni proizvodjest proizvod koji seupotrebljava u svrhuproizvodnje drugogproizvoda ili usluge.

bruto poslovni višakpredstavlja dio dohotkakompanija koji je zarađenuporabom proizvodnogfaktora kapitala.

20

Ht Grupa I HrVatsko GospoDarstVo

Procjena ukupnog učinka HT Grupe na hrvatskogospodarstvo u 2015. godini prikazana je u Tablici 1.Tablica kvantificira izravne, neizravne i inducirane učinkeHT Grupe dobivene primjenom input-output analize te najasan način ocrtava rasprostiranje neizravnih i induciranihučinaka Grupe na ukupno hrvatsko gospodarstvo. HTGrupa tako je generirala što izravno, što neizravno iinducirano ukupno 8,95 milijardi ili 3,2 posto ostvarenebruto dodane vrijednosti u ekonomiji. Kada se na iznosbruto dodane vrijednosti nadoda i iznos uplaćenogporeza na dodanu vrijednost, dobiva se ukupni učinak

ht Grupe na bruto domaći proizvod koji je procijenjenna 10,5 milijardi kuna, što predstavlja 3,14 posto brutodomaćeg proizvoda ostvarenog u hrvatskoj u 2015.Da bismo dobili bolji uvid u veličinu ukupnog doprinosaHT Grupe na hrvatsko gospodarstvo, valja istaknuti da jehrvatsko gospodarstvo u posljednjih 15 godina uprosjeku ostvarivalo realnu stopu rasta bruto domaćegproizvoda od svega 1,5 posto godišnje.

svojom je aktivnošću ht Grupa izravno i neizravnogenerirala ukupno 27.230 radnih mjesta u 2015.,

sHema 1. izravni, neizravni i inducirani učinci poslovanja HT Grupe na hrvatsko gospodarstvo

Ukupni učinci HT Grupe na hrvatsko gospodarstvo

porezni prihodi vezani uz izravan, neizravan i induciran rast bruto dodane vrijednosti

intermedijarna potrošnja ht Grupeinvesticije ht Grupe

izravni učinci:- Bruto output- Bruto dodana vrijednost- Zaposlenost

inducirani učinci na:- Bruto output- Bruto dodana vrijednost

neizravni učinci:- Bruto output- Bruto dodana vrijednost

inducirana osobna potrošnja

intermedijarna potrošnja dobavljača- širenje neizravnih učinaka na sve sektore

u proizvodnom lancu u n krugova- rasprostiranja učinaka

a) kanal dobavljača intermedijarnih dobarab) kanal dobavljača investicijskih dobara

proizvođači dobara i usluga u cjelokupnom

proizvodnom lancutelekomunikacijskih usluga

inducirani rast dohodakakućanstava – raspodjela bruto dodane vrijednosti (naknade zaposlenima i

vlasnički dohodak)

ostali proizvođači

ht Grupa

Finalna potrošnja raznih dobara i usluga Finalna potrošnja usluga koje pruža ht Grupa

Finalni potrošači (kućanstva, država, nerezidenti)

dobavljači dobara i usluga za ht Grupu

21


što predstavlja 2,01 posto ukupne zaposlenosti uHrvatskoj. To ujedno znači da na svako radno mjesto uHT Grupi Grupa generira svojim neizravnim i induciranimdoprinosima još 4,43 radna mjesta u ostatku ekonomije.Zaposlenicima čija su radna mjesta generiranaaktivnošću HT Grupe tijekom 2015. godine isplaćeno je ukupno 3,56 milijardi kuna naknada.

Neizravni učinak na dobavljače u proizvodnom lancu HTGrupe relativno je veći u odnosu na izravni doprinos HTGrupe, te se ovim kanalom ostvaruje više od 4 milijardekuna bruto dodane vrijednosti i neizravno se generiraviše od 17 tisuća radnih mjesta. Multiplikativni učinci HTGrupe posebice su razvidni u slučaju kreiranja neizravnih

radnih mjesta jer je prosječna nacionalna produktivnostdaleko ispod produktivnosti HT Grupe, te je za istuvrijednost outputa u cijelom kanalu dobavljača potrebnoangažirati više osoba nego što ih angažira sama Grupa.

Neizravni i inducirani učinci kanalima dobavljačainvesticijskih dobara (odnosno investicijskim aktivnostimaHT Grupe) nešto su manjeg intenziteta nego u slučajudobavljača intermedijarnih dobara jer se određen dioopreme dobavlja iz uvoza. Ipak, bruto proizvodnjadomaćih proizvođača u cjelokupnom lancu nabaveinvesticijskih dobara HT Grupe iznosi oko 2 milijarde kunačime se ostvaruje oko 950 milijuna kuna bruto dodanevrijednosti i zapošljava preko 4.658 zaposlenika.

bruto bruto dodana broj naknade output vrijednost zaposlenih zaposlenicima

izravni učinci 5.782 3.930 5.013 1.154

neizravni učinci kanalom intermedijarne potrošnje

Utjecaj bez inducirane osobne potrošnje 3.765 2.348 8.792 1.137

Učinak inducirane osobne potrošnje 2.668 1.727 8.767 735

Ukupni neizravni učinak kanalima intermedijarne potrošnje 6.433 4.075 17.559 1.872

neizravni učinci kanalima dobavljača investicijskih dobara

Utjecaj bez inducirane osobne potrošnje 1.451 644 3.230 408

Učinak inducirane osobne potrošnje 578 303 1.428 131

Ukupno neizravni učinak kanalima dobavljača investicijskih dobara 2.030 946 4.658 539

ukupno izravni. neizravni i inducirani učinci ht Grupe 14.245 8.951 27.230 3.564

sTRUKTURa

izravni učinci 40,6 % 43,9 % 18,4 % 32,4 %

Neizravni učinci kanalom intermedijarne potrošnje

Utjecaj bez inducirane osobne potrošnje 26,4 % 26,2 % 32,3 % 31,9 %

Učinak inducirane osobne potrošnje 18,7 % 19,3 % 32,2 % 20,6 %

ukupni neizravni učinak kanalima intermedijarne potrošnje 45,2 % 45,5 % 64,5 % 52,5 %

Neizravni učinci kanalima dobavljača investicijskih dobara

Utjecaj bez inducirane osobne potrošnje 10,2 % 7,2 % 11,9 % 11,4 %

Učinak inducirane osobne potrošnje 4,1 % 3,4 % 5,2 % 3,7 %

ukupno neizravni učinak kanalima dobavljača investicijskih dobara 14,2 % 10,6 % 17,1 % 15,1 %

TaBlica 1. Ukupni učinak HT Grupe na hrvatsko gospodarstvo u 2015. godini, u mil. HRK

22


Slike 1. i 2. grafički prikazuju doprinos HT Grupe u stvaranjubruto dodane vrijednosti i radnih mjesta, pri čemu suizdvojeni izravni učinci, dva neizravna učinka (kanalimaintermedijarne potrošnje i kanalima dobavljača investicijskihdobara) te inducirani učinak osobne potrošnje financiraneizravnim i neizravnim rastom dohodaka.

Procjene dobivene na temelju input-output tablicaomogućuju nam i da odredimo ukupnu bruto dodanuvrijednost koju izravno stvara HT Grupa. No ta metodaomogućuje nam da odredimo koliko bruto dodane

vrijednosti stvaraju drugi poslovni sektori zahvaljujućiaktivnostima HT Grupe. Naime, prema podacima oposlovanju HT Grupe sintetiziranima u input-ouptuttablicama za hrvatsko gospodarstvo, znamo da sečlanice HT Grupe u svojim proizvodnim procesimanajviše koriste uslugama povezivanja koje pružaju ostala telekomunikacijska poduzeća, energijom,uslugama održavanja i troškovima promidžbe. Stoga se kanalima potražnje za intermedijarnimproizvodima i uslugama najznačajniji neizravni učinciodražavaju na poduzeća koja pružaju poslovne usluge.

slika 1. Ukupni doprinos HT Grupe u stvaranju bruto dodane vrijednosti u 2015. godini(U mil. HRK)

ukupnoizravni,

neizravni iinducirani

učinci ht grupe

8.951

Inducirani učinak putem osobne potrošnje

Neizravni učinak na dobavljače intermedijarnih proizvoda

Neizravni učinak na dobavljače investicijskih dobara

Izravni učinak

2.030

2.348

644

3.930

ukupnoizravni,

neizravni iinducirani

učinci ht grupe

27.230

Inducirani učinak putem osobne potrošnje

Neizravni učinak na dobavljače intermedijarnih proizvoda

Neizravni učinak na dobavljače investicijskih dobara

Izravni učinak

10.195

8.792

3.230

5.013

slika 2. Ukupni doprinos HT Grupe u generiranju radnih mjesta u 2015. godini

23


ht Grupa lanac dobavljača lanac dobavljača inducirani ukupno struktura intermedijarnih investicijskih učinak induciranog

dobara dobara dohotka (u %)

HT Grupa 3.929,8 - - - 3.929,8 37,4

Poljoprivreda, - 7,8 1,9 121,3 131,0 1,2ribarstvo, šumarstvo

Industrija - 291,7 169,1 357,1 817,9 7,8

Građevinarstvo, trgovina, - 399,5 151,9 536,8 1.088,2 10,4transport, hoteli i restorani

Poslovne usluge - 1.598,8 314,6 904,3 2.817,6 26,8

Javne i osobne usluge - 50,0 6,2 110,2 166,4 1,6

PDV 944,0 - - 602,3 1.546,3 14,7

ukupno 4.873,8 2.347,8 643,7 2.631,9 10.497,2 100,0

TaBlica 2. Dohodak induciran aktivnošću HT Grupe, po poslovnim sektorima u 2015. godini, u mil. HRK

S druge strane, kroz investicijsku aktivnostnajznačajniji neizravni učinak HT Grupa ostvaruje naproizvođače telekomunikacijske opreme i isporučiteljesoftvera. Ukupni doprinos HT Grupe po poslovnimsektorima raščlanjen po djelatnostima prikazan jeTablicom 2., odnosno Slikom 3. Valja napomenuti daosim bruto dodane vrijednosti ukupan doprinos bruto

domaćem proizvodu HT Grupe uključuje i neto porezena proizvode (porez na dodanu vrijednost) koji se pometodologiji nacionalnih računa ne razvrstavaju naposlovne sektore, nego se u Tablici 2. prikazujuzasebno jer porezi predstavljaju novostvoreni dohodakkoji pripada sektoru opće države, a ne pojedinimposlovnim sektorima.

HT Grupa Lanac dobavljača intermedijarnih proizvoda Lanac dobavljača investicijskih dobara Inducirani učinak

ht Grupa poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo

industrija Građevinarstvo, trgovina, transport,

hoteli i restorani

poslovne usluge

javne i osobne usluge

pdv ukupno0

8.000

6.000

2.000

4.000

12.000

10.000

3.929,8

10.497,2

817,9

1.088,2

2.817,6 166,4

131,0

1.546,3

sliKa 3. Dohodak induciran aktivnošću HT Grupe po poslovnim sektorima u 2015., u mil. HRK

24


Ukupni bruto domaći proizvod koji je izravno ineizravno induciran aktivnostima HT Grupe u 2015.godini iznosio je oko 10,5 milijardi kuna.Najznačajniji dio bruto domaćeg proizvoda vezan jeuz izravnu bruto dodanu vrijednost koju stvarajučlanice HT grupe (37,4 posto). Međutim, izrazito jeznačajan i doprinos ht Grupe u bruto dodanojvrijednosti koji ostvaruju poduzeća svrstana udjelatnosti poslovnih usluga (26,8 posto ukupnoinduciranog bruto domaćeg proizvoda). Snažnipozitivni učinci poslovanja HT Grupe odražavaju se ina poslovanje skupine djelatnosti građevinarstvo,trgovina, transport, hoteli i restorani te dioindustrijskih poduzeća. Učinci na poljoprivredu ijavne i osobne usluge nisu visoki, a primarno suvezani uz porast inducirane osobne potrošnje, doknjihov udio nije značajan u intermedijarnimtroškovima i investicijama HT Grupe.

Ako se bruto dodanoj vrijednosti koja je izravnostvorena u članicama HT Grupe pribroji i porez nadodanu vrijednost, tada je ukupni bruto domaćiproizvod koji je izravno vezan uz poslovanje Grupe u2015. godini iznosio 4,9 milijardi kuna. Neizravniučinak na dobavljače intermedijarnih proizvodaiznosio je oko 2,3 milijarde kuna, dok je neizravni

učinak na dobavljače investicijskih dobara iznosiooko 640 milijuna kuna. U apsolutnom iskazuvrijednost intermedijarne potrošnje viša je odvrijednosti investicija, što uz viši udio domaćihproizvođača uključenih u lanac dodane vrijednostitelekomunikacijskih usluga rezultira snažnijimpoticanjem domaće aktivnosti u usporedbi sdobavljačima investicijskih dobara jer pojedinekomponente investicija ne mogu biti adekvatnosupstituirane proizvodima domaćeg porijekla.

Inducirana osobna potrošnja koja obuhvaća dodatnupotrošnju kućanstava financiranu iz rasta dohodakazaposlenika ostvarenih u HT Grupi, ali i cjelokupnomlancu dobavljača intermedijarnih i investicijskihdobara i usluga doprinijela je dodatnom porastubruto domaćeg proizvoda u iznosu od oko 2,6milijardi kuna u 2015. godini. Osim neizravnogdoprinosa ukupnoj gospodarskoj aktivnosti istandardu kućanstava, aktivnosti HT Grupe značajnodoprinose i održivosti javnih financija u Hrvatskoj, teje ukupni porez na dodanu vrijednost vezanizravno i neizravno uz aktivnosti Grupe iznosio više od 1,5 milijardi kuna, što predstavlja 3,6 posto prihoda državnog proračuna od ovogporeza tijekom 2015.

državni proračun jestakt kojim seprocjenjuju prihodi iprimici te utvrđujurashodi i izdaci državeza jednu godinu, uskladu sa Zakonom oproračunu, a donosiga Hrvatski sabor.

ht Grupa lanac dobavljača lanac dobavljača inducirani ukupnointermedijarnih investicijskih učinak

dobara dobara

Porezi i doprinosi na bruto plaće 384,1 366,4 131,5 279,1 1.161,1

Porez na dobit 226,9 95,6 26,2 82,7 431,4

Ostali porezi na proizvodnju 17,2 13,4 3,7 11,5 45,8

PDV 944,0 602,3 1.546,3

ukupno 1.572,2 475,4 161,4 975,6 3.184,6

sTRUKTURa

Porezi i doprinosi na bruto plaće 24,4 % 77,1 % 81,5 % 28,6 % 36,5 %

Porez na dobit 14,4 % 20,1 % 16,2 % 8,5 % 13,5 %

Ostali porezi na proizvodnju 1,1 % 2,8 % 2,3 % 1,2 % 1,4 %

PDV 60,0 % 0,0 % 0,0 % 61,7 % 48,6 %

TaBlica 3. Ukupni porezi i doprinosi inducirani aktivnošću HT Grupe, u mil. HRK


porezi i doprinosi na bruto plaće

porez na dobit pdvostali porezi na proizvodnju

ukupno0

3.000

2.000

1.000

4.000

1.161

431 46

1.546 3.185

25


Osim porezu na dodanu vrijednost HT Grupa izravnodoprinosi i ostalim poreznim prihodima sektora opće države. Sastavni su dio bruto naknadazaposlenicima doprinosi koji se obračunavaju iz plaće ina plaću te porez na dohodak. Od ostvarene dobiti HTGrupa uplaćuje porez na dodanu vrijednost, a sastavnisu dio bruto dodane vrijednosti i ostali porezi naproizvodnju koji ne ovise o ostvarenom rezultatuposlovanja. Osim izravno uplaćenih poreza i doprinosaHT Grupe, neizravni učinak očituje se i u induciranojbruto dodanoj vrijednosti ostalih domaćih proizvođačaod koje dio predstavlja prihod državnog proračuna,odnosno jedinica lokalne samouprave. Udjeli poreznihprihoda u pojedinim sastavnicama temelje se takođerna primjeni input-output metode te podataka izostvarenja prihoda i rashoda opće države i poslovanjapoduzetnika u 2015. godini.

ukupno je u 2015. godini ht Grupa svojimaktivnostima doprinijela poreznim prihodima uiznosu od oko 3,2 milijarde kuna, što predstavlja 3,8posto ukupnih poreznih prihoda konsolidirane općedržave. Gotovo polovica ukupnih poreza i doprinosaizravno je vezana uz uplate jedinica u sastavu Grupe,dok se preostali iznos odnosi na uplate poduzetnikauključenih u lanac dodane vrijednosti HT Grupe,odnosno PDV prikupljen na osobnu potrošnju

kućanstava koja je financirana dohotkom kućanstava.Kao i u slučaju bruto dodane vrijednosti, u slučajuinduciranih poreznih prihoda snažniji je učinakkanalima dobavljača intermedijarnih dobara i uslugakojim se ostvaruje oko 480 milijuna kuna poreznihprihoda, dok kanal dobavljača investicijskih dobaradoprinosi proračunu s oko 160 milijuna kuna. Porezi nainduciranu osobnu potrošnju zaposlenika koji suizravno zaposleni u HT Grupi ili u lancu dobavljačaintermedijarnih i investicijskih dobara čine gotovo 1milijardu kuna. Budući da u sustavu poreza na dodanuvrijednost krajnje troškove snosi finalni potrošač kojinije uključen u sustav poreza na dodanu vrijednost inema mogućnost odbitka pretporeza, u Tablici 3. porezna dodanu vrijednost pridružuje se samo izravnimaktivnostima HT Grupe za usluge isporučene privatnimkorisnicima i poreze na induciranu osobnu potrošnju.

Prema kategorijama poreznih prihoda gotovo 50 postoukupnih prihoda opće države koji su induciraniaktivnostima HT Grupe čini porez na dodanuvrijednost, a iza čega slijede porezi i doprinosi iz plaćai na plaće s udjelom višim od jedne trećine. Porez nadobit s više od 400 milijuna kuna vezanih uz aktivnostiHT Grupe također je značajan izvor proračunskihprihoda, dok su ostali porezi na proizvodnju, koji neovise o rezultatu poslovanja, manje izdašni.

opća državapredstavljasveukupnost državnihjedinica koje djeluju unekoj zemlji, odnosnopredstavlja javnu vlasti njezine institucijeosnovane političkimpostupkom koje imajuzakonodavnu, sudsku iizvršnu vlast naddrugiminstitucionalnimjedinicama unutarnekog teritorija. Općadržava predstavljajedan od glavnihsektora gospodarstva,a sastoji se odsredišnje države,jedinica regionalne ilokalne samouprave tesocijalnih fondova.

sliKa 4. Ukupni porezi i doprinosi inducirani aktivnošću HT Grupe, u mil. HRK

26


ht Grupa lanac dobavljača lanac dobavljača inducirani ukupnointermedijarnih investicijskih učinak

dobara dobara

Dohodak kućanstava 769,5 770,2 276,5 586,7 2.402,9

Bruto poslovni višak 2.532,1 1.102,1 205,8 1.069,6 4.909,7

Porezi i doprinosi 1.572,2 475,4 161,4 975,6 3.184,6

ukupno 4.873,8 2.347,8 643,7 2.631,9 10.497,2

sTRUKTURa

Dohodak kućanstava 15,8 % 32,8 % 42,9 % 22,3 % 22,9 %

Bruto poslovni višak 52,0 % 46,9 % 32,0 % 40,6 % 46,8 %

Porezi i doprinosi 32,3 % 20,2 % 25,1 % 37,1 % 30,3 %

TaBlica 4. Ukupni porezi i doprinosi inducirani aktivnošću HT Grupe, u mil. HRK

1 Prema službenim podacima koji su dostupni iz sustava nacionalnih računa Republike Hrvatske valja napomenuti da stavka poslovnog viška zajedno prikazujeposlovni višak poduzetnika i mješoviti dohodak neinkorporiranih poduzeća. U sektor neinkorporiranih poduzeća u hrvatskom slučaju svrstani su vlasnici obrta iindividualni proizvođači poljoprivrednih proizvoda, kod kojih nije moguće jednoznačno odrediti udio dohotka koji se odnosi na input rada samih vlasnika, odnosnoprihod od vlasništva sredstava za proizvodnju (poput strojeva, opreme i zemljišta), što dijelom objašnjava visok udio ove kategorije u induciranom dohotku.

Fiksni kapital definira sekao zaliha dugotrajnematerijalne imovine kojaje u posjedu kompanijedulje od godinu dana.Ona se smatra fiksnomzato što se ne konzumirai ne uništava tijekomprocesa proizvodnjedobara i usluga, nego semože opetovano koristitiu tom procesu.

Ukupni bruto domaći proizvod generiran aktivnostimaHT Grupe raspodjeljuje se na sektore nacionalnoggospodarstva. Tablica 4. i Slika 5. prikazuju primarnuraspodjelu tog dohotka po sektorima. Od ukupno 10,5 milijardi kuna dohotka nacionalnog gospodarstvakoji je generiran aktivnostima HT Grupe najveći udio(46,8 posto, odnosno 4,9 milijardi kuna) odnosi se naposlovni višak koji ostaje na raspolaganju hrvatskimpoduzetnicima za investicije i proširenje proizvodnihkapaciteta.1 Bruto poslovni višak obuhvaća potrošnjufiksnog kapitala i dobit nakon oporezivanja. Kako jedjelatnost pružanja telekomunikacijskih uslugakapitalno intenzivna djelatnost, udio poslovnog viška u ukupno ostvarenom dohotku Grupe također jerelativno visok, te u HT Grupi iznosi više od 2,5 milijardi kuna.

Neto dohodak kućanstava koji proizlazi iz neto plaćazaposlenika u HT Grupi, odnosno neto plaća kojiisplaćuju svi poduzetnici čija je gospodarska aktivnostinducirana aktivnostima HT Grupe, u 2015. godiniiznosio je oko 2,4 milijarde kuna. Izravni dohodak

zaposlenika HT Grupe i dohodaka zaposlenika upoduzećima koji se nalaze u lancu dodane vrijednostidobavljača intermedijarnih dobara i usluga pointenzitetu je približno jednak i iznosio je oko 770milijuna kuna. Zaposlenici u poduzećima kojiproizvode dobra i usluge za induciranu osobnupotrošnju ostvaruju nešto manje od 600 milijuna kunaneto plaća, dok zaposlenici u lancu dodane vrijednostidobavljača investicijskih dobara i usluga ostvarujudohodak od oko 280 milijuna kuna.

Ukupni porezi i doprinosi imali su udio od 30,3 postoukupnog dohotka generiranog aktivnostima HT Grupe.Najveći udio poreza i doprinosa ostvaruje se u dohotkuostvarenom induciranom osobnom potrošnjom, što jeposljedica specifičnosti hrvatskoga poreznog sustavakoji se primarno temelji na oporezivanju finalnepotrošnje. Porezi i doprinosi imaju najmanji udio udohotku koji ostvaruje lanac dobavljačaintermedijarnih dobara i usluga, gdje se najznačajnijidio poreza odnosi na poreze i doprinose na dohodakzaposlenika.

27


Vezano uz strukturu raspodjele dohotka koji je izravno ili neizravno generiran aktivnostima HT Grupe zaključno se može ustvrditi da u koristima od rasta dohotka participiraju sveskupine: zaposlenici (odnosno kućanstva), sektor države i poduzetnici, što upućuju na potrebu produbljivanja partnerske suradnje svih dionika na daljnjem rastu konkurentnostisektora telekomunikacije koji ima značajnemultiplikativne učinke na hrvatsku ekonomiju.

sliKa 5. Raspodjela dohotka po sektorima nacionalnog gospodarstva u 2015. godini, u mil. HRK


dohodak kućanstva bruto poslovni višak porezi i doprinosi ukupno0

8.000

6.000

4.000

2.000

10.000

1.0702061.102

2.532

9761614751.572

2.632

644

2.348

4.874

760

5872.403

4.910

3.185 10.497

276770

28


Nakon što su opisani ukupni učinci poslovnih aktivnosti HTGrupe na hrvatsko gospodarstvo, u ovom se poglavljuAtlasa fokusiramo na izravne učinke HT Grupe. Izravniučinci proizlaze iz izravnih troškova koje ostvaruje Grupa,što uključuje plaće, poreze i dobit. Izravni učinak sadržan jeu izravnim isporukama dobara i usluga finalnimpotrošačima i poduzetnicima, a agregatni iskaz togdoprinosa u kontekstu nacionalnih računa prikazuje sepokazateljem bruto dodane vrijednosti, pri čemu je ukupnabruto dodana vrijednost HT Grupe jednaka zbroju brutododane vrijednosti svih kompanija koje čine Grupu. Slika 6.prikazuje osnovne pokazatelje poslovanja HT Grupe tevezu između podataka o poslovanju grupe i pokazateljaprema definicijama nacionalnih računa. Ukupni prihodi HTGrupe u 2015. godini iznosili su oko 6,9 milijardi kuna. HTGrupa tijekom 2015. izravno je zapošljavala 5.013 ljudi, štopredstavlja 0,37 posto zaposlenosti u RH u 2015. te jeizravno stvorila 3,93 milijarde kuna bruto dodanevrijednosti, što predstavlja 1,4 posto ukupno stvorenebruto dodane vrijednosti u zemlji.

Sam sektor informacija i komunikacija, kojemudominantno pripada HT Grupa, u 2015. godini stvorio jeviše od 13 milijardi kuna dodane vrijednosti i tako izravnodoprinio ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti čitaveekonomije s gotovo 5 posto. HT Grupa najveća jekompanija u tom sektoru, zbog čega i velik dio tenovostvorene vrijednosti pripada upravo HT Grupi.

U 2015. godini HT Grupa uplatila je gotovo 227 milijunakuna poreza na dobit, što čini čak 3,6 posto ukupnoplaćenog poreza na dobit u RH. To HT Grupu čini ne samojednim od najizdašnijih obveznika Državnog proračunanego i poslovno uspješnom Grupom koja kroz ostvarenudobit kontinuirano doprinosi svojim dioničarima,zaposlenicima, državnom proračunu, ali i cijeloj ekonomijikroz poreze koje država dalje raspodjeljuje na različitekorisnike, od plaća nastavnicima u školama, isplate mirovina,do zdravstvenih usluga. HT Grupa zaslužna je i za čak 1,5posto ukupno plaćenih doprinosa za socijalno osiguranje iporeza na dohodak, davanja uime zaposlenih, što je vrloznačajan doprinos državnom proračunu uzme li se u obzir

da HT Grupa zapošljava svega 0,4 posto zaposlenih u RH.Kada se zbroje porezi na dobit i dohodak te doprinosi zasocijalno osiguranje, HT Grupa u 2015. godini u državniproračun uplatila je ukupno čak 611 milijuna kuna. Urazdoblju od 2007. do 2015. godine HT Grupa u državniproračun uplatila je gotovo 7,7 milijardi kuna uime poreza nadobit i dohotka te doprinosa za socijalno osiguranje.Pridodamo li porezima na dobit i dohodak te doprinosima zasocijalno osiguranje i porez na dodanu vrijednost (porez napotrošnju usluga koje pruža HT Grupa), dolazimo do brojkeod čak 1,6 milijardi kuna koje je u 2015. godini samo HTGrupa uplatila u državni proračun. To znači da je ht Grupa tijekom 2015. u državniproračun izravno uplatila gotovo 2 posto ukupnihporeznih prihoda konsolidirane opće države. S tim sesredstvima u 2015. godini, primjerice, moglo financirati pola mjesečnih uplata za mirovine. S obzirom na to dasektor informacija i komunikacija u RH nije dominantnoizvozni sektor, HT Grupa koja se nalazi u tom sektoru poprirodi ne pripada izvozno orijentiranom dijelugospodarstva. Ukupni izvoz tog sektora u 2015. godiniiznosio je tek nešto više od 460 milijuna kuna. HT Grupazaslužna je za više od polovice tog iznosa, točnije 57,6posto ili gotovo 265,5 milijuna, što je stavlja na vrh najvećihizvoznika u sektoru u kojem dominantno posluje (Slika 6.).

HT Grupa u 2015. godini zapošljavala je ukupno 5.013 zaposlenika, od kojih je gotovo 5.000 zaposleno usektoru informacija i komunikacija, što čini 13,7 postoukupno zaposlenih u tom sektoru i to uglavnom udjelatnosti telekomunikacija u kojoj je svaki drugi zaposlenizaposlenik upravo HT grupe (Slika 7.).

HT Grupa posebno se ističe po neto plaćama kojeisplaćuje svojim zaposlenicima jer su one visoko iznadnacionalnog prosjeka. Tako je u 2015. godini HT Grupaisplatila prosječnu neto plaću u iznosu od 8.615,78 kuna,što je za 54 posto ili za 3.021,78 kuna iznad nacionalnogprosjeka (Slika 8.). tijekom 2015. godine zaposlenici ht Grupe u prosjeku su ostvarili dohotke veće za36.261,40 kuna u odnosu na prosječnog zaposlenika uhrvatskoj. Ako uspoređujemo prosječnu neto plaću

IZRAVNI UČINCI

nacionalni računipredstavljajuzaokruženi ikonzistentni sustavračunovodstvenihtehnika pomoću kojihse mjeri ekonomskaaktivnost zemlje.

bruto proizvodnja(output) obuhvaćavrijednost prihoda odprodaje dobara iusluga iz koje jeisključena vrijednosttroškove nabavetrgovačke robe.

naknadezaposlenimaobuhvaćaju brutoisplaćene plaće, ali iodređene kategorijekoje se u sustavunacionalnih računatretiraju kao naknade, ane intermedijarnitroškovi (honorari,nagrade učenicima istudentima i slično).

bruto intermedijarna bdv naknade bruto broj izravan izravan udio u output potrošnja zaposlenima poslovni zaposlenih udio u zaposlenosti

višak bdv rh rh

2015. 5.782 1.852 3.930 1.154 2.776 5.013 1,40 0,37

TaBlica 5. Bruto output, BDv i zaposlenost HT Grupe u 2015., u mil. HRK

29


sliKa 6. izvoz HT Grupe sliKa 7. Broj zaposlenih HT Grupe

udio u izvozu sektora informacija i komunikacija

ht Grupa

Ostala poduzeća u sektoru informacija i komunikacija

57,6 %

sektor informacija i komunikacija

Udio zaposlenih HT Grupe u ukupnom broju zaposlenih sektora/djelatnosti (u %)

Broj zaposlenih HT Grupe u sektoru/djelatnosti

djelatnost telekomunikacija

4.598 4.593

52,3 %13,7 %

*Prosječne plaćezaposlenika HT Grupe posektorima odnose se nakompanije HT Grupe kojesu registrirane u timsektorima, dok seprosječna plaćazaposlenika HT Grupeodnosi na prosječnu plaćucijele HT Grupe

sliKa 8. prosječna neto plaća zaposlenika HT Grupe*

informacije i komunikacije

republika hrvatska

trgovina na veliko i na malo; popravak motornih

vozila i motocikala

Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti

Prosječna neto plaća sektoraProsječna neto plaća zaposlenika HT Grupe*

HT Grupe s plaćom koju ostvaruju zaposlenici u sektoruinformacija i komunikacija, zaposlenici HT Grupe koji su u2015. godini primili prosječnu neto plaću u iznosu od8.546 kuna (16,1 posto ili 1.182 kuna iznad prosjekasektora), u čitavoj su 2015. godini u prosjeku imalidohotke veće za 14.184,05 kuna od preostalihzaposlenika u tom sektoru. Ova usporedba upućuje na toda je standard zaposlenika HT Grupe relativno viši i da jesukladno tomu i njihov doprinos nacionalnoj ekonomijiveći, ili kroz povećanu potrošnju ostvarenih dohodaka ilikroz štednju koja povećava investicijski kapacitet društva.

U prethodnom poglavlju Atlasa pokazano je dainvesticijska aktivnost HT Grupe ima višestrukemultiplikativne neizravne učinke na hrvatsku ekonomiju.

Međutim, već je i izravan učinak tih investicija naekonomiju vrlo značajan. Primjerice, HT d.d. je kaonajveći član HT Grupe u 2015. godini investirao gotovo1,5 milijardi kuna u novu dugotrajnu imovinu. U odnosu na prethodnu godinu to čini porast investicijaod čak 37 posto, dok su istodobno ukupne investicije uRepublici Hrvatskoj porasle za 16 posto. U 2014. godiniinvesticije HT-a d.d. činile su 40,1 posto ulaganja učitavom sektoru informacija i komunikacija te 2,3 posto ulaganja na razini države. u razdoblju od2007. do 2015. godine ht d.d. kumulativno jeinvestirao više od deset milijardi kuna u novudugotrajnu imovinu, što je ekvivalent 16,5 postoukupnih investicija koje su u hrvatskoj ekonomijiostvarene u 2015. godini.

7.364

8.546

5.594

8.616

4.823

9.627

3.944

10.325


UTJECAJ INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI HT GRUPE NA GOSPODARSTVO

HT Grupa, kada su investicije u pitanju, jedna je odnajaktivnijih kompanija u Republici Hrvatskoj. Samo urazdoblju od 2010. do 2015. Grupa je ukupno investiralaoko 7,2 milijarde kuna, odnosno prosječno godišnje oko1,2 milijarde kuna. Investicijska aktivnost HT Grupe ima iizražen pozitivan trend koji potvrđuje činjenica da sunajveći iznosi investicija zabilježeni u 2013. i 2015. godini,kada su ulaganja u nematerijalnu i materijalnu imovinuiznosila više od 1,4 milijarde kuna (Tablica 6.).

Jedna je od temeljnih karakteristika telekomunikacijskihinvesticija njihov snažan potencijal za poticanjeekonomskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta. Pritomučinak koji telekomunikacijske investicije imaju naekonomiju nije isključivo kratkoročan jer jetelekomunikacijska infrastruktura jedan od temelja zadugoročni rast i razvoj svake zemlje. Naime, u modernimekonomijama koje počivaju na intenzivnoj razmjeniinformacija telekomunikacijska infrastruktura olakšavakolanje informacija što ima pozitivne utjecaje naproizvodnost, inovacije i ekonomski rast. Međutim, učincitelekomunikacijskih investicija, posebice onih koje suusmjerene na razvoj širokopojasnih mreža, nisu ograničeniisključivo na gospodarstvo, nego one djeluju i na znatnošire društvene procese. Europska komisija (2010) definirasljedeća područja pozitivnog učinka ulaganja uširokopojasne mreže: lokalne zajednice kriminal, javna sigurnost i javne internetske usluge obrazovanje i vještine okoliš zdravstvo kvaliteta života ekonomija i zaposlenost.

Širokopojasne mreže omogućavaju i podržavaju aktivnostikoje jačaju lokalne zajednice i povećavaju društvenukoheziju, tolerantnost i poštovanje među stanovnicimazajednice. One potiču i prevenciju kriminala, povećavajubrzinu odgovora policije i drugih službi na hitne situacije iučinkovitost sudskih procesa. Ulaganje u širokopojasnemreže ima za posljedicu i povećanje kvalitete ljudskogkapitala koje se događa zbog veće dostupnostiinformacija, novih metoda učenja i olakšane komunikacijemeđu ljudima. Utjecaj ulaganja u širokopojasne mreže naokoliš očituje se u smanjenju upotrebe papira, smanjenjukoličine otpadaka, ali i smanjenju ispušnih plinova zbogčinjenice da zahvaljujući širokopojasnom internetu ljudimogu raditi od kuće. Širokopojasni internet ima velikepotencijale i za poboljšanje sustava zdravstvene skrbi, i to

ponajviše jer olakšava pristup zdravstvenim informacijamai uslugama te povećava brzinu odaziva zdravstvenih službiu hitnim slučajevima. Isto tako kroz povećanje dostupnostizabavnih i edukativnih sadržaja, olakšano povezivanjeljudi, poboljšanu međusobnu komunikaciju ifleksibilizaciju radnih odnosa širokopojasni internetpovećava osjećaj dobrobiti i kvalitetu življenja ljudi.Sagledavši sve navedeno, možemo zaključiti da sudruštveni učinci ulaganja u telekomunikacijskuinfrastrukturu daleko veći i širi od izravnih, neizravnih iinduciranih ekonomskih učinaka tih ulaganja na brutodomaći proizvod i zapošljavanje, no za razliku odekonomskog učinka teško ih je precizno izmjeriti.

S druge strane, za procjenu ekonomskih učinakainvesticija u pravilu se koristi ili input-output analizom iliregresijskom analizom (Europska komisija, 2010). Input-output analiza pritom u ukupni učinak investicija ubrajaizravne, neizravne i inducirane učinke koji su pobližeopisani u poglavlju 3.1. Polazeći od strukturnihkarakteristika nabavljenih investicijskih dobara HT Grupe,a korištenjem input-output koeficijenata, izračunat jeukupni učinak koji investicijska aktivnost Grupe ima nabruto dodanu vrijednost i zaposlenost u hrvatskojekonomiji. Pritom su razdvojeno prikazani neizravni učinciinvesticija HT Grupe na dobavljače intermedijarnihproizvoda, neizravne učinke na dobavljače investicijskihdobara te učinke ukupne inducirane potrošnje.

Rezultati analize prikazani u Tablici 6. sugeriraju da je samou 2015. ht Grupa svojom investicijskom aktivnošćugenerirala stvaranje 4.658 radnih mjesta i 1,1 milijardukuna bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja 0,35 postobruto domaćeg proizvoda ostvarenog u 2015. Rezultatiinput-output modela sugeriraju i da je ht Grupa urazdoblju od 2010. do 2015. stvorila ukupno 22.643radna mjesta i 5,5 milijardi kuna bruto domaćegproizvoda. Najveći učinak investicija Grupe na domaćiproizvod i zaposlenost ostvaruje se preko neizravnihdobavljača investicijskih dobara HT Grupe, a drugi poveličini učinak ostvaruje se preko izravnih dobavljačainvesticijskih dobara Grupe. Valja napomenuti i da jeinvesticijska aktivnost HT Grupe u analiziranom razdobljuinducirala 798 milijuna kuna poreza na dodanu vrijednostkoji je uplaćen u državni proračun.

Slična istraživanja za gospodarstvo SAD-a (Atkison i dr.,2009) sugeriraju da investicije u telekomunikacijskuinfrastrukturu u iznosu od 7,1 milijardu eura mogurezultirati sa 64 tisuće izravnih te 116 tisuća neizravnih

30


radnih mjesta. S druge strane, Katz i dr. (2010) procjenjuju da su u Njemačkoj i Švicarskoj neizravni iinducirani učinci nešto niži, ali i dalje vrlo značajni.Multiplikatori zaposlenosti u tim istraživanjima kreću se urasponu od 1,92 i 3,6, pa se multiplikator za HT Grupu kojiiznosi oko 2,5 nalazi u sredini tog intervala i može seokarakterizirati kao vjerodostojan.

Osim input-output analizom utjecaj investicija utelekomunikacijsku mrežu na ekonomski rast izaposlenost se može procijeniti regresijskom analizom.Kod takvih metoda specifično je što one procjenjuju šireučinke investicija u telekomunikacijsku infrastrukturu naukupnu ekonomsku aktivnost u odnosu na input-outputanalizu. Razlog za to je činjenica da regresijska analizaobuhvaća i dodatne učinke koje te investicije ostvaruju narast i zaposlenost preko njihova utjecaja na povećanjaproizvodnosti i kvalitete ljudskog kapitala. Regresijskemetode, međutim, u pravilu se ne koriste iznosominvesticija u telekomunikacijsku infrastrukturu kako bi seprocijenio njihov učinak na ekonomsku aktivnost, negomjere kako rezultat tih investicija, koji se najčešće mjeri ilipromjenom brzine pristupa internetu ili promjenom

penetracije širokopojasnog interneta u zemlji, utječe naekonomsku aktivnost. Rezultati takvih analiza upućuju nazaključak da ulaganje u telekomunikacijsku infrastrukturuima veliku društvenu korist.

Czernich i dr. (2009) u svojoj regresijskoj analizi na uzorkuod 25 zemalja OECD-a pokazuju da već i samo uvođenješirokopojasnog interneta u zemlju ima za posljedicu trajnopovećanje bruto domaćeg proizvoda od 1,9 do 2,5postotna boda. S druge strane, Quian i suradnici (2009)na uzorku od 120 zemalja pokazuje da povećanjepenetracije širokopojasnog interneta od 10 posto povećava rast u ekonomski razvijenim zemljamaza 1,2 posto. rezultati te analize sugeriraju i da ulaganjeu širokopojasne mreže ima veći učinak na ekonomskirast u zemljama u razvoju poput hrvatske gdjepovećanje penetracije širokopojasnog interneta od 10 posto povećava ekonomski rast tih zemalja za 1,4 posto. To ujedno znači da bi se prema rezultatima oveanalize moglo očekivati da bi ulaganja HT Grupe kojarezultiraju povećanjem penetracije širokopojasnoginterneta u zemlji za 10 posto rezultirala povećanjem brutodomaćeg proizvoda od 1,4 posto.

31

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. ukupno u prosječno razdoblju godišnje

investicije ht Grupe 1.153 877 1.180 1.426 1.073 1.473 7.178 1.196

BRUTo DoDaNa vRijeDNosT, U mil. KUNa

Izravni dobavljači investicijskih dobara 324 246 314 359 270 370 1.883 314

Neizravni dobavljači investicijskih dobara 534 406 531 624 469 644 3.208 535

Inducirana osobna potrošnja 252 192 250 294 221 303 1.511 252

Ukupno BDV 785 597 782 918 690 946 4.719 787

Inducirani PDV 133 101 132 155 117 160 798 133

ukupno bdp induciran investicijama ht Grupe 918 698 914 1073 807 1.106 5.517 919

ZaposleNosT

Izravni dobavljači investicijskih dobara 1.350 1.027 1.459 1.866 1.403 1.924 9.028 1.505

Neizravni dobavljači investicijskih dobara 2.424 1.844 2.537 3.134 2.356 3.230 15.524 2.587

Inducirana osobna potrošnja 1.185 901 1.179 1.385 1.041 1.428 7.119 1.186

ukupno zaposlenost inducirana investicijama ht Grupe 3.608 2.745 3.716 4.519 3.397 4.658 22.643 3.774

TaBlica 6. Učinak investicije HT Grupe u razdoblju od 2010. do 2015. na ukupnu bruto dodanu vrijednost i zaposlenost u Hrvatskoj,u milijunima kuna

33

U Hrvatskoj posluje nešto više od 104 tisuće pravnihosoba (kompanija) koje zapošljavaju oko 890 tisućazaposlenika i koje ostvaruju gotovo 640 milijardi kunaprihoda godišnje. Te kompanije tvore hrvatskikorporativni sektor, u koji nisu uključeni obrti,slobodna zanimanja i aktivni poljoprivrednici kojitakođer obavljaju gospodarske aktivnosti, aliisključivo kao fizičke osobe. Među registriranimpravnim osobama u Hrvatskoj dominiraju mikro imale kompanije koje su za ekonomiju važne zbognovog zapošljavanja i razvoja poduzetništva. No za ekonomiju su često od presudne važnostivelike kompanije. Premda one nisu brojne, njihova jeuloga u gospodarstvu višestruka. Velike su kompanije nositeljice inovacija u proizvodima iposlovnim procesima, one predvode nove poslovne trendove, svojim poslovanjem značajnoutječu na poslovnu klimu, a svojim investicijamadoprinose razvoju poslovne infrastrukture i takopovećavaju konkurentnost čitavog gospodarstva.

HT Grupa, koja je svojim aktivnostima generirala 3,14 posto bruto domaćeg proizvoda u 2015. i koja jesvojim poslovnim aktivnostima izravno i neizravnogenerirala više od 27 tisuća radnih mjesta, ogledni jeprimjer velike kompanije koja ima izrazito važanutjecaj na gospodarstvo. HT Grupa pritom svojekonomski značaj umnogome može zahvalitinajvećoj kompaniji u svojem sastavu – HT-u d.d.

ht d.d. je šesta po veličini kompanija u hrvatskoj,ako se kao kriterij uzme visina prihoda ostvarenih u2015. godini. Od HT-a d.d. po navedenom kriterijuveće su INA, Konzum, HEP d.d, HEP-Operatordistribucijskog sustava te Zagrebačka banka. U desetnajvećih kompanija još se ubrajaju Petrol, Privrednabanka Zagreb, Pliva i Plodine. HT d.d. je u 2015.ostvario nešto više od 6 milijardi kuna prihoda te jezapošljavao oko 4 tisuće ljudi.

Ht Grupa I korporatIVnI sEktor

korporativni sektorpredstavlja skup svihpravnih osobaregistriranih u zemlji za gospodarskeaktivnosti.

sliKa 9. Najveće kompanije u Republici Hrvatskoj

Prihodi u 2015. (u milijardama HRK)

inA konzum hep d.d. hep-ods zAbA ht d.d. petrol pbz pliva plodine

0

5

20

15

10

19,9

14,9

9,5

7,0 7,06,0

4,94,0 4,0 3,9

34


Da bismo dobili pravi uvid u veličinu i važnost tihkompanija, poželjno ih je analizirati u duljem vremenskomrazdoblju zbog čega su u Tablici 7. prikazani njihovikumulativni pokazatelji poslovanja za razdoblje od 2011.do 2015. Izvor za podatke je Poslovna Hrvatska.

U usporedbi s ostalih devet najvećih kompanija uzemlji HT d.d. se u razdoblju od 2011. do 2015.istaknuo po sljedećim aspektima svojega poslovanja: HT d.d. ostvaruje najveći iznos novostvorene

vrijednosti, pri čemu se novostvorena vrijednostdefinira kao dohodak koji od poslovanja kompanijeostvaruju zaposlenici kompanije, vlasnici i država(kroz porez na dohodak i dobit);

HT d.d. ostvaruje najveći iznos ebitdA-e i najveći iznos neto dobiti;

HT d.d. uz INA-u bilježi najveća izdvajanja zainvesticije;

HT d.d. uz HEP d.d. bilježi najveću proizvodnost rada mjerenu iznosom novostvorenevrijednosti po zaposlenome.

Poseban naglasak treba staviti na činjenicu da je htd.d. najvažnija kompanija u hrvatskoj ako se kaokriterij uzme novostvorena vrijednost. Novostvorenavrijednost može se definirati kao bruto dodanavrijednost iz koje je izuzet dohodak koji ostvaruje fizičkikapital (taj dohodak zovemo još i amortizacija).Novostvorena vrijednost tako se može promatrati i kaoživotnija inačica bruto dodane vrijednosti jer promatradohodak živućih proizvodnih faktora (radnika, vlasnikai države u cjelini), a izuzima dohodak neživihproizvodnih faktora (dugotrajne materijalne imovine). Stvaranje novih vrijednosti jest i „modus operandi”investicijske aktivnosti kompanija. HT d.d. je, kao što jeveć rečeno, druga po iznosu novih investicija međudeset najvećih kompanija u Hrvatskoj. Pri tome valjanaglasiti da se značajan dio investicija INA-e odnosi naulaganja u proizvodne kapacitete te kompanije. HT d.d.s druge strane najveći dio svojih investicija usmjerava urazvoj telekomunikacijske infrastrukture zbog čegamožemo zaključiti da ako se usporedi s drugimprivatnim kompanijama u zemlji, ht d.d. ulaže

inA konzum hep d.d. zAbA hep ods HT d.d. petrol pbz pliva plodine

broj zaposlenih 8.269 11.913 428 4.203 8.242 4.969 647 3.390 1.798 2.991(prosjek razdoblja)

ukupni prihodi 127.517 68.648 61.459 34.706 27.455 33.758 19.340 21.879 16.999 16.739(u mil. HRK)

ebitdA 12.238 4.620 3.761 - 7.499 14.599 417 - 3.339 1.532(u mil. HRK)

porez na dobit -167 338 411 807 495 1,297 16 527 -513 26(u mil. HRK)

neto dobit 1.085 1.064 4.486 3.316 2.649 6.949 152 3.602 2.213 188(u mil. HRK)

novostvorena 11.653 6.112 5.645 7.224 8.724 12.863 449 6.285 3.723 1.276vrijednost(u mil. HRK)

novostvorena 1,4 0,5 13,2 1,7 1,1 2,6 0,7 1,9 2,1 0,4vrijednostpo zaposlenom(u mil. HRK)

investicije 7.476 2.287 707 - 4.693 5.596 2.629 - 2.100 457 (u mil. HRK)

TaBlica 7. Kumulativni pokazatelji poslovanja 10 najvećih kompanija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2011. do 2015. godine

novostvorenavrijednost definira sekao dohodak kojikompanija ostvaruje zasvoje radnike, vlasnike idržavu (kroz plaćanjeporeza i prireza nadohodak i dobit).

ebidtA predstavljadobit kompanije prijekamata, poreza iamortizacije.

35


najviše u razvoj infrastrukture. ht d.d. je ujedno iprivatna kompanija iz uslužnog sektora koja najvišenovca izdvaja za investicije. Tim svojim nastojanjimaHT d.d. kreira potencijal za poboljšanje konkurentnostisvih poduzetnika i podizanje kvalitete životastanovništva kroz digitalizaciju društva. Ustrajanjem naunapređenju telekomunikacijske infrastrukture HT d.d.omogućuje korištenje novih znanja i informacija u štokraćim vremenskim razdobljima i uz niže troškove štoolakšava poslovanje postojećih poduzetnika, potičeosnivanje novih kompanija te podiže konkurentnostcjelokupnog gospodarstva.

Osim usporedbe najveće kompanije u sklopu HTGrupe s drugim kompanijama, da bi se dobio bolji uvidu važnost HT Grupe, korisno je i pogledati veličinuGrupe mjerenu njezinim udjelima u temeljnimagregatima korporativnog sektora. Pri tome koristimošest definicija korporativnog sektora, i to od najšireprema najužoj, koje odgovaraju sektorima u kojima HT Grupa posluje: korporativni sektor; uslužni sektor; sektor koji primjenjuju znanja i visoke tehnologije; uslužni sektor koji primjenjuju znanja i visoke

tehnologije; uslužni sektori koji intenzivno primjenjuju znanja; sektor informacija i telekomunikacija.

Korporativni sektor ujedno je i najšira definicijaanaliziranih sektora koji obuhvaća sve pravne osoberegistrirane u Republici Hrvatskoj. Uslužni sektor dioje korporativnog sektora koji je, poput svih kompanijau sklopu HT Grupe, registriran za uslužne djelatnosti.Sektor koji primjenjuje znanja i visoke tehnologije jošje jedan sektor u koji pripadaju i kompanije HTGrupe. On se sastoji od proizvodnih i uslužnihkompanija koje u svojem poslovanju primjenjujuznanja i visoke tehnologije. Uslužni sektor kojiprimjenjuju znanja i visoke tehnologije sastoji se paksamo od uslužnih kompanija koje u svojemposlovanju primjenjuju znanja i visoke tehnologije,dok se u uslužni sektor koji intenzivno primjenjujeznanja ubrajaju sve uslužne kompanije koje u svojemposlovanju primjenjuju specijalizirana znanja, no ne ivisoke tehnologije. Sektor informacija itelekomunikacija sastoji se od kompanija koje usvojoj djelatnosti imaju ili informacijske ilitelekomunikacijske usluge. Detaljan opis svihdjelatnosti koje pripadaju drugom, trećem, četvrtom,petom i šestom sektoru može se naći u Dodatku 2.Atlasa. Budući da kompanije iz HT Grupe pripadaju usvih šest definicija sektora, da bi se dobio uvid uvažnost HT Grupe za te sektore, treba izračunatinjezin udjel u standardnim agregiranim poslovnimpokazateljima sektora poput imovine, dobiti iinvesticija. Ti su udjeli prikazani u Tablici 8.

korporativni uslužni sektor koji uslužni sektor uslužni sektor sektor sektor sektor primjenjuje koji primjenjuje koji intenzivno informacija i

znanja i visoke znanja i visoke primjenjuje telekomunikacijatehnologije tehnologije znanja

ukupna imovina 1,3 2,6 28,0 41,4 7,5 40,3

kapital i rezerve 2,9 6,5 45,1 62,7 16,1 61,8

ukupni prihodi 1,1 1,9 18,0 27,3 8,6 26,0

ukupni rashodi 1,0 1,7 16,2 24,9 8,0 23,7

dobit razdoblja 5,5 8,7 39,7 53,3 15,3 51,2

investicije 3,5 7,1 36,0 44,6 22,3 44,9

broj zaposlenih 0,6 1,1 11,8 16,2 3,4 15,4

bruto dodana vrijednost 2,7 5,0 26,4 35,4 13,5 34,8

bruto plaće 1,3 2,2 15,0 20,6 6,4 20,5

TaBlica 8. Udjeli HT Grupe u agregatima korporativnog sektora Grada Zagreba u 2015. (u %)

proizvodnost radaoznačava omjerproizvedenih dobara ipotrebe za pojedinimfaktorom proizvodnjekorištenim prilikomproizvodnje. Može sejoš opisati i kaouspješnost kompanijepri proizvodnji dobaraili usluga u odnosu naupotrijebljeneproizvodne resurse.

Amortizacija jepostupak otpisivanjavrijednostinematerijalne imovinetijekom njezinaupotrebnog vijeka.

36


Također ima smisla uspoređivati prosječnepokazatelje HT Grupe poput proizvodnosti, investicijapo zaposlenom i prosječne neto plaće u odnosu naprosječne vrijednosti koje prema tim pokazateljimaostvaruju navedeni sektori. Ti su pokazatelji prikazaniu Tablici 9.

Pokazatelji prikazani u Tablici 8. sugeriraju dapremda kompanije iz HT Grupe čine tek šest odpreko stotinjak tisuća kompanija koje tvore hrvatskikorporativni sektor, na njih se odnosi 3,5 postoinvesticija, 2,7 posto bruto dodane vrijednosti i 5,5 posto dobiti ukupnog korporativnog sektora.Važnost HT Grupe još je veća ako ju se promatraisključivo kao uslužnu kompaniju. Ona, naime,generira 7,1 posto investicija, 5 posto bruto dodanevrijednosti i 8,7 posto dobiti cjelokupnogainkorporiranog uslužnog sektora u Hrvatskoj. Međutim, u današnje vrijeme gospodarski razvojovisi o sposobnosti zemalja da se tehnološkiunapređuju te da organiziraju učinkovitu proizvodnjusloženijih proizvoda za koju je potrebno intenzivnose koristiti znanjima i visokim tehnologijama. Nokako bi se zemlje mogle tehnološki unapređivati,

nužno je da sektor ekonomije koji intenzivnoprimjenjuje znanja i nove tehnologije budepropulzivan. ht Grupa koja dominantno pripadasektoru koji primjenjuje znanja i nove tehnologijemože se pritom smatrati nosiocem tehnološkograzvoja zemlje. ona je najveća kompanija u tomsektoru te se na nju odnosi 36 posto ukupnihinvesticija i 26 posto bruto dodane vrijednostivisokotehnološkog sektora.HT Grupu također uspoređujemo s uslužnimvisokotehnološkim sektorom. Naime, suvremeneekonomije sve se više odmiču od proizvodnihdjelatnosti i svoj rast temelje na sofisticiranimuslugama. Ekonomije koje pak svoj razvoj zasnivajuna primitivnim uslugama u pravilu nisu u stanjuostvarivati dohodak po stanovniku koji bi biousporediv s najbogatijim zemljama koje su sefokusirale na proizvodnju proizvoda visoke dodanevrijednosti i sofisticirane usluge. Važnostsofisticiranih usluga, i to posebno onih kojeprimjenjuju znanja i visoke tehnologije uproizvodnim procesima, stoga je u modernimdruštvima sve veći. HT Grupa i u ovom je sektoruuvjerljivi tržišni lider. Na nju se, naime, odnosi gotovo

HT korporativni uslužni sektor koji uslužni sektor uslužni sektor sektor Grupa sektor sektor primjenjuje koji primjenjuje koji intenzivno informacija i

znanja i visoke znanja i visoke primjenjuje tele-tehnologije tehnologije znanja komunikacija

proizvodnost rada 783.930 171.561 166.277 350.607 358.108 210.729 348.035(BDV po zaposlenom,

u HRK)

proizvodnost kapitala 0,70 0,27 0,36 0,87 0,92 0,80 0,95(BDV po jedinici

fizičkog kapitala, u HRK)

kapitalna opremljenost 1.120.205 634.660 468.099 403.458 387.796 262.797 366.040rada (vrijednost fizičkog kapitala po zaposlenom, u HRK)

investicije 270.510 45.949 40.578 88.612 98.049 41.074 93.026po zaposlenom(u HRK)

prosječna 8.616 5.031 5.104 7.621 7.480 5.754 7.153neto plaća (u HRK)

TaBlica 9. poslovni pokazatelji HT Grupe i korporativnog sektora

primitivne uslugejesu usluge za čijuisporuku nisu potrebnaspecijalizirana znanja ikorištenje visokihtehnologija.

37


polovica investicija visokotehnološkoga uslužnogsektora te preko trećine ukupne bruto dodanevrijednosti koju je taj sektor ostvario tijekom 2015.

Uspješnost HT Grupe očituje se i kroz usporedbunjezinih temeljnih ekonomskih pokazatelja skorporativnim sektorima. Valja tako istaknuti da jeproizvodnost rada ht Grupe veća od prosječnoostvarenih vrijednosti proizvodnosti radakorporativnih sektora svih definicija, pri čemu seposebno ističe činjenica da je proizvodnost htGrupe u odnosu na prosjek ukupnogkorporativnog sektora veća za čak 356 posto.kapitalna opremljenost rada i iznos investicija pozaposlenome u HT Grupi također je višestruko veća uodnosu na prosjeke svih šest korporativnih sektora.Investicije po zaposlenom, koje u HT Grupi iznose270 tisuća kuna po zaposlenome, tako su u odnosuna prosjek ukupnoga korporativnog sektora veće zagotovo 500 posto, a u odnosu na visokotehnološkisektor 205 posto. Valja na kraju spomenuti i daprosječna neto plaća u HT Grupi također značajnoodstupa od korporativnih sektora svih definicija. Uodnosu na prosjek ukupnoga korporativnog sektora,prosječna neto plaća u HT Grupi veća je za 71 posto(3.583 kune), a u odnosu na visokotehnološki sektorrazlika iznosi 13 posto (995 kuna).

Budući da su sva ovisna društva HT-a d.d., osimnajmanjeg (KDS d.o.o.), te sam HT. d.d. registriranina području Grada Zagreba te značajan dio svojihaktivnosti obavljaju u Zagrebu, vrijedi definirati iznačaj HT Grupe za ekonomiju glavnoga hrvatskoggrada. HT Grupa tako generira 7,3 posto ukupnihinvesticija ukupnoga korporativnog sektoraregistriranog u glavnom gradu te 5,5 posto brutododane vrijednosti (Tablica 10.). Kao i u slučajukorporativnih sektora za područje cijele RepublikeHrvatske, HT Grupa posebnu važnost ima zavisokotehnološki sektor Grada Zagreba. Na nju seodnosi 41 posto ukupnih investicija i 33 postoukupne dodane vrijednosti visokotehnološkogsektora glavnog grada. Može se stoga zaključiti da jeHT Grupa važan čimbenik tehnološkog razvojaglavnog grada Hrvatske.

korporativni uslužni sektor koji uslužni sektor uslužni sektor sektor sektor sektor primjenjuje koji primjenjuje koji intenzivno informacija i

znanja i visoke znanja i visoke primjenjuje telekomunikacijatehnologije tehnologije znanja

ukupna aktiva 2,2 4,5 33,1 45,3 10,7 44,3

kapital i rezerve 4,5 11,1 51,8 66,5 23,8 64,9

ukupni prihodi 2,2 3,4 21,8 31,3 12,8 29,8

ukupni rashodi 1,9 2,9 19,6 28,6 11,7 27,2

dobit razdoblja 10,2 16,2 50,7 61,7 28,3 57,6

investicije 7,3 13,7 40,8 46,9 36,1 47,1

broj zaposlenih 1,5 2,2 17,0 22,2 5,9 21,3

bruto dodana vrijednost 5,5 9,0 32,5 40,6 18,5 39,8

bruto plaće 2,7 4,0 19,1 25,3 9,2 25,3

TaBlica 10. Udjeli HT Grupe u agregatima korporativnog sektora Republike Hrvatske u 2015. (u %)

kapitalnaopremljenost radadefinira se kao količinafizičkog kapitalakompanije raspoloživapo radniku zaposlenomu kompaniji.

39

HT d.d. je jedno od 150 društava koja su danasuvrštena na Zagrebačku burzu. Dionica HT-a d.d.uvrštena je na Službeno tržište. Uz dionicu OptimaTelekoma d.d., dionica HT-a d.d. jedina je dionica usektoru Telekomunikacije. Dionica HT-a d.d. sastavni je dio sljedećih dioničkihindeksa koje objavljuje Zagrebačka burza: crobeX,crobeX10, CROBEXplus, CROBEXtr. Dionica HT d.d. sastavni je dio sljedećih dioničkihindeksa koje objavljuje Bečka burza: cece telecom,CECE Extended i SEE Traded Index. Dionica HT d.d. uvrštena je na zagrebačku burzu2007. godine, kada je provedena inicijalna javnaponuda dionica kompanije.

Uvrštavanjem dionica na Burzu inicijalnom javnomponudom HT d.d. znatno je potaknuo razvojdioničarstva u Republici Hrvatskoj te uključivanjenovih sudionika, prvenstveno malih dioničara, natržište kapitala. Pozitivan učinak na razvoj tržišta u2007. godini dodatno je potaknut i činjenicom da jetijekom iste godine još šest domaćih društava proveloinicijalnu javnu ponudu dionica.

Zanimljivo je da je 2015. godine zabilježena prvainicijalna javna ponuda na Zagrebačkoj burzi nakonsedmogodišnjega sušnog razdoblja koje je zahvatilokako ukupno domaće gospodarstvo tako i tržištekapitala. U tom kontekstu dionica HT-a d.d. pokazalase iznimno važnom ne samo za razvoj tržišta nego i zaopstanak hrvatskog tržišta kapitala. Za razliku od ukupnog tržišta te prosječne dionice naZagrebačkoj burzi, dionica HT-a d.d. pokazala sestabilnim i racionalnim odabirom institucionalnihulagača i malih dioničara u razdoblju nakon izdanja. Snažan interes institucionalnih ulagača očekivan je s obzirom na superiornu likvidnost dionice ht-a d.d.HT Grupa tijekom kontrakcije ukupnog tržišta kapitala, uspjela je odaslati poruku stabilnosti poslovanja u obliku redovite isplate dividende, koja nije izostala ni u jednoj godini od inicijalne javneponude. Mali dioničari nisu propustili nagraditi takavpristup (Slika 10.).

Ht Grupa I trŽIŠtE kapItala

sliKa 10. struktura ulagača u dionice HT-a d.d. i isplata dividendi u razdoblju 2008. – 2015. (u milijunima kuna)

VAŽNOST DIONICE HT-a d.d. ZA HRVATSKO TRŽIŠTE KAPITALA

zagrebačka burzatemeljni je akterhrvatskog tržištakapitala. Utemeljena je1991. godine. Burzaupravlja Uređenimtržištem iMultilateralnomtrgovinskomplatformom. Dionice društavauvrštavaju se naZagrebačku burzuovisno o pravilima ouvrštenju na sljedećekotacije Uređenogtržišta: Vodeće,Službeno tržište iRedovito tržište. Burza objavljujedioničke indekseCROBEX®,CROBEX10©,CROBEXplus,CROBEXtr i petsektorskih indeksa(industrija,građevinarstvo,turizam, transport iprehrambeni sektor) tedva obvezničkaindeksa.domaća fizička osoba

0

1.000

2.000

3.000

4.000

Struktura ulagača u dionice HT-a (u %)

Ukupno isplaćeno ulagačima na ime dividende (u mil. HRK)

domaća pravna osoba

2.427,0

3.628,9

19,6

29,3

40

tijekom inicijalne javne ponude dionica ht-a d.d.ukupno 355.000 fizičkih domaćih osoba uložilo je udionice HT-a, što je 8,2 posto ukupnog brojastanovnika u republici hrvatskoj. domaće fizičke osobe čine petinu ulagača u ht-u, aod dividende su ostvarile kumulativno 2,4 milijardekuna, što predstavlja 2 posto raspoloživog dohotkakućanstava u razdoblju isplate dividende.Domaće pravne osobe drže trećinu izdanih dionica HT-a d.d. te im je na ime dividende isplaćeno 3,6 milijardi kuna. U dionice HT-a d.d. uložila je 441 domaća pravna osoba. Strane pravne osobe drže oko 51 posto izdanihdionica HT-a d.d.HT d.d. je isplatio svojim dioničarima ukupno 12,4milijarde kuna na ime dividende do danas.

U razdoblju nakon inicijalne ponude dionice HT Grupasvojim je dioničarima isplatila prosječnu dividendu po dionici od 19 kuna. Od 2013. godine dividenda po dionici niža je odprosječne, djelomično i zbog rasta investicija HT Grupe u istom razdoblju. Može se očekivati da će se reinvestirana dobit uprepoznate investicijske prilike u posljednjih nekolikogodina odraziti povoljno na dioničare u skorojbudućnosti kroz rast cijene dionice kompanije.

Prinos od dividendi HT-a u 2015. iznosio je 4,3% (Slika 11.). Uz isplaćenu dividendu od 6 kuna podionici i usporen pad cijene dionice na godišnjojrazini ukupna profitabilnost dionice ht-a d.d. u2015. godini bila je pozitivna, nakon četiriuzastopne godine negativne ukupne profitabilnosti dionice.

U razdoblju od uvrštenja dionica HT-a d.d. uvijek jemeđu prvim trima dionicama s najvećim udjelomtržišne kapitalizacije u ukupnoj tržišnoj kapitalizacijiZagrebačke burze (Slika 10.). U razdoblju 2008. – 2009. dionica HT-a d.d. imala je najveći udio tržišne kapitalizacije u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji Zagrebačke burze, dok je usljedećih pet godina bila na drugom mjestu, iza INA-e d.d., po navedenom pokazatelju. Tržišna kapitalizacija dionica HT-a iznosila je 9,2 postoukupne tržišne kapitalizacije dionica na Zagrebačkoj burzi u 2015. godini.


sliKa 11. Ukupni profitabilnost dionice HT-a d.d. (u postotku)

tržišna kapitalizacija mjera je veličinekompanije ili tržišta kojase određujeumnoškom cijenedionice i broja izdanihdionica pojedinekompanije.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

-60 %

-40 %

-20 %

0

20 %

20 %

60 %

Prinos od dividendi

Kapitalni dobitak (gubitak)

Ukupna profitabilnost dionice

41

dionica ht-a d.d. ima najviši pojedinačni udio u free float tržišnoj kapitalizaciji dionica kojima setrguje na zagrebačkoj burzi u posljednje tri godine(slika 13.).

Free float tržišna kapitalizacija dionica HT-a d.d.iznosila je 16,5 posto ukupne free float tržišnekapitalizacije dionica na Zagrebačkoj burzi u 2015. godini.

U 2013. godini na dionice HT-a d.d. otpada gotovočetvrtina free float tržišne kapitalizacije dionica kojimase trguje na Zagrebačkoj burzi. Visoka aktivnost dionice HT-a d.d. očituje se razinomostvarenog prometa i popratnom likvidnošću. dionica ht-a d.d. ostvarila je najveći promet uodnosu na ostale dionice na zagrebačkoj burzi u2015. godini te u svim promatranim godinama nakoninicijalne javne ponude.


sliKa 12. Udio tržišne kapitalizacije HT-a d.d. u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji Zagrebačke burze u razdoblju 2007. – 2015. (u postotku i milijunima kuna)

Free float tržišnakapitalizacija određuje seumnoškom cijenedionice i brojaslobodno raspoloživihdionica pojedinekompanije na tržištu.Od ukupne tržišnekapitalizacije oduzimase vrijednost dionica uvlasništvu npr. države idržavnih institucija,strateških partnera,menadžmentakompanija i ostalihdioničara sa značajnimučešćem.

2008.2007.* 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.0

5 %

10 %

15 %

20 %

5.000

0

15.000

10.000

20.000

25.000

30.000

*IPO HT-a proveden u listopadu 2007.

sliKa 13. Udio free float tržišne kapitalizacije HT-a d.d. u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji Zagrebačke burze u razdoblju 2013. – 2015. (u postotku i milijunima kuna)

Udio tržišne kapitalizacije HT-a u ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji ZSE (u %)

Tržišna kapitalizacija dionica HT-a (u mil. HRK)

Udio free float tržišne kapitalizacije HT-a u ukupnoj free float tržišnoj kapitalizaciji ZSE-a

Free float tržišna kapitalizacija dionica HT-a (u mil. HRK)

2014.2013. 2015.0

5 %

10 %

15 %

25 %

0

2.000

4.000

6.000

1.000

3.000

5.00020 %

42

U 2010. godini promet dionicama HT-a d.d. činio je više od četvrtine ukupnog prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi.

Relativno velik obim trgovanja dionicom HT-a d.d.olakšava prodaju dionice i pozitivno utječe na njezinu

poželjnost, što je, između ostalog, privuklo i zadržalo velik broj ulagača.

Dionica HT-a d.d. likvidnija je od prosječne dionice natržištu u svim godinama nakon inicijalne javne ponude. U posljednjih pet godina brzina prometa dionicom


sliKa 14. Udio prometa dionicom HT-a d.d. u ukupnom prometu dionicama na Zagrebačkoj burzi (u postotku i milijunima kuna)

2008.2007.* 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.0

5 %

10 %

15 %

30 %

25 %

20 %

500

0

1.500

1.000

2.000

2.500


Udio prometa dionicom HT-a u ukupnom prometu dionicama na ZSE-a (u %)

Promet dionicama (u mil. HRK)

sliKa 15. Brzina ukupnoga dioničkog prometa i prometa dionice HT-a d.d. u razdoblju 2007. – 2015. (u postotku)

2008.2007.* 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.


Brzina prometa dionice HT-a (u %)

Brzina dioničkog prometa (u %)

likvidnost ili brzina dioničkogprometa predstavljakvocijent ostvarenogprometa i godišnjetržišne kapitalizacije.

5,0

6,4

12,5

14,7

5,5

7,8

4,1

6,3

4,0

6,4

2,3

3,7

2,3

3,7

2,1

4,1

1,9

3,0

43

Iako je uloga dionice ht-a d.d. u tom smislu iznimnovažna, nužno je da domaće tržište ponudi višeinvesticijskih prilika ulagačima.

U nastavku je dionica HT-a d.d. uspoređena s prosječnimvrijednostima domaćih, regionalnih i sektorskih indeksakojih je dionica HT-a d.d. sastavni dio.

Dionica HT-a d.d. najmanje je volatilna dionica uusporedbi s prosječnom volatilnošću indeksa u koje jedionica HT-a d. d. uključena (Slika 16.).

Općenito, dionica HT-a d.d. uglavnom je manjerizična u usporedbi s prosječnim rizikom povezanim s indeksima kojih je dionica HT-a d.d.sastavni dio.

Obje mjere rizičnosti ukazuju na nižu rizičnost dioniceHT-a d.d. u odnosu na prosječnu rizičnost deset

HT-a d.d. gotovo je kontinuirano 60 posto veća odbrzine ukupnoga dioničkog prometa, dok je u 2014.godini dionica HT-a d.d. bila gotovo dvostrukolikvidnija u odnosu na ukupno tržište.

Niska likvidnost na tranzicijskim tržištima, poputhrvatskog, problematična je jer upućuje nanesposobnost tržišta da omogući kompanijama prilikuza pribavljanje jeftinog kapitala te nespremnostulagača na trgovanje uz visoke implicitne troškovetrgovanja. Niska likvidnost dovodi u pitanje razvoj iopstanak samog tržišta kapitala.


DIONICA HT-a d.d. I USPOREDIVI BURZOVNI INDEKSI

crobex – dionički indeksZSE-a, uključuje 25 dionicas maksimalnimpojedinačnim ponderom od 10% kojima se trguje80% dana trgovanja.

crobex 10 – dionički indeksZSE-a, uključuje 10 dionicaiz indeksa CROBEX snajvećom free float tržišnom kapitalizacijom s maksimalnimpojedinačnim ponderom od 20 posto.

cece telekom – regionalnisektorski dionički indeksBečke burze koji uključujenajbolje dionicetelekomunikacijskih tvrtkikoje su uvrštene naburzama u Bukureštu,Budimpešti, Beogradu,Ljubljani, Pragu, Sofiji,Varšavi i Zagrebu.Trenutačno uključujeHrvatski Telekom, Netia SA,Orange Polska SA, TelekomSlovenije d. d., MagyarTelekom Tavkozlesi Nyrt iO2 Czech Republic.

cece extended –regionalni dionički indeksBečke burze koji uključujenajbolje dionice koje suuključene u CECEComposite Index (CECE) iSouth-East Europe TradedIndex (SETX). Trenutačnouključuje 25 dionica koje suuvrštene na burzama uBukureštu, Budimpešti,Beogradu, Ljubljani, Pragu,Sofiji, Varšavi i Zagrebu.

see traded index –regionalni dionički indeksBečke burze koji uključuje18 najboljih dionica koje suuvrštene na burzama Južne i Istočne Europe –Bukurešt, Beograd,Ljubljana, Sofija i Zagreb.

sliKa 16. Rizičnost dionice HT-a d. d. i odabranih indeksa u lipnju 2016. godineBeta

Volatilnost 90 dana (%)

cece telecomht d.d. cece extcrobexcrobex 10 see traded0

5 %

10 %

15 %

25 %

0

0,4

0,8

1,2

1,4

0,2

0,6

1,0

30 %

20 %

0,61

11,7

0,87

14,1

0,59

23,7

1,18

24,8

0,99

27,5

0,97

16,4

44

najboljih dionica na hrvatskom tržištu te prosječnurizičnost regionalnih indeksa koji obuhvaćaju najboljedionice na tim tržištima.

Beta dionice ht-a d.d. pokazuje da je rizičnostdionica ht-a d.d. manja od tržišne, slično kao i uslučaju indeksa koji sadrži dionice odabranihregionalnih telekomunikacijskih kompanija.

Unatoč izazovima zrelog tržišta s kojima se boretelekomunikacijske kompanije na tržištima Srednje iIstočne Europe, mjere sistematskog rizika ukazuju nanižu rizičnost ulaganja u telekomunikacijski sektorna promatranim tranzicijskim tržištima u odnosu naukupno tržište.

Zanimljivo je da je volatilnost unutar 90 dana znatnoniža kod dionice ht-a d.d. u odnosu na volatilnostcece telekom indeksa koji sadrži dionice odabranihregionalnih telekomunikacijskih kompanija.

S obzirom na to da je sistematski rizik mjeren betompodjednak u slučaju dionice HT-a d.d. i CECE Telecomindeksa, može se zaključiti da viša prosječnavolatilnost dionica odabranih regionalnihtelekomunikacijskih kompanija uglavnomuzrokovana većim rizikom specifičnim za kompanije.

Sličan zaključak moguće je izvesti i ako se uzmu uobzir pokazatelji rizičnosti dionica najboljih regionalnihtelekomunikacijskih kompanija koje su trenutačnouključene u CECE Telekom indeks (Slika 17.).

Iako je precizno izoliranje uzroka višeg rizikaspecifičnog za kompaniju u slučaju dionica uključenihu CECE Telecom indeks u odnosu na dionicu HT-a d.d.otežano agregiranim podacima, uzroke nižeg rizikaspecifična za HT Grupu svakako valja naći usuperiornijem upravljanju imovinom i kapitalom(Slika 18.). Dionica HT-a d.d. dominira po svimpokazateljima učinkovitosti upravljanja imovinom ikapitalom u usporedbi s prosjekom regionalnihtelekomunikacijskih kompanija.


sliKa 17. Rizičnost dionice HT-a d.d. i dionica iz cece Telekom indeksa u lipnju 2016. godine

volatilnost jestatistička mjeradisperzije prinosa nadionicu ili dioničkiindeks. Predstavljavarijabilnost prinosana dionicu ili indeks uodnosu na očekivaniprinos tijekomodređenog razdoblja(npr. 90 dana). Mjeriukupni rizik dionice iliindeksa te seizračunavastandardnomdevijacijom prinosa(σ) ili varijancom (σ2).Ukupni rizik dionicesastoji se odsistematskog ispecifičnog rizika.Uobičajeno većavolatilnost znači većurizičnost dionice.

Beta

Volatilnost 90 dana (%)

netia sAht d.d. telekom slovenijeorange polska sAcece telecom magyar tel. nyrt0

10 %

40 %

30 %

20 %0,61

11,7 0,59

23,7

0,40

42,0

0,71

27,2

1,30

18,6

0,38

17,0

o2 czech republic

0,13

25,9

0

0,4

0,8

1,2

1,4

0,2

0,6

1,0

45

HT Grupa učinkovitija je u upravljanju imovinom u odnosu na prosječnu kompaniju uključenu ucrobeX10 na domaćem tržištu kapitala.Ako se analizira učinkovitosti upravljanja imovinom ikapitalom u posljednjih pet godina, ht Grupa

pokazuje bolje rezultate od svih regionalnihkonkurenata uključenih u CECE Telecom indeks (Slika 19.).


beta dionice mjera jesistematskog rizikadionice – mjeri rizikdionice u odnosu natržište. Beta tržišta imavrijednost 1.00. Akobeta neke dionice imavrijednost veću od 1,dionica je rizičnija odtržišta, a ako jevrijednost bete manjaod 1, dionica je manjerizična od tržišta.

sliKa 19. Učinkovitost upravljanja imovinom i kapitalom (u postotku), HT d.d. i dionica iz cece Telecom indeksa

sliKa 18. Učinkovitost upravljanja imovinom i kapitalom (u postotku), HT d.d. i prosjeci odabranih indeksa

CECE TelecomCrobex 10HT Crobex

roA (ttm) roA(5-god. prosjek)

roe (ttm) roe(5-god. prosjek)

-5

5

15

-10

0

106,65,4 4,3

2,6

10,5

4,5 4,9

0,3

8,010,1

6,7

-0,8

12,8

7,1 7,0

-4,6

roA (5-god. prosjek) cece telekom roe (5-god. prosjek)

Netia sa

HT d.d.

Telekom slovenije

orange polska sa

magyar Tel. Nyrt

o2 czech Republic

2,5

10,5

2,7

3,1

2,5

7,9

0 5 10 15 0 5 10 15

3,4

12,8

5,3

5,9

4,6

10,4

46

U petogodišnjem razdoblju ht Grupa učinkovitijeje upravljala imovinom od svih deset najboljihkompanija čije su dionice uključene u prestižnidomaći indeks crobeX10 (Slika 20.) U petogodišnjem razdoblju ht Grupa u prosjeku jeučinkovitije upravljala kapitalom od prosječnekompanije uključene u crobeX10 na domaćemtržištu kapitala.

Ako se analiziraju pojedinačne kompanije uključeneu CROBEX 10, HT Grupa je u posljednjih pet godina bila među trima najučinkovitijimkompanijama najučinkovitije kompanije premakriteriju upravljanja kapitalom.


sliKa 20. Učinkovitost upravljanja imovinom i kapitalom (u postotku), HT d.d. i dionica iz cRoBeX10 indeksa

roA (5-god. prosjek) crobeX 10 roe (5-god. prosjek)

atlantic Grupa

HT d.d.

adris

ledo

ericsson Nikola Tesla

-5 0 5 10 15 -5 50 10 15

9,4

12,8

4,7

13,0

7,5

-3,5

2,0

3,3

14,5

Končar elektroindustrija

iNa

Kraš

valamar Riviera

3,0

10,5

3,0

8,5

4,7

9,2

-1,8

1,1

2,0

47

Jedan je od strateških ciljeva poslovanja HT Grupejačanje korporativne odgovornosti te dugoročneodrživosti poslovanja Grupe. To znači da Grupa krozraznolik skup aktivnosti pokušava doprinijeti zajedniciu kojoj posluje, zbog čega si ona postavlja ciljeve kojinisu izravno vezani za poslovne rezultate. Posebno jevažno pritom istaknuti doprinos koji HT Grupa kaonajveća visokotehnološka kompanija u zemlji i kaoprivatna uslužna kompanija s najvećim izdvajanjima zainvesticije u zemlji ima u pokretanju digitalnog razvojadruštva.

HT Grupa 2015. godine usvojila je Politiku odruštvenoj odgovornosti koja je oblikovana kao temeljna kojemu će Grupa utvrditi, održavati, pratiti i nadaljerazvijati svoje odgovornosti u vezi s korporativnomodgovornošću i s njima povezane dužnosti, kao i svojeradne i koordinacijske procese. Politiku su usvojile isve članice HT Grupe. Pritom HT Grupa prepoznajesljedeće tipove korporativne odgovornosti koji supredmet poslovnih aktivnosti, kontinuiranog praćenja iusavršavanja: odgovornost prema društvu, odgovornost prema zaposlenicima, odgovornost prema korisnicima, odgovornost prema dobavljačima, odgovornost prema okolišu.

Budući da je HT d.d. najveća kompanija u sastavuGrupe, aktivnosti koje HT d.d. poduzima u sklopukorporativne društvene odgovornosti daju pečat

korporativnoj društvenoj odgovornosti čitave Grupe.Valja stoga naglasiti da je HT d.d. usvojio Strategijudruštvene odgovornosti i održivog poslovanja kojomdefinira tri glavna područja na koja se usmjeravajuaktivnosti kompanije: tehnologija i komunikacije, edukacija i digitalizacija, zaštita okoliša.

U sklopu područja tehnologije i komunikacija cilj jeHT-a d.d. omogućiti što bolju povezanost u privatnomi poslovnom životu, razvijati inovativna ivisokokvalitetna telekomunikacijska rješenja te nuditiusluge koje unapređuju svakodnevan život svihgrađana kroz komunikaciju i povezivanje.U sklopu područja edukacije i digitalizacije cilj je HT-ad.d. što većem broju ljudi osigurati pristuptelekomunikacijskim uslugama i integraciju u društvoznanja. Kompanija također želi omogućiti da naprednetehnologije budu dostupne svima i u svakom trenutku.U sklopu područja zaštite okoliša cilj je HT-a d.d.odgovorno korištenje resursa i smanjivanje emisijastakleničkih plinova.

Budući da je cilj Ekonomskog atlasa HT Grupe nasustavan, vjerodostojan i konzistentan način procijenitiutjecaj i ekonomsku važnost HT Grupe za ukupnogospodarstvo Republike Hrvatske, od posebne jevažnosti korporativno odgovorno ponašanje Grupeprema društvu koje se očituje u suradnji Grupe sobrazovnim, kulturnim i znanstvenim ustanovama,

Ht Grupa I korporatIVna DruŠtVEna oDGoVornost

48


nevladinim organizacijama koje se brinu o osobama sposebnim potrebama, osobama u nepovoljnompoložaju te s organizacijama koje promiču vrijednosticivilnog društva. Pritom valja posebno istaknutifilantropske i volonterske aktivnosti Grupe.posvećenost filantropskim aktivnostima rezultiralaje ukupnim izdvajanjima ht Grupe za donacije uiznosu od 19,3 milijuna kuna u razdoblju od 2009.do 2015. godine.

HT d.d., kao najveća članica HT Grupe i šesta najvećakompanija u Republici Hrvatskoj kojoj su naraspolaganju najveća financijska sredstva, svojefilantropske aktivnosti organizira u sklopu krovnogagodišnjeg donacijskog programa „zajedno smo jači”.U sklopu programa jednom godišnje raspisuje senatječaj koji ima cilj pružiti podršku projektimausmjerenima na poboljšanje kvalitete života lokalnihzajednica u segmentu tehnologije i komunikacija,edukacije i digitalizacije te zaštite okoliša.Od pokretanja programa 2006. godine HT d.d. je s više od osam milijuna kuna podržao ostvarivanjegotovo 240 vrijednih projekata.Prepoznavši važnost ulaganja u popularizacijuznanosti među mlađim generacijama, HT d.d. je usklopu programa „Zajedno smo jači” u 2016. godinifinancijski pomogao dva najbolja STEM projekta upodručju novih tehnologija i znanosti – „Internet ofThings u hrvatskim osnovnim školama 2016. ” i„Campus” – koji nastoje podići kvalitetu obrazovanjaosnovnoškolaca u području znanosti, tehnologije,inženjerstva i matematike. Svaki od projekata

zahvaljujući dodijeljenoj donaciji moći će realizirati nizaktivnosti koje će djecu i mlade kroz igru uvesti u svijetznanosti, a projektima će svoj doprinos u vidu znanja iiskustva dati i sami zaposlenici HT-a.

Nositelj je projekta „internet of things u hrvatskimosnovnim školama 2016.” Institut za razvoj iinovativnost mladih. Cilj je prve faze projekta okupitipedesetak škola i gotovo 750 učenika. Projekt ćeomogućiti razvijanje učeničkog i nastavničkogpotencijala u području robotike kroz prethodnoutemeljenu Croatian Makers robotičku ligu, gdje ćenajmlađe generacije učiti napredne koncepteautomatike i razvijati svoje informatičke vještine napraktičan, zabavan i cjelovit način. Projekt kapitaliziraodnose s najboljim edukatorima i njihovim školamarazvijene kroz program Croatian Makers i pogotovokroz Croatian Makers ligu, u čijem je prvom kolusudjelovalo 1.150 đaka u 19 centara širom zemlja s1.100 doniranih robota od Instituta za razvoj iinovativnost mladih. Ciljevi su projekta „Internet ofThings u hrvatskim osnovnim školama 2016.”:uvođenje naprednih koncepata automatike i internetastvari u hrvatsko školstvo, populariziranje konceptainterneta stvari, uključivo „pametnih kuća” u hrvatskojjavnosti te razvoj informatičkih vještina u najmlađojpopulaciji (niži razredi osnovne škole) osnaživanjemvještina Logo programiranja.

Nositelj je projekta „campus” Astronomsko društvoVišnjan. Projekt je zamišljen kao sustav rezidencijalnihradionica (škola i kampova) za učenike osnovnih i

ht d.d., kao najvećačlanica ht Grupe i šesta

najveća kompanija urepublici hrvatskoj

kojoj su na raspolaganjunajveća financijska

sredstva, svojefilantropske aktivnosti

organizira u sklopukrovnoga godišnjeg

donacijskog programa„zajedno smo jači”

49


srednjih škola. Osim s učenicima zainteresiranima zaSTEM područja, projekt predviđa i rad s nastavnicima,mentorima, asistentima i volonterima koji se bavemladima u STEM područjima. Polaznici kampa imat ćepriliku sudjelovati u različitim aktivnostima vezanima uzSTEM područje, a zahvaljujući donaciji radionice ćemoći primiti do 450 djece, što je čak trostruko više oddosadašnjih mogućnosti. Astronomsko društvo i jednaod najproduktivnijih zvjezdarnica svijeta projekt su razviliu sklopu Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan, aiznos dobiven na ovom natječaju Zvjezdarnica Višnjanplanira utrošiti na opremanje interdisciplinarnogLaboratorija za biologiju, kemiju i astrobiologiju (LABOS)u sklopu kampa. Ciljevi su projekta „Campus”: povećatiatraktivnost i interes za STEM područja među djecom imladima, raditi na stručnom osposobljavanju nastavnikai mentora u STEM područjima, postići prostorne imaterijalne uvjete da što više djece i mladih možeiskusiti rad u STEM područjima kroz rezidentneprograme te motivirati djecu i mlade da odabiruznanstvene, tehnološke i liderske karijere.

Valja također istaknuti da osim financijske podrške HTd.d. na raspolaganje društvu stavlja i usluge, stručnostte tehničke resurse. Naime, od 2001. godine HT d.d.podupire velik broj inicijativa osiguravanjemhumanitarnih telefonskih brojeva kojima se najširajavnost može uključiti i dati svoju financijsku podršku,pritom se u potpunosti odričući prihoda. U 2015.godini na taj je način HT d.d. potpomogao raduudruga RTL pomaže djeci, Zaklada Ana Rukavina iSavez društava Naša djeca Hrvatske.

HT d.d. također ima veliku ulogu u razvoju društvaznanja potpomažući okupljanja tehnološkihstručnjaka kao što su WinDays, konferencija MIPRO,COMBIS konferencija, SEE Cloud ComputingForum, Bug Future Show, Idea Knockout i ostaladogađanja povezana s ICT i telekomunikacijskimsektorom i njegovim zajednicama. HT d.d. podupire i Weekend Media Festival te Danekomunikacija koji su prepoznata mjesta okupljanjamarketinških profesionalaca i komunikatora. Drugačlanica HT Grupe, Combis, također tradicionalnopotiče i podupire razmjenu znanja na različitim ICT konferencijama, kako u Hrvatskoj tako i izvanHrvatske. Ta je kompanija u 2015. godinisponzorirala Cisco Connect, Microsoft Windays,Oracle Day, konferenciju OMGcommerce, TelcoCloud Forum i dvije IDC konferencije u Ukrajini i Poljskoj.

Astronomsko društvovišnjan nositelj jeprojekta "campus"kojeg je hrvatskitelekom financijskipomogao u sklopuprojekta "zajedno smo jači"

51

ZaklJuČCI

Proizvodnjom i prodajom svojih proizvoda i usluga HTGrupa značajno doprinosi rastu i razvoju hrvatskogagospodarstva. Iz analize predstavljene u Ekonomskomatlasu HT Grupe može se zaključiti sljedeće:

ht Grupa daje značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu ukupni utjecaj HT Grupe na BDP procijenjen je

na 10,5 milijardi kuna, što predstavlja 3,14 postoBDP-a ostvarenog u Hrvatskoj u 2015.

za svaku kunu izravnog doprinosa Grupa stvarajoš 2,62 kune neizravnog doprinosa BDP-u krozpotrošnju zaposlenika i dobavljača HT Grupe

HT Grupa generirala je ukupno 27.230 radnihmjesta u 2015. (2,01 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj)

na svako radno mjesto u HT Grupi aktivnostimaGrupe generiraju se još 4,43 radna mjesta uostatku ekonomije

HT Grupa svojim je aktivnostima generirala oko 3,2 milijarde kuna uplaćenih poreza (3,8 posto ukupnih poreznih prihoda u 2015.)

ht Grupa važan je nosilac investicijskih aktivnosti i tehnološkog razvoja zemlje u razdoblju od 2007. do 2015. HT d.d. je

investirao više od deset milijardi kuna HT d.d. je privatna kompanija iz uslužnog

sektora koja najviše novca ulaže u investicije te jepo veličini investicija koje ulaže u infrastrukturunajbolja privatna kompanija u Hrvatskoj

HT Grupa najveća je visokotehnološkakompanija u zemlji na koju se odnosi 26 posto BDV i 40 posto dobitivisokotehnološkog sektora

HT Grupa najveći je pojedinačni ulagač u tehnološku infrastrukturu u visokotehnološkom sektoru

ulaganjima u unapređenje telekomunikacijskeinfrastrukture HT Grupa stvara potencijal zapoboljšanje konkurentnosti svih poduzetnika ipodizanje kvalitete života stanovništva

ht d.d. je važan dionik hrvatskoga korporativnog sektora HT d.d. je šesta po veličini kompanija u

Hrvatskoj po kriteriju ukupnih prihoda HT d.d. je prva kompanija u Hrvatskoj po iznosu

ukupno novostvorene vrijednosti (dohotka) zazaposlenike, vlasnike i državu u razdoblju od2011. do 2015.

HT d.d. je i najbolja kompanija u Hrvatskoj pokriteriju ukupne dobiti ostvarene u razdobljuod 2011. do 2015.

ht Grupa uvrštenjem dionica ht-a d.d. nazagrebačku burzu znatno je potaknula razvojtržišta kapitala i dioničarstva u hrvatskoj domaće fizičke osobe od dividende HT-a d.d.

ostvarile su kumulativno 2,4 milijarde kuna, što predstavlja 2 posto raspoloživog dohotkakućanstava u razdoblju isplate dividende

dionica HT-a d.d. ostvaruje najveći udio u free float tržišnoj kapitalizaciji i najveći udio uvolumenu trgovanja, a uz to ima superiornijulikvidnost i nižu volatilnost (rizičnost) u odnosuna prosjek tržišta

dionica HT-a d.d. dominira po svimpokazateljima učinkovitosti upravljanja imovinom i kapitalom u usporedbi s prosjekomregionalnih telekomunikacijskih kompanija

Rezultati procjene utjecaja HT Grupe na hrvatskogospodarstvo predstavljeni u Ekonomskom atlasuzorno ukazuju na važnost velikih kompanija poput HT Grupe za ukupnu ekonomsku aktivnost zemlje.Rezultati također jasno sugeriraju da u uspjehukompanije sudjeluju te da od njega imaju izravnu korist sve skupine zainteresiranih dionika, od vlasnikakompanije, do zaposlenika, dobavljača i države. U slučaju HT Grupe važnu ulogu u široj distribucijiuspjeha kompanije ima i društveno odgovornoponašanje kojim kompanija sudjeluje u uspostavi ipromociji društva znanja, tehnološkog napretka,digitalizacije, edukacije i održivog razvoja.

52

Međutim, ni jedna kompanija, ma kako velika iznačajna bila za ekonomiju, ne može samostalnonositi ekonomski rast zemlje. Potrebno je mnogouspješnih kompanija koje su sposobne konkuriratina međunarodnim tržištima i kontinuirano uvoditiinovacije u svoje poslovanje. No isto tako potrebnaje i poticajna poslovna klima, učinkovita javnauprava i sudstvo, jednostavan i predvidiv poreznisustav te makroekonomska stabilnost. Nad timekonomskim i institucionalnim preduvjetimapropulzivnog poslovanja kompanije nemaju nikakvukontrolu, a upravo nedostatak tih preduvjeta možeumanjiti uspjeh čak i onih kompanija koje su

iznimno stabilne i koje iskazuju značajan potencijalza budući rast, umanjujući time i budući rast čitavoggospodarstva.Država i nositelji javnih politika stoga su ti kojimoraju svojim kontinuiranim aktivnostimausmjerenima k uspostavi i unapređenju preduvjetaposlovanja omogućiti stabilnost poslovanja ineometani daljnji razvoj kompanijama poput HTGrupe. Jer, kao što sugeriraju rezultati analizapredstavljenih u Ekonomskom atlasu, od stabilnostiposlovanja HT Grupe i njezina daljnjeg razvoja koristimaju ne samo vlasnici, zaposlenici, dobavljači idržavni proračun nego i čitavo društvo.

ZaklJuČak

53

Procjena ukupnog doprinosa HT Grupe temelji se na primjeni input-output metodologije. U svojem najpoznatijem obliku input-outputanaliza odnosi se na primjenu statičnog input-output modela koji jeosmislio američki ekonomist ruskog podrijetla Wassily Leontief.

U input-output pristupu nacionalno je gospodarstvo podijeljeno u nsektora, a vrijednosna struktura isporuka svakog od sektora može seopisati sljedećim sustavom jednadžbi:

x1= a11Dx1+… + a1j

Dxj + …a1nDxn + fD

1xi= ai1

Dx1+… + aijDx2 + …ain

Dx3 + fDi

xn= an1Dx1+… + anj

Dxj +… annDxn + fD

n.

Oznaka x predstavlja vrijednost bruto proizvodnje pojedinog sektora(od 1 do n), dok se na desnoj strani jednadžbe nalazi vrijednosnastruktura isporuka svakog od sektora. Pokazatelji aij nazivaju setehničkim koeficijentima koji opisuju udio dobara i usluga zaintermedijarnu potrošnju koji sektor i isporučuje sektoru j u vrijednostiproizvodnje sektora j. Tako se bruto proizvodnja svakog od sektoraisporučuje drugim proizvodnim sektorima u vrijednosti određenojtehničkim koeficijentima i bruto outputom tih drugih sektora tefinalnim potrošačima (fD).

Isporuke HT Grupe mogu se prikazati kao jedan redak, odnosnoodređena jednadžba u sustavu. Ukupna vrijednost proizvodnjetelekomunikacijskih usluga isporučena je finalnim potrošačima (fD) teostalim proizvođačima u nacionalnom gospodarstvu sukladno udjelutelekomunikacijskih usluga u njihovu outputu. U matričnom prikazuinput-output model u kojem su razdvojene uporabe dobara i uslugana domaće i uvozno podrijetlo preglednije se može zapisati kao:

AD x + f D = xx-AD x = f D

(I - A D)x = f D

Matrica AD je matrica koja opisuje tehnologiju proizvodnje svakog odproizvodnih sektora. Svaki stupac matrice prikazuje udio domaćihinputa koji su potrebni za proizvodnju jedinice outputa sektora j (aij,i=1 do n). Umnoškom matrice AD i vrijednosti outputa (x) dobiva seukupna intermedijarna potrošnja svakog od sektora. Zbroj ukupneintermedijarne i finalne potrošnje jednak je vrijednosti proizvodnje unacionalnom gospodarstvu za svaki od n sektora, a finalna potražnja

jednaka je razlici između outputa i intermedijarne potražnje. Rješenje sustava, odnosno određivanje razine domaće proizvodnje uzzadanu finalnu potrošnju domaćih proizvoda i usluga jest:

x = (I - A D)-1f D.

Matrica (I-AD)-1 u ekonomskoj se literaturi naziva Leontijevljeva inverznamatrica, a zbroj svakog stupca prikazuje multiplikator proizvodnje zaodređeni proizvodni sektor, odnosno pokazatelj ukupnog povećanjaoutputa u nacionalnom gospodarstvu koji je rezultat porasta finalnepotražnje za jednom jedinicom proizvodnje toga određenog sektora.Ukupna potražnja za telekomunikacijskim uslugama određena jefinalnom potražnjom (osobna potrošnja, potrošnja države i neprofitnihustanova, investicije i izvoz). Potrošači svojom potražnjom određujukoličinu izravno isporučenih usluga finalnim potrošačima, ali i razinuisporuka telekomunikacijskih usluga drugim domaćim proizvođačimakoji se u svojim proizvodnim procesima koriste telekomunikacijskimuslugama.

Osim razine proizvodnje potrebne za isporuku zadane visine finalnepotražnje, input-output model daje odgovor i na pitanja o brutododanoj vrijednosti te zaposlenosti po proizvodnim sektorima koja jepotrebna za isporuke određenog iznosa finalnih uporaba.

Vektor bruto dodane vrijednosti označen s v =(v1, v2…vn) predstavljazbroj sastavnica bruto dodane vrijednosti v=w+t+o, pri čemu je svakaod sastavnica također n-dimenzionalni vektor koji prikazujedistribuciju pojedinih komponenata dodane vrijednosti poproizvodnim sektorima.

Kako su i rad i kapital također inputi korišteni u proizvodnom procesu,Leontijevljeva proizvodna funkcija korištena u input-output modelutakođer pretpostavlja njihov fiksni udio u bruto dodanoj vrijednosti.Ako matricu V definiramo kao matricu bruto dodane vrijednosti kojapo stupcima sadrži elemente udjela svake od sastavnica BDV-a uukupnoj proizvodnji određenog sektora, tada se temeljem input-output modela može izračunati i bruto dodana vrijednost koja jesadržana u proizvodnji potrebnoj za zadovoljavanje zadane razinefinalnih isporuka.

BDV = V(I - AD)-1fD

DODATAK 1.

mEtoDoloGIJa

54

Uz zadanu egzogenu razinu finalne potražnje za dobrima i uslugamamoguće je izračunati ne samo razinu bruto outputa nego i brutododane vrijednosti, koja će se ostvariti u svakom od proizvodnihsektora u proizvodnim procesima namijenjenima zadovoljavanjufinalne potražnje.

multiplikator outputa tipa i (uključeni samo izravni i neizravni učinci)Povećanje finalne potrošnje domaćih proizvoda izravno utječe naprihode, odnosno bruto proizvodnju telekomunikacija, ali i svih ostalihsektora koji izravno isporučuju dobra i usluge namijenjene dodatnojfinalnoj potrošnji. Kako bi mogli proizvesti traženu količinuproizvodnje, isporučitelji telekomunikacijskih usluga moraju nabavitiproizvodne inpute od ostalih domaćih i inozemnih proizvođačasukladno karakteristikama proizvodnog procesa. U input-outputmodelu pretpostavljeno je postojanje Leontijevljeve proizvodnefunkcije koju karakterizira fiksni udio proizvodnih inputa u vrijednostiproizvodnje određenoga proizvodnog sektora, kao što je opisanomatricom A. U prvom koraku porast finalne potražnje za proizvodimatelekomunikacijskog sektora implicira porast vrijednosti proizvodnje,ali i porast potrošnje intermedijarnih dobara i usluga koje isporučujudobavljači. Domaća intermedijarna potrošnja sektora zadana jepostojećom tehnologijom opisanom input-output koeficijentima. Udrugom koraku povećanje intermedijarne potrošnje i-tog sektorautječe na porast prihoda domaćih sektora koji proizvode dobra iusluge koji se troše u proizvodnom procesu i-tog sektora. Povećanjemproizvodnje svih sektora koji isporučuju dobra i usluge, također rastuHT i njegova intermedijarna potrošnja, sukladno strukturi inputakojima se koristi, a koja je također opisana odgovarajućim stupcimamatrice A. Ukupna vrijednost porasta domaće proizvodnje, koja jeizravno i neizravno vezana uz porast autonomne finalne potražnje,prikazana je Leontijevljevim inverzom, odnosno matricom (I - A D) -1 .

Multiplikator proizvodnje (outputa) sektora i definiran je kao ukupnavrijednost proizvodnje svih gospodarskih sektora u ukupnomnacionalnom gospodarstvu, a potreban je za zadovoljenje finalnepotražnje telekomunikacijskih usluga u iznosu od jedne jediniceiskazane u monetarnom iskazu.

multiplikator bruto dodane vrijednosti tipa iAnaliza učinaka promjene egzogene finalne potražnje obično je vezana uz učinke na kretanje bruto dodane vrijednosti,koja je jednaka razlici između bruto outputa i intermedijarnepotražnje. Proizvodni sektori koriste se inputima ostalih proizvodnihsektora, te tek razlika između bruto proizvodnje i vrijednostiutrošenih inputa predstavlja mjeru dodane vrijednosti koja ostaje naraspolaganju za raspodjelu na sastavnice dohotka – bruto plaće,neto poreze i poslovni višak – koje se troše na finalna dobra iusluge, čime se povećava razina blagostanja u nacionalnomgospodarstvu.

BDV = V(I - AD)-1fD

Elementi matrice V predstavljaju input-output koeficijente za brutododanu vrijednost, odnosno udio pojedinih sastavnica brutododane vrijednosti u bruto outputu svakog od sektora nacionalnoggospodarstva. Ako se umnožak Leontijevljeve inverzne matrice ifinalne potražnje množi s matricom udjela pojedinih sastavnicabruto dodane vrijednosti, rezultat će biti porast bruto dodanevrijednosti koji je posljedica povećanja finalne potražnje zaproizvodima domaćih proizvodnih sektora, odnosno u konkretnomslučaju telekomunikacijskih usluga.

Multiplikator bruto dodane vrijednosti omjer je između pojedinih elemenata vektora retka v(I - AD)-1 i elemenata vektoraretka v koji prikazuje udio bruto dodane vrijednosti u bruto outputusvake od djelatnosti. Kao rezultat jediničnog porasta finalnepotražnje za telekomunikacijskim uslugama izravno će porastibruto output te sukladno tomu i bruto dodana vrijednost togsektora. Međutim, rasprostiranjem multiplikativnih učinaka naostale proizvodne sektore, porast bruto outputa svih sektorarezultirat će i multiplikativnim porastom bruto dodane vrijednosti uukupnom nacionalnom gospodarstvu. Dobiveni omjer izmeđuukupne bruto dodane vrijednosti koja je izravno i neizravno vezanauz isporuku telekomunikacijskih usluga i bruto dodane vrijednostiizravno ostvarene u HT-u, naziva se multiplikator bruto dodanevrijednosti.

mEtoDoloGIJa

55

multiplikator zaposlenosti tipa iSlično kao i u slučaju bruto dodane vrijednosti, množenjeLeontijevljeve inverzne matrice s vektorom retkom e rezultiraukupnim izravnim i neizravnim povećanjem zaposlenosti uukupnom nacionalnom gospodarstvu, a koji je posljedica jediničnepromjene finalne potražnje za dobrima i uslugama HT-a.

Multiplikator zaposlenosti tipa I omjer je između ukupnogpovećanja zaposlenosti koji obuhvaća izravne i neizravne učinkepromjene finalne potražnje e(I - AD)-1 i omjera broja zaposlenih teproizvodnje svakog od proizvodnih sektora (u konkretnom slučajutelekomunikacijskim uslugama) koji odražava samo izravnepotrebe za proizvodnim faktorom rada za svaki od sektora.

model s endogenim sastavnicama finalne potražnje, inducirani učinci i multiplikator tipa iiU skladu s ekonomskom teorijom, može se očekivati da pojedinesastavnice finalne potražnje nisu potpuno egzogene, nego ovise oostalim varijablama modela, poput razine bruto dodane vrijednosti iostvarenog dohotka. To se primarno odnosi na osobnu potrošnju.Ona u većini makroekonomskih modela ovisi o razini ostvarenogdohotka te povećanju outputa i bruto dodane vrijednosti koja seraspodjeljuje unutar gospodarstva povećavajući raspoložividohodak kućanstava, a povećanje raspoloživog dohotka kućanstvazauzvrat će uzrokovati dodatno povećanje osobne potrošnje.

U input-output terminologiji u pogledu egzogenosti finalnepotražnje razlikuju se dva tipa modela: otvoreni i zatvoreni. Otvorenimodel razdvaja gospodarstvo na dva segmenta. Prvi segmentobuhvaća proizvodne sektore u kojima postoji međusektorskapovezanost između različitih sektora u skladu s tehnološkimprocesima te razina proizvodnje svakog sektora ovisi o proizvodnjikoju ostvaruju ostali sektori. Drugi segment obuhvaća neproizvodnesektore koji su nositelji finalne potražnje, a koja je premapretpostavkama otvorenog modela potpuno egzogena. Uotvorenom modelu egzogena finalna potražnja putem potražnje zadobrima i uslugama proizvodnih sektora te međusektorsketehnološke povezanosti određuje ukupnu razinu proizvodnje ugospodarstvu, no razina proizvodnje i dohotka ne utječu na finalnupotražnju.

multiplikator bruto outputa tipa ii koji obuhvaća izravne, neizravne i inducirane učinkeU tehničkom smislu uključivanje induciranih učinaka provodi sekonstrukcijom matrica H koja, pored izravnih i neizravnih učinakaobuhvaćenih multiplikatorom tipa I, obuhvaća i dodatni redak,odnosno stupac s dohocima i potrošnjom sektora kućanstava. Timeje moguće obuhvatiti i inducirane učinke koji se odnose na porastproizvodnje svakog od sektora, a koji su posljedica ne samopostojanja međusektorskih veza proizvodnih sektora nego iproizvodnje za zadovoljenje dodatne osobne potrošnje koja jeinducirana porastom dohotka.

Porast proizvodnje u svakom od sektora podrazumijeva i rastdohodaka kućanstava porastom bruto plaća, a budući da uzatvorenom modelu osobna potrošnja ovisi o ostvarenom dohotku,rast proizvodnje dovodi do dodatnog porasta proizvodnjenamijenjene zadovoljenju povećane osobne potrošnje koja jeinducirana povećanjem dohotka uslijed prvotnog povećanjaproizvodnje.

multiplikator bruto dodane vrijednosti tipa iiMultiplikator bruto dodane vrijednosti u modelu zatvorenom sasektorom kućanstava, pored izravne i neizravne promjene BDV-a,obuhvaća i inducirane učinke, odnosno bruto dodanu vrijednostkoju ostvaruju i proizvođači koji isporučuju dobra i usluge zazadovoljenje dodatne osobne potrošnje koja je inducirana porastomgospodarske aktivnosti vezanom uz isporuku telekomunikacijskihusluga. Omjer između ukupnog porasta (izravni, neizravni iinducirani učinci) bruto dodane vrijednosti, koji je induciranjediničnim porastom finalne potražnje, i izravnog porasta BDV-a ujedinici koja izravno isporučuje proizvod za finalnu potrošnju, nazivase multiplikator bruto dodane vrijednosti tipa II.

Osim multiplikatora ukupne bruto dodane vrijednosti moguće jeizračunati i multiplikatore pojedinih sastavnica – bruto plaća, netoporeza i poslovni višak – tako da se umjesto vektora v koristiodgovarajućim vektorom koji koristi udio pojedine sastavnice bruto dodane vrijednosti (w, t, o).

mEtoDoloGIJa

56

U zatvorenom modelu multiplikator tipa II, koji prikazuje ukupnupromjenu broja zaposlenih koja je inducirana porastom egzogenefinalne potražnje, temelji se, kao i bruto dodana vrijednost,predmnoženjem matrice Hx s vektorom retkom e (pokazateljpotrebnog broja zaposlenih osoba po jedinici outputa). Omjerizmeđu ukupnog povećanja zaposlenosti, koji obuhvaća izravne,neizravne i inducirane učinke promjene finalne potražnje eHx,omjera broja zaposlenih i proizvodnje svakog od proizvodnih sektorakoji odražava samo izravne potrebe za proizvodnim faktorom rada e,naziva se multiplikator zaposlenosti tipa II. Primjenom multiplikatora tipa I za sektor telekomunikacija mogućeje kvantificirati neizravne učinke na bruto vrijednost proizvodnje,BDV i zaposlenost. Za razdoblje 2010. – 2012. primijenjen jemultiplikator iz službeno objavljenih input-output tablica, dok je zarazdoblje od 2013. do danas primijenjen multiplikator dobiven RASmetodom kojom se stari tehnološki koeficijenti ažuriraju sukladnonovijim podacima o strukturnim karakteristikama gospodarstva izsustava nacionalnih računa Republike Hrvatske. Može se uočiti dasu najsnažniji neizravni učinci na zaposlenost dobavljača uproizvodnom lancu telekomunikacijskih usluga.

usporedba multiplikatoraTablica 11. prikazuje multiplikatore tipa I i tipa II iz raspoloživih input-output tablica za djelatnost telekomunikacija 2004. i 2010.godine te procijenjene input-output tablice za 2013. godinu koja setemelji na RAS metodi. Multiplikatori za 2004. godinu temelje se nastaroj KPD 2002 klasifikaciji te nisu raspoloživi odvojeni podaci zapoštu i telekomunikacije. Proizvodni procesi u ovim dvjemakategorijama relativno su heterogeni te se manji multiplikator možepripisati djelatnosti pošte koja je radno intenzivnija i proizvodni jeproces temeljen primarno na jednostavnoj tehnologiji, dok jeproizvodni proces u proizvodnji telekomunikacijskih usluga složenijii očekivani su snažniji multiplikativni učinci. To je posebno očito kodmultiplikatora zaposlenosti jer su izravne potrebe za zaposlenicimapo jedinici outputa značajno veće u sektoru pošte u odnosu natelekomunikacije, te je nazivnik koji sadrži izravne potrebe zazaposlenima visok, što utječe na niži multiplikator.

*U 2004. multiplikator obuhvaća sektor pošte i telekomunikacija

mEtoDoloGIJa

multiplikator i multiplikator iioutput bdv zaposlenost output bdv zaposlenost

2004.* 1,536 1,489 1,674 2,115 1,984 2,579

2010. 1,463 1,416 2,595 1,830 1,741 3,966

2013. 1,651 1,596 2,790 2,105 2,024 4,572

tablica 11. usporedba multiplikatora za sektor telekomunikacija

57

sektor koji primjenjuje znanja i visoke tehnologijeProizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskihpripravakaProizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvodaProizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnostisnimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisaEmitiranje programaTelekomunikacijeRačunalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njimaInformacijske uslužne djelatnostiZnanstveno istraživanje i razvoj

uslužni sektor koji primjenjuje znanja i visoke tehnologijeProizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa, djelatnostisnimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa Emitiranje programaTelekomunikacijeRačunalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njimaInformacijske uslužne djelatnostiZnanstveno istraživanje i razvoj

uslužni sektor koji intenzivno primjenjuje znanjaVodeni prijevoz; Zračni prijevozIzdavačke djelatnosti, Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskogprograma, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenihzapisa; Emitiranje programa; Telekomunikacije; Računalnoprogramiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima;Informacijske uslužne djelatnostiFinancijske aktivnosti i djelatnosti osiguranjaPravne i računovodstvene djelatnosti; Upravljačke djelatnosti:savjetovanje u vezi s upravljanjem; Arhitektonske djelatnosti iinženjerstvo; Znanstveno istraživanje i razvoj; Promidžba (reklama ipropaganda) i istraživanje tržišta; Ostale stručne, znanstvene itehničke djelatnosti; Veterinarske djelatnostiDjelatnosti zapošljavanjaZaštitne i istražne djelatnostiJavna uprava i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; Obrazovanje;Djelatnosti zdravstvene zaštite; Djelatnosti socijalne skrbi sasmještajem; Umjetnost, zabava i rekreacija

sektor informacija i komunikacijaIzdavačke djelatnostiProizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa,djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisaEmitiranje programaTelekomunikacijeRačunalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njimaInformacijske uslužne djelatnosti

DODATAK 2.

DEFInICIJE korporatIVnIH sEktora

58

Atkinson, R. D., Castro, D. i S. J. Ezell (2009)„the digital road to recovery: A stimulus plan to create jobs, boost productivity and revitalize America”,The Information Technology & Innovation Foundation, dostupno na www.itif.org/files/roadtorecovery.pdf.

Czernich, N., Falk, O., Kretschmer, T. i L. Woessmann (2009),„broadband infrastructure and economic Growth”, CESifo Working Paper No. 2861.

Datta, A. i S. Agarwal (2004),„telecommunications and economic growth: a panel data approach”, Applied Economics, 36, 1649–1654.

Državni zavod za statistiku (2016),„procjena tromjesečnog obračuna bruto domaćeg proizvoda”.

Državni zavod za statistiku (2016),„tablica ponude i uporabe i input-output tablica za 2010.”.

Europska komisija (2010),„socio-economic impact of bandwidth”,dostupno na ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/study-socio-economic-impact-bandwidth-smart-20100033.

Eurostat (2016),„eurostat indicators on high-tech industry and knowledge – intensive services, Aggregations of services based on nAce rev. 2”,dostupno na ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/Annexes/htec_esms_an3.pdf.

Eurostat (2016),„eurostat indicators on high-tech industry and knowledge – intensive services, Aggregations of manufacturing based on nAce rev. 2”,dostupno na ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/Annexes/htec_esms_an3.pdf.

Financijska agencija (2016),„Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika republike hrvatske u 2014. po gradovima/općinama”.

Financijska agencija (2016),„Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika republike hrvatske po županijama u 2014”.

Hrvatski Telekom (2016),„izvješće o održivosti za 2015. godinu”.

Hrvatski Telekom (2015),„izvješće o održivosti za 2014. godinu”.

Hrvatski Telekom (2014),„izvješće o održivosti za 2012. i 2013. godinu”.

Lehr, W., Osorio, C., Gillett, S. i M. A. Sirbu (2005),„measuring broadband’s economic impact” članak prezentiran na Telecommunications Policy Research Conference, Arlington, SAD,dostupno na www.andrew.cmu.edu/user/sirbu/pubs/MeasuringBB_EconImpact.pdf.

Katz, R. L., Vaterlaus, S., Zenhäusern, P. i S. Suter (2010),„the impact of broadband on jobs and the German economy”, Intereconomics, 2010(1).

Wieck, R. i M. Vidal (2010), „investment in telecommunications infrastructure, growth, and employment – recent research”,zbornik radova, 21st European Regional ITS Conference Copenhagen, 13-15 September 2010.

LITERATURA

ekonomski atlas ht Gruperujan 2016.

www.t.ht.hr

Documents

vrijednosti u hrvAtskoj EkonomskI atlas 54% veću plAću koj