31
Ime i prezime autora: Nada Đaković i Mirjana Trbojević Opis toka časa (Priprema za čas) Naziv rada Parlamentarna demokratija /anarhija Jezik na kojem je čas pripremljen Srpski jezik Opšti podaci o času Predmet,obraz ovni nivo Istorija, srednja škola Nastavna tema Kraljevina SHS (Jugoslavija) između dva rata Nastavna jedinica Politički život Kraljevine SHS od 1919 do 1929.godine Institucija (osnovna ili srednja škola/razred) Pogodno za više razrede gimnazije ( četvrti razred) ili prvi razred stručnih škola ( jednu godinu izučavaju istoriju) Tip časa Obrada novog gradiva 1 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “ Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

Ime i prezime autora: Nada Đaković i Mirjana Trbojević

Opis toka časa (Priprema za čas)

Naziv rada Parlamentarna demokratija /anarhija

Jezik na kojem je čas pripremljen

Srpski jezik

Opšti podaci o času

Predmet,obrazovni nivo

Istorija, srednja škola

Nastavna tema Kraljevina SHS (Jugoslavija) između dva rata

Nastavna jedinica Politički život Kraljevine SHS od 1919 do 1929.godine

Institucija (osnovna ili srednja škola/razred)

Pogodno za više razrede gimnazije ( četvrti razred) ili prvi razred stručnih škola ( jednu godinu izučavaju istoriju)

Tip časa Obrada novog gradiva

Vreme potrebno za izvođenje časa (45 ili 90 minuta)

90 minuta (dvočas)

Kompetencije koje se razvijaju kod

-snalaženje u vremenu i prostoru, usvajanje analitičkog i kritičkog mišljenja, argumentovano izlaganje.

1 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 2: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

učenika

Planiranje i organizacija časa

Ciljevi časa Razumjevanje političkog života KSHS (1919-1929), te razumjevanje ciljeva i političkog rada stranaka

Upoređivanje po sličnostima i razlikama vodećih političkih stranaka

Ishodi časa Razvijanje kritičkog mišljenja

Analiza i izvođenje zaključaka

Razlikovanje centralističke i federalističke koncepcije uređenja države, uvažavanje drugog i drugačijeg mišljenja

Razvijanje kulture dijaloga

Shvatanje različitih interesa naroda i političkih stranaka KSHS

Oblik rada Grupni rad,

Nastavne metode Monološko-dijaloška

Uvodni deo časa Kontekst i kratak istorijat političkog života daje nastavnik

Glavni deo časa Učenici se dijele u grupe

Završni deo časa Izlaganje predstavnika grupa

Zadatak za učenike –preporučena web mesta, materijali i literatura

MOGUĆA ORGANIZACIJA ČASA:

1. Uvod u temu daje nastavnik te istorijat političkog života od ujedinjenja.Drugi dio časa - nastavnik dijeli odjeljenje na tri grupe. Jedna zastupa stav centralističkog uređenja, druga federalističko, a treća raspravlja o ideji jugoslovenstva

2 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 3: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

3. Dio časa - odgovaramo na pitanja: Da li je bio moguć parlamentarni život u Kraljevini? Kakve interese su zastupale stranke? Ko je usporavao i otežavao politički život? Zašto? - Da li je trebalo doći do ujedinjenja?

Literatura:

B.Petranović, Istorija Jugoslavije 1918-1988, BG 1988 1988.

F.Čulinović, Jugoslavija između dva rata,ZG 1961.godina

D.Bataković, Nova istorija srpskog naroda,BG 200.god.

F.Čulinović, Dokumenti o JugoslavijiZG 1968.god.

Ogledi br.12. BG 2008, Olga Popović-Obradović,Kakva ili kolika država

B.Čubrilović, Istorija političke misli u Srbiji, Bg1958.godi

. grupa autora, Istorija Jugoslavije, BG 1972.

S.Radić, Politički spisi, Zg 1966.

Martin Wein, dođoh, vidjeh, zapisah, Zg

Istorijski atlas

.

Prilozi

Materijal za rad nastavnika

Ovdje donosimo kontekst koji nastavnik treba da objasni učenicima.Koliko će biti obiman zavisi od predznanja učenika, prethodno obrađenih tema, te koliko natavnik smatra da je učenicima potrebno da bi mogli uspješno raditi sa istorijskim izvorima. Može biti obimniji ili kraći od ovdje navedenog.

3 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 4: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

Kraljevina SHS proglašena je 1.12.1918.godine. Imala je oko 12 miliona stanovnika: Srbi su činili 44,5%, Hrvati 23,5%, Slovenci 8,5% i manjine 1/6 stanovnika.Prestonica je bio grad Beograd.

Nacionalna rasprostranjenost prema teritorijama je bila sljedeća: Prema prethodnim podacima iz popisa 1921, samo Slovenci i Makedonci imaju homogen nacionalni prostor. Srbi su živeli rasuti na širokom prostoru: u Srbiji (u granicama pre balkanskih ratova, bez Kosova i Makedonije) bilo ih je 98.4%, u Bosni i Hercegovini 43,9%, u Banatu, Bačkoj i Baranji 30%, u Hrvatskoj 24,1%, u Dalmaciji 17%, u Crnoj Gori oko 90%, na Kosovu 40%, u Makedoniji oko 30%. Hrvati su u Hrvatskoj činili 72,7%, u Dalmaciji 82.8%, u Bosni i Hercegovini23,5%. Muslimana u Bosni je bilo 31,1%. Nemci su bili značajna manjina u Banatu, Bačkoj i Baranji (23,8%), gde su iMaćari znatan procenat stanovništva (27,7%). Treća manjina po broju stanovništva su Albanci koji na Kosovu i Metohiji su činili 28.4%.

Država je bila bogata svim sirovinama,sem nafte. Nedostaci: neravnomjerna razvijenost (zapad je bio razvijeniji od istoka), kulturne i vjerske razlike,saobraćajna nepovezanost..

UREĐENJE DRŽAVE: Buržoaski parlamentarizam po uzoru na evropske zemlje . Kralj-Petar I Karađorđević –ujedinitelj Osnovana vlada 20.12.1918.-Stojan Protić-predsjednik ;dr.Antun Korašec-potpredsjednik;dr Ante Trumbić-ministar spoljnih poslova ;Svetozar Pribićević-ministar

4 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 5: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

unutrašnjih poslova. Privremeno narodno predstavištvo (PNP)od 272 člana sa zaduženjem da pripremi izbore za ustavotvornu skupštinu a sastavljeno od: Srpske Narodne skupštine Narodnog vijeća u Zagrebu Zemaljske vlade u Splitu Crnogorske Velike narodne skupštine Narodnog vijeća Bih (nisu izabrani izborom već spiskom koje je sastavljala vlada;bili su podređeni vladi, a vlada je mogla samostalno da donosi odluke bez ograničenja).Najvažniju ulogu u pripremanju izbora imala je Privremena vlada i regent Aleksandar .

POLITIČKE STRANKE:

NARODNA RADIKALNA STRANKA-NRS-Nikola Pašić-centralizam i podrška kralju. DEMOKRATSKA STRANKA-DS-LJubomir Davidović,Svetozar Pribićević(od 1924.godine stvara posebnu Samostalno demokratsku stranku)- centralizam i ideja unitarnog jugoslovenstva . HRVATSKA STRANKA PRAVA- HSP-Vladimir Prebeg i Ante Pavelić- hrvatska samostalnost i republikanstvo. HRVATSKA REPUBLIKANSKA SELJAČKA STRANKA-HRSS-Stjepan Radić- republikanstvo ,protiv centralizma za federalizam,stvaranje konfederacije.KOMUNISTIČKA PARTIJA JUGOSLAVIJE-KPJ-Filip Filipović,Josip Broz Tito (od 1937)-potpun preobražaj državnog uređenja po uzoru na sovjetsko. JUGOSLOVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA –JMO-Mehmed Spaho-stranka jugoslovenskih muslimana. SLOVENSKA LJUDSKA STRANKA-SLS-Anton Korošec-centralistička politika

RADIKALNA STRANKA

Zalagala se za parlamentarnu monarhiju. Stranka je osnovana 1881.godine u Kragujevcu. Vođa Nikola Pašić rodom iz Zajačara-djelovala je na područjima

5 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 6: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

naseljenim Srbima. Zalagala se za očuvanje srpskog imena u nazivu države. Za stabilnu jedinstvenu državu sa oblasnom samoupravom. Za dinastiju na čelu Kraljevine SHS.

DEMOKRATSKA STRANKA

Osnovana 1919.godine u Sarajevu neposrednim zalaganjem regenta Aleksandra Karađorđevića. Vođe stranke: LJubomir Davidović i Svetozar Pribićević. Politika:nacionalnog pomirenja zbog učešća Srba ,Hrvata i Slovenaca na suprotnim stranama u Prvom svjetskom ratu. Trebala je da privuče dio srpskog naroda i time ograniči moć Radikalne stranke.Na taj način ni jedna stranka nije imala apsolutnu većinu i regent Aleksandar je vodio glavnu ulogu u kreiranju države. Stvaranjem ove stranke srpsko biračko tijelo se podijelilo za razliku od hrvatskog i slovenačkog.

HRVATSKA REPUBLIKANSKA SELJAČKA STRANKA Najveće povjerenje hrvatskog biračkog tijela imala je ova stranka, vođa:Stjepan Radić, federalističko državno uređenje i pravo Hrvata na samoopredjeljenje,tako da u nazivu postoji republikanski oblik vladavine.

6 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 7: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

SLOVENSKA LJUDSKA STRANKA vođa Anton Korošec. Bivša katolička stranka, nacionalna stranka Slovenaca. Kraljevina omogućava odbranu nacionalnog opstanka jedinstvo slovenačkog etničkog prostora. Kraljevina SHS za Sloveniju predstavlja izvor poljoprivrednih proizvoda i industrijskih sirovina i tržište. Autonomija Slovenije-nacionalni i kulturni identitet.

JUGOSLOVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA, vođa:Mehmed Spaho. Program:zastupa interese imućnih muslimana,stalno varirajući između političke podrške vladajućim strankama i borbe za autonomiju BiH. Stalno aktivna i bila je na političkoj sceni Kraljevine,uzimala učešće u vlasti i u doba diktature kralja Aleksandra.

KOMUNISTIČKA PARTIJA JUGOSLAVIJE - Osnovana aprila 1919.godine u Beogradu pod imenom Socijalistička radnička partija Jugoslavije(komunista),koja je 1920.godine u Vukovaru promijenila ime u KPJ. Republikanski oblik vladavine,dolazak na vlast vanparlamentarnom borbom. Ministar unutrašnjih poslova Milorad Drašković predložio zabranu rada OBZNANOM,rad KPJ je privremeno zabranjen. Terorističke akcije komunista: pokušaj atentata na regenta Aleksandra;ubistvo ministra unutrašnjih poslova Draškovića. Zakon o zaštiti države,KPJ stavljena van zakona,a mandati poslanika oduzeti. Odlazak KPJ u ilegalu,ilegalni rad i kongresi u inostranstvu.Prihvata stav Kominteren o rušenju Kraljevine kao “versajske tvorevine velikosrpskog

7 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 8: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

hedonizma” .

Ustavotvorna skupština i ustav

Izbori za Ustavotvornu skupštinu održani su 28.septembra 1920. Pravo glasa:svaki muškarac državljanin Kraljevine SHS sa navršenom 21.godinom života. Pravo glasa nisu imali:oficiri,podoficiri,vojnici i žene. Ukupno na izbore izašle 22 stranke ,a najviše glasova dobila Demokratska stranka(91 mandata);Narodna radikalna stranka(90 mandata);KPJ (59 mandata);Hrvatska republikanska seljačka stranka(50 mandata).

Šta su pokazali izbori? Ojačale su republikanske stranke,vidno je porastao uticaj KPJ, dio birača se opredjeljivao prema nacionalnim i vjerskim osjećanjima. Ko je glasao za KPJ?

VIDOVDANSKI USTAV Za centralističko uređenje su glasali Radikali i Demokrate. Ustav je donijet uz pomoć glasova Jugoslovenske muslimanske organizacije, albanskog DŽemijeta, Kmetijske stranke i Saveza zemljoradnika.Najviši zakonodavni akt donijet je prostom, a ne kvalifikovanom(“dvotrećinskom”)većinom. Ustav je progašen 28.6. na Vidovdan 1921.godine,zato se i naziva VIDOVDANSKI . Narodno jedinstvo troimenog naroda Srba,Hrvata i Slovenaca. Službeni jezik srpsko-hrvatsko-slovenački. Od spoljnih nacionalnih simbola kombinacijom sačuvano elementi grba,zastave i himne. Himna se sastojala iz tri strofe iz tradicije tri naroda:Bože pravde,Lijepa naša domovino,Naprej zastave slave. Geslo je jedan narod ,jedan kralj ,jedna država. Zakonodavnu vlast dijelili su:kralj i Narodan skupština ali je veća ovlaštenja imao kralj. Ovlaštenja kralja:saziva redovno i vanredno zasjedanje skupštine, pravo raspuštanja skupštine,potvrđivao i proglšavao zakone, državu predstavljao u inostranstvu, vrhovni komadant vojske.

8 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 9: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

Administrativna podjela KSHS

PARLAMENTARIZAM U KRALJEVINI SHS Mnoštvo različitih stranaka sa različitim nacionalnim, vjerskim i socijalnim programom odgovaralo je kralju Aleksandru jer je bio protivnik jakih partija i moćnih lidera.Česte promjene vlada od kojih su neke trajale samo po nedelju dana...Oslonac kralja bila je vojska, dvorska kamarila preko kojih se miješao u rad političkih stranaka, finansijski krugovi, ali i države poput Francuske i Čehoslovačke čiji je uticaj bio jako veliki. Normalan rad Narodne skupštine često su bojkotom ometali poslanici HRSS. Stjepan Radić je državu zamišljao kao federalnu republiku i na taj način se suprostavio dvoru.

-centralističke (radikali i demokrate) koja je podržavala kralja i centralistički sistem i

9 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 10: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

federalističke (HRSS,hrišćanski socijalisti)dioba vlasti i novo uređenje države na federativnom principu. Kada je Stjepan Radić 1923.godine ušao u Vladu kao ministar prosvjete priznao je monarhiju i izmirio se sa dvorom 1925.godine. Ulaskom Radićeve stranke u Skupštinu 1925.g.bila je ugrožena radikalska većina ,tada je kralj raaspustio Skupštinu i ostavio vladu bez većine do sljedećeg skupštinskog zasjedanja). Kralj je sebe predstavljao kao nužnog i nezamjenjivog faktora. Stjepan Radić i dalje insistira na podjeli vlasti sa srpskom buržoazijom što je izazivalo česte čarke i sukobljavanja(tada je iz naziva svoje stranke izbacio riječ “republikanska” i preimenovao u HSS. Skupština je postala arena za raspirivanje stranačkih i nacionalnih strasti. Podjela je i u Demokratskoj stranci 1924.na Samostalnu demokratsku stranku koju predvodi Svetozar Pribićević i Demokratsku stranku.Nikola Pašić umire 1926.i radikalski uticaj se tada umanjuje. HSS 1927.godine prelazi u opoziciju i Radić i Pribićević su se zbližili i

formirali Seljačko demokratsku koaliciju. Polovinom 1928.godine sukobi između radikalskih poslanika i poslanika SDK(seljačko demokratske koalicije Radić-Pribićević) dolazi do kritične tačke. Na sjednici održanoj sredinom juna vođa HSS Stjepan Radić izjavio je da se Hrvatska sprema na otcjepljenje od Kraljevine i zbog svojih govora bio udaljen sa sjednice. Jedna od izjava koje se pripisuje hrvatskim poslanicima glasila je :”Koliko košta ta vaša srpska krv? Koliko košta Kajmakčalan? Da platimo -pa da budemo mirni!” Puniša Račić je 20.juna 1928.godine u Skupštini ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka ,a teško rani Stjepana Radića koji je podlegao ranama. Atentat je okončao i ono malo parlamentarne demokratije u Kraljevini SHS.

 

10 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 11: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

Atentat u skupštini

ВЛАДЕ У КРАЉЕВИНИ СХС И КРАЉЕВИНИ ЈУГОСЛАВИЈИ 1918-1945

1918-1919 Ст. М. Протић 1928 В. Вукићевић

1919 Љ. Давидовић 1928-1929 В. Вукићевић

1919-1920 Љ. Давидовић 1929-1931 П. Живковић

1920 (02/05) Ст. М. Протић 1931-1932 П. Живковић

1920 (05/08) Др М. Веснић 1932 (01704) П. Живковић

1920-1921 Др М. Веснић 1932 (04/07) В. Маринковић

1921 (01У03) Н. П. Пашић 1932 (07/11) М. Сршкић

11 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 12: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

1921 (03/12) Н. П. Пашић 1932-1934 М. Сршкић

1921-22 Н. П. Пашић 1934 (01/04) Н. Узуновић

1922-23 Н. П. Пашић 1934 (04/10) Н. Узуновић

1923-1924 Н. П. Пашић 1934 (10/12) Н. Узуновић

1924 (03/05) Н. П. Пашић 1934-1935 Б. Јевтић

1924 (05/07) Н. П. Пашић 1935-1936 М. Стојадиновић

1924 (07/11) Љ. Давидовић 1936-1939 М. Стојадиновић

1924-1925 Н. П. Пашић 1939 Д. Цветковић

1925 Н. П. Пашић 1939-1941 Д. Цветковић

1925-1926 Н. П. Пашић 1941-1942 Д. Симовић

1926 (04) Н. Узуновић 1942-1943 Сл. Јовановић

1926 (04/12) Н. Узуновић 1943 М. Трифуновић

1926-1927 Н. Узуновић 1943-1944 Б. Пурић

1927 Н. Узуновић 1944 И. Шубашић

1927-1928 В. Вукићевић

Materijal za rad učenika

Mogući izvori za rad grupa – nastavnici mogu da daju više ili manje izvora zavisi od broja učenika u odjeljenju, te od broja grupa u koje će podijeliti učenike.

MATERIJALI ZA PRVU GRUPU

RADIKALNA STRANKA Napredna radikalna stranka organizovana je kao politička stranka 8.januara 1881.godine. Svoj program je objavila u prvom broju „Sampuprave“. Osnov programa Narodne radikalne stranke je ostvarivanje potpune narodne sampuprave i apsplutnih političkih sloboda. Nakon ujedinjenja 1918.godine Radikali žele centralistički uređenu državu, u kojoj bi Srbi imali prevlast nad ostalim narodima, a Srbija nad ostalim teritorijama.Nikola Pašić smatra da država

12 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 13: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

treba biti ustavna parlamentarna monarhija,sa jakom upravnom vlašću da bi se preko državnog aparata moglo vladati drugim zemljama i drugim narodima.Kralj Aleksandar nije oštro zastupao velikosrpsku politiku, ali je radio da ojača svoju ličnu vlast.Radikali su nakon ujedinjenja okupili oko sebe konzervativne snage.

Istorija političke misli u Srbiji

JUGOSLOVENSKA MUSLIMANSKA ORGANIZACIJA konzervativna politička organizacija, bila je spremna da pregovara sa svakim imajući u vidu interese muslimanskih feudalaca. Centralisički stav – „jedan narod – jedna država“

U programu Demokratske stranke se navodi: „ smatra narod Srba, Hrvata i Slovenaca kao nacionalnu cjelinu, jednu po krvi i jeziku i po svojim osjećajim, po kontinuitetu zemljišta, na kojem nepodvojeno živi i po zajedničkim životnim interesima svog narodnog opstanka. Stoga Demokratska stranka isključuje sve historijske, plemenske, vjerske i pokrajinse razlike i obzire kao razlog i podlogu za političko i administrativno uređivanje posebno stranačko odvajanje.Demokratska stranka će njegovati i razvijati u najširim slojevima svijesti o jedinstvu našeg naroda i države, težeći da se to jedinstvo izrazi u svim političkim, društvenim, kulturnim i privrednim pitanjima, a suzbijati svako djelovanje separatizma, demagoštva i oskudicu javnog i društvenog morala.....“

F.Čulinović, Jugoslavija između dva rata, str 278

Program Narodne radikalne stranke iz 1920.

Pod jednom jedinstvenom državom razumemo državu s jednim parlamentom, kome odgovara državna vlada i koji zajedno s Kraljem ima nepodeljenu suverenu zakonodavnu vlast za celu zemlju. Kao dalju karakteristiku ove jedinstvene države Radikalna stranka smatra samoupravni princip proveden kroz celu državnu i društvenu mašinu..., s tim da je za veliku oblast merodavan isti taj princip samouprave, tj.oblast treba da je toliko velika da ovaj princip može doći do istinskog izražaja svoga, s jedne strane, a s druge, da ona svojom veličinom i nadležnošću ne stavi u pitanje jedinstvenost države.

STAJALIŠTA SVETOZARA PRIBIĆEVIĆA PREMA NARODNOM JEDINSTVU I UJEDINJENJU JUGOSLOVENSKIH NARODA U članku „Misao i vodilja Srba i Hrvata“(objavljenom u almanahu „Narodna misao“Zagreb 1897,str 55-57)Svetozar Pribićevič je ovako iznio svoje shvaćanje

13 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 14: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

narodnog jedinstva: “Izrazili smo se da je onovno stanovište sa kojega polazimo da su Srbi i Hrvati jedan narod.. .....Jedan narod ima jedne potrebe, jedne potrebe rađaju jednu misao, jedna misao vodi jednom idealu. Naše narodne potrebe, kao i ideal naše narodne budućnosti zahtjevaju da jedna misao spaja Beograd, Zagreb,Spljet, Sarajevo, Cetinje i Prizren...Svoje unitarističko shvatanje Pribićević je obrazložio u Hrvtskom saboru u Zagrebu 9.srpnja 1918.kada je govorio o pitanju ujednjenja jugoslovenskih naroda(Stenografski zapisnici Sabora Kraljevine Hrvatske Slavonije i Dalmacije 1918,sv.VI) Pitanje je kako shvaćamo mi naše narodno ujedinjenje. Za mene barem stvar je čista i jasna: Srbi, Hrvati i Slovenci su jedan narod. A zašto? Svi elementi objektivni, koji jedan narod čine narodom, koji ulaze u sastav narodne duše,nama su jedni te isti,Jedan je jezik,isti ili slični narodni običaji, jednaka pravna narodan svijest, jednako etičko shvaćanje.To su objektivni elementi,koji ulaze u sastav narodne duše i koji služe za podlogu na kojoj se osniva narod. Tome treba subjektivne svijesti o zajedničkoj pripadnosti, o jednoj narodnoj ličnosti , o potrebi zajedničke budućnosti,,,.....Kad smo po svim objektivnim elementima jedni te isti,i ako imademo jednu subjektivnu svijest o našem narodnom jedinstvu onda ne znam zašto i čemu da bude između nas posebnih ograda, onda ne znam čemu posebne historijske tradicije, čemu različite individualnosti , zašto da između nas na svim područjima u životu narodnome ne padnu sve ograde sve pregrade i historijske i individualističke i druge.“

Pitanja za prvu grupu:1.Zašto se zalagao centralistički blok političkih stranaka?2.Koji su bili interesi ovog bloka?

3.Šta su prednosti, a šta mane ovog koncepta uređenja države?

4.O čemu se raspravljalo u skupštini?

5.Ima li pomena zajedništva i suživota?

6. Kako biste vi riješili tadašnje uređenje države?

MATERIJALI ZA DRUGU GRUPU:

Stjepan Radić je putem dnevne štampe objavio poruku Srbijancima. Između ostalog on piše: “ Ne prosuđujte, dakle rješenja hrvatskog pitanja samo kao stvar bolje administracije, nit kao novi šahovski potez u parlamentu. Ne radi se samo o

14 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 15: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

administraciji, o parlamentu i o Ustavu. Radi se o našem životu i opstanku. Radi se o tome, da se hrvatsko-srpski odnosi urede u potpunom skladu s našom tisućljetnom seljačkom slavenskom kulturnom, u skladu s našim stoljetnim zajedničkim patnjama, te u potpunom skladu sa novim javnim pravom u Evropi, koje još nije gotovo, ali se stvara; a stvara se na poštivanju narodne volje kod kuće - to je kod nas seljačka demokracija, na oživotvorenju prava narodnog samoodređivanja, a to kod nas znač: iskreno i pošteno priznanje hrvatske državne individualnosti....“

F.Čulinović, Jugoslavija između dva rata,str 402.

Hrvatska republikanska seljačka stranka – Na sjednici zagrebačkog NV pred ujedinjenje Stjepan Radić je rekao: „...Gospodo! Vama su puna usta riječi: narodno jedinstvo, jedna jedinstvena država, jedno kraljevstvo pod dinastijom Karađorđevića. I vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što govorimo jedan jezik, pa da zato moramo imati i jedinstvenu centralističku državu, i to kraljevstvo i da nas samo to, tako jezično i državno jedinostvo pod dinastijom Karađorđevića može spasiti i usrećiti.......Zar ima primjera u povjesti, da se narodno ime piše kraticom? Može se kratiti ime pojedinog zvanja, pojedine službe, pojedine stranke i organizacije, pa i pojedine države, ali ime naroda nikada se ne skraćuje, kao što se ne može skratiti prezime pojedine osobe, dakle još manje cijelog naroda i to na ovakav neiskreni način. SHS značilo je najprije Slovenci, Hrvati i Srbi; sad to znači Srbi, Hrvati i Slovenci.A što će značiti sutra?.....

Stjepan Radić je za federaciju, što je i izjavio na sjednici HRSSa 1919.godine: „Mi smo četri petine hrvatskog naroda i kao takvi hoćemo i zahtjevamo hrvatsku republiku i hvatsku konstitiuantu, jer vidimo da se ruši naša hrvatska domovina.....Mi pred cijelim svijetom i njenom kulturom, kojoj smo uvijek bili branitelji tražimo hrvatsku konstituantu.....Hoćemo federativnu republiku Srba,Hrvata i Slovenaca....“

-HRSS traži rješenje hrvatskog pitanja u državnom suverenitetu Hrvatske, ali ne raskidajući veze sa ostalim jugoslovenskim zemljama.

F.Čulinović, Jugoslavija između dva rata, str 290

IZJAVA VODSTVA HRSS U NARODNOJ SKUPŠTINI

Beograd, 27. marta 1925. . . . . Mi želimo da budemo politički ravnopravni kao Hrvati, Srbi i

15 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 16: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

Slovenci, kao tri jednaka brata. Kaže se, pa kada smo jedan narod, svejedno je, da li je na jednom mjestu Srbin ili Hrvat činovnik, pa na kraju svuda bude Srbin i onda se kaže - to je svejedno ... Nama nije ništa što će biti u ovoj zemlji. Mi nećemo ovde biti kvantite negligeable (broj bez vrednosti). Mi želimo ovde, da imamo svoj udio, da budemo stvarnici ove države. .. Hoćemo da budemo ravnopravni članovi da kažemo, jer naš narod hvala Bogu tako politički mrije, ne može se smatrati građaninom drugog reda, niti može podneti. Zato, gospodo, čitavo naše nastupanje od tog vremena i dalje je bilo za tim, da se obeležavaju oni politički akti, koji su putem činjenica učinjeni, stvoreni bez formalnog pitanja hrvatskog naroda i bez obzira na zaključke hrvatskog sabora i drugih tela, koji su dali mogućnosti, koje su dali opravdanja tim aktima ..

F.Čulinović“Dokumenti o Jugoslaviji“,Zagreb,1968,str,288-289

.PROGRAM HRVATSKE PUČKE SELJAČKE STRANKE Program HPSS iznio je Stjepan Radić 1905. godine u svojo popularnoj brošuri „Hrvatska pučka seljačka stranka“ dio tog programa u knjizi Ferde Čulinovića „Dokumenti o Jugoslaviji“,Zagreb 1968,str,178-180

„ HPSS nosi u svom imenu tri oznake ili biljega :ona je „hrvatska“,one je „pučka“,ona je „seljačka“stranka. HPSS jest“državnopravna“stranka prvo zato što ona samo priznaje,a zahtjeva, da to i drugi priznadu, naime:da hrvatski narod ima pravo stvoriti svoju državu......Naša stranka zove se „pučka“zato ,što je glavna njezina misao to da i puk ,ili kako se još kaže: narod, ima pravo u državi odlučivati po svojem mišljenju i po svojim potrebama.Drugim riječima :HPSS hoće pučku politiku.......Mi Hrvati imamo od starine do danas svoju državu tj.svoju domovinu(zemljište) sa svojom vladom. Država se Hrvatska zove po današnjim zakonima(po nagodbi sa Ugarskom od g. 1868)“Kraljevina Hrvatska,Slavonija i Dalmacija“. ...sadašnja nagodba ne može našoj stranci biti državnopravni temelj... ...Iz našeg programa je jasno, da HPSS ide za tim da se hrvatski narod uredi u svoju državu...........“

16 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 17: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

»Verska tolerancija« u Bosni: karikatura Pjera Križanića (1927.) ( preuzeta iz knjige D.Bataković, Istorija Srba ,Beograd 2004.godine

Pitanja za drugu grupu:

1.Zašto se zalagao HRSS?

2.Kako je Stjepan Radić vidio uređenje države?

3.Koje su prednosti, a koje su mane ovog koncepta uređenja države?

4.O čemu se raspravljalo u skupštini?

5.Ima li pomena zajedništva i suživota?

6.Kako biste vi riješili uređenje tadašnje države?

IZVORI ZA TREĆU GRUPU

17 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 18: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

ЈUGOSLOVENSKI PROBLEM JEST POLITIČKI PROBLEM

Izvor:Martin Wein „Dođoh , vidjeh, zapisah“,Zagreb 1966. str. 671-672 ; predavanja Ivana Cankara na temu „Slovenci i Jugosloveni“ održan 12.aprila 1913. u radničkom društvu „Uzajamnost“u LJubljani,austrijske vlasti su zabranile rad društva .

Kad su topovi najavili jugoslovensko uskrsnuće, sjetila se i naša draga, službena Austrija jugoslovenskog problema i počela ga rješavati na svoj način. Najprije je u Kranjskoj,Štajerskoj i Dalmaciji zatvorila nekoliko ljudi zbog veleizdaje, zatim je u Beču dala istući više srpskih studenata, napokon je Srbiji i Crnoj Gori navijestila papirnati rat. Na taj način je za grofa Berchtolda riješen jugoslovenski problem, a za druge je obične ljude ostao i dalje jednako neriješen i zamršen,kakav je i bio.Za čovjeka sa prirodnim seljačkim mozgom ,koji ništa ne zna o diplomaciji,politici,o drržavnom tužiocu,jugoslovenski problem nije nipošto zamršen i uopće nije problem.Takav će čovijek reći: “Ako ova četiri naroda drže da su srodna i da bi najlakše i najbolje živjela kad bi bili združeni , neka se zbude po njihovoj želji , neka, u ime božije, izgrade jugoslovensku saveznu republiku! Koristan je za cijelo čovječanstvo samo narod koji je zadovoljan i koji ima uvjete i prostor za jačanje svih svojih snaga!“ Službenoj Austriji, predstavniku njemačkog imperijalizma, Jugoslaveni su jednostavno-na putu. Iseliti ih u Kanadu ili Južnu Ameriku ne može sve do posljednjega, stoga koči njihov politički, gospodarski i kulturni razvitak koliko god može i koliko je u njezinoj moći. Svakako se čini nekako čudnovatim da država mrzi veliki dio svojih državljana, ali se to čudo ipak zbiva.U Bosni Sabor bez prava, u Hrvatskoj Cuvajev apsolutizam, u Dalmaciji veleizdajnički procesi, u Sloveniji nasilno ponjemčivanje-to je jugoslovenska politika službene Austrije. Kako ste vidjeli, prikazao sam jugoslovenski problem onakvim kakav jest: naime, kao isključivo politički problem.”

.. ATENTAT U NARODNOJ SKUPŠTINI (Stenografske beleške Narodne skupštine iz 1928.,str.537)

...Vama je gospodo,svima poznato da je za vreme prozivke nastala takva buka i takav nered u Skupštini,a da sednica nije ni prekinuta,te je radi te gužve i radi te buke skupštinski tajnik morado da prekine prozivku.Za to vreme,kako iz novinskih izveštaja izlazi,a mi smo svi tu bili svedoci kada je za vreme prozivke narodni zastupnik Toma Popović i Puniša Račić(Puniša Račić:“Ja nisam naprodni zastupnik,ja sam narodni poslanik!“)...i jedan i drugi su ,kako i u „Politici „stoji kazali:“Ovde će padati glave i dok se ne ubije Stjepan Radić neće biti mira.“To je kazao Toma Popović,a isto je to prihvatio i Puniša Račić.I jedan i drugi su ovde besnili i vikali da će tu biti krvi,da nas sve treba poklati i da sve dotle neće biti mira,dok glava Stjepana Radića ne padne (žagor)...

Odgovarajući LJubomiru Maštroviću,poslanik Toma Popović tada je u Skupštini izjavio:

...Svačije pametne i razložne govore cela Narodna skupština sa najvećom pažnjom sluša,ali

18 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 19: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

lude govore Stjepana Radića ,koji ne pristoje ni jednom kočijašu,sa kočijaškim vicevima,ne mora Skupština da sluša(Seljačko –demokratska koalicija lupa u klupe i ogorčeno protestvuje.Dr.Ivo Pernar:“Bezobrazniče jedan!“Stipe Matijević:“Ovo je razbojnička špilja.“)....Šta hoćete,ja vas se ne plašim!Ja ću da vam kažem to isto,,što sam i juče kazao.Ja ću to da ponovim.Ja ću da kažem ono što mislim(DrIvan Pernar:“Ti misliš da si na Kosovu,a neu Narodnoj skuptini!“)Ako vaš vođa ,ako Stjepan Radić,koji bruka hrvatski narod,i dalje produži sa vrijeđanjem,ja vam jamčimda će njegova glava pasti ovde.Za to neće biti krivac Srbija,neće biti krivi Srbi,nego ćete biti krivi vi ,koji niste dresirani... Puniša račićje potom uzeo riječ i rekao: ...Gospodo otkako sam se ja umešao u ljude kada sa postao čovek(smeh) ,ja nisam niakda u svojem javnom radu izgubio iz vida ni jedan momenat da čuvam interese srpskog naroda,interese svoje otadžbine.Izjavljujem pred vama svima da nigda srpski interesi,kada ne pucaju puške i topov ,nisu bili više dovedeni u opasnost nego sada(velika graja)...

I,gospodo,kao Srbin i narodni poslanik,kad vidim opsanost prema svojoj naciji i otadžbini,otvoreno kažem da ću upotrebiti i drugo oružje ,koje treba da zaštiti interese srpstva(velika graja i protesti kod opozicije)...Ima nekoliko godina ,otkad je trebalo da se naša država konsoliduje,,kada je trebao naš narod da iskoristi što je stekao u ratu svojim junaštvom i vernošću prema saveznicima,dotle je jedan deo našega naroda upotrebljavao što je najgore,klevete,da ometa sređenjei izdaje interese našega naroda i ove države Velika graja,Dr Ivan Pernar:“Opljačkali ste begove!“Puniša račić prilazi na govornicu)...Tražim ,gospodine predsedniče da ga kaznite,ili ću ja njega da kaznim(Graja i burni protesti)Ko god bude pokušao da se stavi između mene i Pernara,poginuće (Velika graja.Predsednik drNinko Perić prekida sednicu,Sednica je prekinuta u 11,20 časova)...Račić je odmah zatim izvadio revolver i pucao

KRALJEVA PROKLAMACIJA DIKTATURE

Najviši narodni i državni interesi i njihova budućnost zapovedaju Mi ,da se, i kao vladalac i kao Sin ove zemlje obratim neposredno narodu i da mu otvoreno i iskreno kažem ono što Mi u sadašnjem trenutku nalažu Moja savest i Moja ljubav prema otadžbini. Nastupio je čas kada između Naroda i Kralja ne može i ne sme biti više posrednika. U toku tolikih prošlih napora i tolikog strpljenja ,koje sam pokazao u vršenju Svojih visokih dužnosti,Moju je dušu razorio vapaj naših narodnih masa,radnih i rodoljubivih,ali i namučenih,koje su rukovođene svojim prirodnim i zdravim rasuđivanjem,već odavno nazirale da se više ne može ići putem kojim se do sad išlo. Moja očekivanja kao i očekivanja Naroda da će evolucija našeg unutarnjeg političkog života doneti sređenje i konsolidovanje prilika u zemlji nisu se ostvarila.Parlamentarni red i sav naš politički život dobivaju sve više negativno obeležje,od čega Narod i Država imaju za sada samo štete.Sve korisne ustanove u našoj Državi ,njihov napredak i razvitak celokupnog našeg narodnog života

19 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 20: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

dovedeni su time u opasnost. Od takvog nezdravog političkog stanja u zemlji strada ne samo unutarnji život i napredak,nego i sređivanje i razvijanje spoljnih odnosa naše države ,kao i jačanje našeg ugleda i kredita u inostranstvu. Parlamentarizam,koji jekao političko sredstvo po tradicijama od Moga nezaboravljenog Oca postao i Moj ideal,počele su zaslepljene političke strastu zloupotrebljavati u toj meri da je postao smetnja za svaki plodni rad u Državi. Žalosni razdori i događaji u Narodnoj skupštini pokolebali su kod Naroda veru u korist te ustanove.Sporazumi ,pa i najobičnijiodnosi između stranaka i ljudi,postali su apsolutno nemogući. Umesto da parlamentarizam razvijai jača duh narodnog i državnog jedinstva,on,onakav,kakav je, počinje da dovodi do duhovnog rasula i narodnog razjedinjavanja.Moja je sveta dužnost da svim sredstvima čuvam Državno i Narodno jedinstvo.I ja sam reešn,da ovu dužnost bez kolebanja ispunim do kraja. Čuvati jedinstvo naroda i celinu državnu ,to je najviši cilj Moje vladavine,a to mora biti inajveći zakon za Mene i svakoga.To Mi nalaže Moja odgovornost pred Narodom i pred istorijom.To Mi nalaže ljubav prema otadžbini i pijetet prema bezbrojnim dragocenim žrtvama koji padoše za taj ideal. Tražiti leka u tom zlu u dosadašnjim parlamentarnim promenama vlade ili u novim zakonodavnim izborima,značilo bi gubiti dragoceno vreme u uzaludnim pokušajima koji su nam već odneli nekoliko poslednjih godina.Mi moramo tražiti nove metode rada i krčiti nove putove. Ja sam uveren da će u ovom ozbiljnom trenutk svi Srbi,Hrvati i Slovenci razumeti ovu iskrenu reč svoga Kralja i da će oni biti Moji najverniji pomagači u toku Mojih budućih napora,kojima je jedini cilj:da se u što kraćem vremenu postigne ostvarenje onih ustanova,one državne uprave i onog državnog uređenja koje će najbolje odgovarti opštim narodnim potrebama i državnim interesima. Radi toga rešio sam i rešavam,da Ustav Kraljevine SHS od 28.juna 1921.godine porestane važiti.Svi zemaljski zakoni ostaju u važnosti dok se prema potrebi Mojim ukazom ne ukinu.Na isti način donosiće se u buduće novi zakoni.Narodna skupština izabrana 11.novembra 1927.godine raspušta se.Saopštavajući ovu Moju odluku Mome Narodu ,naređujem svim vlastima u državi da po njoj postupaju ,a svima i svakome zapovedam ,da poštuju i da jo se pokoravaju..

F.Čulinović“Dokumenti o Jugoslaviji“,Zagreb,1968,str.291-292)

20 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 21: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

integralno jugoslovenstvo?

PITANJA ZA TREĆU GRUPU:

1. Da li je ideja jugoslovenstva mogla da opstane bez podrške Evrope?

2. O čemu se u Skupštini raspravljalo? Ima li pomena zajedništva i suživota?

3. Da li je diktatura sahranila ideju jugoslovenstva? 4. Da li se gordijev čvor mogao razriješiti?

5. Šta je integralno jugoslovenstvo?

Aktivnosti/tok časa

Uvod- nastavnik

Glavni dio – rad učenika u grupama, analiza izvora, te odgovaranje na postavljena pitanja.

UČENIKE PODIJELITI U GRUPE: PRVA - ZASTUPA CENTRALISTIČKO UREĐENJE DRUGA - FEDERALISTIČKO UREĐENJE TREĆA GRUPA – IDEJA JUGOSLOVENSTVA

21 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”

Page 22: cliohipbih.bacliohipbih.ba/.../10/Parlamentarna-demokratija-anarhija.docx · Web viewI vi mislite, da je to dosta govoriti, da smo mi Hrvati, Srbi i Slovenci jedan narod zato što

- Prve dve grupe treba da navedu razloge zašto je bolje centralističko, odnosno federalističko uređenje, te razviju debatu. Treća treba da se definiše i objasni ideju jugoslovenstva ( da li je bila moguća?) Pitanja za prve dve grupe: Koje uređenje je bolje, koje je bilo izvodljivo, šta su prednosti, a šta mane svakog od ova dva koncepta? Za što su se stranke primarno zalagale, kakvi su im bili interesi? Kakvo biste vi rješili uređenje tadašnje države? Da li je trebalo doći do ujedinjenja?

Takođe je moguće učenike podjeliti u grupe, zadati im zadaću- istraživački zadatak, da do idućeg časa pronađu podatke koji bi` potkrjepili njihov stav o centralističkom ili federalističkom uređenju države. Pripreme izlaganje i na idućem času bi vodili debatu.

Zaključak – izlaganje predstavnika grupa.

22 Regionalni balkanski seminar za nastavnike istorije “Jugoslavija – 100 godina posle. Lekcije koje (ni)smo naučili”