Walter Hartenbach - Laz o Kolesterolu

Prof. dr. med. Walter Hartenbach LA O KOLESTEROLU Bajka o loem kolesterolu

Izvornik: DIE CHOLESTERIN-LOGE Das Marchen vom bosen Cholesterin 17. Auflage 2004 ISBN 3-7766-2277-6

Copyright 2002 F. A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, Munchen

Copvright za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru: EruditA d.o.o Zagreb, 2004. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoiti, fotokopirati niti reproducirati na bilo koji nain bez pisanog doputenja nakladnika.

Nakladnik: EruditA d.o.o., Zagreb e-mail: [email protected]

Za nakladnika: prof. dr. sc. Marko Paleki

Urednik: prof. dr. se. Marko Paleki Prijevod: Vladimir Adamek Lektura: Ljerka Koren Prijelom: Genesis, Zagreb Omot opremio: Saa Stubiar Tisak: Ti potisak, Zagreb

Prof. dr. med. Walter Hartenbach

LA O KOLESTEROLU

Bajka o loem kolesterolu

EruditA Zagreb, 2004.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 612.123

HARTENBACH, Walter La o kolesterolu : bajka o loem

kolesterolu / VValter Hartenbach ; . - Zagreb : Erudita, 2004.

Prijevod djela: Die Cholesterin-Luge. -Bibliografija. - Kazalo.

ISBN 953-98389-7-5

I. Kolesterol - Zdravstveni savjetnik

440702087

SADRAJ

PREDGOVOR 9

1. POGLAVLJE Antikolesterolska kampanja

opasno obmanjivanje 15 Obmanjivanje preko medija 15 Obmanjivanje koje potie industrija 34 rtve obmane: mali ekskurs 48

2. POGLAVLJE Vrjednovanje kolesterola 53 Osnove 53 Pojedinano vrjednovanje 54

a) Kortizol 54 b) Muki i enski spolni hormoni 58 c) Mineralkortikoid aldosteron 61 d) une kiseline 62 e) Vitamini C i D 62 f) Kolesterol, temeljna supstancija stanica 63

Saetak 67

3. POGLAVLJE Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi 69 Oblici kolesterola 69 Vrijednosti kolesterola u krvi 71

5

Sadraj

4. POGLAVLJE Promjenjivost razine kolesterola 73

5. POGLAVLJE Kolesterol i lane statistike 77 Pogrean prikaz u statistikama 77 Tvrdnje znanstvenika o ocjeni

i prikazu kolesterola u statistikama 80

6. POGLAVLJE Ateroskleroza i njezini uzroci 101 Nasljedna sklonost 102 Nikotin 102 Adipoza (pretilost) 106 Giht 108 Dijabetes (eerna bolest) 108 Visoki krvni tlak 109 Kronini stres 112

7. POGLAVLJE Skupine hranjivih tvari i njihove veze

s kolesterolom 117 Bjelanevine 119 Ugljikohidrati 123 Vitamini 125

Vitamin A 125 Vitamini B-kompleksa (B1, B2, niacin, B6 pantotenska kiselina, biotin, B12 folna kiselina) 126 Vitamin C (askorbinska kiselina) 126 Vitamin D 128

6

Sadraj

Mineralne tvari (elektroliti) 128 Kalij (K) 129 Natrij (Na) 133 Kalcij (Ca) 135 Fosfor (P) 135 Magnezij (Mg) 136

8. POGLAVLJE

Sniavanje kolesterola opasno je po ivot 139

ZAKLJUAK 143

PRILOG Popis literature 145 Imensko i predmetno kazalo 154

7

PREDGOVOR

Ova se knjiga usmjerava protiv najvee i najopsenije svjetske prijevare na podruju medicine, koja se sastoji od prave poplave netonih tvrdnji o kolesterolu to ih iri zainteresirana industrija. Knjiga ih opovrgava znanstveno potvrenim injenicama. U tu svrhu knjiga donosi saet prikaz radova meunarodno poznatih europskih i amerikih strunjaka za kolesterol i rezultat je vie od 6000 autorovih istraivanja na tome podruju. Poimenice navedena industrija plaa za svoje Mnoge tvrdnje o svrhe dijaboliziranje kolesterola sveuiline kolesterolu su profesore upitne strunosti i pseudomedicinske netone. ustanove ije laike, esto sasvim besmislene tvrdnje o kolesterolu, u potpunosti slijede elje sponzora. Osobito je pogubno manipuliranje statistikim podatcima to ga ta industrija provodi irom svijeta, a mnogobrojni lijenici ga oito nekritiki prihvaaju, osobito stoga to pogreni podatci o vrijednostima kolesterola lijeniku otvaraju mogunost da svakog bolesnika uini trajnim pacijentom za itav ivot. Prema geslu: "Drago nam je ponovno Vas vidjeti", ponajprije da bismo

9

Predgovor

Preuuju se negativni uinci

sniavanja kolesterola.

Veina studija ne prolazi znanstvenu

provjeru.

Zdravstvenom osiguranju mogli podnijeti potraivanja za isplatu novanih sredstava. Za taj propagandistiki, komercijalno usmjeren, pogrean prikaz kolesterola, industrija margarina te ponajprije farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola plaa 50 do 75 milijuna eura po statistici. Taj im se izdatak isplati da bi u statistikim prikazima prikrili sve negativne rezultate sniavanja kolesterola i istaknuli njegov utjecaj na srani infarkt, koji se nijednom statistikom ne moe potvrditi. Lijenike se pokuava zadiviti velikim brojem ljudi koji sudjeluju u studijama. Tako se objavljuje da je u Fra-minghamovoj studiji ispitano 5450 osoba, u studiji Simvastatin (studiji 4-S) 4444 osobe, u finskoj multifaktoralnoj studiji 2000 osoba. Jedan ameriki institut (National Heart, Lung and Blood Institute) govori o 650.000 ljudi koje je navodno "nadzirao i kontrolirao tijekom deset, ak i 50 godina!!!" Kritiki znanstvenici, predstavljeni u 5. poglavlju, podvrgnuli su te statistike, zvane i "studije", ozbil jnoj provjeri. Budui da lijenici i lijeniki asopisi izvan znanstvenog podruja uvijek iznova citiraju te statistike suprotno injenicama kao dokaz da je kolesterol imbenik koji izaziva srani infarkt, ovdje je potrebno ukratko nabrojiti najvanije statistike i zakljuke koji se iz njih izvode: 1) U poznatoj ozloglaenoj studiji Simvastatin (4-

S) ispitane su 4444 osobe. Rezultat je glasio: 10

Predgovor

"Poviena razina kolesterola ne utjee na razvitak ateroskleroze niti na srani infarkt. Sniavanje kolesterola nema smisla i stoga nije indi-cirano."

2) Finska multifaktoralna studija s provjerom vrijednosti kolesterola kod vie od 2000 osoba pokazala je trostruko vei postotak sranog infarkta i treinu vie smrtnih sluajeva kod osoba lijeenih lijekovima za sniavanje kolesterola nego u skupini koja nije lijeena.

3) U Helsinkoj sranoj studiji I. (1987.) sa 700 ispitanih osoba porast smrtonosnih nuspojava zbog sniavanja kolesterola iznosio je 40 posto u odnosu na kontrolnu skupinu, u Helsinkoj studiji II. (1993.), pet godina poslije, ak 50 posto. Znakovit je bio i porast smrtnih sluajeva od raka izazvanog sniavanjem kolesterola, koji je u Helsinkoj studiji II. iznosio 43 posto.

4) Framinghamova studija pokuala je kod otprilike 4500 osoba dokazati korisnost lijekova za sniavanje kolesterola. Pokuaj je, meutim, ostao bezuspjean i izazvao je znatan porast broja smrtnih sluajeva od raka izazvanog sniavanjem kolesterola. Skrabanek je opisao napore farmaceutske industrije koja je f inancirala istraivanje: "Gotovo da nema niega to je u medicini tako dobro opisano kao bezuspjenost tih intervencija (statistika) da kolesterol proglase odgovornim za razvitak koronarnih sranih bolesti."!!! Skrabanek doda-

ini se da lijekovi za sniavanje kolesterola poveavaju rizik od sranog infarkta i raka.

Farmaceutska industrija "laira' statistike.

11

Predgovor

Visoka vrijednost kolesterola nizak rizik od

raka

je: "Farmaceutska industrija pokuala je 'uskladiti' statistike sve dok se ne podudare sa eljenim predodbama, jer su stajale 150 milijuna dolara i nisu smjele ostati bez koristi za industriju koja ih plaa."

5) Studija Clofibrat provjerila je djelovanje istoimenog lijeka za sniavanje kolesterola na vie od 1000 osoba. Zastraujui porast smrtnih sluajeva od raka doveo je do zabrane i prekida studije. Ameriki National Heart, Lung and Blood Institute proveo je viegodinje istraivanje uinka kolesterola na 650.000 ljudi. Nije utvren utjecaj na razvitak ateroskleroze ili sranog infarkta. to je vrijednost kolesterola bila via, manja je bila uestalost raka i registrirano je manje smrtnih sluajeva uvjetovanih drugim bolestima.

Provjera imbenika

povezanih s kolesterolom esto

se ne provodi.

Tih je pet najznaajnijih primjera statistike provjere korisnosti sniavanja kolesterola dalo sukladne rezultate: 1) Kolesterol ne utjee na razvitak ateroskleroze

ili sranog infarkta. 2) Visoke vrijednosti kolesterola povezane su s

oekivanim dugim ivotnim vijekom i s niskom uestalou obolijevanja od raka.

3) Sniavanje razine kolesterola povezano je s mnogobrojnim smrtnim sluajevima i uestalom pojavom malignih bolesti.

Nijedna statistika nije izraena sukladno strogim znanstvenim kriterijima, jer svakoj provjeri vri-12

Predgovor

jednosti kolesterola pripada i provjera supstancija koje se iz njega sintetiziraju poput stero-idnih hormona i promjena u koncentraciji bjelanevina, minerala i vitamina koje iz toga proizlaze. Nijedna od tih provjera nije provedena, ak ni zadovoljavajua provjera vrijednosti kolesterola. Sigurno je samo da je svako sniavanje kolesterola beskorisno, opasno po zdravlje i esto smrtonosno. Usprkos jasnim rezultatima koji upuuju na tetnost svakog sniavanja kolesterola, to upozorenje oito nije ostavilo nikakav dojam na velik dio lijenike struke; prema mojemu iskustvu, to je povezano s time to lijenicima potpuno nedostaje znanje o medicinskim injenicama, pa tako i o najvanijim metabolikim procesima supstancija koje nastaju iz kolesterola te o promjenama koje zbog toga nastaju u koncentraciji bjelanevina, hormona, minerala i vitamina. Lijeniki poziv sve vie postaje posao sa zdravljem stanovnitva. Svakom lijeniku koji se kritiki oituje o razini mojega kolesterola, ak i svakom lijeniku koji eli otpoeti s mjerenjima razine mojega kolesterola, uskratio bih povjerenje. U sluaju nedoumice potraite neku veliku kliniku, bez obzira na to je li rije o gradskoj ili o sveuilinoj kl inici. One uglavnom jame za dobro izobraene i kritine lijenike.

Zar se nije moglo pretpostaviti da e smrtni sluajevi, izazvani lijekom lipobay tvrtke Bayer,

Mnogim lijenicima nedostaje znanje o metabolizmu kolesterola.

Skandal s lipobayem brzo je zaboravljen.

13

Predgovor

konano uznemiriti javnost? Uznemirena pozornost bila je, naalost, samo kratkotrajna, jer je "antikolesterolska mafija" dotine industrije znala kako uutkati javnu raspravu. ovjek se mora zapitati: "Koje to strahote jo treba izazvati sniavanje kolesterola da bi se uutkalo opasno promidbeno varanje? Sve dok mediji budu varali stanovnitvo svojim besmislenim, potpuno neznalakim prikazima znaenja kolesterola, a na televiziji se glavna rije bude davala "pseudoznanstvenim blebetanjima", poput onih opisanih na stranici 16 i dalje., taj e prljavi posao i dalje slaviti pobjedu.

14

1. POGLAVLJE Antikolesterolska kampanja opasna obmana

Obmanjivanje preko medija Tisak, televizija i radio sa svojim su izvjeima o kolesterolu oito posve u pandama "antikole-sterolske mafije" koju uglavnom usmjeravaju industrija margarina i farmaceutska industrija to proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola. Vodeu ulogu u tome ima amerika tvrtka Merck Sharp & Dohme d.o.o., koja je svojim manipuliranim statistikama iz Amerike preplavila Europu i uspostavila medicinske centre za komercijalno obmanjivanje javnosti. Znatnu ulogu u tome prljavom poslu imaju i Braun Melsungen d.d., Boehringer Mannheim d.o.o. te Margarinski institut za zdravu prehranu u Hamburgu kao zaklada za dodjelu Nagrade "Heinrich VVieland" koju je sama utemeljila i preko koje nastoji dati privid znanstvenosti svojemu neozbiljnom poslovnom djelovanju. Ta industrija za svoje ciljeve sponzorira pseudoznanstveno obmanjivanje u kojemu kao vodea osoba na njemakom podruju sudjeluje, naalost, profesor dr. Schvvandt, ravnatelj Medicinske klinike II. na Poliklinici

15

Mediji ire netone informacije industrije.

Antikolesterolska kampanja

Grofthadern Medicinskog fakulteta u Miinchenu Znanstvene te Zavod za kliniku kemiju pod vodstvom pro-

institute fesora Seidela i suradnika, takoer u Grofthader-sponzorira nu. Njihovi znanstveni radovi, poticani od spome-

farmaceutska nute industrije (v. str. 15), gotovo se iskljuivo industrija, usmjeravaju na upitnu antikolesterolsku kampa

nju sa svrhom obmanjivanja. Nadalje, spomenuta farmaceutska industrija i industrija margarina visokim svotama sponzoriraju pseudomedicinske ustanove, primjerice "Ligu protiv lipida" i razna "drutva za aterosklerozu", kojima ne pripada nijedan jedini lijenik, a njihove laike, besmislene tvrdnje o kolesterolu su primitivno, ali, naalost, uspjeno obmanjivanje javnosti. Ta industrija, koja djeluje s onu stranu bilo kakvih znanstvenih osnova, s istomiljenicima koje sponzorira, uiva pristranu i glasnu potporu tiska, televizije i radija. U njihovim emisijama i izvjeima bez iznimke dolaze do rijei samo spomenuti medicinari koje financira industrija, a nastup strunih znanstvenika sprjeava se svim sredstvima i nevienom drskou, to sam i sam doivio u Znanstvenom forumu Juno-njemakih novina (Siiddeutsche Zeitung) u svibnju 1999. te u emisijama posveenima zdravlju

Netone na Bavarskoj televiziji u veljai 2000. i lipnju informacije u 2 0 0 1 . godine. Obmanjivanje stanovnitva ne-

televizijskim tonim, potpuno neznanstvenim prikazom kole-emisijama. sterola u "Ordinacij i", koju na Bavarskoj televi

ziji vodi, prema mojemu miljenju, nekritina i prilino neinformirana gospoda dr. Antje-Katrin

16

Obmanjivanje preko medija

Kuhnemann, potaknuli su me na ovaj dopis glavnom uredniku, gospodinu dr. Fuchsu, to je kao okrunica odaslan na adrese vie od 100 medicinskih ustanova pojedinih sveuilita, politikih tijela i javnih medija.

Profesor dr. W. Hartenbach 30. 7. 2001.

Okrunica Bavarskoj televiziji, n./r. glavnog urednika gosp. dr. Fuchsa

Potovani gospodine dr. Fuchs, u svojoj "Ordinacij i" na Bavarskoj televiziji gospoda dr. Antje-Katrin Kuhnemann u potpunosti se stavila u slubu najvee medicinske prijevare stoljea. Bujica netonih tvrdnji o kolesterolu, poticanih Gledatelji su od industrije, preplavljuje ve vie od 50 godina svjesno u sve veoj mjeri stanovnitvo itavoga svijeta, obmanjivani. U tome svjesnom varanju (v. Borgers: "Kolesterol, propast dogme") neodgovorno sudjeluje i gospoa dr. Antje-Katrin Kuhnemann u svojoj "Ordinacij i" na Bavarskoj televizij i. U veljai 2000. i lipnju 2001. godine gospoa dr. K. je u svojoj "Ordinacij i", zajedno sa svojim sugovornicima, gospodinom prof. dr. Joachimom Thiervjem i gospodom prof. dr. Elisabeth Steinhausen-Thiessen a niti jedno od njih ne raspolae klinikim iskustvom, niti imaju objavljenih znanstvenih radova iz toga podruja iznijela fantastinu, potpuno irealnu ocjenu kolesterola, posve u skla-

17


Ozbiljni znastvenici ne dobivaju rije.

Industrija je spremna dobro

platiti svoje statistike.

du s nakanama amerike farmaceutske tvrtke Merck Sharp & Dohme, koja je u tome dogaaju uz pomo svojih manipuliranih statistika, izraenih mili junskim iznosima, odigrala vrlo upitnu ulogu. Sramotno je bilo i ponaanje gospode dr. K. prema strunjacima. Trikovima ih je uspjela iskljuiti iz rasprave inscenirajui prividni intervju, no sprjeavajui njihovo pojavljivanje u emisiji. Gospoi dr. K. oito nisu poznate ustanove koje pripadaju spomenutoj "antikolesterolskoj mafij i " , jer inae vjerojatno ne bi spomenula upravo njihova imena radi potkrjepljivanja svojih netonih tvrdnji. U industrijski-poslovno usmjerenom obmanjivanju javnosti to ga provode industrija margarina i farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola, tvrtke Merck Sharp & Dohme d.o.o., Braun Melsungen d.d., Boehringer Mannheim d.o.o. i Margarinski institut za zdravu prehranu (kao zaklada za dodjelu vlastite Nagrade "Heinrich VVieland") igraju vodeu ulogu. Za propagandistiki, besmislen i netoan prikaz kolesterola spomenuta industrija, preteito amerika, plaa visoke iznose za izradu prikladno preraenih statistika (100 do 150 milijuna dolara po statistici). Meu tim statistikama, nazvanima "najveom prijevarom stoljea", osobito valja spomenuti studije: Studija VVOS, studija 4-S, studija U. D. Framing-ham, Helsinka studija I. i II., studija amerikog

18


Dravnog Instituta za srce, plua i krv te studija Clofibrat. Svi poznati znanstvenici, primjerice M. Apfel-baum, M. Berger, D. Borgers, G. Glaeske, J. Holt-meier, H. Immich, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman, P. Skrabanek, N. VVorm, VV. E. Stehbens i drugi, s ogorenjem su odbacili te takozvane studije i ovako ih okarakterizirali: "Manipulirano izmiljeno bez znanstvene osnove nevrijedno beskorisno povrno iskrivljeno utemeljeno na trikovima besmisleno dimna zavjesa neprimjenjivo lano", navodim samo nekoliko kritikih opaski. Skrabanek je tome dodao: "Teko da je u medicini ita tako dobro dokazano kao bezuspjenost tih mnogostrukih intervencija da se kolesterol proglasi odgovornim za nastanak koronarnih sranih bolesti." Naalost, te su statistike, s pseudoznanstvenim nazivom "preventivne studije", kod medija i veeg dijela lijenika naile na lakovjernu potporu. Pritom se postavlja pitanje (tako pie Borgers u svojoj knjizi) "kako to da se oskudno znanje o kolesterolskoj hipotezi u SAD-u smatra dostatnom osnovom" (tako i u emisiji gospoe dr. K.) "dok znanstveno utemeljene intervencije ne nalaze put cio podruja djelovanja prevencijske politike". Kod mnogih lijenika odreenu ulogu igra i pomisao na to da svakog pacijenta kojega lijee lijekovima za sniavanje kolesterola, mogu uiniti trajnim pacijentom za itav ivot, jer se razina

Kolesterol nije kriv za koronarne srane bolesti.

Mnogi se lijenici raduju trajnim pacijentima.

19


Zlouporaba moi farmaceutske

industrije.

Prosjena vrijednost

kolesterola: 250 mg/dl

kolesterola ne moe trajno sniziti niti prehranom niti lijekovima, ve se neprestano vraa na poetnu vrijednost. Lijekovima za sniavanje kolesterola farmaceutska je industrija razvila posao vrijedan milijarde (40 milijardi dolara godinje u Americi i otprilike trenutano 2,5 milijarde eura u Njemakoj). Svoju financijsku mo industrija zlouporabljuje da bi za sebe ustanovila medicinske centre s pseudoznanstvenim iskazima, primjerice Zavod za kliniku kemiju, Klinika GroG-hadern Medicinskog fakulteta u Munchenu (v. str. 34 i 35.), i od njih financirane ustanove poput Lige protiv lipida, Drutva za aterosklerozu i drugih. Te ustanove potiskuju sve znanstvene spoznaje i mjerodavne rasprave, kako je to u svojoj knjizi opisao Borgers, a ja sam doivio na sponzoriranim konferencijama. Tim se neozbiljnim centrima u Njemakoj posve nekritiki slui gospoa dr. K. Tako su i orijentacijske tablice o visini kolesterola, koje gospoa dr. K. navodi, usklaene sa eljama te industrije, dakle, netone su i stoga opasne. Jer spomenuta industrija koju gospoa dr. K. podrava, proizvoljno sputa normalnu vrijednost kolesterola prenisko, na 200 mg/dl (5,2 mmol/l) i nie. Prosjena vrijednost za odrasle irom svijeta iznosi, meutim, 250 mg/dl (6,5 mmol/l), s odstupanjima ovisno o optereenju, te kod 2 0 % stanovnitva iznosi 300 mg/dl (7,8 mmol/l) do 350 mg/dl (9,1 mmol/l), a to je uvijek povoljan znak poviene vitalnosti. Pogrenim

20


vrijednostima koje navodi gospoda dr. K. gotovo se cjelokupno odraslo stanovnitvo proglaava bolesnim i upuuje na lijeenje, s opasnou da mu se propie terapija lijekovima za sniavanje kolesterola. Pri svakoj primjeni lijekova za sniavanje kolesterola treba imati na umu da je kolesterol temeljna supstancija steroidnih hormona, pa tako i kortizola, dominantnog hormona stresa. Stoga svako sniavanje dovodi do smanjenja proizvodnje hormona, a time i do sniavanja duevnih i tjelesnih sposobnosti, to je gospoi dr. K. izgleda potpuno nepoznato. Sukladno tome besmisleni su i neznalaki njezini iskazi o stresu. Nedostatnost gospoina znanja pokazuje i njezina tvrdnja da se izmeu stresa i povienih vrijednosti kolesterola ne moe uspostaviti nikakva uzajamna veza. Jedna je od temeljnih spoznaja da sva duevna i tjelesna optereenja, osobito sport, bolesti, ozljede pri nesreama i operacije prouzrouju povienje stresnog hormona kortizola, a time i njegove temeljne supstancije kolesterola da bi se, sukladno potrebama, iz zaliha bjelanevina aktivirala energetska supstancija glukoza, to je i dokazano na vie od 6000 pacijenata. Istovjetna promiljanja vrijede i za ostale stero-idne hormone ija je temeljna supstancija kolesterol. Besmislenom, od industrije poticanom zahtjevu za sniavanje razine kolesterola, k tome jo u mjeri, po ivot opasnoj, od 100 mg/dl (2,6 mmol/l) i vie, moramo se suprotstaviti tvrdnjom

Stres poviu je vrijednost kolesterola.

S kolesterolom opada i radna sposobnost.

21


Nema dobrog i loeg kolesterola!

Aterosklerotine ploe sastoje se

od kolesterola najvie jedan

posto.

da nema nikakvih indikacija za sniavanje i da je usto posljedica svakog medikamentoznog sniavanja razine kolesterola ne samo znatna sma-njenost duevnih i tjelesnih sposobnosti, ve i slabljenje vitalnosti mukaraca sve do impotencije, neplodnost ena, smetnje u izgradnji muskulature i kotanog sustava te opasan poremeaj ravnotee elektrolita sa smrtonosnim sranim i cirkulacijskim smetnjama, osobito zbog sniavanja glukoze i nedostatka kalija. Podjednako su besmislene, tovie ograniene, i tvrdnje gospoe profesorice dr. Elisabeth Stein-hausen-Thiessen, "znanstvene" sugovornice gospoe dr. K., da postoji dobar, naime HDL-kole-sterol, i lo, naime LDL-kolesterol. Meutim, HDL i LDL nisu kolesteroli, ve prijenosne supstancije sastavljene od bjelanevina, dakle proteini. Oni posjeduju sposobnost vezivanja s masnim tjelecima (lipidima), pa tako i s lipidom kolesterolom da bi ga uinili prenosivim. Zbog toga govorimo o HDL i LDL-lipoproteinsko-koIeste-rolskom kompleksu. HDL-lipoprotein prihvaa kolesterol unesen preko hrane i onaj odbaen od stanica i prenosi ga u jetra koja ga do 80 posto prerauju radi tvorbe unih kiselina, a 20 posto radi tvorbe slobodnog kolesterola. Tvrdnja gospoe profesor St.-Th. da se "HDL-lipoprotein uporabljuje za razgradnju aterosklerotinih nakupina sastavljenih od kolesterola" fantastina je konstrukcija, osobito stoga to se aterosklerotine nakupine sastoje od ve-

22


zivnih stanica, dok naslage kolesterola iznose maksimalno jedan posto. To mogu osobno posvjedoiti na osnovi tisua operacija krvnih ila to sam ih obavio. LDL-lipoprotein preuzima kolesterol, stvoren u jetrima (80 posto kolesterola stvara se u jetrima, a oko 15 posto unosi se hranom), i prenosi ga u bilijarde naih stanica. Taj kolesterol, prenesen preko LDL-lipoproteina, tvori, kako je spomenuto, temeljnu supstanciju za steroidne hormone koji uvelike reguliraju cjelokupni metabolizam, osim toga i za vitamin D3 za une kiseline, za mitohondrije i membrane svih stanica da bi se osigurala njihova funkcija i rast. Nazivati koleste-rolski LDL-lipoproteinski kompleks loim kolesterolom stoga je apsurdno i znak je potpunog nepoznavanja vanosti kolesterola i o njemu ovisnih metabolikih procesa. Budui da koliinu kolesterola u krvi uglavnom reguliraju jetra koja, prema potrebi, povisuju ili sniavaju svoju proizvodnju, razina kolesterola moe se prehranom tek neznatno kratkorono povisiti ili sniziti, i to maksimalno pet posto. I "uroenu hiperkolesterolemiju" gospoa dr. K. prikazala je potpuno iskrivljeno, kao primjer opasnosti od visoke razine kolesterola, premda nema nikakve veze ni s proizvodnjom kolesterola ni s uzimanjem hrane. Naprotiv, to je poremeaj u funkcioniranju stanica, a ini ga nedostatak re-ceptora za kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks pa stanice vie ne mogu dostatno apsorbi-

Razina kolesterola tek se neznatno sniava dijetom.

Uroena hiperkolesterolemija poiva na nedostatku receptora.

23


rati kolesterol, za njih prijeko potreban. Jetra i dalje neogranieno proizvode kolesterol, tako da razina kolesterola iz godine u godinu raste i dosee vrijednosti od 400 mg/dl (10,4 mmol/l) do 1000 mg/dl (26 mmol/l) i vie. Meutim, zbog nedostatka receptora stanice ostaju nedostatno opskrbljene kolesterolom i stoga prijevremeno podlijeu degenerativnim malignim promjenama. Ekstreman i neprekidan porast koliine kolesterola u krvi kod tih pacijenata prouzrouje difuzne i vornate naslage kolesterola u svim organima, koje zahtijevaju operativno odstranjenje. Tek u zavrnom stadiju nastaje taloenje kolesterola u krvnim ilama, ali ne u obliku aterosklerotinih promjena, ve irokopojasnih difuznih nakupina. One tek poslije prouzroe, ili uope ne prouzroe suavanja koja se lako mogu odstraniti buira-njem ili umetanjem stenta (mreice). Ti pacijenti ne umiru od ateroskleroze niti od sranog infarkta ili modanog udara, ve zbog ogranienja funkcije difuzno infiltriranih organa i metastazi-ranog razvitka maligne bolesti prouzroene nedostatnom opskrbom stanica kolesterolom.

Hipoteza o kolesterolu kao o obrazloenju za razvitak ateroskleroze ili sranog infarkta nije samo neznanstvena, ve, kako doslovce istiu svi poznati znanstvenici, "besmislica" (vidi literaturu: Apfelbaum, Berger, Hartenbach, Holtmeier, Im-mich, Kaltenbach, Newman, Skrabanek, VVorm, Stehbens).

24


Tu sam okrunicu dostavio na adrese vie od 100 medicinskih sveuilinih ustanova, politiara i medija. Znakovite su reakcije razliitih ustanova, iz kojih se jasno razabire da se politiari i javni mediji bez zadrke i bez imalo znanja glasno ukljuuju u raspravu, dok su se struni medicinski krugovi pokazali obradovani mojim nastojanjima da znanosti dadem prednost pred poslovnim interesima. U nastavku navodim nekoliko primjera iz korespondencije o toj temi:

Kao odgovor na moju okrunicu bavarski dravni ministar za prehranu, poljoprivredu i umarstvo, Josef Miller, poslao mi je brouru s naslovom "Jesti sa svijeu o kolesterolu", oito standardno orijentacijsko djelo Bavarskom dravnom ministarstvu pri vrjednovanju kolesterola i za primjereno prosvjeivanje stanovnitva. Tu su brouru napisale dvije dame, bez prikladnog medicinskog i znanstvenog utemeljenja, te broura jasno nosi karakter primitivne, poslovne reklame za sredstva kojima se sniava kolesterol. Sve tvrdnje koje se u toj brouri iznose o vrijednosti i aktivnostima kolesterola netone su, bez znanstvene su osnove i poivaju na pogrenim fantastinim predodbama u mjeri na koju se rijetko nailazi. Taj kiasti spis ministar je popratio doslovce ovim rijeima: "Tvrdnje Dravnog savjeta za prehranu poivaju na znanstveno utemeljenim injenicama. Ne prua se potpora hipotezama ili modnim trendovima.

Broura o kolesterolu kao reklama za lijekove kojima se sniava kolesterol.

25

Financijskim interesima esto se daje prednost pred interesima medicine.

Besmisleno je optuivati razinu

kolesterola za srani infarkt i aterosklerozu.


U priloenoj brouri sadrane su za nas trenutano vrijedee tvrdnje o vrjednovanju kolesterola. Ako se ne moete sloiti sa sadrajem tih tvrdnji, molimo, obratite se autorima."

Na ministrov dopis odgovorio sam ovako:

Razina kolesterola esto odstupa od

uobiajenih vrijednosti.

Snizi H se razina kolesterola, raste

uestalost obolijevanja od

raka.

Potovani gospodine ministre, kao odgovor na Va dopis u prilogu Vam dostavljam svoju novu knjigu "Kolesterol najvrjedniji sastojak ivota". Iz nje ete moi razabrati da se broura "Jesti sa svijeu o kolesterolu", koju ste mi poslali, kree sasvim izvan granica znanstvene spoznaje. Tvrdnje koje sadri u cijelosti su netone i opasno varaju stanovnitvo. U nastavku stoga navodim najgrublje pogrene iskaze: 1) Prosjena vrijednost kolesterola za odrasle i

rom svijeta iznosi 250 mg/dl. Vrijednosti do 350 mg/dl este su i normalne. Budui da je steroidni hormon kortizol, koji se stvara od kolesterola, najvaniji aktivator za osiguranje energetskog potencijala glukoze (oko 6000 vlastitih istraivanja), proizvodnja kolesterola je kod svakog pojedinca podvrgnuta velikim odstupanjima. Jetra, mjesto proizvodnje kolesterola, reguliraju pojedinane potrebe te je opasno htjeti sniziti razinu kolesterola, a neodgovorno poticati njegovo sputanje ispod 200 mg/dl. To je lo posao industrije margarina i farmaceutske industrije koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola. Sniavanje

26


kolesterola je povezano sa zabrinjavajuim smanjenjem duevnih i tjelesnih sposobnosti te s porastom malignih deformacija.

2) Kolesterol nema nikakve veze s razvitkom ate-roskleroze i sranog infarkta. U aterosklero-tinim zadebljanjima stijenki krvnih ila, koja se sastoje od stanica i vezivnog tkiva, nalazimo maksimalno jedan posto nakupina kolesterola. To mogu potvrditi kao kirurg srca i krvnih ila. I svi kompetentni znanstvenici, primjerice profesori M. Apfelbau, M. Berger, G. Gaeske, J. Holtmeier, H. Immich, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman, P. Skrabanek, N. VVorm, VV. Steh-bens, bez iznimke nazivaju hipotezu o lipidi-ma doslovce "besmislicom".

3) Ne postoje razliiti kolesteroli i apsurdno je govoriti o dobrom i loem kolesterolu. Postoje samo dva prijenosnika kolesterola, sastavljena od bjelanevina (lipoproteini): prvi, manje nudan HDL-lipoprotein za prijenos u hrani primljenog i slobodnog kolesterola do jetara, uglavnom za tvorbu unih kiselina, te drugi, LDL-lipoprotein sa zadaom da kolesterol proizveden u jetrima (to je vie od 80 posto kolesterola) dnevno dovede do bilijardi ljudskih stanica kako bi mogle rasti i obavljati svoju funkciju. Kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks, pogreno nazivan LDL-kolesterol, prema tome je prijeko potreban za steroidne hormone koji reguliraju gotovo cjelokupni metabolizam, a time i za odravanje naega ivota.

Postoji samo jedan kolesterol.

Takozvani LDL-kolesterol vaan je za steroidne hormone.

27


Zbog toga sve stanice imaju i poseban recep-tor za LDL-lipoprotein. Budui da kolesterol-ski LDL-lipoproteinski kompleks ima iskljuivo korisnu funkciju, da nema nikakav utjecaj na razvitak ateroskleroze i da podlijee prirodnim odstupanjima, besmisleno je govoriti o bolesnoj hiperkolesterolemiji, to je, naalost, navelo mnogobrojne lijenike da nekritiki prihvate takvu glupost.

Genetsko 4) Hiperkolesterolemija se razvija samo kod na-oteenje dovodi sljednog oteenja cjelokupnog staninog su-

do hiperko- stava, koji se sastoji od nedostatka receptora lesterolemije. za LDL-lipoprotein. Stanice zbog toga ne mo

gu apsorbirati ponueni kolesterol u koliini koja im je potrebna. Meutim, proizvodnja kolesterola u jetrima se nastavlja pa koliina neapsorbiranog kolesterola iz godine u godinu raste te se u krvi nailazi na vrijednosti od 400 mg/dl i vie. Kod tih ljudi se postupno svi organi proimaju kolesterolom, a to stvara vornata zadebljanja koja se moraju operativno odstraniti. Unato dugogodinjem poveanju razine kolesterola, taloenje kolesterola u krvnim ilama nastaje tek u zavrnom stadiju, kad su ve svi organi infiltrirani kolesterolom. Budui da zbog nedostatka receptora stanice neprestano trpe oskudicu kolesterola, kod tih se ljudi u zavrnom stadiju razvija maligna degeneracija gotovo svih organa. Gotovo cjelokupno lijenitvo nema pojma o tome zbivanju.

28


5) Apsurdno je optuivati prehranu za povisiva-nje razine kolesterola. Povisivanja ili sniavanja kolesterola, uvjetovana prehranom, iznose maksimalno pet posto i ne traju dulje od 24 do 48 sati budui da se jetra pri poveanom ili smanjenom dotoku kolesterola, smjesta ga regulirajui, ukljuuju sa smanjenom ili povienom proizvodnjom kolesterola.

6) Ugljikohidrati, za kojima su potrebe pril ino niske, nepotroeni se pretvaraju u mast i odlau. Osobito preporuivati ugljikohidrate (kao u brouri) znai poticati pretilost, visok krvni tlak i smetnje krvoilnog sustava. Neozbiljnost i pomanjkanje bilo kakvih medicinskih i znanstvenih znanja kojima se odlikuje broura to ste mi je dostavili, teko je nadmaiti. Objema autoricama, gospoi dr. oec. troph. Ursel VVahrburg i gospoi dipl. oec. troph. Ruth Rosch, aljem presliku ovoga dopisa. Fotokopije su upuene i na poznate mi adrese televizije, medicinskih ustanova i sveuilita. U nadi da e broura zavriti u Vaoj koari za smee, ostajem...

Prehrana ne utjee na razinu kolesterola.

Previe ugljikohidrata prouzrouje pretjeranu tjelesnu teinu.

Ministar je odgovorio brzo i diplomatski, kako se od ministra i oekuje, ovim dopisom: Potovani gospodine profesore dr. med. Harten-bach, zahvaljujem Vam na Vaemu pismu od 19. srpnja 2000. i na knjizi to ste je napisali o problema-

29


tici kolesterola. U meuvremenu sam u svojoj kui dao provjeriti Vae tvrdnje i moram ustanoviti da je jo od antikog doba teko razlikovati izmeu istine i sigurnosti. Mi i nadalje pratimo prijepor strunjaka. Pritom smatram: Rasprava o kolesterolu ve je dvadesetak godina aktualan problem. Podneseni su, odnosno, bit e podneseni znanstveno utemeljeni dokazi koji u individualnim ivotnim i zdravstvenim situacijama opravdavaju primjerene preporuke o prehrani. Nastojimo osigurati stanovnitvu savjete o prehrani koji se temelje na najnovijim znanstveno provjerenim spoznajama. Vai prilozi oivlju-

Problem ju pluralnost rasprave i tako pridonose pronala-utvrdivanja istine, enju istine.

Sa srdanim pozdravima...

To se vjerojatno ve moe smatrati ugodnom reakcijom na kritiko gledite o problemu kolesterola... U nastavku navodim nekoliko dopisa njemakih medicinskih fakulteta i medicinskih ustanova:

1) Sveuilite Liibeck Rektor prof. dr. med. Hans Arnold

Potovani gospodine kolega Hartenbach, jo sam u travnju primio Vau knjigu "Kolesterol najvrjedniji sastojak ivota" s Vaim popratnim pismom. Dugujem mu nekoliko zanimljivih poticaja koje u proslijediti svojim kolegama in-

30


ternistima. Vae izlaganje iznova baca svjetlo na manipulaciju kojoj smo svi izloeni prema naka- Podvrgnuti smo nama odreenih interesnih skupina, ponajprije raznolikoj preko nekritikih medija. manipulaciji. Sa zahvalnou i uz srdane pozdrave...

2) Sveuilite u Dusseldorfu Lijeniki ravnatelj prof. dr. R. Ackermann

Potovani, dragi gospodine Hartenbach, s velikom sam radou primio Vau knjigu o vrjednovanju hranjivih tvari i elim Vam se srdano zahvaliti. Ispunit u Vau elju i upozoriti kolegij na postupke "antikolesterolske mafije". S najboljim eljama...

3) Sveuilina klinika Heidelberg Prof. dr. Allenberg

Potovani, dragi gospodine Hartenbach, tek sam sada naao vremena prelistati Vau knjigu "Kolesterol najvrjedniji sastojak ivota" i elim Vam srdano zahvaliti na knjizi i na Vaemu popratnom pismu. Sa zanimanjem sam je proitao i, nadam se, znatno proirio svoj obzor, osobito o kolesterolu. S prijateljskim i kolegijalnim pozdravima...

Medicinari esto premalo znaju o kolesterolu.

31


4) Sveuilite "Justus Liebig", Gieften Ravnatelj ope kirurgije i kirurgije toraksa,

prof. dr. K. Schvvemmle

Potovani gospodine kolega Hartenbach, srdano Vam zahvaljujem to ste mi poslali svoju brouru o kolesterolu. Prijepor o pravoj i zdravoj vrijednosti kolesterola doista mi je vie vjerski rat te ni sam jo nikada

Hipoteza o nisam dao mjeriti razinu kolesterola iako sam u kolesterolu > meuvremenu navrio 62. godinu ivota. Odre-

vjerski rat kao sam se uivanja margarina jo od svojih studentskih dana, kada si nisam mogao priutiti maslac. Drugim rijeima: govorite mi iz srca. elim Vam sve najbolje i aljem srdane pozdrave...

Potroa je svjesno varan.

5) Udruga njemakih kapetana i brodskih asnika Poasni predsjednik prof. VV. Huth

Potovani gospodine dr. Hartenbach, uime Udruge njemakih kapetana i brodskih asnika elim Vam zahvaliti na Vaoj vrlo zanimljivoj knjizi. Doista, svojim se miljenjem suprotstavljate esto izricanim informacijama to ih daje industrija, pri emu sigurno imate bolji pregled o tome kako se "muterije" vuku za nos. Vau emo knjigu uvrstiti u biblioteku i rado je staviti na raspolaganje naim lanovima. Jo jedanput srdano zahvaljujemo...

32


6) Bavarski seljaki savez, Munchen Predsjednik Gerd Sonnleitner

Potovani gospodine profesore Hartenbach, vrlo sam se obradovao Vaoj novoj knjizi "Kolesterol najvrjedniji sastojak ivota". Srdano Vam zahvaljujem. Dojmljivo opisujete vanost kolesterola i svoje znanstvene spoznaje nastojite prikazati i javnosti. Za to zauzimanje izriem Vam svoje priznaje i potovanje. 1 u budunosti Vam elim svako dobro...

33


Obmanjivanje koje potie industrija

Osamdeset posto odraslih navodno

ima povien kolesterol.

"Ispravna" vrijednost

kolesterola postavljena je

prenisko.

Besmislena promidba to je krivotvorenjem vrijednosti kolesterola provodi industrija, prodire upravo zastraujue u kolesterolski svijet koji proima cjelokupno drutvo i praktinu medicinu (Borgers: "Kolesterol: propast dogme"). Za osobit uinak pogrene hipoteze o kolesterolu znakovite su, izmeu ostalog, ove injenice: U Americi, zemlji podrijetla kolesterolske pri

jevare, mnogo je ivenih namirnica s oznaenom vrijednou kolesterola.

Tvrdnja da 80 posto odraslih boluje od povienog kolesterola.

Neprestano nastojanje da se sve ljude odrasle i mlade prisili na zakonom propisanu provjeru kolesterola, za to se u Njemakoj osobito snano zalae profesor Schvvandt s Klinike GroBhadern Minhenskog sveuilita, i to me je ve potaknulo na reakciju (v. str. 20 i 21).

Posve proizvoljna netona ocjena o kolesterolu kao o estom uzroku bolesti srca i krvoilnog sustava.

Poticanje lijeenja pomou sniavanja kolesterola, pri emu je visina vrijednosti kolesterola za indikaciju lijeenja sniavanjem kolesterola utvrena tako da je gotovo svakom ovjeku, adolescentu ili odraslom, potrebno lijeenje.

Prikrivanje zastraujue velikog broja smrtnih sluajeva i zloudnih degenerativnih promjena

34


zbog medikamentoznog sniavanja razine kolesterola.

Iz godine u godinu raste broj oboljelih koji su se podvrgnuli pogrenom lijeenju lijekovima za sniavanje kolesterola. Borgers u svojoj knjizi spominje da je u Njemakoj ve 2000. godine vie od 20 milijuna ljudi dalo provjeriti razinu kolesterola, premda, znanstveno gledano, za to nije bilo nikakve potrebe. S tom pogrenom ocjenom, u lijenikim krugovima sve eom, poveava se broj ljudi koji su izloeni doivotnoj medikamentoznoj terapiji (lijekovima za sniavanje kolesterola) te time riskiraju svoje zdravlje i ivot. Prevarantska hipoteza o kolesterolu, koja se temelji iskljuivo na tenji za profitom zainteresirane industrije te ne posjeduje nikakve znanstvene osnove, ve je odavno, kako to opisuje i Borgers u svojoj knjizi, "prerasla u praksu, rasprostranjenu irom svijeta, usredotoenu na kolesterol, koju u podjednakoj mjeri provode lijenici i ope ustanove (Liga protiv lipida, Zaklade za aterosklerozu itd.) zaduene za prevenciju bolesti". Napori da se poslovno usmjerenom pogrenom vrjednovanju kolesterola prida ozbiljan karakter, doveli su do toga da je industrija izmislila i f inancirala odlikovanja, primjerice Nagradu "Hein-rieh VVieland" koju dodjeljuje industrija margarina (v. str. 15), ili plaketu Ernsta von Bergmanna (v. str. 45) koju dodjeljuje Bavarska lijenika komora. Nagraeni su, naravno, "znanstvenici"

Sve vie ljudi postaju doivotni pacijenti zbog kolesterola.

Odlikovanja to ih je izmislila industrija trebaju pridati ozbiljnost anttkolesterolskoj propagandi.

35


Poneki ve zahtijevaju

zakonsku provjeru kolesterola.

Odbor za Nobelovu nagradu sprjeava ozbiljno

istraivanje kolesterola.

ije publikacije sadre podatke korisne za poslovanje sponzora. Tako je profesor dr. med. Peter Schvvandt, rukovodei primarijus Medicinske klinike II. na Poliklinici Gro&hadern Minhenskog sveuilita, u sijenju 2001. primio to odlikovanje (v. str. 44 i dalje) vjerojatno manje zbog svoje znanstveno utemeljene djelatnosti, ve zbog revnosti kojom je promicao hipotezu o kolesterolu i primjenu lijekova za sniavanje kolesterola. Za tu promidbu, poticanu od industrije, vodio je vie od 400 teajeva za usavravanje i foruma, kako je pohvalno istaknuto u obrazloenju nagrade. Podjednako su pohvaljena njegova nastojanja da se uvede zakonska obveza provjere kolesterola kod odraslih i mladei, ak i kod kolske djece, radi preventivnog lijeenja od sranog infarkta. Ja se ne mogu pridruiti takvoj pohvali, ve bih za takva medicinska gledita primjerenijom drao juristiku provjeru (v. str. 86). Kao to to u svojoj knjizi opisuje Borgers, ak je i Odbor za dodjelu Nobelove nagrade dopustio sebi odluke koje blokiraju ozbiljan prikaz kolesterola. Jedna Nobelova nagrada, primjerice, dodijeljena je za otkrie oteenja stanica kod uroene hiperkolesterolemije, a to je antikolesterolska mafija zlouporabila za pogrean prikaz o tome da su poviene vrijednosti kolesterola u zdravom tijelu bez oteenja stanica opasne po zdravlje (v. str. 20 i 21). Daljnja Nobelova nagrada koja ne odgovara znanstvenim injenicama sastoji se od dodjele nagrade 1992. za hormon adrenalin

36


kao izvor energije, premda je ve vie od 30 godina kortizol poznat kao bitan i dominantan hormon stresa koji prua energiju. Budui da se kortizol razvija iz kolesterola, ta vanost kolesterola potkopana je Nobelovom nagradom za adrenalin. Najvee su zlo napravile statistike. S jedne strane je njihovom provedbom i nadzorom upravljala industrija te su, naravno, trebale dati rezultate koji odgovaraju eljama sponzora. S druge strane su prireene tako da se u njima ne raspoznaje ozbiljna znanstvena linija i nedostaju im sve pretpostavke za uporabivu prosudbu. Svim je statistikama zajednika injenica da im, osim manje ili vie nedostatne i nekontrolirane provjere razine kolesterola, nedostaju sve daljnje provjere i ispitivanja. Kolesterol kao temeljna tvar za steroidne hormone, za vitamine, primjerice za D3, za une kiseline itd. doputa prosudbu samo ako se istodobno usporedno provjeravaju i te supstancije, to nije uinjeno ni u jednom jedinom sluaju, ni u jednoj jedinoj statistici. Premda su statistike prireene tako da dokau kako kolesterol prouzrouje razvitak ateroskle-roze, sranog infarkta i modanog udara, nisu provedene provjere poznatih uzronika koji dolaze u obzir za razvitak bolesti srca i krvoilnog sustava: visoki krvni tlak, pretilost, trajni stres, manjak bjelanevina i vitamina C u prehrani itd. Nita od toga nije se nalo u statistikama. One su zapanjile brojkama kojima su mnogi nasjeli,

37

Naruene statistike ine najvie zla.

Kolesterol osigurava proizvodnju steroidnih hormona i regenerira koncentraciju vitamina.


pa i velik dio lijenika (v. str. 48 i dalje). Tako je, primjerice, "The Lipid Research Clinics Program" 1979. zbunio javnost brojkom od 482.499 ispitanih osoba, a Amerika neprestano preplavljuje

Statistike esto itav svijet, pa tako i Europu, manipuliranim sta-sadre ciljane titi kama. Kako sam komentirao u predgovoru,

netone podatke, rezultati statistika, negativni za industriju, pritom su preueni, a javnost je opasno obmanuta netonim fantastinim podatcima. Zapanjilo me je, kao i mnoge druge znanstvenike (v. 5. poglavlje), da je ta besmislica u lijenikim ordinacijama naila na tako malo otpora te su je podrali ak i dobro izobraeni li jenici; s druge strane, pri provjeri njihovog znanja pokazale su se zabrinjavajue praznine, i uglavnom sam morao ustanoviti potpuno nepoznavanje injenica na dotinim podrujima. Daljnja krivotvorenja injenica koja su svijetu iznesena bila su jednostavno "prijevara", svjesna i ciljana prijevara, ije mi se podnoenje i preutno prihvaanje ini neshvatljivim. Desetlje-

Najvei blef: cima su kao argument spominjani pokusi s ku-pokusi s kuniima niima, koji su, navodno, bili jasan dokaz atero-

sklerotine bolesti zbog kolesterola. To je bila ista matarija. Preueno je da su kunii bili toliko tovljeni kolesterolom da im je razina kolesterola porasla s 40 (1,04 mmol/l) na 1200 mg/ dl (31,2 mmol/l). Zanemarimo li injenicu da kunii u svojoj prirodnoj prehrani ne uzimaju kolesterol, nasilno povisivanje razine njihova kolesterola na 1 200 mg/dl pravo je otrovanje kole-

38


sterolom i kod ovjeka bi odgovaralo razini kolesterola od 7000 do 8000 mg/dl (182208 mmol/l). S tako visokom razinom kolesterola ovjek ne bi ivio ni osam dana, ve bi umro zbog ope infiltracije kolesterolom s funkcionalnom insuficijencijom svih organa. Pri iznoenju podataka o pokusima s kuniima bez iznimke je preueno da su zbog porasta razine kolesterola svi organi, dodue, infiltrirani kolesterolom, ali su krvne ile dugo ostale toga poteene. Tek u zavrnom stadiju vidjelo se taloenje kolesterola u ilama, ali nipoto aterosklerotine naravi. Farmaceutskoj industriji, koja je na zasjedanjima tako glasno i neumorno upuivala na svoje pokuse s kuniima, trebalo bi zbog prijevare i obmanjivanja zabraniti rije i primijeniti sva zamisliva sredstva da bude uutkana. Vodea farmaceutska industrija ovdje je tvrtka Merck (SAD) koja proizvodi lijek lovastatin za sniavanje kolesterola te kao vodea tvrtka na svjetskom tritu (v. Borgersovu knjigu "Kolesterol: propast dogme") time godinje zarauje milijardske svote. Teko je, tvrdi Borgers u svojoj knjizi, "gotovo bezizgledno" uspjeno nastupiti protiv takve vrste merkantilne pseudoznanosti budui da su statistike, ija je izrada stajala milijardske svote (50 do 75 milijuna eura po statistici), usmjerene na potiskivanje svih stvarnih poricatelja.

Preuene su vane spoznaje iz pokusa sa ivotinjama.

Merck, Sharp & Dohne vodea je tvrtka na tritu lijekova za sniavanje kolesterola.

Na sljedeim stranicama nai ete primjere kako lijenici, medicinske ustanove te farmaceutska

39


Farmaceutski koncerni predvode

antikolesterohku kampanju.

industrija i industrija margarina sudjeluju u an-tikolesterolskoj kampanji.

Plaeni simpozij protiv kolesterola

Na ovoj stranici programa simpozija protiv kolesterola dolje lijevo su nabrojena imena vodeih svjetskih farmaceutskih industrija koje sponzo-riraju medicinske centre za antikolesterolsku promidbu.

Svibanj Simpozij o lipidima i lipoproteinima

Vanost kolesterola u ouvanju zdravlja

Prigodom 60. roendana Dietricha Seidela 9. svibnja 1998.

Sveuilina klinika GroBhadern Sveuilite "Ludwig Maximilian'' Munchen Predavaonica III. MarchioninistraBe 15

Organizatori: Profesor dr. A. K. Walli Priv. doc. dr. J. Thiery

Zavod za kliniku kemiju Klinika GroBhadern Sveuilite "Ludvvig Maximilian" MarchioninistraBe 15, 81377 Munchen Telefon: ++49 89 70 95 32 10 Fax: ++49 89 70 95 88 88

40


Znanstveni program sponzoriran je ljubaznou: MSD Sharp & Dohme d.o.o. B. Braun Melsungen d.d. Boehringer Mannheim d.o.o. Abbott d.o.o.

Na zasjedanju Lige protiv lipida 2000. na Klinici Munchen-GroBhadern podijeljen je papir s naslovom: "HDL-kolesterol i lijeenje koronarnih sranih bolesti: razliiti uinci atorvastatina i simvastatina. Autori: Dimitri P. Mikhailidis i Anthonv S. Wierzbicki

U samom lanku daje se "Izjava o potpori": Oba su autora od tvrtki Merck Sharp & Dohme Limited, Velika Britanija, i Parke-Davis/Pfizer primila pripomo za istraivanje i predavanja. Ovaj pregled je svojim sredstvima za istraivanje potpomogla tvrtka Merck Sharp & Dohme Limited, Velika Britanija. Moj zakljuak: iznova netoan prikaz problema s kolesterolom, to ga je kupila zainteresirana industrija.

Proizvoai lijekova plaaju studije.

Uostalom: premda sam u svojoj okrunici (str. 1 7 idalje) poimenice naveo sveuiline profesore i industrijske ustanove koje sudjeluju u toj "prijevari stoljea", nitko nije porekao moje tvrdnje. Naprotiv, neprestano primam pisane pozive da i nadalje ostanem aktivan na tome putu razotkrivanja antikolesterolskih fanatika.

41

Prigovor krivotvorenju statistikih podataka dosad nije opovrgnut.

r


U nastavku donosim svoje miljenje, koje sam objavio u Bavarskom lijenikom glasniku, o neshvatljivom ponaanju prof. dr. Schvvandta, pri-marijusa i ravnatelja Medicinske klinike II. Sveuiline poliklinike Munchen-Grorshadern, koji bez vlastitih znanstvenih radova ili prikladnih potvrda provodi neodgovornu antikolesterolsku promidbu i zahtijeva donoenje zakona o obvezatnoj provjeri kolesterola kod cjelokupnog stanov-

Nerazumljivo nitva od najranije mladosti, tako i kod svih ue-ponaanje nika. Premda s profesorom Schwandtom imam

medicinara, dobar odnos, taj postupak moram oznaiti kao neodgovornu besmislicu zbog koje bi stanovnitvo moglo pretrpjeti ozbil jno ugroavanje zdravlja. Razmotre li se tetne posljedice sniavanja razine kolesterola mnogobrojni smrtni sluajevi i znatno poveanje obolijevanja od raka, ponaanje prof. Schvvandta mi je nerazumljivo, osobito stoga to u privatnim razgovorima argumentira mnogo opreznije.

Miljenje profesora Hartenbacha o antikolesterolskom teroru profesora Schwandta (Bavarski lijeniki glasnik, svibanj 2000.)

Na putu k Atlasu rizika od sranog infarkta Bavarska akcija protiv kolesterola

Uz naslovnu temu dr. Ester Laubach, dr. Carstena Otta i profesora dr. Petera Schvvandta u svesku 1/2000., stranica 3 i dalje.

42


Doputam si citirati iz svoje knjige: Karakterizacija antikolesterolskih statistika od svjetski poznatih znanstvenika poput Apfelbau-ma, Bergera, Glaeskea, Holtmeiera, Immicha, Kramera, Kaltenbacha, Skrabaneka, Stehbensa i drugih (strana 3854) glasi: "manipulirane, izmiljene, bez znanstvene osnove, nevaljane, beskorisne, povrne, iskrivljene, pune trikova, besmislene, sljeparija, neprimjenjive, lane", istiem samo nekoliko kritikih opaski. Skrabanek dodaje: "U medicini gotovo nita nije tako dobro dokazano kao bezuspjenost tih mnogostrukih intervencija da se kolesterol proglasi odgovornim za razvitak koronarne srane bolesti!!!" Slino se moe ocijeniti i Vaa "akcija protiv kolesterola", koju ste pokrenuli s profesorom Schvvandtom. Akcija nije samo beskorisna, ve je i krajnje opasna po zdravlje zanemarimo li s time povezani psihiki teror. Pogrenim prikazom vrijednosti kolesterola u stanovnitvu se pobuuje strah i prepast, a iz toga se ve razvio posao vrijedan milijarde. Sredinjice te neodgovorne poslovne djelatnosti su industrija margarina i tvrtke koje proizvode lijekove za sniavanje kolesterola (MSD Sharp & Dohme d.o.o. / Braun Melsungen d.d. / Boehringer Mannheim d.o.o. / Abott d.o.o.). Ta industrija sponzorira i odreuje amerike i europske statistike, tako i statistike Zavoda za kliniku kemiju i Medicinske klinike II. u Grofshadernu.

jene, manipulirane statistike.

Psihiki teror na osnovi netonih tvrdnji o vrijednostima kolesterola.

43


I pseudoznanstvene udruge, primjerice Liga protiv lipida i Zaklada za aterosklerozu, sa svojim laikim, besmislenim iskazima o kolesterolu oito se u potpunosti nalaze u ruci te industrije. Gospodinu profesoru Schwandtu, ije zalaganje i ope gledite vrlo cijenim, trebalo bi osigurati potrebna sredstva za metaboliki laboratorij u kojemu bi provjerio metabolike procese ovisne o kolesterolu, osobito steroidne hormone, u sluaju sputanja razine kolesterola. To bi bilo od velike pomoi.

Profesor dr. VValter Hartenbach, kirurg 82031 Grunvvald

Na sljedeoj strani donosim odlikovanje prof. dr. Petera Schvvandta u Bavarskom lijenikom glasniku. Kao to je spomenuto, prof. Schvvandt je propagandist protiv kolesterola, a sponzorira ga farmaceutska industrija i industrija margarina. U kamionu to ga je dotina industrija platila i opre-

Jednostrani prikazi mila kao laboratorij, prof. Schvvandt je tijekom u korist vie od pet godina u tvornikom dvoritu provje-

farmaceutske ravao 400 smrtnih sluajeva meu 5000 radnika industrije, kojima je u tome razdoblju jedanput ili dvaput

mjerio razinu kolesterola. Premda utvrene vrijednosti nisu doputale posebne zakljuke, prof. Schvvandt je tvrdio da se kod preminulih od sranog infarkta mogla razabrati "sklonost" prema povienim vrijednostima kolesterola. Gospodin Schvvandt se pritom snano zauzimao u prepo-ruivanju lijekova za sniavanje kolesterola. Nje-

44


gova su predavanja bila jednostrana i prije bi se mogla oznaiti neznanstvenom promidbom u korist industrije koja mu je pripomogla u dodjeli te nagrade.

Dodjela nagrade za propagandu poticanu od industrije bez znanstvene osnove

Bavarski lijeniki glasnik, sijeanj 2001. Plaketa "Ernst von Bergmann" profesoru dr. Peteru Schvvandtu Predstojnik Savezne lijenike komore odlikovao je profesora dr. med. Petera Schvvandta iz Mun-chena za njegove zasluge u strunom usavravanju lijenika plaketom "Ernst von Bergmann". Nositelj upitnog Na sveanoj dodjeli prigodom otvaranja 5 1 . Nirn- odlikovanja. berkog kongresa nagradu za struno usavravanje uruio mu je predsjednik Bavarske lijenike komore, dr. H. Hellmut Koch. Od sredine ezdesetih godina kolega Schvvandt aktivno djeluje u strunom usavravanju lijenika s ukupno vie od 400 strunih seminara i rasprava u okrunim lijenikim udrugama, bolnicama, kruocima za kvalitetu, na regionalnim i saveznim te na europskim kongresima, posebice u svezi s prevencijom ateroskleroze, uz osobito uvaavanje rizika od lipoproteina i primarne i sekundarne prevencije koronarnih sranih bolesti. Tome se pridruuje informiranje nelijenike javnosti o rizinim imbenicima, prevenciji, pre-

45


Ve kod kolske djece treba

utvrivati vrijednost

kolesterola

hrani i farmakoterapiji. Svojom dugogodinjom informativnom i predavakom djelatnou na podruju nabrojenih tema profesor Schvvandt je znatno pridonio provedbi ciljane prevencije i intervencije meu lijenicima i medu stanovnitvom. Aktualni dugoroni projekti poput Bavarske akcije protiv kolesterola (od 1988.) i Nirn-berkog programa prevencije i odgoja (prospek-tivna studija meu nirnberkim uenicima/ue-nicama s intervencijom usmjerenom na obitelji da bi se snizio rizik od kardiovaskularnih bolesti kod kolske djece i njihovih obitelj i, od 1993.) pokrenuti su uglavnom na njegovu inicijativu. lan je izdavakog vijea vie znanstvenih asopisa, suizdava vie strunih knjiga (izmeu ostalog "Prirunika poremeaja u metabolizmu masti") i lan, djelomice u funkciji predstojnika, mnogobrojnih znanstvenih drutava. Profesor dr. Schvvandt roen je 11. sijenja 1936. u Stettinu/Pommern. Studirao je medicinu u Mar-burgu, Grazu, Beu i Munchenu; primarijus je i ravnatelj Odjela za bolesti metabolizma na Medicinskoj klinici II. Poliklinike Minhenskog sveuilita u Grofthadernu.

Maslac je zdraviji od margarina.

Kao jo jedan primjer prijevare pogrenim prikazivanjem razine kolesterola na sljedeoj se stranici navodi "Margarinski institut za zdravu prehranu". Njegov kredo glasi: "Margarin je bolji od maslaca i titi od teta izazvanih kolesterolom." Prvo, maslac je znatno zdraviji od marga-

46


rina, i drugo, kolesterol je najvaniji zatitni imbenik ivota.

MARGARINSKI INSTITUT ZA ZDRAVU PREHRANU

TISKOVNA KONFERENCIJA POVODOM DODJELE NAGRADE

"HEINRICH VVIELAND" ZA 1999. GODINU

Profesor dr. rer. nat. Ernst Heinz

Zavod za opu botaniku Sveuilite u Hamburgu OhnhorststraBe 18 22609 Hamburg

Profesor Heinz obnaa profesuru C4 od 1984. na Zavodu za opu botaniku Hamburkog sveuilita. Godine 1965. promovirao je na Sveuilitu u Kolnu iz predmeta Botanika o glikolipidima iz listova. Tijekom istraivakog boravka u Kanadi krajem 60-ih godina profesor Heinz se bavio mjeovitim funkcijama hidroksiliranja masnih kiselina kod kvasaca. Godine 1973. habilitirao je u botanici na Matema-tiko-prirodoznanstvenom fakultetu Sveuilita u Kolnu. U svojemu znanstvenom radu profesor Heinz se danas bavi istraivanjima o biljnim lipidima i enzimi-

47


ma metabolizma lipida. obradom molekularno-bio-lokih i biotehnolokih aspekata i proizvodnjom transgenih uljnih nasada.

Ve vie od 40 godina Institut radi prema geslu: "Tko mi pomae da loom robom zaradim mil ijune, dobit e od mene odlikovanje i time se prikazati kao znanstvenik."

Margarinski Ta je prijevara ve izazvala ljutnju mnogih, tako institut sudjeluje u Bruckera i Gutjahra u knjizi "Kolesterol tvar

kolesterolskoj prijeko potrebna za ivot". prijevari Medicinari su posljednjih godina, dodue, bili

vrlo suzdrani, ali, naalost, uvijek se iznova pronalaze naivne osobe s drugih fakulteta koji se daju upregnuti u taj prljavi posao i esto ak ni ne primjeuju ije su rtve postali.

rtve obmanjivanja: mali ekskuts Kao dodatak mojoj korespondenciji s ustanovama i zainteresiranim medicinskim krugovima na sveuilitima, u politici i medijima, elio bih opisati dva privatna doivljaja koja tipino karakteriziraju obmanjivanje pacijenata od lijenika pri vrjednovanju kolesterola. U prvom sluaju, koji se dogodio nedavno, rije je o prijatelju iz mojega teniskog kluba, koji je pod utjecajem medija iz puke znatielje dao provjeriti razinu svojega kolesterola. Lijenik koji ga je pregledao, prikazao je pronaenu vrijed-

48

rtve obmanjivanja

nost od 360 mg/dl (9,36 mmol/l) vrlo visokom i opasnom po zdravlje te je mojemu prijatelju s tenisa sugerirao da je smrtonosni srani infarkt jo samo pitanje vremena. Prijatelj s tenisa dao se nagovoriti na lijeenje za sniavanje kolesterola u obliku dijete gladovanjem i uzimanja lijekova za sniavanje kolesterola. Ve nakon nekoliko tjedana osjeao se teko bolesnim, uvijek umorno i utueno, duevne i tjelesne snage su uoljivo opale. Sve te pojave pripisivao je pod lijenikovim utjecajem visokoj razini kolesterola, to ga je vrlo uznemirilo. Sluajno je saznao za moju brouru "Antikolesterolska kampanja opasna prijevara" i smjesta se savjetovao sa mnom. Na moj je savjet smjesta prekinuo lijeenje za sniavanje kolesterola, osobito stoga to mu je dolo do svijesti da su se svi simptomi bolesti pojavili tek s lijeenjem lijekovima za sniavanje kolesterola. Prijatelj s tenisa brzo se oporavio, iznova je bio snaan i raspoloen te vie nije imao nikakvih tegoba. Mnogobrojni nai susreti uvijek su mu povod da zahvali meni i "srei" to je pravodobno saznao za moju brouru. Mogao bih nabrojiti mnogo slinih sluajeva zbunjivanja i obmanjivanja naivnih pacijenata. Postupak je uvijek isti: zbog bolesti ili samo rutinski posjeti se lijenik. Velik broj lijenika smjesta se obruava na razinu kolesterola te budui da prosjena vrijednost kolesterola za odrasle iznosi 250 mg/dl, a ne 200 mg/dl, kako pogreno navodi

Sniavanje razine kolesterola tek izaziva bolest.

Pacijenti su zbunjeni i obmanuti.

49


Sredstva za sniavanje

kolesterola su nezdrava.

Lijenici kod svojih pacijenata izazivaju strah i

prepast.

poslovna farmaceutska industrija, pacijentu, koji nita ne sluti, kod svake se razine kolesterola iznad 200 mg/dl izjavljuje da boluje od previsokog kolesterola i da je njegovo zdravlje znatno ugroeno, a odmah slijedi i prognoza skorog sranog infarkta. To se dogodilo i u drugom sluaju to se zbio prije vie od tri godine i koji bih takoer elio ukratko opisati. Iznova je rije o lanu jednog od teniskih klubova kojima pripadam. Bila je to ezdesetdvogodinjakinja, vrlo aktivna dama, puna ivotne radosti i elje za igrom, glumica po zanimanju. Iznenada se poela tuiti na bolest, nelagodu, umor i niz neobinih bolesnikih simptoma. Vie ne moe igrati onako brzo kao prije, postala je osjetljiva na svjetlo, lako se umara i brzo gubi snagu. Sve je to prouzroeno previsokim kolesterolom, izjavila mi je jednog dana. To je otkrio njezin kucni lijenik i prikazao joj opasnosti od visoke razine kolesterola previe kolesterola djeluje kao najjai otrov za krvne ile i moe biti uzrok skorog sranog infarkta te je time kod nje izazvao strah i prepast. Samo se po sebi razumije da je nakon toga smjesta otpoela s predloenim lijeenjem u obliku dijete i uzimanja propisanih lijekova za sniavanje kolesterola. Umjesto da je saalijevam, glasno sam joj se nasmijao u lice i opirno joj opisao prijevaru kojoj je nasjela. Razina njezinog kolesterola iznosila je samo 240 mg/dl (6,24 mmol/l) bila je, dakle, potpuno normalna. Ali to ludilo u

50

rtve obmanjivanja

pogrenom vrjednovanju kolesterola doivljavamo svakog dana, a pritom vodeu ulogu igra, kako sam ve opisao, g o s p o d i n profesor Schvvandt s Medicinske klinike II. Poliklinike Munchen-GroBhadem. Moja je prijateljica smjesta obustavila lijeenje. Samo nekoliko tjedana nakon toga iznova je bila dobro raspoloena, puna ivotne radosti i vesela kao uvijek. Mnogi iz naega teniskog kluba, koji su doivjeli sline stvari, nakon toga su izlijeeni od svoje "bolesti".

Krivnju za to opasno nedjelo, kako je spomenuto, snosi industrija margarina, usmjerena na profit, i farmaceutska industrija koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola i za koju vrijede isti atributi; valja spomenuti i medicinske ustanove kojima ta industrija plaa visoke svote, takozvane lijenike centre, ligu protiv lipida i drutva za aterosklerozu. Njihova zvuna imena pribavljaju pozornost besmislenim tvrdnjama koje iznose, a koje nekritiki preuzima ak i veliki broj lijenika.

Glavno da industrija zarauje.

Imena sa znanstvenim prizvukom pridaju ozbiljnost pogrenim prikazima.

51

2. POGLAVLJE Vrijednovanje kolesterola

Osnove

Prije nego to Vam predstavim opirnu analizu temeljnih osobina kolesterola, elio bih Vam ih ukratko skicirati. a) Kolesterol je temeljna supstancija steroidnog

hormona kortizola koji valja smatrati najvanijim hormonom stresa. Njegovo glavno znaenje je u aktiviranju energetskih supstancija glukoze i minerala kalija koji upravljaju naim cjelokupnim duevnim i tjelesnim djelatnostima. Kortizol je, osim toga, uinkovit antialer-gen te se primjenjuje osobito za suzbijanje oka; ubrzava zgruavanje krvi poveavanjem broja trombocita te je stoga osobito prikladan za zaustavljanje krvi, kod hemofiliara, primjerice, ili nakon prekomjerne doze lijekova za sprjeavanje zgruavanja krvi. Konano, kortizol stabilizira funkciju srca i krvotoka, povisuje krvni tlak i izaziva euforiju te koi neumjereno bujanje stanica, primjerice kod malignih degeneracija.

b) Kolesterol je temeljna supstancija enskih i mukih spolnih hormona koji su odgovorni

Kolesterol je temeljna supstancija steroidnog hormona kortizola.

53

Vrjednovanje kolesterola

Mnoge ivotno vane funkcije

ovise o kolesterolu.

za specifine vitalne funkcije, za izgradnju miia i kostiju (poznati kao anabolici) te za regulaciju potrebe za snom.

c) Kolesterol je temeljna supstancija steroidnog hormona aldosterona koji kao mineralokorti-koid regulira cjelokupni metabolizam minerala (elektrolite).

d) Kolesterol je temeljna supstancija unih kiselina koje reguliraju probavu masti i stolicu.

e) Kolesterol je temeljna supstancija vitamina D koji je odgovoran za izgradnju kostiju i zglobova.

f) Kolesterol je temeljna supstancija mitohon-drija i membrana bilijardi ljudskih stanica, ime se osiguravaju specifine funkcije svih organa.

Pojedinano vrjednovanje a) Kortizol Od steroidnih hormona, ij i je osnovni sastojak kolesterol, kortizol je dominantni hormon stresa. Uz kortikosteron, i kortizol pripada hormonima koji aktiviraju glukozu. Prema mojim ispitivanji-

Najvaniji hormon ma na vie od 6000 pacijenata, kortizol je naj-stresa: kortizol vaniji hormon stresa. On mobilizira energetsku

supstanciju grodani eer (glukozu), pohranjenu u bjelanevinama. Za svaku duevnu i tjelesnu djelatnost potreban nam je pak grodani eer, a on se mobilizira iz bjelanevina kod sva-

54

Pojedinano vrjednovanje

kog duevnog i tjelesnog napora sukladno razmjerima dotinog optereenja. Kao prvi europski istraiva uspio sam dokazati da pojaana proizvodnja kortizola, izazvana duevnim i tjelesnim naporima radi pribavljanja energije kod sportskih naprezanja ili operacija, primjerice iznosi dvostruko do etverostruko vie od normalne vrijednosti te da ekstremna optereenja, kao operacije toraksa, povrede od opeklina ili dugotrajni vrhunski sportski rezultati dovode do de-seterostrukog povienja normalne vrijednosti (si. 1., str. 56). O tome sam opirno izvijestio u mnogobrojnim publikacijama i u svojim knjigama "Zahvati na kardiju" i "Poetnica opeklina". Ta injenica o poslijeoperativnom porastu kortizola radi mobiliziranja i osiguravanja potrebne energetske supstancije glukoze nepoznata je, prema mojim spoznajama, velikom dijelu lijenika, usudio bih se ak tvrditi i veini lijenika, ak i profiliranih sveuilinih profesora irom svijeta. I injenica da je kolesterol temeljna supstancija kortizola te da porast kortizola izaziva poveanu proizvodnju kolesterola u jetrima poznata je samo nekolicini istraivaa, a medijima i veini lijenika, naalost, posve je nepoznata. Osim toga, previa se da poslijeoperativni porast kolesterola slui poveanoj proizvodnji kortizola, a time i osiguravanju supstancija za pruanje energije, zacjeljivanje rana i stabiliziranje funkcije srca i krvotoka.

Tijelo pri optereenju proizvodi vie kortizola.

Poviena razina kortizola protizrouje poveanu proizvodnju kolesterola u jetrima.

55


SI. 1: Porast kortizola, hormona nadbubrene lijezde, sastavljenog od kolesterola, poveava se pri tjelesnom optereenju za dvostruku do deseterostruku vrijednost, ovisno o veliini optereenja (operacije, sport osobito izrazito kod vrhunskog sporta itd.) radi aktiviranja glukoze, supstancije za pruanje energije pohranjene u bjelanevinama.

U ocjeni poslijeoperativnog porasta kolesterola nepoznavanje metabolikih procesa kojima upravlja kolesterol ve je dovelo do grotesknih pogrenih tumaenja. Posljedica je tekog zahvata transplantacije, naravno, znatan porast proizvodnje kortizola, a time i njegove temeljne supstancije, kolesterola. Zbog potpunog nepoznavanja medicinskih procesa profesor dr. med. Christoph J. Olbricht bio je toliko iznenaen tom pojavom da je, ne obraajui pozornost na bilo kakvu provjeru poslijeoperativnog zbivanja, glasno postavio zahtjev da se nakon svake operacije smjesta primijeni lijeenje za sniavanje kolesterola. ini se da dosad s tim besmislenim zahtjevom

Sniavanje kolesterola nakon

operacije bilo bi pogubno.

56


sreom nije naiao na mnogo sluha jer bi po-slijeoperativno smanjenje proizvodnje kolesterola imalo razorne posljedice zbog slabljenja obrambene funkcije i ugroavanja stabilizacije srca i krvotoka. Kada Olbricht tvrdi da je poslijeope-rativni porast proizvodnje kolesterola uzrok po-slijeoperativnih aterosklerotinih promjena i drugih oteenja krvnih ila, tada jednostavno daje slobodu vlastitoj mati i kree se izvan bilo kakve znanstvene spoznaje. Neshvatljiva mi je pritom nekritinost kojom Njemaki lijeniki glasnik prihvaa u toj mjeri nekvalificirane lanke i time ne samo u ovom sluaju obmanjuje lijenike. Poslijeoperativna regulacija metabolizma s pomou kolesterola i kortizola ne ograniava se samo na mobiliziranje energetskih supstancija, ve se protee i na pomake u koncentraciji minerala kalija i natrija, ija je osobita vanost u odravanju napetosti muskulature i krvnih ila te time u osiguranju krvnog tlaka i rada srca. Korti-zol se prema potrebi brine za izlazak kalija iz stanica u krvotok i radi izjednaenja ponajprije osmotskog krvnog tlaka za ulazak natrija iz krvi u stanice. Kortizol time osigurava odravanje funkcije srca i krvotoka. Ta vana funkcija koju kortizol s kolesterolom kao temeljnom supstancijom ima u odravanju ivota i upravljanju ivotnim procesima, ne spominje se ni u jednoj od mnogobrojnih statistika to ih plaa antikolesterolska mafija. Na tako-

Dezinformirani lijenici zbog objavljivanja nekvalificiranih radova.

Bez kortizola bi nastao zastoj u optoku krvi.

57


zvanim "simpozijima o kolesterolu" nijedan lijenik, ak ni profesori ne spominju tu temeljnu znanstvenu spoznaju. Praznina u znanju lijenika je golema i samo je tako prevarantski manevar antikolesterolske mafije mogao ponjeti uspjeh irom svijeta. Manipulirane statistike, izraene s

La o kolesterolu milijunskim iznosima, i milijarde dobiti od pri-ugroava narodno mjene nepotrebnih, i ak po ivot opasnih lije-

zdravlje. kova za sniavanje kolesterola, diktiraju zbivanje te se ini bezizglednim, pie profesor Borgers u svojoj knjizi, "uspjeno se suprotstaviti, znanstvenim injenicama, toj orkestriranoj prijevari". Ja to smatram ozbil jnim ugroavanjem zdravlja velikih dijelova stanovnitva, osobito ako se ukljui i zakonodavac da bi prihvat po zdravlje opasnog, ili ak smrtonosnog lijeenja proglasio zakonskom obvezom.

Spolni hormoni tvore se od kolesterola.

b) Muki i enski spolni hormoni Temeljna je supstancija spolnih hormona, kako je spomenuto, kolesterol. Bitne funkcije se proteu na: mukarevu potenciju, eninu plodnost, izgradnju bjelanevina muskulature (poznate

kao anabolici i sredstva za doping), ugradnju bjelanevina i kalcija u kotanom

sustavu (sprjeavanje osteoporoze), reguliranje sna (izrada sredstava za narkozu

iz spolnih hormona). Spolni hormoni dijele se na muke (androsten-58


dion, androsteron, testosteron) i enske (estron, estradiol, estriol). Oni ne slue samo mukarevoj potenciji i eninoj plodnosti, ve i kao "anabolici" sudjeluju u izgradnji bjelanevina i snazi muskulature, u izgradnji i ouvanju kalcija kot-anog sustava i u reguliranju sna. Tako se iz mukog spolnog hormona mogu izraditi sredstva za narkozu. Kolesterol, temeljna supstancija tih hormona, potie time muke i enske spolne funkcije, uinkovitost muskulature, razvitak kostiju i zglobova te oputanje u snu. Primjena spolnih hormona kao sredstava za doping u sportu dovoljno je poznata. Budui da spolni hormoni u velikom opsegu sudjeluju u ovjekovoj tjelesnoj sposobnosti, "anti-kolesterolski statistiari", dakle poslovna farmaceutska industrija i velik dio nekritinog lijeni-tva, morali bi zbog potenja upozoriti na to da sniavanje vrijednosti kolesterola ispod 200 mg/ dl, za koje se zalau, prouzrouje kod odraslih, izmeu ostalog, ugroavanje mukarevih i eninih vitalnih funkcija, sniavanje tjelesnih sposobnosti, oteenje kotanog sustava (poveana razgradnja kalcija) te poremeaj sna. Teko je razumljivo da se pri izradi svih statistika te, naalost, i kod lijeenja za sniavanje kolesterola to ga provode lijenici, proputa prijeko potrebna provjera metabolikih procesa koji ovise o kolesterolu, primjerice provjera razine bjelanevina, hormona i elektrolita. Pri ispitivanjima lijenika to sam ih proveo u privatnim razgovo-

Sniavanje kolesterola jednako je sniavanju tjelesne sposobnosti.

Razina bjelanevina, hormona i elektrolita ovisi o kolesterolu.

59


Statistike sadre zapaanja, a ne

dokaze.

Viagra sredstvo s

mnogobrojnim popratnim pojavama.

rima i na kongresima, stekao sam dojam da im nedostaje znanje o mogunosti, potrebnosti i vrijednosti tih kontrola. U statistikama koje farmaceutska industrija uz milijunske iznose izrauje u svrhu poticanja vlastitog poslovanja jasno se razabire manipulacija (v. 4. poglavlje, str. 73 i dalje). Pritom treba upozoriti na injenicu da se epide-miologija (statistika spoznaja) sama po sebi, unato snanom napretku, ne moe smatrati znanou, ve samo ima zadau proslijediti zabiljeena zapaanja kao poticaj za znanstvenu provjeru. Nije, meutim, doputeno da se zapaanja, osobito ona oito fantastine naravi, pokuavaju prikazati kao determinativni dokazi. Ovdje mi se ini primjerenim ukratko razmotriti djelovanje i popratne pojave viagre, navodnog lijeka za poticanje potencije, osobito stoga to postoji opasnost da za tim lijekom posegnu mukarci sa smetnjama potencije zbog snienog kolesterola. Viagra nema strukturnu kemijsku vezu sa spolnim hormonima koje valja smatrati glavnim imbenikom erekcije. Prema tome, ona niti ne djeluje u smjeru anabolika. Ako vie ne postoji mogunost erekc i je, v/agra je nekorisna. Viagra razvija svoj uinak tek kod izazvane erekcije te je moe pojaati ili produiti. Uinak viagre temelji se na koenju kemijske tvari, fosfodiesteraze. Ta se tvar, meutim, ne na-

60


lai samo u spolnim organima, ve i u oku te, premda zasad neprovjereno, zacijelo i u mnogim drugim organima, na to upuuju mnogovrsne popratne pojave. Smetnje vida, otekline sluznica i proljevi smatraju se najeim popratnim pojavama koje su kod redovite uporabe zabiljeene u 11 do 1 7 posto sluajeva. Pri poveanju doziranja na dvostruku doputenu maksimalnu dozu u 45 posto sluajeva zamijeene su smetnje vida. Daljnje smetnje su pad krvnog tlaka, to kod sranih bolesnika opominje na oprez. Tvrtka koja proizvodi lijek u svojim biljekama navodi vie od 100 razliitih popratnih pojava koje se odnose na gotovo cjelokupni organski sustav, ali su navodno tako malih razmjera da se spominju samo reda radi. Ukratko, moe se rei da mnogobrojne popratne pojave viagre zabranjuju preporuku ako se t ime treba otkloniti smetnja potencije izazvana sniavanjem kolesterola. Budui da viagra, osim toga, ne moe iznova pokrenuti ugaslu spolnu funkciju, nego samo moe pojaati i produiti onu jo postojeu, mnogobrojne popratne pojave potaknule bi me kao lijenika da svoje pacijente odvratim od uporabe toga lijeka.

Oprez kada viagrom treba lijeiti smetnju potencije izazvanu sniavanjem kolesterola.

c) Mineralokortikoid aldosteron Steroidni hormon aldosteron takoer sadri kolesterol kao glavni sastojak i regulira razinu minerala u krvi. Dodue, u svojemu svojstvu hormona stresa steroidni hormon kortizol znatno utjee

61


na kolanje i uzajamni odnos kalija i natrija, a Sniavanjem aldosteron slui kao sredinja upravljaka instan-

kolesterola remeti ija za sve minerale (elektrolite), kako na podru-se ravnotea ju makroelemenata, tako i na podruju eleme-

minerala. nata u tragovima. Poremeaj te tako vane ravnotee minerala zbog sniavanja razine kolesterola i time uvjetovana promjena u njihovoj koncentraciji nisu istraeni, ali su ve teoretski zabrinjavajui.

d) une kiseline Preteni dio kolesterola proizvedenog u jetrima potreban je unim kiselinama koje se sa ui izluuju u crijevo. Ondje reguliraju probavu ma-

Preniska razina sti, omoguuju resorpciju masti i brinu se za kolesterola redovitu stolicu tako to znatne koliine ui pre-

prouzrouje tvaraju u supstanciju "koprosterin" koja potie zaepljenja, stolicu. Premalo kolesterola stoga dovodi do sma

njivanja proizvodnje ui i do smanjivanja proizvodnje koprosterina s posljedicom tromosti crijeva (zaepljenja) vrlo razliitih razmjera.

e) Vitamini C i D Vitamin C i vitamin D izravno su povezani s kolesterolom: vitamin C je hranjiva tvar za kortizol s temelj

nom supstancijom kolesterolom; vitamin D se sastoji od kolesterola, a glavna

mu je zadaa izgradnja kostiju i zglobova. Vitamin C pripada temeljnim supstancijama za tvorbu kortizola u nadbubrenoj lijezdi, koji se,

62


kako je poznato, sastoji od kolesterola. Vitamin C je glavni aktivator djelatnosti nadbubrenih lijezda te time proizvodnje steroidnih hormona koji se razvijaju iz kolestrola, tih temeljnih supstancija za duevne i tjelesne sposobnosti. Iz kolesterola pohranjenog u koi vitamin D se pod svjetlosnim zraenjem (sunano svjetlo, dnevno svjetlo) preobraava u aktivni 7-dihidro-kolesterol. On ima odluujuu vanost za izgradnju kotanog sustava. Nedostatak vitamina D prouzrouje gubitak kalcija u kostima, osteoporozu i rahitis. Sa sniavanjem razine kolesterola povezane su opasnosti nedostatne sinteze vitamina D, a time i opasnosti usporavanja rasta kostiju kod mladei, osteoporoze i degenerativnih pojava na kostima kod odraslih.

Nedostatak vitamina D prouzrouje bolest kostiju.

f) Kolesterol, temeljna supstancija stanica Devedeset dva posto kolesterola pohranjeno je u stanicama. Kolesterol se dovodi do bilijardi stanica ljudskog tijela radi obavljanja njihovih funkcija i za njihov rast preko kolesterolskog LDL-lipoproteinskog kompleksa, dakle preko onoga oblika kolesterola koji "antikolesterolska mafija", usmjeravana od industrije, besmisleno prikazuje kao "lo" kolesterol. Takav sud o koleste-rolskom LDL-lipoproteinskom kompleksu koji u cjelokupnom, za ivot prijeko potrebnom metabolizmu igra tako vanu, odluujuu ulogu, neznanstven je, pogrean, laan. Nerazumljivo je da preporuka znanstvenika o toj poslovno usmje-

Vie od 90 posto kolesterola nalazi se u stanicama.

63


Niska razina kolesterola

oslabljuje funkcije stanica i

obrambeni sustav.

Nema nijednog dokaza da je

sniavanje razine kolesterola opravdano.

renoj besmislici ne nailazi ni na kakvu pozornost. Budui da kolesterol preuzima upravljanje staninim funkcijama, nimalo ne zauuje to mnogi promatrai i statistike izvjeuju o porastu malignih deformacija kod medikamentoznog sniavanja razine kolesterola. Svako sniavanje razine kolesterola znai slabljenje redovitih funkcija stanica i imunosnog sustava te moe prouzroiti teke poremeaje zdravlja. Vei krug ljudi upoznao se s tekim, djelomice smrtonosnim posljedicama medikamentoznog sniavanja kolesterola u kolovozu 2001. nakon povlaenja lipobaya, lijeka za sniavanje kolesterola tvrtke Bayer, i to je irom svijeta pobudilo veliku pozornost. Prikaz oteenja izazvanih tim lijekom i njihovih uzroka bio je u medijima, kao i obino, difuzan, fantastian, nejasan, neznanstven, i l i, ukratko reeno, svodio se na "besmisleno brbljanje bez poznavanja stvari". Za opravdanje sniavanja kolesterola nema niti jedne jedine indikacije. ak i uroena "hiperkolesterolemija", utemeljena na oteenju stanica, ne moe se lijeiti lijekovima za sniavanje kolesterola. Stoga bih se u nastavku elio malo opirnije pozabaviti slikom te bolesti. Uroenu hiperkolesterolemiju ve sam razmotrio u svojoj Okrunici (str. 1 7 i 1 8) i zato ovdje jo jednom ukratko navodim samo najvanije injenice: Uroena hiperkolesterolemija je bolest koja nema nikakve veze niti s proizvodnjom kolesterola niti s unosom kolesterola preko hrane. Naprotiv,

64


ona se sastoji od oteenja stanica koje pate od nedostatka receptora za kolesterolski LDL-lipo-proteinskoi kompleks. Stanice ne mogu primiti kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks i iz njega uzeti dovoljno kolesterola koji im je prijeko potreban. Meutim, jetra i nadalje neogranieno proizvode kolesterol, pa razina kolesterola raste iz godine u godinu i dosee vrijednosti od 400 mg/dl do 1000 mg/dl i vie. Zbog nedostatka receptora stanice ostaju nedovoljno opskrbljene kolesterolom i stoga prijevremeno podlijeu malignim degeneracijama. Neprekidan i vrlo visok porast razine kolesterola u krvi prouzrouje difuz-ne i vornate nakupine ponajprije u organima koji esto zahtijevaju operativno odstranjenje. Taloenje kolesterola u krvnim ilama zamjeuje se, kao i u pokusu s kuniima, tek u zavrnom stadiju, ali ne u obliku aterosklerotinih promjena, ve kao irokopojasne, difuzne nakupine koje se uglavnom mogu lako odstraniti buiranjem ili umetanjem stenta (mreice). Ti pacijenti, prema mojim zapaanjima, ne umiru od ateroskle-roze, sranog infarkta ili modanog udara, ve zbog ogranienja funkcije organa infiltriranih kolesterolom te razgranatog razvitka tumora zbog nedostatne opskrbe stanica kolesterolom. Sreom, ta uroena bolest pogaa samo 0,25 posto stanovnitva i sreom su i razmjer obolijevanja, a time i povienje kolesterola u krvi ogranieni, no u svim sluajevima dosee vrijednosti vie od 400 mg/dl pa je lako mogue provesti

Nedostatna opskrbljenost kolesterolom pospjeuje nastanak raka.

Nakupine kolesterola u ilama uglavnom se mogu lako otkloniti.

65


I kod uroene hiperkolesterolemije

lijekovi za sniavanje

kolesterola su besmisleni.

Glede kolesterola moral lijenika je

ponekad vrlo upitan.

66

Saetak

Saetak

Kao to smo vidjeli, kolesterol je temeljna supstancija stresnog hormona kortizola. Oslobaanjem energetskih supstancija glukoze i minerala, ponajprije kalija, postiu duevna i tjelesna postignua. Glukoza je temeljna supstancija ivotne aktivnosti, i duevne i tjelesne. Kalij je vrlo vaan za tonus i napetost cjelokupne muskulature, kota-nog sustava, sranih ila i crijeva. On regulira i stabilizira funkciju srca i krvotoka. Kolesterol je temeljna supstancija spolnih hormona koji nisu odgovorni samo za vitalne akcije, ve i za izgradnju bjelanevina u muskulaturi i kotanom sustavu. Naposljetku, kolesterol je temeljna supstancija svih tjelesnih stanica. Njime se regulira i stabilizira ivot na svim podrujima. On je tvar koja jami ivotni vijek i propisnu diobu stanica te time titi od malignih deformacija.

Metabolizam eera upuen je na kolesterol.

Zato svako sniavanje kolesterola prouzrouje ugroavanje zdravlja? Smanjenje stresnog hormona kortizola izaziva sniavanje razine eera u krvi te dovodi do slabosti miia, tremora i esto smrtonosne kome. Opadanje razine kalija osobito je opasno, jer ve neznatan pad pouzrouje pad krvnog tlaka i slabljenje rada srca. Pad razine kalija meu najeim je uzrocima smrti i treba ga se najvie pribojavati kod sniavanja kolesterola.

Premalo kortizola prouzrouje nedostatnu opskrbu eerom.

67

razgranienje od zdravih osoba s neto povienom razinom kolesterola. To istiem da bih anti-kolesterolskim fanaticima oduzeo izliku da su pretpostavili hiperkolesterolemiju kada su zdrave osobe s neto povienom razinom kolesterola lijeili mjerama za sniavanje kolesterola. Treba imati na umu i to da lijekovi za sniavanje kolesterola kod te bolesti imaju malo uinka budui da pritom prava bolest, naime, nedostatak receptora u stanicama, i nadalje ostaje te se samo izaziva oteenje jetara, kojim se postie smanjenje proizvodnje kolesterola. I ta pomisao na oteenje funkcije jetara, koje u svim sluajevima izazivaju preparati za sniavanje kolesterola, ini primjenu tih preparata opasnom, pogotovo stoga to dosad jo nikada nije priopeno u kojoj mjeri se moe oekivati oteenje funkcije jetara i ne javljaju li se i funkcionalna oteenja drugih organa. Jednostavna provjera razine bjelanevina, elektrolita i hormona omoguila bi ispravan zakljuak, ali medikamentozno lijeenje za sniavanje kolesterola provodi se irom svijeta bez ikakve kontrole njegova uinka na metabolizam. Gotovo nevjerojatna i opravdana toka kritike moralnog dranja dotinih lijenika!


Budui da je kolesterol stalno potreban svakoj stanici radi odravanja njezina ivota i njezine funkcije, sniavanje kolesterola ne prouzrouje samo smetnje u radu organa, ve i maligne deformacije. Profesor VValli sa Sveuiline klinike Mun-

Sniavanjem chen-GroShadern ustanovio je da su sve malig-kolesterola remeti ne bolesti posjedovale vrlo nisku razinu koleste-

se cjelokupni roia, da su stanice, dakle, bile nedostatno op-metabolizam. skrbljene kolesterolom. Pad razine spolnih hor

mona prouzrouje smetnje u izgradnji muskulature i kotanog sustava, a time i teke posljedice za ope tjelesne sposobnosti, no one su rijetko smrtonosne. Opadanje mineralokortikoida zbog sniavanja kolesterola uvijek je opasno budui da cjelokupni metabolizam gubi svojega upravljaa.

68

3. POGLAVLJE Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi

Oblici kolesterola Kolesterol se ne moe prenositi u krvi budui da je l ipid (mast) i stoga nije topljiv u vodi. Prenosiv postaje samo vezivanjem uz specijalnu bjelanevinu, protein, kako je opisano na str. 22 i 23. Vezivanje kolesterola obavlja se preko HDL-pro-teina i LDL-proteina. HDL-lipoprotein prihvaa kolesterol unesen hra- Lipoproteini nom i kolesterol to su ga odbacile stanice. Ne- prenose kolesterol jasno je u kolikoj mjeri HDL-lipoprotein vezuje u krvi. uza se nakupine kolesterola u organima i krvnim ilama (samo maksimalno jedan posto u ploicama), a iskazi o tome zasad su bez ikakve znanstvene osnove. Kolesterolom natovareni HDL-lipoprotein odlazi u jetra i ondje se cijepa, uglavnom radi stvaranja unih kiselina (vie od 80 posto) i kolesterola. LDL-lipoprotein, koji se razvija iz VLDL-lipopro-teina stvorenog u jetrima, prima kolesterol proizveden u jetrima (do 80 posto) da bi ga dopremio do bilijardi stanica ljudskog organizma. Viestruku uporabu kolesterola koji se prenosi preko LDL-lipoproteina, osobito radi razvitka stero-

69

Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi

LDL-lipoprotein dovodi kolesterol

do stanica.

Za mnoge funkcije stanica potreban

je kolesterol.

idnih hormona, odluujuih za ivot, ve sam opisao na str. 54 i 55. Sve stanice raspolau specifinim receptorom za LDL-lipoprotein, to im omoguuje da prihvate LDL-lipoprotein s njegovim tovarom kolesterola i otpreme ga u unutranjost stanice. U unutranjosti stanice izdvaja se kolesterol koji je prijeko potreban za mito-hondrije, a time i za rast i funkcioniranje stanica. Kolesterol je nadalje potreban za stanine stijenke, s jedne strane radi njihova zatvaranja, s druge strane pak da bi se osigurale mnogovrsne funkcije staninih stijenki. Kolesterolski LDL-lipo-proteinski kompleks, pogreno nazivan LDL-kole-sterol, brine se za osiguranje funkcija svih organa, za osiguravanje redovitog rasta stanica te s velikom vjerojatnou, ali ne i sigurno dokazano, za sprjeavanje malignih deformacija. Nedostatno objanjenje znaenja HDL-proteina i LDL-proteina, koje se esto i svjesno ne prua, pobudilo je predodbu da postoje dva razliita kolesterola. Naalost, to pogreno gledite ire i mnoge "zdravstvene centrale", ije znanstvene spoznaje ne pokazuju zabrinjavajue praznine samo na tome podruju, te ine neizvjesnim njihovo pravo da nastupaju kao strune ustanove. Neshvatljivo mi je kako je industriji margarina i farmaceutskoj industriji koja proizvodi lijekove za sniavanje kolesterola uspjelo predstaviti vaan kolesterolski LDL-kompleks kao "lo" kolesterol i prevariti stanovnitvo irom svijeta. Nepojmlj ivo mi je i da je tako velik broj lijenika

70

Vrijednosti kolesterola u krvi

tu besmislenu tvrdnju o tetnom uinku koleste-rolskog LDL-kompleksa prihvatio bez ikakve strune provjere i uvaavanja znanstvenih injenica. Uz zapanjujui nedostatak znanja, odreenu ulogu igra i poslovno usmjereno razmiljanje, jer pogrenom tvrdnjom da svaku odraslu osobu s razinom kolesterola iznad 200 mg/dl valja smatrati bolesnom te joj je potrebno lijeenje, praktino se odraslo stanovnitvo itavog svijeta proglaava bolesnim i upuuje se na lijeenje te se od njega stvaraju trajni pacijenti. Zbog toga jo jednom valja istaknuti da gotovo cjelokupno odraslo stanovnitvo (8090 posto) pokazuje prosjenu vrijednost kolesterola od 250 mg/dl, dok vrijednosti do 350 mg/dl govore o znatnoj vitalnosti te ih treba pozitivno vrjednovati.

Kolesterolski LDL-kompleks nije "lo".

Vrijednosti kolesterola u krvi U krvi se mjeri ukupni sadraj kolesterola, sastavljen od LDL-kompleksa i HDL-kompleksa. Udio LDL-kompleksa u odnosu na HDL-kom-pleks iznosi otprilike 75 prema 25 posto. Ukupna vrijednost kolesterola kod odraslih irom svijeta iznosi prosjeno 250 mg/dl, dok pri veim tjelesnim optereenjima, zbog poveane proizvodnje kortizola, hormona stresa ovisnog o kolesterolu, koja je s time povezana, dosee vie vrijednosti, otprilike izmeu 300 do 350 mg/dl, po-

Odnos LDL-kompleksa prema HDL-kompleksu u krvi iznosi 3:1.

71

Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi

Razina kolesterola pri optereenju

moe narasti do 400 mg/dl.

nekad gotovo do 400 mg/dl. Odrediti 200 mg/dl i nie kao normalnu vrijednost, kako to in i poslovna industrija, znai proglasiti cjelokupno odraslo stanovnitvo bolesnim i uputiti ga na lijeenje. Neshvatljivo je da takvu besmislicu, toliko tetnu za ljude, nekritiki prihvaa tako velik broj lijenika.

Kod njemakog stanovnitva su ustanovljene ove vrijednosti kolesterola, ijoj se ocjeni glede gornje granine vrijednosti i indikacije za lijeenje i ja prikljuujem:

Razina kolesterola ovisi i o ivotnoj

dobi.

Dob Srednja vrijednost Gornja grani- Indikacija za lijeenje na vrijednost

1019 175 mg/dl 230 mg/dl priblino od 300 mg/dl 2529 195 mg/dl 270 mg/dl priblino od 350 mg/dl 4059 250 mg/dl 350 mg/dl priblino od 400 mg/dl 6585 lagano opadajua 330 mg/dl priblino od 400 mg/dl

Documents

Walter Hartenbach - Laz o Kolesterolu