· Web viewGrad Koprivnica pojačat će naglasak na rad u matričnoj organizaciji gdje će resursi privremeno biti dodijeljeni na projekt(e) u sklopu provođenja plana. Redefiniranje

Grad KoprivnicaAkcijski plan održivog energetskog razvitka

(SEAP)

Srpanj 2011.

Pripremili: Grad Koprivnica

Regionalna energetska agencija Sjever

SADRŽAJ

1. UVOD......................................................................................................................................11.1. O SPORAZUMU GRADONAČELNIKA......................................................................................1

1.2. O AKCIJSKOM PLANU ODRŽIVOG ENERGETSKOG RAZVITKA..................................................2

2. METODOLOGIJA.......................................................................................................................43. REFERENTNI PREGLED EMISIJA CO2 U GRADU KOPRIVNICI........................................................64. SMANJENJE EMISIJA CO2 DO 2020. GODINE – CILJEVI..............................................................8

4.1. UKUPNI CILJ SMANJENJA DO 2020. GODINE........................................................................8

5. STRATEGIJA SMANJENJA EMISIJA CO2 DO 2020. GODINE..........................................................85.1. NACIONALNO OKRUŽENJE...................................................................................................8

5.1.1. STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE.......................................8

5.1.2. CILJEVI......................................................................................................................9

5.1.3. NAČELA.....................................................................................................................9

5.1.4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE......................................................................................9

5.1.5. ZAKONODAVNI OKVIR I PODUZETE MJERE REPUBLIKE HRVATSKE................................10

5.2. LOKALNO OKRUŽENJE......................................................................................................10

5.3. NAČELA STRATEGIJE SMANJENJA EMISIJA.........................................................................11

5.4. STRATEGIJA SMANJENJA EMISIJA......................................................................................11

5.5. PRIORITETI I GLAVNI IZAZOVI............................................................................................13

6. AKCIJSKI PLAN......................................................................................................................146.1. MJERE............................................................................................................................14

6.2. MOBILIZACIJA STANOVNIŠTVA...........................................................................................33

7. PROVEDBA AKCIJSKOG PLANA...............................................................................................357.1. ORGANIZACIJA PROVEDBE................................................................................................35

7.2. PRAĆENJE PROVEDBE I IZVJEŠTAVANJE............................................................................36

7.2.1. KOORDINACIJA.........................................................................................................36

7.2.2. IZVJEŠTAVANJE........................................................................................................36

7.2.3. SUSTAVI ZA PODRŠKU...............................................................................................37

7.3. STRUKTURNA PRILAGODBA...............................................................................................37

7.4. RESURSI ZA IMPLEMENTACIJU PLANA................................................................................38

7.4.1. LJUDSKI RESURSI.....................................................................................................38

7.4.2. IZVORI FINANCIRANJA................................................................................................38

8. ZAKLJUČAK...........................................................................................................................419. PRILOZI.................................................................................................................................42

Grad Koprivnica, Akcijski plan održivog energetskog razvitka


SažetakAkcijski plan održivog energetskog razvoja (engl. Sustainable Energy Action Plan – SEAP) grada Koprivnice je integralni dokument koji se sastoji od glavnog dokumenta i priloga koji čine sastavni dio Akcijskog plana.

U uvodu dokumenta dan je kratki pregled inicijative Sporazum gradonačelnika koja predstavlja temelj za izradu Akcijskog plana. Što je Akcijski plan, koje su ciljevi izrade i provedbe Akcijskog plana i na što je Akcijski plan usredotočen objašnjeno je u nastavku uvoda.

U poglavlju Metodologija opisani su najvažniji koraci koji prethode izradi Akcijskog plana, opis same izrade plana te koraci i aktivnosti koje je potrebno provesti nakon što je Akcijski plan izrađen. Akcijski plan predstavlja dokument na temelju kojeg je potrebno provoditi niz aktivnosti za uspješno smanjenje emisija CO2.

U Referentnom pregledu emisija CO2 (engl. Baseline Emission Inventory - BEI) navedene su količine emisija CO2 prema najvažnijim emitentima: zgradama - u vlasništvu grada i privatnom vlasništvu, transportu i javnoj rasvjeti. Detaljni podaci o utrošenim količinama energije i emisija CO 2 koje su povezane s potrošnjom energije nalaze se u Prilogu ovog dokumenta. Referentni pregled emisija sadrži količine emisija CO2 na temelju kojih će u svakom daljnjem periodičnom mjerenju količina emisija biti vidljivo koliko je smanjena (ili povećana) emisija CO2 u odnosu na početni period, odnosno koliko je grad Koprivnica uspješan u provođenju zacrtanih mjera za smanjenje emisija. Referentno razdoblje za pregled emisija je 2006. godina. Grad Koprivnica obvezao se potpisom Sporazuma da će minimalno svake dvije godine dostaviti osvježeni Referentni pregled.

Na temelju strukture emisija CO2 prema emitentima, definiran je cilj smanjenja emisija do 2020. godine. Prema Sporazumu, ciljano smanjenje emisija ne može biti manje od 20% u odnosu na referentno razdoblje. Grad Koprivnica odlučio je da će ciljano smanjenje emisija biti 50%.

U dijelu Strategija smanjenja emisija CO2 do 2020. godine opisana su nacionalno i lokalno energetsko okruženje koja predstavljaju glavni okvir djelovanja i temeljne odrednice strategije. Opisana su načela na kojima počiva strategija koja je podijeljena na glavna područja djelovanja usmjerena na najvažnije tehnološke cjeline. Opis strategije završava s glavnim prioritetima i izazovima koji će se pojaviti u procesu provođenja definiranih mjera.

U poglavlju Akcijski plan navedene su mjere koje je potrebno poduzeti u cilju dostizanja zadanih ciljeva smanjenja emisija. Za svako područje definirano je nekoliko mjera. Za većinu mjera bilo je moguće odrediti mjerljive ciljeve kako bi strukture zadužene za provođenje mjera imale mogućnost pratiti efekte programa koji provode, međutim, za neke od mjera nije moguće procijeniti sve parametre (smanjenje emisije ili visinu investicije).

Da bi se mjere navedene u poglavlju Akcijski plan provele, Grad Koprivnica suočit će se s mnoštvom izazova. Najveći izazovi u provedbi plana su vezani uz promjene ponašanja građana i financiranje predloženih mjera. Nadalje, broj mjera i problematika koju pojedina mjera adresira neizbježno će zahtijevati angažman većine upravnih odjela Gradske uprave što će zahtijevati organizaciju provedbe, određene strukturne prilagodbe, a na kraju i praćenje same provedbe i izvještavanje o programu. Svi navedeni izazovi obrađeni su u poglavlju Provedba akcijskog plana.


Na kraju Akcijskog plana navedeni su zaključci u kojima su naglašeni najveći izazovi u provedbi mjera i predložene mjere koje bi Grad Koprivnica trebao vrlo brzo primijeniti kako bi prvo zaustavio trend rasta emisija CO2, a kasnije i okrenuo taj trend prema smanjenju.

Ovaj Akcijski plan bit će periodički mijenjan i dopunjavan kako bi bile uvažene promjene koje će se neminovno dogoditi u budućem, skoro desetgodišnjem razdoblju. Punopravni pristup Hrvatske Europskoj Uniji, nova tehnološka dostignuća, promjene u političkom i gospodarskom okruženju, samo su neki od čimbenika koji će znatno utjecati na energetski razvoj grada i koje je nužno uzeti u obzir prilikom sljedećeg izdanja ovog plana.


1. Uvod

1.1. O Sporazumu gradonačelnika

Sporazum gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors – CoM, u daljnjem tekstu Sporazum) jedna je od najvažnijih inicijativa Europske unije koja uključuje lokalne i regionalne uprave koje se dobrovoljno obvezuju da će povećati energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije na svom području.

29. siječnja 2008.g., a nakon prihvaćanja Paketa o klimi i energiji, Europska komisija pokrenula je ovu inicijativu kako bi podržala i potaknula lokalnu i regionalnu upravu u procesu uvođenja i provođenja lokalne energetske politike.

Sporazum gradonačelnika je pokretanjem i povezivanjem lokalnih i regionalnih uprava koje imaju zajedničke ciljeve sukladne europskim energetskim i klimatskim ciljevima postao jedinstvena inicijativa koja je i u europskim institucijama prepoznata kao izuzetni model. Sporazum mogu potpisati lokalne i regionalne uprave svih veličina – od malih mjesta do glavnih gradova i velikih metropola. Lokalne vlasti su u savršenoj poziciji da mijenjaju promjene ponašanja građana i posvete se klimatskim i energetskim izazovima kroz usklađivanje javnih i privatnih interesa i integracijom održivog energetskog razvoja u lokalne razvojne ciljeve. Potpisivanje Sporazuma predstavlja priliku lokalnoj i regionalnoj upravi da pojača napore u smanjenju emisija CO2 na njihovom području, steknu priliku za potporu Europske unije i mogućnost razmjene iskustava s ostalim europskim gradovima.

Potpisom Sporazuma gradonačelnici se obvezuju da će smanjiti emisiju CO2 za minimalno 20% do 2020. godine u odnosu na početni definirani period. Ovaj cilj definiran je na razini Europske unije kao rezultat Paketa o klimi i energiji usvojenog 2008.g. Uloga lokalne uprave prepoznata je kao ključna u provođenju smanjenja utjecaja urbanih sredina na promjene klime, budući da se prema podacima Europskog statističkog zavoda (EUROSTAT) oko 80% utrošene energije i emisije CO2 odnosi upravo na aktivnosti unutar gradova.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 20 i više od 20% u odnosu na referentnu godinu je uzimajući u obzir da svi pokazatelji potrošnje energije pokazuju rast potrošnje energenata u svim sektorima, a sukladno tome i rast emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova, složen zadatak. Zbog toga je dostizanje ciljeva moguće samo uz aktivno sudjelovanje gradskih uprava, građana i svih ostalih dionika što većeg broja europskih gradova.

Uloge gradskih uprava definirane Sporazumom gradonačelnika su sljedeće:

Povećanje energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene u vlasništvu i korištenju gradova;

Povećanje kvalitete i energetsko-ekološke učinkovitosti u sektoru javnog prijevoza;

Povećanje energetske učinkovitosti sektora javne rasvjete na području grada;

Planiranje razvitka gradova na načelima energetsko-ekološke održivosti;

Grad Koprivnica, Akcijski plan održivog energetskog razvitka 1

Stalne informativno-edukativne aktivnosti i kampanje za podizanje svijesti građana o načinima povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2 o nužnosti štednje energije u svim segmentima života i rada;

Potpora programima i inicijativama raznih fizičkih i pravnih subjekata u cilju većeg korištenja obnovljivih izvora energije;

Promicanje i poticanje lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.

Potpisnici Sporazuma prihvaćaju sljedeće obveze:

Izrada Referentnog pregleda emisija CO2 kao temelja za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka grada do 2020. godine;

Izrada i provedba Akcijskog plana;

Kontrola i praćenje provedbe Akcijskog plana;

Podnošenje izvješća o realizaciji Akcijskog plana Europskoj komisiji (Uredu Sporazuma gradonačelnika) svake dvije godine;

Prilagodba strukture gradske uprave u cilju osiguranja potrebnog stručnog potencijala za provedbu Akcijskog plana;

Redovno informiranje lokalnih medija o rezultatima provedbe Akcijskog plana;

Informiranje građana o mogućnostima i prednostima korištenja energije na učinkoviti način;

Organiziranje Energetskih dana ili Dana Sporazuma gradova, u suradnji s Europskom komisijom i dionicima;

Prisustvovanje i doprinos godišnjim Konferencijama gradonačelnika EU o energetski održivoj Europi;

Razmjena iskustva i znanja s drugim gradovima i općinama.

Do kraja lipnja 2011. godine, prema službenoj statistici Ureda Sporazuma gradonačelnika (engl. Covenant of Mayors Office – CoMO), Sporazum je potpisalo 2767 gradova, od čega 26 iz Hrvatske. Pioniri potpisnici iz Hrvatske su gradovi Zagreb, Rijeka i Ivanić-Grad, a inicijativa sve više prerasta i u globalnu pa su tako i gradovi iz Argentine, Novog Zelanda i Kirgistana također prepoznali njenu vrijednost i potpisali Sporazum.

1.2. O Akcijskom planu održivog energetskog razvitka

Grad Koprivnica potpisao je Sporazum gradonačelnika 29. srpnja 2010. godine.

Potpisom Sporazuma Grad je preuzeo obveze pripreme Referentnog pregleda emisija CO2 (u daljnjem tekstu Referentni pregled) i izrade Akcijskog plana održivog energetskog razvitka (u daljnjem tekstu Akcijski plan) u kojem se navode i opisuju ključne aktivnosti koje će biti poduzete kako bi se ostvarili zadani ciljevi.

Akcijski plan treba biti dostavljen Europskoj komisiji unutar razdoblja od jedne godine i predstavlja ključni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanju (Referentni pregled) prepoznaje i daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti i


korištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj razini, a koji će rezultirati smanjenjem emisije CO 2 za više od 20% do 2020. godine.

Glavni ciljevi izrade i provedbe Akcijskog plana su:

smanjiti emisije CO2 provedbom mjera energetske učinkovitosti, korištenjem obnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama;

u što većoj mjeri pridonijeti sigurnosti i diverzifikaciji energetske opskrbe grada;

smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete;

politikama prostornog uređenja omogućiti transformaciju urbanih u ekološki održiva područja.

Akcijski plan usredotočen je na dugoročne promjene u energetskim sustavima unutar gradova i definira mjerljive ciljeve usmjerene ka smanjenju potrošnje energije, a sukladno tome i emisija CO2 i drugih štetnih plinova. Akcijski plan odnosi se na cijelo administrativno područje grada, a uključuje i javni i privatni sektor. Plan definira mjere i projekte u sektoru zgradarstva, prometa i javne rasvjete ne uključujući sektor industrije, budući da sektor industrije nije u nadležnosti gradova te je na njega teško utjecati. Akcijski plan u svim svojim segmentima treba biti usuglašen s institucionalnim i zakonskim okvirima na EU, nacionalnoj i lokalnoj razini te pokrivati razdoblje do 2020. godine.

Za izradu Akcijskog plana, Ured sporazuma gradonačelnika pripremio je Priručnik u cilju olakšavanja pripreme i provedbe Akcijskog plana gradskim upravama te uspoređivanja postignutih rezultata među europskim gradovima.

Osim uštede energije, rezultati aktivnosti i mjera navedenih u Akcijskom planu očituju se i u stvaranju novih radnih mjesta koja u budućnosti neće biti centralizirana, zdravijoj okolini i poboljšanoj kvaliteti života, povećanju ekonomske konkurentnosti i većoj energetskoj neovisnosti.


2. MetodologijaInicijativa Sporazum gradonačelnika propisuje proces čiji glavni rezultati su:

1. Potpisani Sporazum gradonačelnika;

2. Prihvaćen i dostavljen Akcijski plan održivog energetskog razvoja;

3. Dostavljeni izvještaji o realizaciji Akcijskog plana.

Prije potpisivanja Sporazuma gradonačelnika potrebno je izvesti niz pripremnih radnji kako bi se stvorila klima i osigurala politička potpora inicijativi čiji su ciljevi vrlo ambiciozni. Politička potpora lokalne uprave podrazumijeva postojanje političke volje za stalno smanjenje emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova, ali i postojanje svijesti o potrebi uvođenja promjena za čije je provođenje potrebno osigurati i druge pretpostavke poput ljudskih i financijskih resursa, koordinacije i uključivanja drugih interesnih skupina bez kojih nije moguća implementacija plana.

Nakon što je Sporazum potpisan, lokalna uprava mora u roku od godine dana od potpisivanja dostaviti Akcijski plan održivog energetskog razvoja. Primarni zadatak u izradi Akcijskog plana je izrada Referentnog pregleda emisija. Referentni pregled emisija zahtijeva opsežno prikupljanje i analizu podataka o potrošnji energije u različitim sektorima za definirani referentni period (godina od koje započinje praćenje emisija CO2 i u odnosu na koju je planirano smanjenje emisija). Prema preporukama Europske komisije, sektori se dijele na zgradarstvo, transport, javnu rasvjetu i opcionalno industriju. Prikupljanje podataka posebno je izazovan zadatak, budući da su podaci često puta ili nedostupni, ili razbacani po različitim ustanovama i poduzećima, ili su struktura i rezolucija podataka nedovoljne kako bi se podaci mogli iskoristiti. Konačan rezultat referentnog pregleda emisija predstavlja ulazni podatak za izradu mjera koje čine najvažniji dio Akcijskog plana. Potpisivanje Sporazuma podrazumijeva minimalno smanjenje emisija CO2 za 20% u odnosu na referentno razdoblje. Gradonačelnik i Gradsko vijeće donose odluku o ciljanom smanjenju koje može biti i veće od minimalno propisanog. Prepoznavanjem najvećih emitenata CO2, lokalna uprava stječe uvid u prioritetne sektore na koje treba djelovati kako bi smanjila emisije. Većina predloženih mjera u Akcijskom planu ima vremensku i financijsku dimenziju putem kojih lokalna uprava može upravljati tijekom implementacije, ali i procijenjene energetske i emitivne uštede kako bi se stekao uvid u učinkovitost mjera. Za svaku od mjera moguće je koristiti niz izvora financiranja koji su na raspolaganju Gradu.

Akcijski plan održivog energetskog razvitka mora odobriti Gradsko vijeće, nakon čega je potrebno popuniti obrasce i dostaviti ih zajedno s Akcijskim planom u Ured inicijative Sporazuma gradonačelnika.

Nakon što je Akcijski plan odobren, započinje implementacija plana koja traje do 2020. godine. Svaka mjera definirana u Akcijskom planu može predstavljati zasebni projekt ili čak i program sačinjen od niza projekata. Budući da Akcijski plan sadrži relativno velik broj mjera koje je često puta potrebno provoditi istovremeno, implementacija programa predstavlja financijski i organizacijski izazov za lokalnu upravu. Osnivanje radne grupe zadužene za provođenje mjera na čelu s koordinatorom programa je preporuka utemeljena na dobrim praksama drugih gradova. Radna grupa sačinjena je od zaposlenika čiji profili i položaj u hijerarhiji odgovaraju mjerama koje je potrebno provesti. Koordinator programa odgovara Odboru za praćenje provedbe Akcijskog plana čija je primarna uloga praćenje provođenja


programa, pružanje potpore koordinatoru u provođenju programa kroz donošenje važnih odluka vezanih uz financiranje i određivanje prioriteta izvođenja te prilagodbu struktura potrebnih za uspješno provođenje mjera.

Praćenje i izvještavanje o provedbi Akcijskog plana potrebno je raditi kontinuirano. Prema zahtjevu Ureda Sporazuma gradonačelnika, izvještaj o provedbi Akcijskog plana potrebno je dostaviti u Ured minimalno svake dvije godine. Kako su dvije godine relativno dugo razdoblje, a za implementaciju Akcijskog plana preostalo je 9 godina, radna grupa pripremat će izvještaj svake godine. Godišnji izvještaj samo je jedna komponenta kontinuiranog praćenja implementacije projekta. Izrada godišnjih izvještaja omogućuje uvid u stvarne rezultate, odnosno efekte provođenja mjera. Pri tome to ne znači da će svake godine biti izrađen i Pregled emisija, budući da je to opsežan posao, već da će se mjere pratiti prema razini dovršenosti. Pregled emisija, kao jedini relevantni pokazatelj napretka i uspješnosti provođenja mjera treba biti izrađen svake dvije godine. Za svaki novi pregled emisija važno je primjenjivati metodologiju izrade identičnu onoj koja je primijenjena u izradi referentnog pregleda.


3. Referentni pregled emisija CO2 u gradu KoprivniciReferentni pregled emisija CO2 (engl. Baseline Emission Inventory, u daljnjem tekstu Pregled) predstavlja temeljni dokument prema kojem se izračunava i iskazuje emisija CO2 prouzročena potrošnjom svih energenata na administrativnom području Grada Koprivnice u sektorima zgradarstva, javne rasvjete i transporta.

Grad Koprivnica odlučio je da će količine emisija iz 2006. godine predstavljati referentne količine. Odabir 2006.godine proizlazi iz analize cjelovitosti dostupnih podataka na temelju kojih je izrađen Pregled.

Temeljna uloga Pregleda je prepoznavanje glavnih izvora emisija CO2 i određivanje prioritetnih mjera za smanjenje emisija. Prema preporukama navedenim u dokumentu How To Develop A Sustainable Energy Action Plan (SEAP) – Guidebook (u daljnjem tekstu Smjernice) izdanom od strane Ureda Sporazuma gradonačelnika (CoMO), Pregled može, osim emisija CO2, sadržati i emisije drugih stakleničkih plinova, poglavito metana (CH4) i dušičnog oksida (N2O). U ovom pregledu emisija isključivo su obrađene količine emisija CO2.

Referentni pregled emisija je instrument koji omogućuje lokalnoj upravi da mjeri učinkovitost definiranih i primijenjenih mjera. Količine emisija u Pregledu i svako sljedeće mjerenje, odnosno praćenje količina emisija, pokazuje napredak u provođenju ovog Akcijskog plana i daje informaciju ili rane znakove upozorenja o ostvarivosti zadanih ciljeva. Pregled može poslužiti i kao motivacija za sve dionike koji sudjeluju u programu smanjenja i doprinose ostvarenju zadanog cilja.

U Koprivnici su prepoznati sljedeći sektori koji najviše doprinose emisiji CO2:

1. Zgradarstvo

2. Transport

3. Javna rasvjeta

Za svaki od navedenih sektora napravljen je izračun emisija na temelju metodologije definirane u Smjernicama i dostupnih podataka koji su prikupljeni u gradskim upravnim odjelima, poduzećima u vlasništvu Grada, ustanova na razini Grada i Županije koprivničko-križevačke, dostupnih studija i ekspertnih procjena.

Referentni pregled emisija detaljno je obrađen u Prilogu 1 ovog dokumenta, a u ovom će dijelu biti navedeni zbirni podaci i pokazatelji na temelju kojih su definirane mjere za smanjenje emisija.

Slika 1 prikazuje ukupne količine emisija CO2 po sektorima koji su dodatno podijeljeni na podsektore prema načelu vlasništva nad imovinom, dok slika 2 prikazuje udjele svakog od podsektora u ukupnoj količini emisije.

Najveći emitenti CO2 su vozila u privatnom i gospodarskom sektoru i rezidencijalne i tercijarne zgrade (tercijarne zgrade su zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti) na koje Grad Koprivnica ima mali izravni utjecaj. Stoga su predložene mjere, smanjenje emisija i potrebne investicije koje proizlaze iz svake od mjera morale biti procijenjene.


Emisije CO2 [t]

-

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

Vozila u privatnom igospodarskom

sektoru

Rezidencijalne itercijarne zgrade -toplinska energija

Rezidencijalne itercijarne zgrade -električna energija

Vozni park Grada Javne zgrade -toplinska energija

Javna rasvjeta Javne zgrade -električna energija

Slika 1 Pregled emisije CO2 po sektorima

Udio emisija CO2 po sektorima i izvorima energije

34%

33%

28%

2%

1%

1%

1%

Vozila u privatnom i gospodarskom sektoru Rezidencijalne i tercijarne zgrade - toplinska energija

Rezidencijalne i tercijarne zgrade - električna energija Vozni park Grada

Javne zgrade - toplinska energija Javna rasvjeta

Javne zgrade - električna energija

Slika 2 Udio emisija po sektorima i izvorima energije


4. Smanjenje emisija CO2 do 2020. godine – ciljevi

4.1. Ukupni cilj smanjenja do 2020. godine

Potpisnici Sporazuma gradonačelnika obvezuju se da će smanjiti emisiju CO2 za minimalno 20% u odnosu na referentnu godinu. Sporazum preporuča da se za referentnu godinu uzme godina 1990. S obzirom na povijesne okolnosti i dostupnost podataka, Grad Koprivnica izabrao je 2006. godinu kao referentnu.

Uzevši u obzir okolnosti u zakonodavnom, političkom, znanstvenom i ekonomskom okruženju te strukturu emisija CO2, Grad Koprivnica preuzet će obvezu smanjenja emisija od 50%.

5. Strategija smanjenja emisija CO2 do 2020. godineSmanjenje emisija CO2 u gradu Koprivnici neće ovisiti isključivo o aktivnostima koje će poduzimati lokalna uprava. Lokalno okruženje i mjere kojima će lokalna uprava izravno djelovati na smanjenje emisija neće biti dovoljne za dostizanje ciljanog smanjenja emisija. Nacionalni okviri i ciljevi vezani uz energetiku u skladu su sa smjernicama EU, ali nedovoljno adresiraju lokalne jedinice s ambicioznim programima smanjenja emisija koji nadilaze ciljeve na koje se obvezala Republika Hrvatska. Povezivanje hrvatskih gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika koje je započelo potpisivanjem Povelje o osnivanju Hrvatskog kluba Covenant of Mayors jedan je od koraka u smjeru jačanja utjecaja lokalne uprave u oblikovanju energetske politike i energetskog razvoja RH.

Grad Koprivnica strategiju smanjenja emisija CO2 usmjerit će prema sektorima koji su i najveći zagađivači – zgradarstvu, javnom transportu i javnoj rasvjeti, a problematika prostornog uređenja također će biti sastavni dio strategije kojom se utječe na gore navedene sektore.

U nastavku je pobliže definirano nacionalno i lokalno okruženje kao i strategija smanjenja emisija.

5.1. Nacionalno okruženje

5.1.1. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske

Strategija energetskog razvoja definira razvoj energetskog sektora Republike Hrvatske do 2020. godine i ima za cilj izgraditi održiv energetski sustav u neizvjesnim uvjetima globalnog tržišta energije i uz oskudne domaće energijske resurse.

Strategija energetskog razvoja temelji se na tri glavna energetska cilja:

sigurnost opskrbe energijom;

konkurentnost energetskog sustava;

održivost energetskog razvoja.


5.1.2. Ciljevi

Hrvatska se obvezala ispuniti sljedeće ciljeve:

smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2020. godine u skladu s obvezama iz predstojećih pregovora u okviru UN-ove konvencije o promjeni klime;

smanjiti neposrednu potrošnju energije za 9% (u odnosu na prosjek potrošnje od 2001. do 2005. godine) do 2016. godine primjenom mjera energetske učinkovitosti;

osigurati udjel obnovljivih izvora od 20% u neposrednoj potrošnji energije do 2020. godine;

osigurati udjel biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji benzina i dizelskog goriva u prometu do 2020. godine;

osigurati udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije od 35% (uključujući i velike hidroelektrane) u ukupnoj proizvodnji električne energije do 2020. godine.

5.1.3. Načela

Strategija energetskog razvoja RH počiva na sljedećim načelima:

energetska strategija usredotočuje se na ulogu države u energetici;

energetski sustav RH promatra se kao otvoreni sustav;

energetski sektor će se temeljiti na tržišnim načelima;

energetski sektor je infrastrukturna, ali i poduzetnička, izvozno orijentirana djelatnost;

hrvatski zakonodavni, regulatorni i institucionalni okvir treba kontinuirano usklađivati s pravnom stečevinom EU;

povećavati energetsku učinkovitost;

RH će razvijati raznoliku energetsku strukturu;

iskorištavati posebnost hrvatskog geografskog položaja;

izjednačiti uvjete energetske opskrbe na području RH;

strategija energetskog razvoja treba integrirati ciljeve i mjere zaštite okoliša i nacionalne politike ublaživanja klimatskih promjena.

5.1.4. Obnovljivi izvori energije

Na razini države definirani su ciljevi po vrstama obnovljivih izvora energije do 2020. godine (u zagradi su navedeni zacrtani ciljevi do 2030. godine). Ukupno 4000 GWh ili 1545 MW raspoređeno je prema sljedećoj listi:

1200 MW (2000 MW) u vjetroelektranama;

140 MW (420 MW ) u elektranama na biomasu;

40 MW (60 MW) u TE na komunalni otpad;

20 MW (30 MW) u geotermalnim elektranama;


45 MW (250 MW) u sunčevim elektranama;

100 MW (140 MW) u malim hidroelektranama.

5.1.5. Zakonodavni okvir i poduzete mjere Republike Hrvatske

Republika Hrvatska je u sklopu ispunjavanja ciljeva zacrtanih u Strategiji energetskog razvoja uskladila zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU te je za iste potrebe poduzela različite mjere.

Usklađivanje zakonodavstva RH s europskim zakonodavstvom:

Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07 i 152/08);

Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07 i 152/08);

Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07);

Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06);

Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08 i 83/09);

Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05);

Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08);

Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09).

Ovi zakoni služe kao temelj za donošenje mjera koje će doprinijeti postizanju energetskih ciljeva.

Važan korak u ispunjenju ciljeva je donošenje Strategije energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj. Ovaj dokument nije pravno obvezujući, već definira strateški cilj kojim Hrvatska želi postati energetski učinkovitija, a obuhvaća razdoblje od 2008. do 2016. godine. Strateški je cilj postići energetske uštede u apsolutnom iznosu od 19,77 PJ do kraja 2016. godine kroz skup mjera ušteda u industriji, prometu, kućanstvima i uslugama.

Preostale mjere i aktivnosti RH za postizanje ciljeva:

poticanje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost;

uvođenje sustava poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (povlaštene otkupne cijene);

Poticaji ministarstava i javni natječaji za bespovratna sredstva.

5.2. Lokalno okruženje

Grad Koprivnica kroz donošenje strateških dokumenata i odluka pridonosi ostvarenju ciljeva kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Kroz provođenje raznih mjera i projekata lokalna uprava stvara kvalitetnije temelje za daljnji razvoj i pozitivan utjecaj.

Prostorni plan grada Koprivnice usvojen na sjednici Gradskog vijeća dana 21. lipnja 2006. godine predstavlja temelj na temelju kojeg je Gradsko vijeće grada Koprivnice dana 23. listopada, 2008. godine donijelo odluku o Generalnom urbanističkom planu grada Koprivnice. Temeljem ova dva dokumenta, Grad je regulirao svrhovito korištenje, namjenu i uvjete za uređenje prostora unutar definiranih granica grada.


Mjere uključuju:

Izgradnju efikasnije i modernije prometne infrastrukture za vozila na fosilna goriva;

Izgradnju pješačkih i biciklističkih staza;

Poticajne mjere kojima će budući vlasnici pasivnih objekata biti u potpunosti oslobođeni komunalnog doprinosa, dok će vlasnici niskoenergetskih objekata biti oslobođeni 50% iznosa komunalnog doprinosa;

Poticajne mjere za ugradnju solarnih sustava;

Izgradnju niskoenergetskih zgrada za stanovanje.

5.3. Načela strategije smanjenja emisija

Grad Koprivnica strategiju smanjenja emisija CO2 temelji na sljedećim načelima:

a) Ciljevi i mjere kojima se doprinosi ispunjenju ciljeva moraju biti smisleni, znanstveno utemeljeni i voditi k učinkovitom smanjenju emisija;

b) Grad Koprivnica započet će s mjerama koje su najučinkovitije (učinak smanjenja emisije u odnosu na uložena sredstva je najveći);

c) Predložene mjere dugoročno će pozitivno utjecati na ekonomski položaj Koprivnice i njenih stanovnika;

d) Predložene mjere ne smiju ugroziti energetsku pouzdanost grada.

5.4. Strategija smanjenja emisija

Provođenje predloženih mjera doprinijet će značajnom smanjenju emisija. Mjere su grupirane u nekoliko cjelina:

1. Učinkovitije korištenje energije

Grad Koprivnica u sljedećih 9 godina mora uštedjeti znatne količine toplinske i električne energije. Da bi se postigle uštede građani, vlasnici i korisnici komercijalnih i uslužnih objekata koji većinom koriste plin kao energent smanjit će potrošnju provođenjem niza mjera koje će doprinijeti uštedama. Razvoj transporta važan je za postizanje ciljeva i u tom segmentu će biti razvijeni alternativni načine prijevoza građana s ciljem smanjenja korištenja automobila. Prilikom nabave, lokalna uprava inzistirat će na robi i uslugama koje imaju dulji vijek trajanja, smanjeno korištenje energije i moguće ih je reciklirati.

2. Zamjena konvencionalnih tehnologija „čišćim“

Povećanje cijena fosilnih goriva prisiljava sve dionike na promjene, a posebno se to odnosi na istraživanje i korištenje obnovljivih izvora energije. Ulaganjem u obnovljive izvore energije Koprivnica neće samo smanjiti emisiju CO2, već će i smanjiti ovisnost o energentima čime će biti u stanju ponuditi konkurentnije uvjete za industrijski sektor i pospješiti posredno i neposredno otvaranje novih radnih mjesta. Stanovništvo će sve više koristiti sunčevu energiju kako bi se smanjila potrošnja plina i električne energije u kućanstvima. Za transport u


Koprivnici sve više će se koristiti vozila na hibridni i električni pogon, a Grad će osigurati razvoj infrastrukture za punjenje vozila.

3. Edukacija građana i razvoj znanosti

Promjene u ponašanju svih građana Koprivnice nužne su za dostizanje zadanih ciljeva. Iako je na tom polju već sada napravljeno mnogo, proces edukacije stanovništva trajat će generacijama. Procesi promjene ponašanja postat će način života, a građani će i dalje morati sve više znati o uzrocima i mogućim akcijama za smanjenje emisija. Grad će se sigurno bolje nositi s izazovima izgradnjom vlastitih kapaciteta - uvođenjem nastavnih programa vezanih uz energiju u sve obrazovne ustanove, a posebno srednjoškolske i sveučilišne ustanove. Planirani sveučilišni Kampus uvest će program kojim će se izgraditi kompetencije nužne za razvoj znanosti na polju energetike i održivog transporta, a posljedično tome i stvoriti uvjeti za privlačenje potencijalnih investitora.

Strategija će biti usmjerena na sljedeća područja:

1. Zgrade

Objekti u vlasništvu gradske uprave, objekti za stanovanje i prostori za komercijalne i uslužne djelatnosti najveći su potrošači energenata. Nizom energetskih pregleda zgrada u vlasništvu Grada utvrđeno je da većina tih objekata ima potrošnju energenata koja ih svrstava u lošije energetske razrede. Samo nekolicina objekata izgrađenih u posljednjih 5 godina ima relativno zadovoljavajuću energetsku efikasnost.

Ipak, objekti u vlasništvu lokalne uprave odgovorni su za oko 2% od ukupnih emisija CO2. Stoga će velika pažnja biti usmjerena na dovođenje objekata u niskoenergetske razrede. Budući da Grad ima vrlo malen izravan utjecaj na stanovništvo u ovom pogledu, Grad će aktivno raditi na projektima i politikama čiji je cilj poticati stanovništvo na izgradnju energetski učinkovitih objekata, ali će i kroz projekte u vlastitoj režiji, prvenstveno izgradnji pasivnih i niskoenergetskih zgrada za stanovanje doprinijeti izgradnji i unapređenju promijenjene kulture stanovanja.

Druga grupa mjera usmjerit će se prema poticanju stanovništva na investicije kojima će se smanjiti emisije, prvenstveno na obnovu vanjske ovojnice objekata, zamjenu stolarije, obnovu sustava grijanja i ugradnju obnovljivih izvora energije.

2. Javna rasvjeta

Javna rasvjeta u cjelokupnoj potrošnji energenata sudjeluje s oko 1%, ali bi budućim predviđenim širenjem Grada u nepromijenjenim uvjetima udio u potrošnji neprekidno rastao. Grad Koprivnica je tijekom 2010. godine optimizirao energetsku potrošnju javne rasvjete ugradnjom štednih žarulja i promijenjenom regulacijom rasvjete. Kako bi se dodatno umanjila potrošnja u planu je daljnja modernizacija regulacije rasvjete i upotreba obnovljivih izvora energije u opskrbi trošila.

3. Transport

Emisija CO2 koja potječe od sektora transporta sudjeluje s oko 36% u ukupnoj količini emisija. Na 2% emisija Grad može izravno utjecati, ali ih nikako ne može anulirati. Iz tog će razloga Grad Koprivnica svoje djelovanje usmjeriti na projekte kojima će smanjiti ovisnost građana Koprivnice o osobnim vozilima. Već dugi niz godina Grad kroz politiku prostornog uređenja


razvija i obnavlja prometnu infrastrukturu kako bi povećao protočnost prometnica, ali u isto vrijeme i omogućio biciklistima i pješacima nesmetano kretanje. Međutim, nedovoljno razvijeni javni prijevoz, ali i razmjerno povoljne cijene parkiranja i dalje su jedna od glavnih prepreka za promjenu ponašanja građana.

Grad Koprivnica će i u budućnosti inzistirati na projektima izgradnje pješačkih i biciklističkih staza, otvarati nove i proširivati postojeće pješačke zone i započeti gradnju javnih garaža.

Novi sustav javnog prijevoza bit će revitaliziran uvođenjem novih prometnih pravaca i odredišta i dimenzioniran sukladno budućem razvoju grada, potrebama i paradigmama ponašanja stanovništva.

Vozni park Grada postepeno će biti zamijenjen vozilima smanjene ili nulte emisije CO2 čime će Grad postati glavni promotor uporabe električnih ili hibridnih vozila, a uvođenje sustava zajedničkog korištenja vozila dodatno će optimizirati resurse i pridonijeti smanjenju emisija.

4. Prostorno uređenje

Politika prostornog uređenja grada značajno utječe na smanjenje emisija CO2. Zakonski okviri i pravilnici te uredbe lokalne uprave omogućit će izradu planova energetski optimalnih urbanih struktura koje pružaju optimalne uvjete za izgradnju, planiranje zelenih površina i poticanje održivog razvoja ruralnih i prigradskih prostora.

5.5. Prioriteti i glavni izazovi

Struktura emitenata CO2 prikazana na slici 2 pokazuje da su rezidencijalni i tercijarni objekti te transport stanovništva najveći emitenti CO2. Grad Koprivnica ima izravan utjecaj na oko 5% emisija CO2 što jasno ukazuje da će djelovanje na stanovništvo imati visoki prioritet u budućim aktivnostima.

Glavni izazovi s kojima će se lokalna uprava suočiti u provođenju mjera koje su usmjerene na stanovništvo bit će promjene u ponašanju i financiranje projekata jer se najveća smanjenja emisija postižu upravo ulaganjem u objekte kroz promjenu stolarije, izradu termičke izolacije i promjenu sustava grijanja/hlađenja. Ograničena sredstva usmjerit će napore prema onim mjerama koje daju najbolji odnos uloženih sredstava i smanjenja emisija.

Grad će svakako provođenjem mjera koje se odnose na imovinu u njegovom vlasništvu i zaposlene u Gradskoj upravi i gradskim poduzećima davati dobre primjere stanovništvu kako smanjiti potrošnju energije. Na taj će način posredno utjecati i na promjene ponašanja građana i odluke građana da ulažu u energetsku učinkovitost vlastitih objekata.

Mjere navedene u Akcijskom planu sigurno nisu cjelovite i ne pokrivaju sve mogućnosti smanjenja emisija, ali svakako obuhvaćaju najvažnije sektore i aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se dostigli zadani ciljevi.


6. Akcijski planAkcijski plan predstavlja niz mjera (aktivnosti, programa ili projekata) koje imaju za cilj smanjiti emisiju CO2. Za svaku mjeru dan je opis, očekivano smanjenje utrošene energije i emisije CO2, procjena ukupnih potrebnih sredstava za provođenje mjere te procijenjenih jediničnih financijskih sredstava po toni CO2.

Provođenjem svih mjera u predviđenom opsegu koje su navedene u nastavku ovog poglavlja, grad Koprivnica može smanjiti emisije CO2 za 56,81% što je dovoljno za dostizanje zadanih ciljeva i omogućuje da lokalna uprava odredi prioritete prilikom provođenja programa.

Ukupne uštede koje je moguće ostvariti provođenjem svih definiranih mjera u sektoru zgradarstva iznose 42,27%. Ukupne uštede koje je moguće ostvariti provođenjem svih definiranih mjera u sektoru javne rasvjete iznose 1,02%, dok se u sektoru transporta mogu ostvariti uštede od 13,06%.

Izgradnjom solarne elektrane na području Grada emisije će biti smanjene za 0,46%.

6.1. Mjere

U nastavku su navedene mjere koje je potrebno provesti do 2020. godine kako bi se dostiglo željeno smanjenje. Svaka mjera opisana je u tablici sljedećim parametrima:

naziv mjere;

sektor kojem pripada mjera;

opis mjere;

procjena očekivanih energetskih ušteda;

procjena investicijskih troškova izvedbe;

procjena smanjenja emisija CO2;

investicijski troškovi po ušteđenoj toni CO2;

smanjenje emisija CO2 u ukupnoj količini emisija.

Zajednička karakteristika za većinu mjera su potrebna ulaganja u svaku od mjera, a lokalna uprava će izraditi modele financiranja za ove mjere koje u slučaju građana u pravilu podrazumijevaju neku vrstu poticaja ili olakšice. Budući da predviđeni ukupni troškovi poticaja nadilaze financijske mogućnosti lokalne uprave, dio sredstava bit će osiguran iz dostupnih izvora financiranja, a predviđeni globalni rast cijena energenata i električne energije dodatno će potaknuti građane da investiraju u povećanje učinkovitosti objekata i smanjenje potrošnje energije za transport.

Važno je napomenuti da su za neke mjere korištene procjene utemeljene na procjenama sličnih ili istih mjera u drugim državama ili drugim gradovima.

Neke od mjera rezultat su zakonskih obveza propisanih na razini EU ili Hrvatske.


Izmjena stolarije i fasade, obnova fasade dodatnom termoizolacijom i hidroizolacijom

Sektor Zgradarstvo - javne zgrade

Opis mjere Mjera obuhvaća zamjenu energetski neučinkovite stolarije i fasade objekata u vlasništvu Grada, gradskih poduzeća i ustanova s energetski učinkovitijim rješenjima koja podrazumijevaju sanaciju krova, poda i vanjskih zidova te stolarije.

Procjenjuje se da je ovom mjerom moguća ušteda energije za više od 50%.

Vrijeme primjene: 2012. - 2020.

Udio saniranih zgrada: 100%

Očekivane energetske uštede

3.318 MWh

Investicijski troškovi provedbe

Procijenjeno je da bi ukupni troškovi sanacije iznosili oko 38 milijuna kuna, odnosno oko 1.046 kn/m2.

Smanjenje emisija CO2

670,20 t

Investicijski troškovi po ušteđenoj toni CO2

28.295 kn/t

Smanjenje emisija CO2 u ukupnoj količini

0,68%

Ugradnja sustava pametnog upravljanja za grijanje, hlađenje, ventilaciju i/ilirasvjetu


Opis mjere Sustav inteligentne mreže (Smart grid) regulira i upravlja energetskim tokovima između bazičnog energetskog sustava i krajnjih trošila. Procjenjuje se da se ovakvim sustavima može smanjiti oko 20% potrošnje toplinske energije i 5% potrošnje električne energije.

BMS (building management system) je sustav upravljanja energijom u zgradama koji se koristi za optimizaciju rada i potrošnje energije elektromotornih dijelova sustava grijanja hlađenja i ventilacije i:

Omogućuje bolje povezivanje sustava proizvodnje električne energije sa sustavom potrošnje električne energije;

Dopušta korisnicima optimiziranje sustava potrošnje; Značajno smanjuje negativan utjecaj na okoliš cjelokupnog

elektroenergetskog sustava; Osigurava pouzdanost, kvalitetu i sigurnost opskrbe krajnjih

korisnika.





1.425,12 MWhtop

119,60 MWhel


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi sanacije iznosili oko 5 milijuna kuna


332,48 t


14.662 kn/t


0,34%

Kompenzacija gubitaka jalove snage


Opis mjere Električna trošila pored djelatne snage uzimaju iz mreže i određeni iznos jalove snage. Jalova snaga ne može se koristiti efikasno u električnim uređajima, ali stvara troškove i povećanje potrošnje unutar električnog sustava objekta. Reduciranje, odnosno kompenzacija takve snage može se postići ugradnjom kompenzatora jalove snage. Očekivane uštede ovise o broju trošila jalove energije i razlikuju se za svaki pojedini slučaj.

Procjenjuje se da se ovom mjerom može smanjiti oko 10% potrošnje električne energije za javne ustanove i druge objekte.




239,20 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi ugradnje iznosili oko 450.000 kn, odnosno oko 31 kn/m2 uz cijenu od 465 kn po MWh utrošene energije


89,22 t


12.481 kn/t


0,09%


Zamjena sustava grijanja, ventilacije i hlađenja


Opis mjere Zamjenom zastarjelih sustava grijanja, hlađenja i ventilacije s novim i energetski učinkovitijim sustavima grijanja mogu se postići značajne energetske uštede. Preporuča se ugradnja sljedećih sustava, ovisno o tehničkim ograničenjima:

Niskotemeperaturni kondenzacijski kotlovi visokog stupnja djelovanja;

Visokoefikasni pirolitički kotlovi na drvnu biomasu; Srednjetemperaturni visokoefikasni kotlovi na drvni pelet; Geotermalne dizalice topline; Hibridni sustavi sastavljeni od geotermalne dizalice topline i

fotonaponskog sustava; Solarni toplinski sustavi.

Ekološki najprihvatljivija kombinacija autonomnog sustava grijanja izvedena je kombinacijom geotermalne dizalice topline i fotonaponskog sustava jer nema emisija CO2, a sustav je energetski neovisan jer električnu energiju potrebnu za pogon kompresora dizalice topline osigurava fotonaponski sustav. Trenutni ekonomsko gospodarski uvjeti nisu prihvatljivi za ugradnju takvih sustava kao ni za ugradnju dizalica topline samostalno zbog previsoke cijene. Stoga je procjena investicijskih troškova temeljena na zamjeni sustava tradicionalnim kotlovskim sustavima.

Procjenjuje se da se ovom mjerom može smanjiti potrošnja toplinske energije u prosjeku 20%.




1.425,1 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi ugradnje iznosili oko 9,7 milijuna kn.


287,88 t


33.487 kn/t


0,29%

Ugradnja razdjelnika toplinske energije i termostatskih ventila



Opis mjere Ugradnjom termostatskih ventila na svim radijatorima u svim objektima smanjit će se potrošnja toplinske energije.





712,56 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi ugradnje iznosili oko 1 milijun kn uz prosječnu cijenu od 330 kn/kom uz prosječni trošak od 29 kn/m2.


143,94 t


7.305 kn/t


0,14%

Ugradnja fotonaponskih sustava na krovove objekata


Opis mjere Instalacijom fotonaponskih sustava na krovove objekata, uz pretpostavku da se do 2020. godine ugrade takvi PV sustavi na 30% objekata, ukupni kapacitet bit će oko 4,13 MW. Proizvedena električna energija koristit će se u objektima, a višak energije bit će plasiran u distribucijski sustav.


Udio zgrada: 100%


4.837,87 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi ugradnje iznosili oko 27 milijuna kn uz prosječni trošak od 2509 kn/m2 površine zgrade.


1.804,5 t


50.259 kn/t


1,83%


Preuređenje Sveučilišnog kampusa u objekt nulte emisije CO2


Opis mjere Sveučilišni kampus zamišljen je kao objekt nulte emisije. To podrazumijeva ne samo pretvaranje postojećih zgrada u pasivne, već i transport nulte emisije do i unutar kampusa.

Mjera obuhvaća izmjenu vanjske ovojnice zgrada, sanaciju krovišta i podova te sustava grijanja i hlađenja


Udio zgrada: 100%


5.711 MWh


Procijenjeni troškovi su 50 milijuna kn


1.153,6 t


43.340 kn/t


1,17%

Zamjena žarulja sa žarnom niti visokoučinkovitim fluorescentnim žaruljama


Opis mjere Klasične žarulje sa žarnom niti odlikuje velika energetska neučinkovitost. Flourescentne i kompaktne flourescentne žarulje s magnetnim i elektroničkim balastom imaju bolju učinkovitost. Procjenjuje se da oko 27% troškova električne energije u kućanstvima otpada na rasvjetu te se zamjenom žarulja mogu postići znatne uštede u potrošnji električne energije.


Udio zgrada: 100%


516,70 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi ugradnje iznosili oko 40.000 kn.



192,73 t


152 kn/t


0,19%

Obrazovanje i promjena ponašanja zaposlenika Gradske uprave, gradskih poduzeća i ustanova


Opis mjere Zaposlenici svojim ponašanjem mogu znatno pridonijeti povećanju energetske učinkovitosti. Obrazovanjem koje obuhvaća stalno informiranje o mogućnostima ušteda, organizacija radionica na temu racionalne uporabe energije, izrada promotivnih materijala o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti te niz drugih aktivnosti mogu potaknuti zaposlenike na promjene koje mogu rezultirati znatnim uštedama.

Procjenjuje se da je na ovaj način moguće smanjiti količine utrošene energije oko 10%.



958 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi iznosili oko 10.000 kn godišnje.


234,4 t


42 kn/t


0,24%

Izmjena stolarije i fasade/obnova fasade dodatnom termoizolacijom i hidroizolacijom

Sektor Zgradarstvo - rezidencijalni i tercijarni objekti

Opis mjere U svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada u privatnom vlasništvu potrebno je zamijeniti energetski neučinkovite stolarije i fasade s energetski učinkovitijim rješenjima koja podrazumijevaju sanacija krova, poda i vanjskih zidova te stolarije.

Procjenjuje se da je ovom mjerom moguća ušteda energije od oko 50%.


Budući da lokalna uprava nema izravnog utjecaja na građane predlaže se da se ovakvi zahvati na objektima potiču ili da se uvedu porezne olakšice za ovakve građevinske zahvate.




32.064,20 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi sanacije iznosili oko 180 milijuna kuna, dok će za poticaje prema gore navedenom prijedlogu biti potrebno izdvojiti oko 18 milijuna kn kroz neki od raspoloživih modela financiranja.


6.476,97 t


2.784 kn t


6,54%

Ugradnja sustava pametnog upravljanja za grijanje, hlađenje, ventilaciju i/ilirasvjetu


Opis mjere Sustav inteligentne mreže (Smart grid) regulira i upravlja energetskim tokovima između bazičnog energetskog sustava i krajnjih trošila. Procjenjuje se da se ovakvim sustavima može smanjiti oko 20% potrošnje toplinske energije i 5% potrošnje električne energije.

Budući da lokalna uprava nema izravnog utjecaja na građane predlaže se da se stanovništvu omogući izravan uvid u korisnost sustava tako da se sustavi iznajmljuju na određeni period čime bi građani mogli dobiti uvid i korigirati navike vezane uz potrošnju energije.


Udio zgrada: 20%


6.412,84 MWhtop

733,03 MWhel


500.000 kn

Ukupna procijenjena vrijednost ugradnje ovakvih sustava u objekte je oko 20 milijuna kn.



1.569,11 t


-


1,58%

Zamjena sustava grijanja, ventilacije i hlađenja


Opis mjere Zamjenom zastarjelih sustava grijanja, hlađenja i ventilacije s novim i energetski učinkovitijim sustavima grijanja mogu se postići značajne energetske uštede.

Procjena investicijskih troškova temeljena je na zamjeni sustava tradicionalnim kotlovskim sustavima.

Procjenjuje se da se ovom mjerom može smanjiti potrošnja toplinske energije u prosjeku 20%

Budući da lokalna uprava nema izravnog utjecaja na građane predlaže se da se ovakvi zahvati na objektima potiču ili da se uvedu porezne olakšice za ovakve građevinske zahvate


Udio saniranih objekata: 40%


12.825,68 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi sanacije iznosili oko 86 milijuna kuna, dok će za poticaje prema gore navedenom prijedlogu biti potrebno izdvojiti oko 8,6 milijuna kn kroz neki od raspoloživih modela financiranja.


2.590,79 t


33.367 kn/t


2,62%

Zamjena dotrajalih plinskih kotlovnica u zgradama na Trgu kralja Zvonimira

Sektor Zgradarstvo – rezidencijalni i tercijarni objekti

Opis mjere Zamjenom dotrajalih plinskih kotlovnica smanjuje se potrošnja plina ovisno o


razlici između stupnja djelovanja kotla koji se zamjenjuje i novoinstaliranog energetski efikasnijeg niskotemperaturnog kotla visokog učinka od oko 90%. Procjenjuje se da bi prosječna ušteda ovakvom zamjenom iznosila oko 25%. Vrijeme primjene: 2012. - 2020.

Udio saniranih kotlovnica: 100%


507,15 MWh


Za procijenjene ukupne troškove od oko 300.000 kn bit će izrađen model financiranja prema kojem će dio troškova snositi Grad, dio troškova prikupit će se iz dostupnih izvora financiranja, a vlasnici objekta osigurat će ostatak potrebnih sredstava.


102,44 t


2.925 kn/t


0,10%

Zamjena sustava grijanja u zgradama na Trgu kralja Tomislava


Opis mjere Mjera obuhvaća zamjenu postojećeg sustava daljinskog grijanja koji je priključen na energetsko postrojenje Podravke, sustavom daljinskog grijanja na drvnu biomasu. Tom bi mjerom stanari naselja stekli autonomnost, a mjera obuhvaća i modernizaciju i optimizaciju sustava područnog grijanja. Upotrebom biomase umjesto plina, smanjit će se emisija CO2.


1.638,00 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi ugradnje iznosili oko 8,15 milijuna kn uz prosječni trošak od 492,18 kn/m2 površine zgrade.


1.180,5 t CO2


6.902,85 kn/t


1,19 %

Ugradnja razdjelnika toplinske energije i termostatskih ventila



Opis mjere Ugradnjom termostatskih ventila na radijatorima u svim objektima smanjit će se potrošnja toplinske energije.





6.412,84 MWh


Za procijenjene ukupne troškove od oko 5,5 milijuna kn bit će izrađen model financiranja prema kojem će dio troškova snositi Grad, dio troškova prikupit će se iz dostupnih izvora financiranja, a vlasnici objekta osigurat će ostatak potrebnih sredstava.


1.295,40 t


4.245 kn/t


1,31%

Zamjena žarulja sa žarnom niti visokoučinkovitim flourescentnim žaruljama


Opis mjere Klasične žarulje sa žarnom niti odlikuje velika energetska neučinkovitost. Flourescentne i kompaktne flourescentne žarulje s magnetnim i elektroničkim balastom imaju bolju učinkovitost. Procjenjuje se da oko 27% troškova električne energije u kućanstvima otpada na rasvjetu te se zamjenom žarulja mogu postići znatne uštede u potrošnji električne energije.


Udio objekata: 100%


15.833,40 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi ugradnje iznosili oko 1,3 milijuna kn i da će vlasnici objekata podnijeti cjelokupni trošak zamjene.


5.905,86 t



152 kn/t


5,97%

Ugradnja fotonaponskih sustava na krovove objekata


Opis mjere Ugradnjom fotonaponskih sustava na krovove objekata, uz pretpostavku da se do 2020. godine takvi sustavi ugrade na 20% objekata, ukupni kapacitet bio bi oko 18,6 MW. Proizvedena električna energija koristit će se u objektima, a višak energije bit će plasiran u distribucijski sustav.


Udio objekata: 20%


21.691,00 MWh


Za procijenjene ukupne troškove od oko 406 milijuna kn bit će izrađen model financiranja prema kojem će dio troškova snositi Grad, dio troškova prikupit će se iz dostupnih izvora financiranja, a vlasnici objekata osigurat će ostatak potrebnih sredstava.


8.086,90 t


50.258 kn/t


8,17%

Zamjena postojećih plinskih sustava grijanja sustavima na drvnu biomasu


Opis mjere Mjera obuhvaća ugradnju ili zamjenu postojećih plinskih sustava grijanja visokoučinkovitim pirolitičkim kotlovima na drvnu biomasu.


Udio objekata: 10%


32.630,70 MWh


Za procijenjene ukupne troškove od oko 16 milijuna kn bit će izrađen model financiranja prema kojem će dio troškova snositi Grad, dio troškova prikupit


će se iz dostupnih izvora financiranja, a vlasnici objekata osigurat će ostatak potrebnih sredstava.


7.321 t


2.180 kn/t


7,40%

Obrazovanje i promocija obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za građane


Opis mjere Obrazovanjem građana koje obuhvaća stalno informiranje o mogućnostima ušteda, provođenje kampanja kroz različite medije, organizacija stručnih skupova na temu racionalne uporabe energije, izrada promotivnih materijala o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti te niz drugih aktivnosti mogu potaknuti građane na promjene koje mogu rezultirati znatnim uštedama.

Prema nekim procjenama, na ovaj način moguće je smanjiti količine utrošene energije oko 10%, a pretpostavljeno je da bi oko 40% kućanstava moglo doseći takvo smanjenje.

Primjer: uređaji u „stand-by“ načinu rada prema nekim procjenama čine oko 10% ukupno utrošene električne energije u zemljama EU.



9.350 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi iznosili oko 50.000 kn godišnje.


2391,7 t


20,9 kn/t


2,42%

Zamjena postojećih žarulja visokotlačnim natrijevim i led žaruljama

Sektor Javna rasvjeta


Opis mjere Velik dio sustava javne rasvjete grada Koprivnice već je zamijenjen učinkovitim žaruljama uz sufinanciranje FZOEU. Zamjenom žarulja na preostalim svjetiljkama moguće je ostvariti dodatne uštede u potrošnji električne energije od oko 5%.



141,9 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi zamjene iznosili oko 600.000 kn


52,9 t


11.300 kn/t


0,05%

Regulacija svjetlosnog toka javne rasvjete


Opis mjere Sustav regulacije svjetlosnog toka nudi mogućnost regulacije i optimalne potrošnje električne energije regulacijom jačine svjetlosti u ovisnosti o vanjskim uvjetima (atmosferske prilike, doba dana, godišnje doba). Ovakvim sustavom moguće je ostvariti uštede u potrošnji energije od oko 20%.



567,60 MWh


Procijenjeno je da bi ukupni troškovi zamjene iznosili oko 400.000 kn.


211,71 t


1912 kn/t


0,22%

Uvođenje potpuno autonomne javne rasvjete



Opis mjere Mjera obuhvaća uvođenje autonomne javne rasvjete sa sustavom napajanja koji se temelji na obnovljivim izvorima energije s ugrađenim komponentama za skladištenje energije i vlastitim sustavom regulacije.



2128,4 MWh


Procijenjeno je da trošak uvođenja ovakvog sustava iznosi 60 milijuna kn


793,9 t


75.566 kn/t


0,80%

Razvoj mreže javnog prijevoza

Sektor Transport

Opis mjere Mjera obuhvaća razvoj mreže javnog prijevoza koja uključuje integraciju regionalnog cestovnog i željezničkog prijevoza s novim javnim prijevozom putem:

Nabave električnih mini autobusa

Izgradnje intermodalnog terminala

Razvoja optimalnog broja autobusnih i željezničkih stajališta

Razvoja integralnog sustava za putničke karte

U sklopu projekta Civitas Dyn@mo i programa Civitas predviđen je razvoj heterogenog sustava koji će željezničkim prstenom spojiti prigradska naselja s gradom i provođenje i financiranje studija koje će poslužiti kao temelj za budući razvoj sustava javnog prijevoza.

Vrijeme primjene: 2012. – 2020.


14.526 MWh


Procijenjeni troškovi investicije iznose 18 milijuna kuna za nabavu električnih mini autobusa, 50 milijuna kuna za razvoj željezničkog prstena i .


Uz pretpostavku da će udio putnika u javnom prijevozu doseći 15% procijenjeno je smanjenje od 3.694 t

Investicijski troškovi 18.408 kn/t


po ušteđenoj toni CO2


3,73%

Uspostava sustava javnog korištenja bicikala

Sektor Transport

Opis mjere Mjera obuhvaća nabavu 70 bicikala i 30 električnih bicikala, razvoj inteligentnog sustava za iznajmljivanje, kontrolu i sigurnost protiv krađe, parkirne stanice i stanice za punjenje električnom energijom. Ovom se mjerom želi potaknuti korištenje bicikala na kratkim relacijama koje nisu pokrivene sustavom javnog prijevoza.



968,41 MWh


650.000 kn


246,3 t


2.639 kn/t


0,25%

Uspostava sustava zajedničkog korištenja vozila u lokalnoj upravi i gradskim poduzećima

Sektor Transport

Opis mjere Koncept zajedničkog korištenja vozila (engl. car sharing) gradske uprave, ustanova i gradskih poduzeća ima za cilj optimizirati korištenje osobnih vozila i na taj način smanjiti troškove i emisiju CO2. Procijenjeno je da bi zajedničkim korištenjem vozila, operativni troškovi voznog parka bili smanjeni za 24%.



-


105.000 kn

Smanjenje emisija -


CO2


-


-

Zamjena vozila voznog parka Grada

Sektor Transport

Opis mjere Mjera obuhvaća zamjenu osobnih i lakih radnih vozila na benzinski ili dizel pogon za vozila koja emitiraju manje količine štetnih plinova u skladu s najstrožim standardima EU vezanim uz emisije. Lokalna uprava će dio vozila zamijeniti s 8 električnih vozila u sklopu programa Civitas, dok će ostatak zastarjelih vozila zamijeniti modernijim vozilima smanjenih emisija čime će posredno utjecati i na građane. Uvođenje električnih vozila podrazumijeva izgradnju lokacija za punjenje koje je navedeno u sljedećoj mjeri.



Uz pretpostavku da će nova vozila imati 30% manju emisiju CO2 u odnosu na postojeća (u skladu s predviđenim standardima EU i uzimajući u obzir prosječnu starost vozila), energetska ušteda iznosi 748,4 MWh.


Procijenjeno je da su ukupni troškovi zamjene postojećeg broja osobnih i lakih radnih vozila oko 5,5 milijuna kn, uz pretpostavku prosječne cijene vozila od 100.000 kn.

Troškovi nabave električnih vozila u iznosu 1,36 milijuna kn bit će sufinancirani iz projekta Civitas Dyn@mo


196,9 t


27.932 kn/t


0,2%

Izgradnja lokacija za punjenje električnih automobila

Sektor Transport

Opis mjere Mjera obuhvaća izgradnju lokacija za punjenje električnih automobila. U sklopu projekta Civitas Dyn@mo i programa Civitas predviđena je izgradnja triju lokacija za punjenje zajedno s pripadajućom infrastrukturom. Izgrađene lokacije u početku bi služile za punjenje gradskih električnih vozila, dok bi u


kasnijoj fazi, nakon razvoja sustava naplate, lokacije bile ponuđene i građanima.

Vrijeme primjene: 2012. – 2020.


Uštede su izražene u povezanim mjerama uvođenja električnih vozila


Troškovi izgradnje triju lokacija procijenjeni su na 530.000 kn


Smanjenje emisija izraženo je u povezanim mjerama uvođenja električnih vozila


-

Uvođenje europskih normi vezanih uz automobilsku industriju

Sektor Transport

Opis mjere Sukladno Uredbi (EZ) br. 443/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 23. travnja 2009. godine definirana je maksimalna količina emisije CO2 za novoproizvedene osobne automobile na 130g/km s ciljem da se navedena granica smanji na 90 gCO2/km u 2020. godini realno je očekivati da će osobna vozila emitirati sve manje CO2. Prosječna emisija osobnih automobila na području grada Koprivnice iznosi 207gCO2/km i procjena je da će i osobna vozila u Koprivnici emitirati manje količine CO2.



28.819 MWh


-


7.329 t


-


7,4%

Poticanje kupnje vozila na električni i hibridni pogon

Sektor Transport

Opis mjere Mjera obuhvaća poticanje građana na kupnju vozila s električnim ili hibridnim


pogonom putem:

ukidanja ili smanjenja naknada za parkiranje;

smanjenje troškova registracije vozila;

ukidanje destimulirajućih nameta za kupnju hibridnih i električnih vozila (potrebna izmjena važećih državnih pravilnika).

Cilj mjere je da udio vozila na električni i hibridni pogon u ukupnom broju vozila iznosi 5%.



0,48 MWh


Nema dodatnih troškova, ali bi se prihodi od parkiranja mogli smanjiti


328,4 t CO2


-


0,33%

Poticanje korištenja biogoriva

Sektor Transport

Opis mjere Sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske Hrvatska se obvezala osigurati udjel biogoriva od 10% u ukupnoj potrošnji benzina i dizelskog goriva u prometu do 2020. godine. Biogorivo je definirano kao obnovljivi izvor energije te sukladno tome ne emitira CO2.



4.273,7 MWh


-


1.141,2 t


-


1,15%


Izgradnja solarne elektrane

Sektor

Opis mjere Mjera obuhvaća izgradnju solarne farme na području vodocrpilišne zone Ivanščak. Predviđena snaga ove elektrane je 980kW.

Vrijeme izgradnje: 2012. – 2015.


1.169,00 MWhe


Procijenjeno je da su ukupni troškovi izgradnje solarne farme oko 25,5 milijuna kn za što će biti izrađen model financiranja.


435,7 t


58.641 kn/t


0,46%

6.2. Mobilizacija stanovništva

Za uspješno provođenje mjera definiranih u Akcijskom planu i dostizanje zacrtanih ciljeva bit će uključeni različiti dionici. Posebna će pozornost biti posvećena stanovništvu. Sektori zgradarstva i transporta najveći su emitenti emisija štetnih plinova – građani Koprivnice pri vrhu su ljestvice prosječnog broja osobnih automobila po stanovniku u Hrvatskoj, a građani su u kućanstvima, ali i u tercijarnim zgradama okrenuti plinu kao glavnom energentu već desetljećima što je dodatno potaknuto relativno dostupnom cijenom energenta.

Grad Koprivnica ima izravan utjecaj na utrošak energije i emisiju plinova u manjem dijelu. Lokalna će uprava iskoristiti svoj utjecaj u dijelu na koji može utjecati, ali će za uspjeh također motivirati stanovništvo na značajne promjene. Postoje različiti načini na koje je stanovništvo moguće potaknuti na promjene. Neki od načina opisani su u mjerama, a u ovom su dijelu opisane aktivnosti koje će u stanovništvu potaknuti promjene u ponašanju za koje uglavnom nisu potrebna značajna financijska ulaganja. Promjene u ponašanju u kombinaciji s drugim mjerama kasnije će potaknuti građane Koprivnice i na konkretne pojedinačne mjere koje će rezultirati osjetnim smanjenjem emisija.

Komunikacijska strategija na temelju koje će lokalna uprava nastojati aktivno uključiti građane Koprivnice u ovaj sveobuhvatni program provodit će se putem niza aktivnosti:

Informacija i edukacija – lokalna uprava već godinama sustavno radi na podizanju svijesti građana usmjerene prema smanjenju emisija štetnih plinova kroz nekoliko „uhodanih“ inicijativa:

tiskanje i distribucija brošura i letaka;

organizacija obrazovnih događanja na temu energetske učinkovitosti;


različite manifestacije u poput Koprivničkog klimatskog tjedna i Europskog tjedna kretanja.

Grad Koprivnica sudjeluje u nizu projekata i inicijativa koji na različite načine potiču stanovništvo na promjene:

projekt Active Access kojim se želi potaknuti stanovništvo na veće korištenje bicikla i pješačenje u svakodnevnim aktivnostima već je rezultirao smanjenjem korištenja automobila na kratkim relacijama za 5%;

projekt Intense je projekt kroz koji se stanovništvu pružaju informacije o načinima uštede energije;

Lokalna Agenda 21 je akcijski plan nastao na platformi Ujedinjenih naroda pod nazivom Agenda 21 čiji je primarni cilj održivost razvoja grada. U sklopu Agende su i aktivnosti čiji je cilj podizanje svijesti o potrebi povećanja udjela pješačenja i vožnje biciklom.

Kroz niz drugih aktivnosti, lokalna uprava sustavno će raditi na jačanju svijesti stanovništva. Neke od planiranih aktivnosti obuhvaćaju:

organizaciju Energetskog tjedna, tematskog događaja vezanog uz energiju, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost;

imenovanje promotora programa odnosno pronalaženje poznate osobe koja će svojim pozitivnim imidžem i sudjelovanjem u događanjima, promocijom usvojenih vrijednosti Grada Koprivnice dodatno pojačati utjecaj lokalne uprave.

Tokom provođenja Akcijskog plana, Grad Koprivnica pretvorit će jedan od objekata u svom vlasništvu u pokazni primjer i svojevrsnu turističku atrakciju čiji je cilj prikazati cjelovito energetsko rješenje zgrade i omogućiti građanima i turistima upoznavanje s tehnologijama obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, načinom korištenja tehnologija, procesu izgradnje i na taj način motivirati stanovništvo na akciju.

U provedbi Akcijskog plana građani će biti uključeni i na izravan način kroz istraživanja javnog mnijenja, javne rasprave, referendume, fokus grupe, ali i procese odlučivanja o pojedinim energetskim projektima ili politikama (tipičan primjer su konsenzus konferencije i paneli građana).


7. Provedba Akcijskog planaDa bi Akcijski plan bio uspješno proveden, poduzet će se niz mjera koje se mogu grupirati u sljedeće cjeline:

organizacija provedbe

praćenje provedbe i izvještavanje

strukturna prilagodba i

osiguranje resursa za provođenje plana

Svaka od mjera posebno je objašnjena u nastavku poglavlja.

7.1. Organizacija provedbe

Provedba programa bit će povjerena koordinatoru programa. Koordinator programa zadužen je za operativno provođenje mjera. U operativno provođenje mjera bit će uključeni upravni odjeli, gradska poduzeća i agencije čiji će predstavnici biti zaduženi za sektore sukladno kompetencijama. Koordinator programa je zaposlenik čija je uloga vezana uz energetsku problematiku, ali isto tako ima i dobar pregled funkcioniranja Gradske uprave i znanje iz područja vođenja projekata.

Odbor za praćenje provedbe Akcijskog plana donosi strateške odluke, između ostalih i o planu provođenja aktivnosti u pojedinim mjerama (tipično su to odluke o kapitalnim investicijama, prioritetima, načinu financiranja i slično) te komunicira s ostalim dionicima izvan ustrojstva Grada.

Iako industrijski sektor nije pokriven u ovom Akcijskom planu, u budućnosti bi trebalo uključiti i predstavnika industrije.

Radnu grupu za provedbu Akcijskog plana sačinjavaju eksperti za pojedine sektore, ali i drugi zaposlenici Grada čija je uloga važna u procesu provođenja projekata. To su tipično:

predstavnici Gradske uprave, Upravnih odjela

predstavnik gradskog poduzeća Trg d.o.o.

predstavnik gradskog komunalnog poduzeća Komunalac

Prema potrebi, za svaku od mjera iz Akcijskog plana, radnoj grupi bit će priključeni i predstavnici ustanova.

Organizacija provedbe prikazana je na slici 3.


Slika 3 Shema organizacijske provedbe SEAP-a

7.2. Praćenje provedbe i izvještavanje

Usvajanjem ovog Akcijskog plana počinje novi, znatno zahtjevniji period pun izazova. Ovaj plan, zajedno s Osnovnim pregledom emisija CO2 (BEI) predstavlja početnu točku prema kojoj će se mjeriti napredak grada Koprivnice u svojim nastojanjima da postane „zeleni grad“. Svaka predložena mjera doprinijet će smanjenju emisije. No, da bi Grad imao mogućnost uvida u uspješnost provođenja svake od mjera i rane i brze prilagodbe svake od mjera (npr. provođenje mjera kasni, stvarni učinak mjera razlikuje se od očekivanog i sl.), potrebno je definirati i primijeniti niz mjera za praćenje provedbe Akcijskog plana. Predviđene mjere obuhvaćaju aspekt koordinacije, izvještavanja i sustava za podršku.

7.2.1. Koordinacija

Koordinator programa u svom će svakodnevnom radu koordinirati radom više radnih grupa zaduženih za pojedini sektor. Potreba za koordinacijom javljat će se u procesima planiranja, operacionalizacije, nadzora i prilagodbe svake od mjera u Akcijskom planu. Neke mjere zahtijevat će stalni angažman gradskih struktura, dok će neke mjere imati karakter projekta i imat će ograničen vrijeme trajanja. Budući da će svaka mjera u pravilu obuhvatiti gotovo cjelokupnu organizacijsku strukturu Grada, ovaj će posao biti vrlo izazovan.

Osim prema radnoj grupi, koordinator programa morat će intenzivno surađivati i s Odborom za praćenje provedbe Akcijskog plana.

7.2.2. Izvještavanje

Nakon što Gradsko vijeće prihvati Akcijski plan i nakon što je Akcijski plan poslan u Ured Sporazuma gradonačelnika, započinje provođenje Akcijskog plana.

Potpisom Akcijskog plana, grad Koprivnica obvezao se dostaviti izvještaj prema Uredu Sporazuma gradonačelnika jednom u dvije godine.


Odbor za praćenje provedbe SEAP-a (OPPS)

Koordinator programa

Radna grupa za SEAP

Na razini Grada, izvještavanje će biti organizirano za više dionika različitom učestalošću prema tablici 1. U nazivima stupaca navedena su tijela/funkcije i ostali dionici koji primaju izvještaj, dok su u nazivima redova navedena tijela/funkcije koja upućuju izvještaj prema definiranoj učestalosti.

Tablica 1 Izvještavanje o provedbi SEAP-a

PrimaCoMO Gradsko

vijeće MZOPU Odbor za praćenje provedbe SEAP-a

Koordinator programa

Upućuje

Koordinator programa Kvartalno

Odbor za praćenje provedbe SEAP-a Dvogodišnje Godišnje Godišnje

7.2.3. Sustavi za podršku

Pod sustavima za podršku podrazumijevaju se uglavnom informatički sustavi čija je zadaća olakšati koordinaciju i donošenje odluka tijekom provedbe Akcijskog plana.

Sustavno gospodarenje energijom - ovaj sustav omogućit će uvid u potrošnju električne i toplinske energije za svaku od zgrada u vlasništvu gradske uprave, poduzeća u vlasništvu Grada i ustanova. Na temelju podataka koji će biti unošeni minimalno na mjesečnoj razini, bit će moguće utvrditi potencijalne kvarove, a detaljnom analizom podataka moći će se izraditi plan sanacije objekata.

Kolaboracija – zbog potencijalno velikog broja sudionika uključenih u provođenje Akcijskog plana i dokumenata koji će kolati, bit će potrebno koristiti postojeći ili pokušati uvesti sustav za kolaboraciju koji će olakšati, ubrzati i strukturirati protok informacija i dokumenata među članovima radnih grupa uključenih u provođenje plana.

Skladište podataka – proces praćenja provođenja Akcijskog plana zahtijevat će u početnoj fazi obradu i skladištenje podataka koji su prikupljeni u procesu izrade SEAP-a.

U fazi provedbe pojavit će se potreba za prikupljanjem znatne količine podataka i njihovu obradu te proširenje dostupnih izvora podataka. Kako bi se olakšalo rukovanje, praćenje, izvještavanje i donošenje odluka, podatke je potrebno pažljivo obraditi, skladištiti i pripremiti za prezentaciju.

7.3. Strukturna prilagodba

Grad Koprivnica organiziran je kroz Upravne odjele, gradska poduzeća i agencije. S obzirom na raznolikost područja djelovanja, organizacije i usluga koje pružaju, a uzimajući u obzir činjenicu da svaka od organizacijskih jedinica treba biti posredno ili neposredno uključena u provođenje ovog Akcijskog plana, bit će poduzet niz aktivnosti i prilagodbi koje će rezultirati uspješnom realizacijom plana.

Na temelju predloženog skupa mjera bit će prepoznate relevantne organizacijske jedinice koje će sudjelovati u provođenju Akcijskog plana. Kratkoročno će biti poduzete aktivnosti koje neće zahtijevati nikakve promjene organizacijske strukture Gradske uprave i poduzeća odnosno agencija. Dugoročno


bi se mogla pokazati potreba za usklađivanjem koje će biti potaknute potrebom za jačanje kapaciteta kroz koncentraciju aktivnosti.

Projektna/matrična organizacija – provođenje Akcijskog plana zahtijevat će povremeno intenzivno uključivanje (izvlačenje) zaposlenika iz linijske organizacije. Grad Koprivnica pojačat će naglasak na rad u matričnoj organizaciji gdje će resursi privremeno biti dodijeljeni na projekt(e) u sklopu provođenja plana.

Redefiniranje uloga – za svaku od organizacijskih jedinica koje će sudjelovati u provođenju Akcijskog plana bit će potrebno razmotriti novu definiciju uloga koje će uključivati aktivnosti na poslovima provođenja plana.

Sistematizacija radnih mjesta – prema potrebi, u organizacijskim jedinicama u kojima će izvođenje Akcijskog plana inicirati nove aktivnosti, obuhvatiti veći broj zaposlenika i veći angažman, bit će potrebno razmotriti uvođenje novog radnog mjesta ili novog opisa radnog mjesta koje će obuhvatiti aktivnosti u nadležnosti organizacijske jedinice. Ova odluka ne implicira potrebu otvaranja novog radnog mjesta, već usklađivanje postojećih resursa i preraspodjelu odgovornosti među zaposlenicima.

Reinženjering procesa – adekvatnost postojećih procesa vezanih uz problematiku energetike bilo da se radi o procesima unutar Gradske uprave ili procesa koji uključuju i poduzeća i agencije bit će detaljno provjerene i prema potrebi promijenjene kako bi se postigao lakši protok informacija, smanjilo vrijeme za donošenje odluka i povećala cjelokupna „vidljivost“ izvođenja programa. Procesi će biti konstantno preispitivani budući da se očekuje da će s vremenom doći do promjena koje će u većoj ili manjoj mjeri utjecati na izvođenje Akcijskog plana. Koordinator programa provođenja Akcijskog plana mora inicirati promjene.

7.4. Resursi za implementaciju plana

7.4.1. Ljudski resursi

Prema broju, opsegu i složenosti predloženih mjera za smanjenje emisija CO2, predviđeno je da će za provođenje Akcijskog plana biti potrebno ukupno utrošiti radno vrijeme koje odgovara ukupnom radnom vremenu dva zaposlenika (2 FTE – full time equivalents). Pri tome će koordinator programa predstavljati jedan FTE, a drugi FTE bit će podijeljen na povremeni angažman ostalih članova radne grupe.

7.4.2. Izvori financiranja

Realizacija mjera zahtijevat će značajna ulaganja. Uzimajući u obzir gospodarsko stanje na lokalnoj i državnoj razini te činjenicu da će Hrvatska tokom 2013. godine biti primljena u punopravno članstvo Europske unije, dostupni izvori financiranja povećat će se otvaranjem mogućnosti za povlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova. To ne umanjuje potrebu za snažnim razvojem izvora financiranja koji su trenutno dostupni, ali se nedovoljno koriste. ESCo model, revolving fondovi, javna privatna partnerstva samo su neki od izvora financiranja koji bi značajno mogli doprinijeti oživljavanju investicijskih aktivnosti, a u ovom se trenutku ne koriste u značajnoj mjeri.


U nastavku je nabrojena većina izvora financiranja s kratkim objašnjenjem, vremenu dostupnosti te prednostima i nedostacima za svakog od njih, dok se pregled izvora s osnovnim značajkama nalazi u Prilogu 2 ovog dokumenta.

Pretpristupni fondovi – namijenjeni su državama kandidatkinjama te državama sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji. Cilj programa je državama kandidatkinjama i državama sa statusom potencijalnog kandidata staviti na raspolaganje financijsku podršku za postupno usklađivanje nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Europske unije kao i za projekte kojima je cilj promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja.

Programi Zajednice Europske unije (FP7, IEE, MARCO POLO II) – posebni fondovi otvoreni za poticanje suradnje gospodarstvenika iz malih i srednjih poduzeća s državnim institucijama i udrugama civilnog društva radi postizanja ciljeva Zajednice. Posebnost programa je u suradnji putem konzorcija ili mreže sudionika kao preduvjetu (su)financiranja projekata.

Strukturni i kohezijski fondovi (Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Europu) – ovi fondovi sudjeluju u ostvarivanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te su glavni instrumenti regionalne politike EU kojoj je cilj smanjiti razlike u razvoju regija i zemalja članica. Fondovi su dostupni nakon pristupa Hrvatske EU.

Javno-privatno partnerstvo je spajanje javnog i privatnog sektora radi ekonomičnijeg i efikasnijeg poslovanja bilo da se radi o proizvodnji, pružanju usluga ili nečem sasvim drugačijem. JPP svoje temelji ima u prepoznavanju koristi (financijska sredstva, znanje, iskustvo) od strane svih sudionika.

Komercijalni krediti su financijski proizvodi gdje jedan subjekt drugom omogućuje korištenje određenih financijskih sredstava te mu se korisnik tih sredstava obvezuje na određene uvjete povrata.

ESCo (Energy Service Company) je model komercijalnog poslovanja (energetske usluge) kroz pružanje naprednih i složenih energetskih rješenja u kreiranju i implementaciji energetskih ušteda, energetske infrastrukture, opskrbe ili menadžmenta. Tvrtke u ovom modelu provode analizu, kreiraju uslugu ili proizvod te instaliraju i održavaju sustav. Uštede u troškovima se koriste za povrat investicije, a ako iste nisu dovoljne za povrat investicije, tada najčešće ESCo snosi troškove razlike. Period povrata investicije u ovakvim projektima je najčešće 5-20 godina.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je osnovan od strane Republike Hrvatske s ciljem da pruži financijsku podršku za provedbu projekata i mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Načini financiranja su sljedeći: zajmovi, subvencionirane kamate, financijske pomoći i donacije.

Vlastita sredstva koja se trenutno nalaze na bankovnom računu lokalne samouprave ili sredstva koja lokalna samouprava očekuje u budućnosti, a nisu predmet zaduživanja (budžet).

Potpore ministarstava u vidu bespovratnih financijska sredstva koja ministarstva dodjeljuju lokalnoj samoupravi za projekte.

Poduzetnički kapital su sredstva koja se ulažu kao kapital te se zauzvrat dobiva udio u vlasništvu tvrtke u koju se sredstva ulažu. Ovakvo ulaganje za sobom povlači ideju da će se rastom vrijednosti tvrtke i prodajom tvrtke u trenutku izlaska (najčešće rok između 3 i 7 godina) ostvariti odgovarajući prinos.

Izdavanje obveznica dugoročni dužnički vrijednosni papir kojim investitor na određeno vrijeme posuđuje novac izdavatelju uz određenu kamatnu stopu.


Revolving fond je sustav gdje se novčane uštede na projektima iz područja energetike identificiraju i alociraju

u energetski fond iz kojega se financiraju daljnji projekti iz područja energetike, ali i iz kojeg se dodjeljuju financijski poticaji upravim odjelima koji su ostvarili uštede.

Financijski leasing gdje je ekonomsko vlasništvo i upravljanje u rukama poduzetnika, ali pod kontrolom davatelja leasinga.

Ostali izvori financiranja iz EU: EIB (ELENA, Jessica, Jaspers, Jeremie), EBRD, HBOR.


8. ZaključakGrad Koprivnica svoje strateško opredjeljenje da postane „zeleni“ grad formalno je iskazao potpisom Sporazuma gradonačelnika, no i prije potpisivanja Sporazuma, lokalna uprava je nizom projekata i investicija pokazala kapacitete da je spremna suočiti se s izazovima koje Sporazum donosi.

Akcijski plan održivog energetskog razvitka predstavlja prvi korak u nastavku dugotrajnog procesa smanjenja emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova za 50%.

Naglasak u mjerama stavljen je na sektor zgradarstva gdje se očekuju najveće uštede. Grad Koprivnica će pokrenuti mjere koje su usmjerene na promjenu ponašanja zaposlenika i građana. To su mjere koje prema iskustvu drugih zemalja mogu donijeti uštede za koje nije potrebno uložiti puno sredstava, ali zahtijevaju stalni angažman kroz obrazovne aktivnosti, organizaciju radionica, kreiranje i distribuciju letaka i brošura. Paralelno s tzv. „soft“ mjerama, lokalna uprava će razviti plan sanacije zgrada u vlasništvu Grada, gradskih poduzeća i ustanova za koji će ujedno biti i definirani modeli financiranja. S druge strane, da bi se potaknule mjere za smanjenja utrošene energije u privatnim, uslužnim i komercijalnim objektima, bit će definiran model sufinanciranja projekata sanacije.

Sektor javne rasvjete marginalno sudjeluje u ukupno planiranim količinama smanjenja emisija, ali su financijske uštede značajne i stoga će Grad i dalje tražiti rješenja za razvoj ovog segmenta kroz daljnju modernizaciju zamjenom rasvjetnih tijela i regulacijom svjetlosnog toka.

U sektoru transporta zasigurno će veliku ulogu imati daljnji razvoj tehnologije i povećanje udjela električnih i hibridnih vozila. Zamjena dijela vozila iz voznog parka Grada električnim vozilima i prateća infrastruktura za punjenje dio su projekta iz programa Civitas bit će nadopunjeni zamjenom zastarjelih vozila modernim tipovima s malom emisijom CO2. Prometna infrastruktura grada, iako vrlo razvijena, s mnoštvom pješačkih i biciklističkih staza, nije u dovoljnoj mjeri utjecala na promjenu ponašanja građana koji još uvijek u velikoj mjeri koriste vozila. Zbog toga je lokalna uprava već pokrenula projekte i inicijative koji će rezultirati razvojem javnog prijevoza na načelima održivosti koji će biti integriran sa sustavima regionalnog cestovnog i željezničkog prijevoza.


9. Prilozi1. Referentni pregled emisija

2. Pregled izvora financiranja


Prilog 1 Referentni pregled emisija grada Koprivnice

SADRŽAJ

1. UVOD.....................................................................................................................................11.1. KLJUČNE PRETPOSTAVKE..................................................................................................1

1.1.1. REFERENTNA GODINA.................................................................................................1

1.1.2. PODACI O AKTIVNOSTIMA............................................................................................2

1.1.3. EMISIJSKI FAKTORI.....................................................................................................2

1.2. GRANICE, OBUJAM I SEKTORI UKLJUČENI U PREGLED EMISIJA.............................................2

1.2.1. SEKTORI UKLJUČENI U REFERENTNOM PREGLEDU EMISIJA...........................................2

2. SEKTOR ZGRADARSTVA...........................................................................................................42.1. JAVNE ZGRADE.................................................................................................................4

2.1.1. UKUPNA POTROŠNJA ENERGIJE U JAVNIM ZGRADAMA PO GODINAMA.............................4

2.2. ZGRADE U PRIVATNOM VLASNIŠTVU I TERCIJARNE ZGRADE.................................................7

3. SEKTOR TRANSPORTA...........................................................................................................103.1. VOZNI PARK GRADA I USTANOVA I PODUZEĆA U VLASNIŠTVU GRADA KOPRIVNICE.............10

3.2. VOZILA U PRIVATNOM I GOSPODARSKOM SEKTORU...........................................................12

4. SEKTOR JAVNE RASVJETE.....................................................................................................154.1. POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I EMISIJA CO2 U SEKTORU JAVNE RASVJETE...............15

5. ZAKLJUČAK..........................................................................................................................16


POPIS TABLICA

Tablica BEI 1 Sektori uključeni u Referentni pregled emisija..................................................................2

Tablica BEI 2 Ukupna potrošnja energije u javnim zgradama u periodu od 2004. - 2006. godine..........4

Tablica BEI 3 Potrošnja energije u javnim zgradama u 2006. godini......................................................5

Tablica BEI 4 Potrošnja energije i emisija CO2 u kućanstvima i tercijarnim zgradama u 2006. godini....7

Tablica BEI 5 Potrošnja plina i emisija CO2 u kućanstvima....................................................................7

Tablica BEI 6 Utrošak energije i emisija CO2 u javnoj rasvjeti..............................................................15

POPIS SLIKA

Slika BEI 1 Predviđena potrošnja plina u kućanstvima do 2020.g..........................................................8

Slika BEI 2 Predviđena emisija CO2 u kućanstvima do 2020.g...............................................................9

Slika BEI 3 Raspodjela vozila u voznom parku Grada prema namjeni vozila.......................................11

Slika BEI 4 Raspodjela vozila u voznom parku Grada prema tipu goriva.............................................11

Slika BEI 5 Emisija CO2 za vozila u voznom parku Grada....................................................................12

Slika BEI 6 Raspodjela vozila u privatnom i gospodarskom sektoru prema namjeni i tipu goriva........13

Slika BEI 7 Raspodjela vozila u privatnom i gospodarskom sektoru prema tipu goriva........................13

Slika BEI 8 Emisija CO2 za vozila u privatnom i gospodarskom sektoru prema tipu goriva..................14

Slika BEI 9 Udio emisija po sektorima i izvorima energije....................................................................16

Slika BEI 10 Količine emisija CO2 po sektorima i izvorima energije......................................................17


1. UvodOvaj Referentni pregled emisija sastavni je dio Akcijskog plana održivog energetskog razvitka i poslužit će kao baza podataka o svim emisijama stakleničkih plinova iz relevantnih sektora na području pod upravom Grada Koprivnice. Na temelju ukupnih količina emisija stakleničkih plinova i utvrđenih ciljeva, Grad Koprivnica će stalnim osvježavanjem i praćenjem podataka iz ovog pregleda imati priliku pratiti rezultate poduzetih mjera koje doprinose smanjenju emisija. Mjere koje će biti poduzete upravo su proizašle iz ovog pregleda, budući da ovaj pregled omogućuje prepoznavanje najznačajnijih emitenata CO2.

U pregledu emisija obrađeni su sektori zgradarstva, transporta i javne rasvjete kao dominantni emitenti stakleničkih plinova. Pod stakleničkim plinovima podrazumijevaju se najčešći plinovi koji nastaju kao rezultat sagorijevanja goriva: ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i dušični oksid (N2O). U ovom referentnom pregledu emisija bit će prikazani samo podaci o emisijama CO2 što je u skladu s preporukama navedenim u dokumentu How To Develop A Sustainable Energy Action Plan (Seap) – Guidebook (u daljnjem tekstu Smjernice) izdanom od strane Ureda Sporazuma gradonačelnika.

Staklenički plinovi općenito se emitiraju na potrošačkoj i proizvodnoj strani energije. Pri tome se pod potrošačkom stranom podrazumijevaju krajnji potrošači električne i toplinske energije, a pod proizvodnom stranom podrazumijevaju se proizvodna postrojenja (elektrane) svih vrsta. Na području Grada Koprivnice ne postoje proizvodna postrojenja te se sukladno tome cijeli referentni pregled emisija temelji na količinama potrošene energije.

Tri glavna sektora prepoznata su kao najznačajniji potrošači energije u gradu – zgradarstvo, transport i javna rasvjeta. Za svaki od sektora prikupljeni su i analizirani (više)godišnji podaci o utrošenim količinama energije ili energenta koji je preračunat u energiju prema napucima iz Smjernica. Na temelju utrošenih količina energije odnosno energenata i faktora emisije za svaki energent izračunate su emisije CO2. Potrebno je naglasiti da u ovom pregledu nisu obuhvaćeni industrijski sektor koji podliježe Europskoj shemi trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) i željeznički transport.

1.1. Ključne pretpostavke

Prije same izrade Referentnog pregleda emisija potrebno je donijeti odluku o referentnoj godini, podacima o aktivnostima i emisijskim faktorima.

1.1.1. Referentna godina

Kao referentna godina za izradu pregleda emisija stakleničkih plinova na razini grada Koprivnice odabrana je 2006. godina. Temeljni kriterij za odabir ove godine bila je raspoloživost podataka o aktivnostima. Ova godina bit će polazna godina za izradu pregleda emisija na razini grada koje će biti izražene u tonama ekvivalenta ugljičnog dioksida (CO2). Količine emisija u referentnoj godini poslužit će kao temelj za izračun predviđenih emisija stakleničkih plinova u 2020. godini.


1.1.2. Podaci o aktivnostima

Podaci o aktivnostima predstavljaju količine energenata potrebnih za izvođenje svih vrsta aktivnosti na području grada. Primjeri ovakvih podataka su potrošnja plina za grijanje u kućanstvima izražena u MWht, potrošnja električne energije u zgradama lokalne uprave u MWhel ili pak potrošnja pare u stambenim zgradama.

1.1.3. Emisijski faktori

Za proračun emisija stakleničkih plinova bit će korišteni „standardni“ emisijski faktori definirani sukladno načelima IPCC (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change). Prema navedenim načelima, potrebno je u obzir uzeti cjelokupnu emisiju CO2 koja se pojavljuje prilikom potrošnje energije, izravno sagorijevanjem goriva ili neizravno sagorijevanjem goriva prilikom proizvodnje električne energije, grijanja/hlađenja na području pokrivanja lokalne uprave.

1.2. Granice, obujam i sektori uključeni u pregled emisija

Grad Koprivnica površinom zauzima 91,05 km2, a 2001. godine grad s prigradskim naseljima imao je 30.994 stanovnika.

Referentni će se pregled temeljiti na konačnoj potrošnji svih vrsta energije (bez obzira na vrstu energenta) na području pod upravom Grada: izravne emisije nastale sagorijevanjem goriva u sektorima zgradarstva i transporta, (neizravne) emisije vezane uz proizvodnju električne, toplinske ili energije za hlađenje, ostale izravne emisije koje se pojavljuju na području grada. Detaljni pregled sektora uključenih u Referentni pregled navedeni su u sljedećem odjeljku.

1.2.1. Sektori uključeni u Referentnom pregledu emisija

Sektori uključeni u Referentnom pregledu emisija prikazani su u tablici BEI 1. Pojedini sektori dodatno su podijeljeni na podsektore. U koloni Objašnjenje navedene su temeljne značajke svakog od sektora.

Tablica BEI 1 Sektori uključeni u Referentni pregled emisija

Sektor Podsektor Objašnjenje

Zgradarstvo Javne zgrade Javne zgrade predstavljaju zgrade u vlasništvu Grada Koprivnice i poduzeća u vlasništvu Grada. Izračun emisija izveden je na temelju količina utrošenog plina i električne energije.

Zgradarstvo Rezidencijalne i tercijarne zgrade

Rezidencijalne i tercijarne zgrade uključuju stambene zgrade i poslovne prostore s opremom i postrojenjima u koje ne pripadaju industrijski pogoni.


Sektor Podsektor Objašnjenje

Izračun emisija izveden je na temelju količina utrošenog plina i električne energije.

Javna gradska rasvjeta Javna gradska rasvjeta Javna gradska rasvjeta značajan je potrošač energije, izračun emisija temeljen je na potrošnji električne energije.

Transport Vozni park u vlasništvu Grada Koprivnice

Obuhvaća vozila u vlasništvu Grada Koprivnice i poduzeća u vlasništvu Grada. Izračun emisija stakleničkih plinova izveden je na temelju vrste pogonskog goriva, potrošnji goriva i broju prijeđenih kilometara na godišnjoj razini.

Transport Vozila u privatnom i gospodarskom sektoru

Obuhvaća vozila u privatnom vlasništvu i vozila koja se korite u gospodarske svrhe. . Izračun emisija stakleničkih plinova izveden je na temelju vrste pogonskog goriva, potrošnji goriva i broju prijeđenih kilometara na godišnjoj razini.


2. Sektor zgradarstvaSektor zgradarstva obuhvaća javne zgrade i rezidencijalne i tercijarne zgrade. Poznato je da se veliki dio električne i toplinske energije utroši u stambenim i poslovnim zgradama. Emisija CO2 koja se pri tome generira izračunata je na temelju utrošenih količina električne i toplinske energije i plina kao glavnog energenta na području grada.

2.1. Javne zgrade

Pod terminom javnih zgrada u ovom dokumentu podrazumijevaju se sve zgrade u vlasništvu Grada Koprivnice i poduzeća u vlasništvu Grada. Za potrebu izračuna emisija izvedena je energetska analiza svih zgrada. Energetska analiza uključuje višegodišnji utrošak električne energije i plina za svaku zgradu, a ovisno o utrošenim količinama i emisijskim faktorima izračunata je emisija.

2.1.1. Ukupna potrošnja energije u javnim zgradama po godinama

Tablica BEI 2 prikazuje ukupnu potrošnju energije u javnim zgradama Grada Koprivnice. Višegodišnji podaci o utrošku omogućuju nam da se sagledaju budući trendovi potrošnje energije, a sukladno tome i emisija. Trendovi jasno ukazuju na stalno povećanje utroška energije ukoliko se ne poduzmu konkretne mjere za smanjenje.

Tablica BEI 2 Ukupna potrošnja energije u javnim zgradama u periodu od 2004. - 2006. godine

Godina Potrošnja energije [MWh] Emisija CO2 [t]

2004. 9.447,00 2.312,15

2005. 9.918,00 2.427,43

2006. 9.577,00 2.343,97

Detaljni prikaz utroška toplinske i električne energije za svaku zgradu u 2006.g. dan je u tablici BEI 3. Osim samog utroška energije navedena je i neto površina svakog od objekata, specifična potrošnja energije koja se izračunava kao kvocijent ukupne potrošnje toplinske energije i neto površine objekta. Ovisno o vrijednosti specifične potrošnje, svaka je zgrada svrstana u energetski razred. Vidljivo je da je većina zgrada neefikasna s energetskog gledišta (zgrade s energetskim razredom D i više). Ukoliko bi se za sve zgrade sumirali podaci o potrošnji i površini, specifična potrošnja toplinske energije na razini svih zgrada iznosi 199 kWh/m2god što u odnosu na postojeće zakonske regulative i propise o toplinskoj zaštiti zgrada javne zgrade svrstava u energetski razred E. Općenito, zgrade u vlasništvu Grada i poduzeća u vlasništvu Grada energetski su neučinkovite što zbog dotrajalosti sustava grijanja, hlađenja, ventilacije i pripreme zraka, a ponegdje i zbog vrlo loše termičke i hidro izolacije fasada i neefikasne stolarije.

NAPOMENA: zgrade energetskog razreda B (u pravilu zgrade mjesnih odbora – MO) i niže nisu relevantne, budući da se ne koriste tijekom cijele godine, već samo povremeno.

Na temelju utroška energije (električne i toplinske), za svaku je zgradu izračunata količina emisija CO2.


Tablica BEI 3 Potrošnja energije u javnim zgradama u 2006. godini

Naziv zgradePotrošnja toplinske

energije [kWh]Potrošnja električne

energije [kWh]Ukupna potrošnja

energije [kWh]Neto površina objekta [m2]

Specifična potrošnja toplinske energije

[kWh/m2]

Energetski razred zgrade

Emisije CO2 [t]

Gradski bazeni 1.867.860,00 1.294.465,00 3.162.325,00 4.198,00 444,00 F 860,143

Dom mladih 142.175,84 170.868,84 313.044,68 1.867,13 76,15 C 92,454

Domoljub 127.979,28 10.916,00 138.895,28 720,00 177,75 E 29,923

DV Tratinčica 82.832,22 13.124,00 95.956,22 270,00 306,79 G 21,627

DV Kockica 10.616,18 2.606,00 13.222,18 70,00 151,66 E 3,117

DV Lastavica 23.127,00 2.969,00 26.096,00 119,00 194,34 E 5,779

DV Loptica 190.066,38 45.840,00 235.906,38 400,00 475,17 G 55,492

DV Pčelica 34.848,63 3.067,00 37.915,63 160,00 217,80 F 8,183

DV Tratinčica 287.438,96 32.656,00 320.094,96 1.000,00 287,44 G 70,243

DV Zvjezdica 202.815,88 34.993,00 237.808,88 1.353,00 149,90 D 54,021

Galerija 47.627,78 5.118,00 52.745,78 600,00 79,38 C 11,530

Jaslice Bubamara 71.859,74 8.164,00 80.023,74 320,00 224,56 F 17,561

JVP Koprivnica 139.621,85 26.141,00 165.762,85 1.940,00 71,97 C 37,954

Kino Velebit 54.615,30 21.806,00 76.421,30 235,00 232,41 F 19,166

Knjižnica Fran Galović 170.042,75 67.943,00 237.985,75 856,00 198,65 E 59,691

Komunalac Koming 488.856,02 181.612,00 670.468,02 3.250,00 150,42 D 166,490

MO Draganovec 29.307,00 1.267,70 30.574,70 300,00 97,69 C 6,393

MO Reka 14.011,67 1.593,00 15.604,67 400,00 35,03 B 3,425


Naziv zgradePotrošnja toplinske

energije [kWh]Potrošnja električne

energije [kWh]Ukupna potrošnja

energije [kWh]Neto površina objekta [m2]

Specifična potrošnja toplinske energije

[kWh/m2]

Energetski razred zgrade

Emisije CO2 [t]

MO Starigrad 24.731,00 7.079,00 31.810,00 410,00 60,32 C 7,636

MO Štaglinec 6.938,10 845,00 7.783,10 135,00 51,39 C 1,717

OŠ Antun Nemčić

Gostovinski632.213,77 84.360,00 716.573,77 3.224,00 196,10 E 159,173

OŠ Braće Radić 1.046.908,56 142.585,67 1.189.494,23 4.160,00 251,66 G 264,660

OŠ Đuro Ester 342.141,23 75.182,33 417.323,56 3.107,00 110,12 D 97,156

Podravsko sunce 393.697,10 57.977,00 451.674,10 2.874,50 136,96 D 101,152

Gradska uprava 165.430,53 40.902,00 206.332,53 1.470,00 112,54 D 48,673

Muzej 40.208,69 5.692,67 45.901,36 230,00 174,82 E 10,246

PŠ Bakovčice 90.551,10 3.872,33 94.423,43 280,00 323,40 G 19,736

PŠ Jagnjedovec 22.708,61 1.102,67 23.811,28 94,00 241,58 F 4,998

PŠ Jagnjedovec 2 9.369,40 472,33 9.841,73 78,00 120,12 D 2,069

PŠ Koprivnički Ivanec 121.591,36 12.524,33 134.115,69 380,00 319,98 G 29,233

PŠ Kunovec 98.286,46 8.334,33 106.620,79 540,00 182,01 E 22,963

PŠ Reka 73.828,50 6.088,67 79.917,17 368,00 200,62 F 17,184

PŠ Starigrad 73.331,04 10.112,67 83.443,71 280,00 261,90 G 18,585

PŠ Vinica 57.954,22 9.846,67 67.800,89 435,00 133,23 D 15,380

Ukupno 7.185.592,15 2.392.127,21 9.577.719,36 36.123,63 198,91 E 2.343,753


2.2. Zgrade u privatnom vlasništvu i tercijarne zgrade

Zgrade u privatnom vlasništvu (stambene zgrade i obiteljske kuće) i tercijarne zgrade (poslovni prostori osim industrijskih postrojenja) značajan su emitent CO2. Kao i u slučaju javnih zgrada, najznačajniji energenti su plin i električna energija. Grijanje prostora u stambenim zgradama na Trgu kralja Tomislava izvedeno je tehnologijom područnog grijanja iz energetskog sustava poduzeća Podravka. U tu svrhu utrošena je količina plina navedena u stavci Distribucija toplinske energije.

U tablici BEI 4 prikazane su količine utrošenog plina za kućanstva i tercijarne zgrade. Koristeći podatak o energetskoj vrijednosti plina od 9,8 kWh/m3 i emisijski faktor CO2 za prirodni plin od 0,202 t/MWh izračunate su količine utrošene energije i emisije CO2 za ovaj podsektor

Tablica BEI 4 Potrošnja energije i emisija CO2 u kućanstvima i tercijarnim zgradama u 2006. godini

Potrošnja plina [m3]

Utrošena energija [MWh]

Emisija CO2

[t]

Distribucija plina 14.184.288 139.006 28.079

Distribucija toplinske energije 325.312 3.188 644

Ukupno 14.509.600 142.194 28.723

Trend potrošnje energije u kućanstvima i tercijarnim zgradama ukazuje na stalni porast potreba za energijom. U tablici BEI 5 prikazani su podaci o utrošenim količinama energije i emisije CO2 za energiju dobivenu iz prirodnog plina.

Tablica BEI 5 Potrošnja plina i emisija CO2 u kućanstvima

Godina 2007. 2008. 2009. 2010.

Ukupna potrošnja [m3] 17.858.675 17.536.405 21.929.479 19.621.402

Ukupna potrošnja [MWh]

175.015 171.857 214.909 192.290

Ukupna emisija CO2 [t] 35.353 34.715 43.412 38.843

Podaci o utrošenim količinama plina s predviđenim količinama potrošnje do 2020.g. prikazani su na slici BEI 1, dok je trend emisija CO2 za isto razdoblje prikazan na slici BEI 2.


Trend potrošnje plina [MWh] bez poduzetih mjera

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Slika BEI 1 Predviđena potrošnja plina u kućanstvima do 2020.g.


Trend emisija CO2 [t] iz plina bez poduzetih mjera

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Slika BEI 2 Predviđena emisija CO2 u kućanstvima do 2020.g.

Iz obje je slike vidljivo da bi se bez poduzetih mjera za smanjenje emisije CO 2, ukupna količina emisije do 2020.g. gotovo udvostručila. Mjere definirane u Akcijskom planu pridonijet će da se porast količina emisija prvo zaustavi, a nakon toga i smanji do razine definirane ciljevima smanjenja emisija.


3. Sektor transportaSektor transporta podijeljen je na sljedeće podsektore:

1. vozila u vlasništvu Grada Koprivnice i ustanova i poduzeća u vlasništvu Grada (u daljnjem tekstu vozni park Grada) i

2. vozila u privatnom i gospodarskom sektoru.

U ovom pregledu emisija nisu obuhvaćeni drugi vidovi transporta poput željezničkog putničkog i teretnog prometa koji je isključivo međugradskog i međunarodnog karaktera i na koji lokalna uprava ima malo mogućnosti utjecanja.

Podaci za vozni park Grada prikupljeni su izravno od Grada i poduzeća u vlasništvu Grada, dok su podaci o vozilima u privatnom i gospodarskom sektoru prikupljeni od Županijske uprave za ceste Koprivničko-križevačke županije.

Podaci o prosječnoj potrošnji goriva i prijeđenim kilometrima za svaku od skupina vozila prikupljeni su na izravan način za vozni park Grada, dok su za vozila u privatnom i gospodarskom sektoru korišteni podaci studije COPERT III – Utjecaj procijenjenih parametara na ukupnu emisiju cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Budući da klasifikacija vozila prema namjeni definirana u Smjernicama ne odgovara onima iz Grada i ŽUC-a, napravljeno je mapiranje skupina vozila prema namjeni.

Svaki od podsektora zasebno je obrađen, a vozila su analizirana prema namjeni, tipu pogonskog goriva i količini emisije CO2.

3.1. Vozni park Grada i ustanova i poduzeća u vlasništvu Grada Koprivnice

Iako vozni park Grada Koprivnice čini samo manji dio od ukupnog broja vozila u Koprivnici, ukupna potrošnja i emisija CO2 obrađeni su zasebno od ostatka vozila u gradu. Razlog tome je što Grad aktivnom politikom i pravilima može izravno utjecati na smanjenje emisija i time pokazati dobar primjer i ostalim vlasnicima vozila i na neizravan način utjecati na smanjenje emisija.

Kako bi se izračunala emisija CO2 prikupljeni su relevantni podaci o svim vozilima na temelju kojih je napravljen izračun. Podaci koji su prikupljeni obuhvaćali su tip vozila, prijeđene kilometre odnosno radne sate, tip goriva i prosječnu potrošnju.

Prema namjeni vozila najzastupljenija su osobna vozila (slika BEI 3), dok prema tipu goriva, prevladavaju vozila s dizelskim pogonskim gorivom (slika BEI 4). Podjela vozila prema namjeni izvedena je sukladno Smjernicama.


Raspodjela vozila prema namjeni

6%

48%

20%

26%

Autobus Lako radno vozilo Osobno vozilo Teško radno vozilo

Slika BEI 3 Raspodjela vozila u voznom parku Grada prema namjeni vozila

Raspodjela vozila prema tipu goriva

27%

73%

Benzin Dizel

Slika BEI 4 Raspodjela vozila u voznom parku Grada prema tipu goriva

Korištenjem konverzacijskih faktora prema kojem je izračunata ukupno utrošena energija i emisijskih faktora, napravljen je ukupan izračun emisija CO2 koji je prikazan na slici BEI 5.


Emisija CO2 [t]

200,3

604,6

51,8

1396,7

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

Autobus Lako radno vozilo Osobno vozilo Teško radno vozilo

Slika BEI 5 Emisija CO2 za vozila u voznom parku Grada

Radna vozila koja su pretežito u sklopu gradskih komunalnih poduzeća su najveći emitenti CO2, dok su u manjoj mjeri zastupljeni autobusi. Osobna vozila, iako čine četvrtinu ukupnog broja vozila sudjeluju sa svega 2,3% ukupno emitiranog CO2.

3.2. Vozila u privatnom i gospodarskom sektoru

Vozila u privatnom i gospodarskom sektoru emitiraju značajne količine CO2. Promjene u poslovnom okruženju koje zahtijeva sve veću potrebu za putovanjem, nepovoljne okolnosti u ekonomskom okruženju i promjena navika stanovništva su najvažniji uzročnici nedovoljno razvijenog javnog prijevoza na području grada, rezultat čega je naglašena orijentacija građana na korištenje motornih vozila.

Vozila u privatnom i gospodarskom sektoru podijeljena su i analizirana na istovjetan način kao i vozila u voznom parku Grada s razlikom da su u ovom dijelu prisutni i motocikli kojih nema u voznom parku Grada.

Prema namjeni vozila najzastupljenija su osobna vozila (slika BEI 6) s benzinskim motorom, dok prema tipu goriva, prevladavaju vozila s benzinskim pogonskim gorivom (slika BEI 7). Slika BEI 8 prikazuje količine emisija vozila prema namjeni i tipu goriva iz koje je vidljivo da se najveći dio emisija CO2 odnosi na osobna vozila i Grad će mjere za smanjenje emisija prvenstveno morati usmjeriti prema ovom dijelu vozača.


Broj vozila prema namjeni

7.718

840

-

914

-

4.156

45324 - 11

-

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

Osobno vozilo Lako radno vozilo Teško radno vozilo Motocikl Autobus

Benzin Dizel

Slika BEI 6 Raspodjela vozila u privatnom i gospodarskom sektoru prema namjeni i tipu goriva

Raspodjela vozila prema tipu goriva

65%

35%

Benzin Dizel

Slika BEI 7 Raspodjela vozila u privatnom i gospodarskom sektoru prema tipu goriva


Emisija CO2 [t]

16.973

5.003

- 134 -

7.657

2.371

955- 429

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

Osobno vozilo Lako radno vozilo Teško radno vozilo Motocikl Autobus

Benzin Dizel

Slika BEI 8 Emisija CO2 za vozila u privatnom i gospodarskom sektoru prema tipu goriva


4. Sektor javne rasvjeteSektor javne rasvjete jedan je od značajnijih emitenata CO2 u izravnoj nadležnosti i s mogućnošću utjecaja Grada. Iako u ukupnim količinama emisije, ovaj sektor nije toliko značajan, Grad može uštedama u ovom dijelu financirati druge projekte koji će donijeti daljnje uštede. Stoga je unapređenje rada javne rasvjete važan čimbenik i dio je ovog pregleda emisija kao i Akcijskog plana.

Grad Koprivnica već je poduzeo mjere u ovom dijelu zamjenom klasičnih žarulja štednim i ekološki prihvatljivim žaruljama čime je ostvario značajnu energetsku uštedu kao i smanjio emisiju CO2.

Potrošnja energije i emisija CO2 prouzročena utroškom potrebne energije navedeni su u nastavku.

4.1. Potrošnja električne energije i emisija CO2 u sektoru javne rasvjete

Tablica BEI 6 prikazuje ukupnu potrošnju električne energije. Ukupna emisija CO2 dobivena je množenjem ukupne količine utrošene energije s pripadajućim faktorom emisije od 0,373 tCO2/MWhel.

Tablica BEI 6 Utrošak energije i emisija CO2 u javnoj rasvjeti

POTROŠNJA [kWh] Emisija CO2 [t]

2.837.904 1.058


5. ZaključakUzimajući u obzir sve sektore koji su obrađeni u ovom pregledu emisija, jasno je da su sektori zgradarstva i transporta najveći emitenti stakleničkih plinova i da je upravo tim sektorima potrebno posvetiti najviše pažnje prilikom određivanja mjera za smanjenje emisija.

Grad Koprivnica ima izravni utjecaj na relativno mali udio u ukupnoj količini emisija te će stoga znatan dio mjera za smanjenje emisija morati adresirati građane i dodatno ih potaknuti na promjenu ponašanja i aktivnosti usmjerene na smanjenje potrošnje energije.

Na slici BEI 9 prikazani su udjeli emisija za sve sektore. Pojedini sektori dodatno su podijeljeni prema načelu mogućnosti utjecaja (javne zgrade, vozni park Grada) i prema tipu izvora emisije (toplinska i električna energija).

Udio emisija CO2 po sektorima i izvorima energije

34%

33%

28%

2%

1%

1%

1%

Vozila u privatnom i gospodarskom sektoru Rezidencijalne i tercijarne zgrade - toplinska energija

Rezidencijalne i tercijarne zgrade - električna energija Vozni park Grada

Javne zgrade - toplinska energija Javna rasvjeta

Javne zgrade - električna energija

Slika BEI 9 Udio emisija po sektorima i izvorima energije

61% od ukupne emisije CO2 generira se u kućanstvima i tercijarnim zgradama, 2% u zgradama u vlasništvu Grada, odnosno ustanova i poduzeća u vlasništvu Grada, 2% u sektoru transporta za vozila u voznom parku Grada, 34% emitiraju privatna i gospodarska vozila, dok javna rasvjeta emitira 1% od ukupnih emisija.

Slika BEI 10 pokazuje količine emisija Na temelju ovih podataka predložene su mjere za smanjenje emisija koje Grad tijekom narednih 9 godina treba poduzeti s ciljem smanjenja emisija.


Emisije CO2 [t]

-

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

Vozila u privatnom igospodarskom

sektoru

Rezidencijalne itercijarne zgrade -toplinska energija

Rezidencijalne itercijarne zgrade -električna energija

Vozni park Grada Javne zgrade -toplinska energija

Javna rasvjeta Javne zgrade -električna energija

Slika BEI 10 Količine emisija CO2 po sektorima i izvorima energije


Prilog 2 Pregled mogućih izvora financiranja

Dos

tupn

i izv

ori f

inan

cira

nja

Vrijeme Osnovne značajke / Namjena / Mogućnosti

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019 2020

Pretpristupni fondovi – IPA program

Sudjelovanje na natječajima nije uvjetovano članstvom u EU

Financijska sredstva se dodjeljuju retroaktivno do 85% ukupnih troškova projekta

Za aplikaciju i realizaciju projekta potreban partner s Mađarske strane

Kroz natječaje se financira promocija, podizanje svijesti, educiranje i razmjena iskustava te infrastruktura i oprema

Programi Zajednice Europske unije

Sudjelovanje na natječajima nije uvjetovano članstvom u EU

Financiranje se do 85% vrijednosti projekata tijekom samog provođenja istih

Za aplikaciju i realizaciju projekata potreban je konzorciji sudionika (najčešće minimalno 3 partnera iz 3 različite države)

Opširne i detaljne aplikacije za prijavu projekata

Kroz natječaje se financira promocija, podizanje svijesti, educiranje i razmjena iskustava

Strukturni i kohezijski fondovi

Sudjelovanje na natječajima je uvjetovano članstvom u EU

Financijska sredstva se dodjeljuju retroaktivno do 85% ukupnih troškova projekta

Individualno prijavljivanje projekata

Financira se infrastruktura i oprema

Za prijavu i odobrenje projekta potrebna je projekta dokumentacija

Javno-privatno partnerstvo Privatni partner snosi rizik kapitala

Javna uprava ima mogućnost brže realizacije projekata

Model omogućuje javnoj upravi realizaciju projekata usprkos ograničenim financijskim resursima

Veća kvaliteta izvedenih radova


Dos

tupn

i izv

ori f

inan

cira

nja


2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019 2020

Komercijalni krediti

Izbor različitih izvora financiranja što omogućuje pregovaranje kamatnih stopa, osiguranja plasmana (kolateral) i ostalih uvjeta

Javnoj upravi poznati procesi vezani uz plasman kredita

Proizvod opterećuje bilancu grada

Ograničene mogućnosti zaduživanja zbog zakonskih odredbi

Potrebno osiguranje plasmana (kolateral)

ESCo

Prebacivanje rizika i troškova na tvrtku pružatelja proizvoda odnosno usluge

Mogućnost realizacije različitih veličina i vrsta (područje i tehnologija) projekata

Premošćivanje nemogućnosti zaduživanja ili financiranja projekata od strane javne uprave

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Poticanje korištenja OIE, povećavanja EE i zaštite okoliša

Sufinanciranje bespovratnim sredstvima do 1,4 milijuna kuna ili 40% vrijednosti projekta

Kratka i jednostavna projekta aplikacija

Vremenska nekonzistentnost u raspisima natječaja

Vlastita sredstva

Ne postoji kreiranje nove ugovorne obveze prema drugom subjektu

Nema financijskog zaduženja

Nema kreiranja dodatnih troškova radi kreiranja nove ugovorne obveze ili financijskog zaduženja

Izvor financijskih sredstava je ograničen i ovisi o mikroekonomskim i makroekonomskim kretanjima u okolini (prihodi grada)

Vlastita sredstva omogućuju donošenje brzih i autonomnih rješenja

Potrebno je planiranje trošenja sredstava radi osiguravanja istih u proračunu javne uprave

Potpore ministarstava Financijska (bespovratna sredstva i sufinanciranje kamate) pomoć u realizaciji projekata

Zbog nedostatka informacija o natječajima i konzistentnosti u raspisima istih nema mogućnosti planiranja


Dos

tupn

i izv

ori f

inan

cira

nja


2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019 2020

Poduzetnički kapital

Realizacija željenih projekata kroz podjelu odgovornosti i benefita

Investirana financijska sredstva ne stvaraju dodatne troškove za javnu upravu

Stvaranje mreže kontakta kroz suradnju s investitorom

Korištenje znanja i iskustva partnera (investitora)

Partner zbog investicije ima određenu kontrolu i utjecaj na projekt, kao i najvećim djelom isključiv interes prema financijskim parametrima

Izdavanje obveznica

Značajan utjecaj na mogućnost izdavanja obveznica i uvjete ima kreditni rejting javne uprave i države

Mogućnost ostvarivanja nižih kamata nego kod komercijalnih kredita

Stvaranje pozitivnog imidža kroz izdavanje obveznica

Različite mogućnosti isplate obveznica i kamata

Izdavanje obveznica opterećuje bilancu i stvara dodatne financijske obveze grada

Potrebna izrada detaljnog i opširnog prospekta za izdavanje obveznica

Revolving fond

Efikasno i održivo financiranje energetskih projekata i mjera

Definiran sustav nagrađivanja za postignute rezultate

Sustav potiče ulaganje u projekte te kreira dodatni izvor financijskih sredstava na osnovu kojih je moguće dugoročno planiranje budućih investicija

Financijski leasing Rizik loše investicije prebačen na pružatelja leasinga

Financiranje velikog dijela vrijednosti projekta (do 100%)

Vlasništvo financiranog predmeta je na davatelju leasinga

Troškovi leasinga su kontrolirani dok leasing korisniku omogućuje amortizaciju

Trošak obrade plasmana od strane leasing društva

Nadzor provođenja projekta stvara dodatne aktivnosti i troškove javnoj upravi


Dos

tupn

i izv

ori

finan

cira

nja


2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019 2020

Ostali izvori – Zelena naknada odnosno naknada za OIE, EE i zaštitu okoliša

Generiranje dodatnih prihoda grada

Generirani prihodi namijenjeni isključivo definiranoj svrsi

Mogućnosti planiranja prihoda

Mogućnosti planiranja investicija


Documents

· Web viewGrad Koprivnica pojačat će naglasak na rad u matričnoj organizaciji gdje će resursi privremeno biti dodijeljeni na projekt(e) u sklopu provođenja plana. Redefiniranje