kerettanterv.oh.gov.hu · Web viewpozna utjecaje narodne na umjetničku književnost (npr. renesansa, romantika; jezik, tropi, stilska sredstva, stihovi itd.). pozna teme, motive,

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST(narodnosna odgojno-obrazovna forma nastave materinskog jezika i dvojezična

narodnosna odgojno-obrazovna forma nastave jezika)9.-12. razred

Sljedeći okvirni nastavni plan sastavljen je za gimnazije sa četiri razreda. Jezik je jedan od najvažnijih i najraširenijih posrednika ljudske kulture, a ujedno i neophodan čimbenik nacionalnog identiteta. Pomoću jezika čovjek formira svoje odnose prema drugim ljudima, pomoću njega je u stanju izraziti svoje osobne sadržaje, razumjeti druge ljude.

Svjesnost o presudnoj ulozi jezika u opstanku naroda i njegovoj ulozi u izražavanju nacionalne pripadnosti imaju poseban značaj u životu narodnosti. Učenje materinskog jezika i učenje na materinskom jeziku doprinose djelotvornijoj afirmaciji pojedinca i njegovim osobnim i društvenim odnosima. Zato je kod učenika potrebito razviti onaj stupanj jezičnog znanja (standardnog/normativnog hrvatskog književnog jezika), odnosno onaj stupanj govorne kulture i kulture ponašanja pomoću kojih će mu se na poljima razumijevanja i priopćavanja pisanih i usmenih tekstova pružati mogućnost za stjecanje spoznaja i za ostvarenje svojih interesa u društvenom životu.

Zadaća odgoja na materinskom jeziku je upoznavanje jezika kao sustava koji se mijenja, odnosno razvijanje jezične kompetencije s ciljem da učenici, sukladno svome uzrastu, posjeduju mnoštvo sredstava usmene i pismene komunikacije, kako bi bili sposobni za njihovu funkcionalnu analizu i praktičnu primjenu. Na taj način pomažući i postavivši temelje za samostalno stjecanje spoznaja, za učenje, odnosno s tim u tijesnoj vezi, za diferencirano promišljanje i kontinuirano učenje do kraja životnog vijeka.

Jezični sustav se ne može interpretirati kao od govornika neovisna pojava, značenje jezika nastaje tijekom usmenog i pismenog funkcioniranja jezika.

Zadaća odgoja na materinskom jeziku je razvijanje razumijevanja i stvaranja tekstova objavljenih u različitim formama (usmenim, tiskanim, elektroničkim), razvijanje situaciji sukladne sposobnosti izražavanja, ciljanu i kritičku upotrebu, izbor i sistematizaciju raznih usmenih i pisanih informacija. Njegov daljnji zadatak je da učini svjesnim i sistematizira ranije stečena znanja o društvenoj i kolektivnoj ulozi jezika, o odnosima jezika i promišljanja, o promjenama jezika u prošlosti i suvremenosti, o sličnostima i razlikama u odnosu na druge jezike. Jezik predstavlja jedan od najčešćih načina samoizražavanja.

Poznavanje pojedinih tipova tekstova pruža mogućnost za zapošljavanje. U isto vrijeme, drugačiji su elementi potrebiti za društvene kontakte.

Književnost je izvor estetskih doživljaja, sastavni dio nacionalne kulture. Nositeljica i prenositeljica različitih načina života, formi ponašanja, misli čije upoznavanje utječe na formiranje naše osobnosti: različite životne situacije i sudbine pružaju nam mnoštvo mogućnosti i uzoraka, nude nam putokaz za izbor ispravnog ponašanja u sličnim situacijama.

Učenici se tijekom proučavanja književnosti mogu upoznati s izražajnim načinima materinskog jezika, mogu usvojiti one mogućnosti pomoću kojih svoja očitovanja mogu učiniti zahtjevnijim. Književna djela pomažu u razvijanju pamćenja, pomažu razvijanje sposobnosti obrade i očuvanja doživljaja, doprinose tome da se u učenicima stvori paralelna potreba za prihvaćanje i preobrazbu nasljeđa.

Istaknuta zadaća književnog odgoja je poticanje i razvijanje volje za čitanjem, formiranje ljubavi prema književnosti kao umjetnosti i osobitoj formi komunikacije među ljudima, upoznavanje priopćajnih formi i izražajnih načina književnosti u službi izazivanja doživljaja. Tako stečeno znanje pruža mogućnosti za samospoznaju i za poznavanje ljudi, za razvijanje mašte, kreativnosti i kritičkog promišljanja, dok se učenici upoznaju s raznovrsnim i višeznačnim pojmovima nasljeđa, te upoznaju jezične i umjetničke konvencije.

Poznavanje sadržaja obrazovnih područja hrvatskog jezika i književnosti doprinosi duhovno-emotivnom obrazovanju učenika.

Pri sastavljanju nastavnog plana imali smo u vidu i činjenicu sve jačeg utjecaja elektroničkih nosača informacija i Svemreže/Interneta te kako one funkcioniraju u svakodnevnom životu. Naime, taj izazov u velikoj mjeri utječe na formiranje kulture na materinskom jeziku i utječe na značaj duhovnosti čitanja književnosti. Načini samostalnog digitalnog prikupljanja podataka, korištenje usluga knjižnice, korištenje kataloga, bibliografija i mogućnosti koje pruža Internet podjednako razvijaju digitalnu kulturu i učinkovito samostalno učenje. Zadaće i mogućnosti koje nastavni predmet pruža su izbor i sistematizacija odgovarajućih informacija, sastavljanje jednostavnijih bibliografija i popisa izvora, obrada informacija, poznavanje i primjena tehničkih pravila i etičkih normi navođenja/citiranja. Tako nastavni predmet hrvatskog jezika i književnosti čini istaknutu poveznicu za nastavni predmet korištenja usluga knjižnice.

Književna djela pružaju niz mogućnosti za predstavljanje odnosa i veza između čovjeka i prirode, za predstavljanje društvenih problema, za predstavljanje pojedinačnih i obiteljskih životnih putova i sudbina; njihovo proučavanje i rasprava o njima doprinosi formiranju svjesnog odnosa prema prirodi i prirodnom okolišu te utječe na formiranje sustava vrijednosti učenika.

Prirodno polje razumijevanja teksta čini i odgoj s ciljem formiranja kritičkog potrošačkog ponašanja. Više nam tematskih krugova pruža naprimjer mogućnost za kritičku jezičnu analizu jezika promidžbe i njenih utjecaja, za ispravno vrednovanje informacija i za prepoznavanje namjere manipuliranja.

9.-10. razred

Studiranje hrvatskog jezika, djelatnosti u svezi s jezikom i upoznavanjem jezika imaju za cilj kod učenika proširivanje i razvijanje tehnika razumijevanja teksta, fonda riječi, senzibilnosti usvajanja, razumijevanja i korištenje pojmova. Daljnji istaknuti ciljevi su primjena normi pismenosti materinskog jezika, čitki rukopis, siguran i na probleme senzibilan pravopis. Govor koji teži prema bitnome, precizan način izražavanja te isticanje bitnoga u govoru. Svjesno nastojanje na nijansirano izražavanje misli koje je prilagođeno interesu i pozornosti slušatelja (sugovornika/partnera u razgovoru). Poznavanje i sigurna upotreba frazeoloških izričaja i obrata karakterističnih za hrvatski jezik.

Jezik

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Povijest hrvatskog jezika do kraja 15. stoljeća Fond sati

15

PredznanjePoznavanje početaka i važnijih postaja hrvatske pismenosti. Poznavanje spomenika hrvatske pismenosti. Značaj Baščanske ploče.

Odgojno-razvojni ciljevi tematske

jedinice

Poznavanje porijekla i mjesta hrvatskog jezika u skupini indoeuropskih i slavenskih jezika. Poznavanje utjecaja slavenskih jezika na mađarski jezik. Poznavanje značaja glagoljice i njenog kontinuiteta do 19. stoljeća. Spajanje znanja stečenih o povijesti hrvatskog jezika proučavanjem povijesti i povijesti književnosti.

Razvojni zahtjevi/Spoznaje Korelacije

Indoeuropska jezična skupina. Mrtvi jezici indoeuropske jezične skupine.Baltoslavenski jezici. Pradomovina slavenskih naroda. Naseljavanje i migracije Hrvata u 7. stoljeću. Skupina slavenskih jezika. Praslavenski jezik. Staroslavenski jezik. Starocrkvenoslavenski jezik. Uloga Ćirila i Metoda u stvaranju staroslavenskog jezika i misionarske djelatnosti na staroslavenskom jeziku. Bosančica i ćirilica, širenje latiničkog pisma.Uočavanje promjena u glasovnom sustavu staroslavenskog jezika: ĕ (jat), y (jeri, Ы), ę, o, Ъ (jor), Ь (jer), samoglasničko l és r. Suglasnici i promjene naglaska riječi. Morfološke promjene.Poznavanje najvažnijih jezičnih spomenika: Baščanska ploča, Povaljska listina, Poljički statut, Red i zakon.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: povijest doseljavanja Hrvata, spomenici pismenosti, inkunabule.

Ključni pojmovi/ pojmovi

Indoeuropska skupina jezika, mrtvi jezici, inkunabula, baltoslavenski jezici, skupina slavenskih jezika, praslavenski i staroslavenski jezik, crkvenoslavenski jezik, redakcije, glagoljica, ćirilica i bosančica, akut, dvojina, povijest jezika.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi

Povijest hrvatskog jezika od 16. stoljeća do kraja 18. stoljeća

Fond sati 8

PredznanjeŠirenje latinice, odnosno štokavskog narječja. Objavljivanje hrvatske gramatike i rječnika. Književna djela i djela drugih tema objavljenih na regionalnim književnim jezicima.


jedinice

Praćenje razvoja hrvatskog jezika kroz pojedina narječja. Svjesno prihvaćanje potrebitosti stvaranja jedinstvenog književnog jezika. Spajanje znanja stečenog o povijesnim razdobljima hrvatskog jezika sa studiranjem povijesti i povijesti književnosti.Prepoznavanje značaja objavljivanja rječnika.


Dijelovi Hrvatske pod različitim vladarima.Književnost 16. stoljeća na čakavskom narječju: uočavanje karakteristika dalmatinske renesansne književnosti i karakteristika čakavskog narječja pomoću različitih djela. Književnost 16. stoljeća na štokavskom narječju: upoznavanje pjesništva dubrovačkih petrarkista i njihovih karakterističnih motiva. Književnost 16. stoljeća na kajkavskom narječju, uloga književnih središta u razvoju jezika. Varaždin i Zagreb. 18. stoljeće: širenje ideja prosvjetiteljstva i racionalizma. Analiza karakteristika štokavske ikavice na djelima različitih autora. Autori i djela.Upoznavanje rječnika 18. stoljeća.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: Hrvatska pod vlasti drugih država.

Mađarski jezik i književnost: Petar Zrinjski kao prevoditelj Opsade Sigeta Nikole Zrinjskog.


Petrarkisti, dubrovačka renesansna i barokna književnost, Ozaljski krug.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Glasovi, glasovne promjene, naglasak Fond sati

20

Predznanje Spoznaje o fonetici i njihova primjena u procesu usmenog i pisanog stvaranja teksta.


jedinice

Težnja za pravilnom artikulacijom i intonacijom hrvatskih glasova. Pravilno usvajanje glasovnih promjena u pismu. Pravilna primjena alternacija jata u pismu i u govoru.


Poznavanje glasovnog sustava hrvatskog jezika, sustav samoglasnika/otvornika i suglasnika/zatvornika, osnovne artikulacijske i izgovorne karakteristike glasova, posebnim osvrtom na glasove č, ć, lj, đ, odnosno na slogotvorno r.Poznavanje glasovnih promjena hrvatskog jezika.Pravila alternacije jata (ije).Poznavanje naglasaka hrvatskog jezika.Razlikovna uloga naglaska. Intonacija.

Strani jezici: usporedba glasovnog sustava hrvatskog jezika s glasovnim sustavom učenih stranih jezika, u prvom redu s mađarskim;razlike u pravopisu hrvatskog i mađarskog jezika.


Glas, fonem, alofon, stilističke varijante/inačice, glasovne promjene, naglasak, intonacija.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Komunikacija, masovna/javna komunikacija Fond sati

9

Predznanje

Prepoznavanje veza između sadržaja priopćenja i priopćajne namjere govornika te u cilju toga težnja za adekvatnom primjenom sredstava rečenične i tekstualne fonetike (tempo govora, intonacija, naglašavanje riječi i rečenica, stanka, intonacija). Prilagođavanje čimbenicima komunikacijskog procesa u konkretnim govornim situacijama. Poznavanje nekoliko znakova govora gesta (mimika, očni kontakt) i njihova svjesna primjena u raznim govornim situacijama. Poznavanje i primjena osnovnih formi uspostavljanja kontakata: pozdrav, predstavljanje, oslovljavanje, postavljanje pitanja, molba itd.


jedinice

Zahtjevan, razgovijetan govor sukladan aktualnoj govornoj situaciji i uvažavajući fonetske i jezične osobitosti hrvatskog jezika. Sigurna primjena izražajnih sredstava za izražavanje sadržaja teksta i priopćajne namjere govornika. Adekvatna primjena rečenične i tekstualne fonetike. Svjesno nastojanje na probrano i raznovrsno izražavanje misli, prilagođavajući se interesu i pozornosti sugovornika (partneru u razgovoru, namjeran utjecaj).

Razvijanje vještina razumijevanja i stvaranja teksta kako bi učenik samostalno, odnosno surađujući s drugima bio u stanju identificirati i svjesno primijeniti verbalne i neverbalne kodove komunikacije, čimbenike veza i odnosa, razumjeti, interpretirati i analizirati različite tekstove, odnosno kritički ih obraditi, sukladno komunikacijskoj situaciji, vremenu (kontekstu).


Poznavanje funkcije i čimbenika komunikacijskog procesa. Govornoj situaciji adekvatna uporaba jezika: uređenje teksta uživo, rječni i govorni obrati, komunikacijske situacije, uočavanje i primjena komunikacijskog prostora, vremena i uloge sudionika (konteksta).Govorne vježbe, igre uloga.Stjecanje iskustva o mogućnostima i granicama nejezičnih znakova koji prate komunikaciju: glazbena izražajna sredstva govora uživo , neverbalna komunikacija. Razlike između komunikacije na materinskom jeziku i na stranom jeziku. Pojave i karakteristike novih vrsta usmene komunikacije (skype, chat).

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: društveni utjecaj medija.

Drama i ples: govorne situacije, dramske igre.

Informatika: karakteristike komunikacije pomoću Interneta.


Komunikacija, čimbenici komunikacije (izvor, primatelj, kod, (komunikacijski) kanal, poruka, veza, kontekst, znanje o svijetu); komunikacijski cilj i funkcija (informiranje, upozoravajuća, izražajna, metajezična, estetska uloga, uspostava, održavanje i zaključivanje kontakta, nejezični znakovi (pogled, mimika, gesta, stav/držanje tijela, razmak amblemi).

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Morfologija Fond sati

30

Predznanje Morfološke, leksikološke i sintaktičke spoznaje i njihova adekvatna uporaba u procesu usmenog i pisanog stvaranja teksta.


jedinice

Usvajanje adekvatne uporabe glagolskih vremena (trajni, svršeni). Pravopis adekvatan glasovnim promjenama koje su uslijedile nakon promjena pojedinih vrsta riječi.


Kriteriji grupiranja riječi po vrstama riječi. Upoznavanje leksičkih i gramatičkih karakteristika vrsta riječi.Gramatičke karakteristike vrsta riječi.Sprezanje/konjugacija glagola, glasovne promjene nastale sprezanjem glagola, sklonidba/deklinacija imenica, glasovne promjene nastale sklonidbom imenica, sklonidba pridjeva, sklonidba zamjenica. Komparacija pridjeva, glasovne promjene. Uloga čestica i usklika u modalnosti rečenice. Stilska vrijednost aorista i imperfekta. Značenja zapovjednog načina/imperativa (molba, zapovijed).

Mađarski jezik i književnost: gramatički rodovi; različita glagolska vremena.

Klasifikacija/podjela morfema.Morfostilistika. Uočavanje i upoznavanje stilskih uloga različitih morfema (deminutivi, augmentativi) na primjerima iz književnog i razgovornog jezika.


Morfologija, morfem, alomorf, osnova (rječotvorna, oblikotvorna), korijenski morfem, afiks, prefiks, sufiks, infiks, rječotvorni morfem, oblikotvorni morfem.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Razumijevanje teksta, stvaranje teksta Fond sati

25

Predznanje

Naučeni tipovi usmenih, pisanih i elektroničkih tekstova i njihove karakteristike. Strategije čitanja i njihova adekvatna primjena u obradi tekstova različitih tipova i vrsti, u tiskanom obliku i na elektroničkim nosačima informacija. Razumijevanje poruka tekstova. Upoznavanje osnovnih postupaka analize tekstova (definiranje teme, isticanje biti, pronalaženje podataka, uzročno posljedične veze). Sposobnost stvaranja teksta u različitim vrstama tekstova (opis, pripovijedanje s raznih točaka gledišta, karakterizacija, prikaz).


jedinice

Formiranje tehnike pisanja bilješki koja je sukladna sadržaju i cilju teksta. Razvijanje sposobnosti stvaranja i uređivanja teksta na različitim vrstama tekstova (pismo, autobiografija, molba, molba za natječaj, karakterizacija, opis, esej) u svezi s privatnim i službenim temama.Usvajanje i primjena karakteristika opisa, pripovijetke, rasprave, monologa, dijaloga i autobiografije.


Upoznavanje učinkovitih tehnika pisanja bilježaka i skica, njihova adekvatna primjena. Upoznavanje kompozicija i karakteristika različitih privatnih i službenih tekstova, stvaranje službenog teksta.Tipovi i karakteristike eseja, postupci pisanja eseja.Sposobnost stvaranja teksta u različitim vrstama tekstova (opis, pripovijedanje s raznih točaka gledišta, karakterizacija, prikaz).Sposobnost samoizražavanja i kreativnost u različitim književnim vrstama (pisanje dijaloga, prijepis dijaloga u formu pripovijedanja).Izražavanje misli i emocija iz različitih točaka gledišta.Prikupljanje, sistematizacija gradiva za pisanje kraćih izvješća i pisanje izvješća, uz usmjeravanje profesora, samostalno ili grupno. Samostalno prikupljanje građe iz knjižnica koje obuhvaća više tipova izvora (korištenje kataloga, baze podataka, izbor izvora, pisanje bilješki radi retroaktivnog pronalaženja podataka) te zadatku sukladno stvaralačko i etično korištenje informacija. Točno bilježenje izvora.

Svi nastavni predmeti: pisanje bilješki, isticanje biti, pisanje skice.

Informatika: rad s informacijama, korištenje izvora, pozivanje, tekstualna baza podataka, etička i pravna pitanja korištenja Interneta.


Pripovijetka, karakterizacija, rasprava, autobiografija, prikaz.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Narječja hrvatskog književnog jezika Fond sati

16

Predznanje Poznavanje vrsta narječja. Teritorijalni raspored narječja u Mađarskoj i Hrvatskoj.


jedinice

Usvajanje osnovnih gramatičkih i leksičkih karakteristika narječja. Razumijevanje književnih i publicističkih tekstova pisanih na narječjima. Uzajamne veze i odnosi između narječja i književnog jezika, rasvjetljavanje njihova odnosa. Uočavanje stilističkih vrijednosti upotrebe narječja u književnim tekstovima, te svjesno usvajanje njihova značenja.


Upoznavanje osnovnih karakteristika štokavskog, kajkavskog i čakavskog narječja na književnim i publicističkim primjerima. Navođenje književnih djela pisanih na regionalnim (dijalektalnim) književnim jezicima iz vremena prije formiranja jedinstvenog književnog jezika. Teritorijalni raspored pojedinih narječja u Mađarskoj i Hrvatskoj.Pronalaženje regija i naselja na zemljovidu, poznavanje hrvatskih naziva hrvatskih naselja u Mađarskoj.Odnos između narječja i književnog jezika.Uočavanje stilističkih vrijednosti upotrebe narječja u književnim tekstovima, te svjesno usvajanje njihova značenja.Izrada tabele: dijalektalni ekvivalenti pojedinih glasova i izričaja književnog jezika.

Mađarski jezik i književnost: narječja, književni jezik.


Štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje, regionalni književni jezik.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Osnovna načela pravopisa, jezična norma Fond sati

14

Predznanje

Vježbanje svjesne primjene naučenih gramatičkih,pravopisnih i jezičnih spoznaja u pisanim očitovanjima. samokontrola, otkrivanje pravopisnih pogrešaka, njihovo samostalno ispravljanje.Prepoznavanje i primjena osnovnih pravopisnih načela, adekvatno korištenje znakova interpunkcije, poznavanje i primjena pravopisnih priručnika u praksi.


jedinice

Razvijanje osjećaja za jezičnu normu, razvijanje pisanja koje slijedi normu. Upoznavanje sustavnosti pravopisa.Razvijanje sposobnosti ispravljanja pogrešaka i sposobnosti samokorekcije.


Pisanje stranih riječi, transliteracija riječi pisanih latinicom.Pravopisni rječnici, upoznavanje sastava i funkcioniranja elektroničkih programa za provjeru pravopisa, njihovo korištenje u

Mađarski jezik i književnost: npr. pravilno pisanje

svakodnevnim i školskim stvaranjima tekstova.Funkcija i korištenje znakova internetskih tekstova koji odstupaju od uobičajenog.Prepoznavanje i interpretacija stilskog odstupanja od norme.

etnika, naziva ustanova, zajedno i odvojeno pisanje.

Informatika; kultura pokretnih slika i mediji: elektronički programi za provjeru pravopisa, uloga medija u jačanju pravopisnih i jezičnih normi.


Osnovna pravopisna načela, pisanje stranih riječi, transliteracija/transkripcija riječi pisanih latinicom, pravopisni rječnici, elektronički programi za provjeru pravopisa.

Književnost

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Umjetnosti Fond sati

6

Predznanje Umjetnost, narodna umjetnost, grane umjetnosti, drevna umjetnost.


jedinice

Stjecanje osnovne obrazovanosti. Prepoznavanje suživota čovjeka i umjetnosti od samih početaka. Upoznavanje odnosa pojedinih razdoblja prema umjetnosti. Upoznavanje činjenice kako je moguće da umjetnost postane sredstvo politike.

Spoznaje Zahtjevi Korelacije

Pojam umjetnosti.Grane umjetnosti, umjetnici, izražajna sredstva, djela.

Učenik potvrdi naučeno o pojmu

umjetnosti. upozna iskonske veze i

odnose između ljudskih zajednica i umjetnosti (magična snaga/snaga magije, pjesma, glazba, crteži u špiljama itd.).

svjesnost o odnosu čovjeka i umjetnosti kroz stoljeća.

jasni su mu pojmovi drevne umjetnosti, narodne umjetnosti i službene umjetnosti.

pozna grane umjetnosti, njihova izražajna sredstva, zna imenovati umjetnike pojedinih grana umjetnosti,

Mađarski jezik i književnost: grane umjetnosti, izražajna sredstva.

Vizualna kultura, pjevanje-glazbena kultura: karakteristični umjetnici i njihova djela pojedinih grana umjetnosti, djela drevne umjetnosti, djela narodne umjetnosti, drevna glazbala: Panova svirala, rog, itd.

Drama i ples: plesovi

njihova djela. je jasan odnos između

umjetnika/umjetnine i primatelja.

je jasna društvena uloga umjetnost.

prirodnih naroda, narodni plesovi.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: karakteristične umjetnosti pojedinih razdoblja.


Umjetnost, drevna umjetnost, narodna umjetnost, službena umjetnost, grane umjetnosti, umjetnik, umjetničko djelo, primatelj.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Književnost kao umjetnost Fond sati

7

Predznanje Književnost je umjetnost riječi. Pjesničke slike.


jedinice

Poznavanje pojma umjetnosti. Poticanje interesa za probleme u svezi s književnošću. Razvijanje kritičkog usvajanja književnih djela.


Pojam književnosti.Podjela umjetnosti po raznim kriterijima ( porijeklo/postanak, jezik, vrijeme, forma itd.).Razlike između književne (poetične) i svakodnevne komunikacije.Odnos između pisca i društva. Bestseleri. Književnost za razonodu.Knjižnice, čitatelji, nakladnici, akademije, književne udruge, udruge književnika: čuvari književnih djela.

Razjašnjenje pojma književnosti: svako pisano djelo, pisana djela humanističkog karaktera, beletristika.

Poznavanje podjele književnosti po različitim kriterijima; razjašnjenje problematike podjele po kriteriju jezika: npr. književnost Hrvata u Mađarskoj predstavlja dio književnosti matičnog naroda; književnost na engleskom jeziku: engleska i američka književnost; Slovenac Stanko Vraz je hrvatski pjesnik.

svjesno usvajanje činjenice kroz primjere, kako su slikovitost, ritam i muzikalnost karakteristike poetskog jezika, a značenje riječi često ima samo drugorazredno značenje.

raščišćavanje odnosa pisca/pjesnika i društva, kako

Mađarski jezik i književnost: književnost, promjene pojma književnosti.

Informatika; kultura pokretnih slika i mediji: književnost u medijima i na Internetu (npr. digitalno objavljivanje, radijsko kazalište, prijenos kazališne predstave, predstavljanje knjige).

i u kojoj mjeri udovoljava očekivanjima čitalačke publike.

raščišćavanje problema bestselera: predstavlja li svaki bestseler (književnu) vrijednost.

čuvari, distributeri književnih djela, upoznavanje njihove djelatnosti.

Ključni pojmovi /pojmovi

Književnost, slikovitost, bestseler, književnost za razonodu.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Književni rodovi – lirika Fond sati

22

Predznanje Lirske književne vrste, pjesničke slike, pjesnički jezik/izraz.


jedinice

Stjecanje i razvijanje opće književne naobrazbe. Usvajanje i interpretacija osnovnih formi, vrsta i motiva književnosti. Upoznavanje i usvajanje osnovnih karakteristika lirike. Upoznavanje i usvajanje osnovnih lirskih književnih vrsta i njihovih karakteristika. Definiranje lirskih književnih vrsta, ilustracija elemenata definicija tekstovnim primjerima, definiranje književnih vrsta pročitanih djela. Sigurna upotreba lirskog jezika pri obradi djela. Aktualiziranje poruka obrađenih djela, razvijanje kritičkog načina promišljanja.


Opće karakteristike lirike.Lirske književne vrste, tematske vrste lirike.Lirski izraz, pjesničke slike, stilska sredstva.Djela: npr. Josip Pupačić: Zaljubljen u ljubav, Antun Mihanović: Horvatska domovina, Silvije Strahimir Kranjčević: Moj dom, Dobriša Cesarić: Pjesma mrtvog pjesnika, Dobriša Cesarić: Vagonaši, Nikola Šop: Isus čita novine, Dragutin Domjanić: Ciklame, krvave ciklame, Drago Gervais: Tri nonice, Vladimir Nazor: Cvrčak.

Prepoznavanje i usvajanje općih karakteristika lirike,

prepoznavanje lirskih književnih vrsta i njihovih karakteristika (oda, elegija, ekloga, pjesma, epitaf, ditiramb, himna), poznavanje hrvatskih autora koji su stvarali u navedenim vrstama,

poznavanje tematskih vrsta lirike (npr. ljubavna pjesma, domoljubna pjesma, opisna pjesma misaona, socijalna, vjerska/religiozna lirika), dijalektalna poezija,

aktualiziranje poruka obrađenih djela (pojam domovine, (daljnja) sudbina pjesništva, socijalni problemi, smisao Isusove

Mađarski jezik i književnost: analiza djela, postupci interpretacije lirskih djela.

Vizualna kultura, pjevanje-glazbena kultura: likovno i glazbeno ostvarenje/uprizorenje književnih djela.

žrtve, negativne posljedice rata, objava ljepote života i radosti života),

Memoriter: hrvatska himna/Lijepa naša, Strahimir Kranjčević: Moj dom 3 strofe.


Oda, elegija, ekloga, pjesma, epitaf, ditiramb, himna, metafore.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Epika Fond sati

20

Predznanje Epske književne vrste: pripovjedna proza, roman, pripovijetka, priča.


jedinice

Stjecanje i razvijanje opće književne naobrazbe. Usvajanje i interpretacija osnovnih formi, vrsta i motiva književnosti. Upoznavanje i usvajanje osnovnih karakteristika epike. Upoznavanje i usvajanje osnovnih epskih književnih vrsta i njihovih karakteristika. Aktualiziranje poruka obrađenih djela, razvijanje kritičkog načina promišljanja. Sažimanje radnje djela, vježbanje isticanja biti, karakterizacija likova po različitim kriterijima (psihološkim, jezičnim, etičkim, socijalnim). Primjena ključnih pojmova analize pripovjednih djela na razini vještine.


Opće karakteristike epike.Epske književne vrste i njihove karakteristike.Karakterizacija likova po različitim kriterijima (psihološkim, jezičnim, etičkim, socijalnim).Djela: npr: Vjekoslav Kaleb: Gost, A. G. Matoš: Cvijet sa raskršća, Vjenceslav Novak: U glib, Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba, August Šenoa: Zlatarovo zlato (ulomak)

Učenik pozna karakteristike

književne vrste različitih tipova romana, zna karakterizirati likove po različitim kriterijima.

zna prikazati odnos među likovima, zna definirati njihove motive.

poruke obrađenih djela zna povezati sa svojim suvremenim problemima i suvremenim pojavama o kojima zna formirati svoje mišljenje.

zna primijeniti ključne pojmove analize pripovjednih djela na razini vještine.

Mađarski jezik i književnost: novele, romani.

Informatika: korištenje Interneta digitalne knjižnice, epska djela na Internetu.


Epika , novela, socijalna novela, pripovijetka, roman i vrste romana (npr. društveni, obiteljski, povijesni, psihološki, ljubavni, viteški, kriminalistički), pripovjedna proza, balada, pripovjedač, epska kompozicija, opis, dijalog, karakterizacija.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Drama Fond sati

10

Predznanje Dramska kompozicija, dramska situacija, konflikt, tragedija, komedija, dijalog, monolog.


jedinice

Interpretacija ljudskih odnosa, postupaka, emotivnih odnosa i konflikata koji se pojavljuju u dramskim djelima. Formuliranje poruke djela. Upoznavanje sadržajnih i jezičnih karakteristika komičnosti i humora. Uočavanje pojavnosti/predočavanja različitih tipova uloga i ljudi pomoću različitih vanjskih obilježja, očitovanja, npr. stav tijela, hod, geste, mimika.


Teatrologija (kazališno djelo, dramski tekst uprizoren na pozornici).Umjetnici koji surađuju u izvođenju drame na pozornici (npr. redatelj, glumac, scenarist, kostimograf itd.).Porijeklo tragedije (antički Grci, Dioniz, tragodija/“jarčeva pjesma“, dramske igre), kompozicija tragedije.Tragični junak, tragična sudbina, katarza.Komedija (opće, svakodnevne teme i „junaci“, nedostaci u karakteru ljudi, komedija situacije, komedija karaktera, komedija intrige, komedija konverzacije.Televizijska drama, radio-drama, monodrama.Djela ulomci: npr. Sofoklo: Antigona, Marin Držić: Skup.

Učenik i preko vanjskih

manifestacija ponašanja identificira različite vrste uloga i tipova ljudi, npr. stav tijela, hod, geste, mimika.

interpretira ljudske odnose, postupke, emotivne odnose i konflikte koji se pojavljuju u dramama.

razumije poruke dramskih djela.

prepozna sadržajne i jezične karakteristike humora i komičnosti.

razumije u čemu je tajna tragedije junaka i od čega netko postaje komičan.

zna povući paralele između karakteristika komedije i tragedije.

Po mogućnosti gledanje jedne dramske predstave na hrvatskom jeziku.

Hrvatski narodopis: narodne dramske igre.

Vizualna kultura; povijest; spoznaje o društvu i državljanstvu: grčka i rimska arhitektura kazališta.


Drama, tragedija, komedija, katarza, estetska kvaliteta, konflikt, dijalog, didaskalije, dramska kompozicija, odnos/veza među likovima, maska, kazalište, program, scenograf, scenografija, svjetlo.


Četvrti (diskurzivni) književni rod: književno-znanstvene vrste

Fond sati 10

Predznanje

Putopis (Matko Peić: Skitnje, Viktor Vida: Boka i Bokelji, Jozo Vrkić: Viški djed–bez unuka), autobiografija (Hrvoje Hitrec: Kažu da sam rođen), esej (Antun Šoljan: Kanađani, Lidija Dulić: Žensko pismo), biografija, reportaža, epske vrste.


jedinice

Upoznavanje karakteristika književnih djela koja se ne mogu svrstati niti u jedan književni rod (lirika, epika, drama) – pomoću književnih primjera (putopis, esej, feljton, autobiografija, biografija, memoar, dnevnik, reportaža). Vježbanje samostalnog stvaranja teksta u tim književnim vrstama.


Karakteristike književne vrste putopisa: ispreplitanje znanstvenog i poetskog stila.Istaknuti hrvatski putopisci: npr. Antun Nemčić, Matija Mažuranić, A. G. Matoš: Oko Lobora, Miroslav Krleža, Petar Šegedin, Matko Peić: Skitnje.

Karakteristike književne vrste eseja: ispreplitanje znanstvenog i poetskog stila.Istaknuti hrvatski esejisti: npr. Antun Barac: Umjetnost i bol, A. G. Matoš, Miroslav Krleža, Ranko Marinković, Matko Peić, Slobodan Prosperov Novak.

Karakteristike memoara, dnevnika i autobiografije, npr. autobiografski zapisi Dragutina Tadijanovića.

Učenik(u) pozna pojmove i

karakteristike putopisa, eseja, dnevnika, memoara i autobiografije.

su jasne karakteristike književnih vrsti navedenih oblika (ispreplitanje znanstvenog i poetskog stila).

u putopisu prepozna etnografske elemente.

je sposoban formulirati različite teme u književnoj vrsti eseja.

Mađarski jezik i književnost: putopisi Móricz Zsigmond: Életem regénye, Rákóczi Ferenc: Emlékiratok, Jókai Mór: Az arany ember; analiza eseja.


Putopis, feljton, esej, autobiografija, biografija, memoar, dnevnik, reportaža.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Biblija Fond sati

10

Predznanje Biblijske priče, nekoliko likova Starog i Novog zavjeta.


jedinice

Upoznavanje biblijskih životnih situacija, formi ponašanja, tema i motiva, sposobnost njihova prihvaćanja, svijest o njihovu kontinuitetu.


Ulomci iz Starog zavjeta (npr. Stvaranje svijeta, Kain i Abel, Potop, Zavjet, Babilonska kula, Priča o Josipu, Mojsije – Deset zapovijedi, Kanaan, proroci, Judita, Pjesma nad pjesmama, Psalmi).

Ulomci iz Starog zavjeta (npr. Evanđelje po Ivanu, biblijske parabole, npr. Sin razmetni, Milosrdni Samarijanac; Kristova pasija (Muka Isusa Krista), Hvalospjev ljubavi apostola Pavla, jedan ulomak iz Knjige Otkrivenja ili Ivanove Apokalipse).

Kontinuitet biblijskog nasljeđa u europskoj i mađarskoj usmenoj i pisanoj kulturi (npr. fond riječi, izreke, teme, motivi).

Učenik u pročitanim pričama

prepozna biblijske životne situacije, forme ponašanja, teme i motive.

zna porijeklo i značenje nekolicine uobičajenih i ustaljenih biblijskih izreka i izričaja.

pozna porijeklo i sadržaj blagdana i tradicija koje se vezuju uz Bibliju (Božić, Uskrs, Duhovi, Tri kralja itd.).

je svjestan kontinuiteta biblijskih motiva, tema i književnih vrsta u kulturi.

pozna utjecaj Biblije na europsku književnost i glazbu koji doseže do današnjih dana (glazba, dramsko nasljeđe, parafraze, adaptacije u više grana umjetnosti).

Vizualna kultura; pjevanje-glazbena kultura: utjecaj Biblije na druge grane umjetnosti, obrade biblijskih tema različitih razdoblja – s primjerima različitih grana umjetnosti.


Biblija, Stari zavjet, Novi zavjet, kanon, Knjiga Postanka, smak svijeta/Knjiga Otkrivenja, psalmi, proroci, evanđelje, apostol, biblijske parabole.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Antička/starogrčka i rimska književnost Fond sati

6

Predznanje Mitovi, mitološke priče.


jedinice

Osnovne književne forme, književne vrste (pjesma, elegija, himna, oda, ekologa, epitaf, ep, komedija, tragedija), motivi, metrička versifikacija (heksametar, distih/dvostih). Istaknutiji autori antičke književnosti, usvajanje naslova njihovih djela.


Homer, Sofoklo, Sappho, Vergilije, Horacije, Plautus, Ovidije – pregledno predstavljanje.

Po koji primjer za ilustraciju toga kako je npr. Ptaut utjecao na M. Držića ili kako su Verilijeve

Upoznavanje predstavnika antičke i rimske umjetnosti na informativnoj razini.

Mađarski jezik i književnost: književnost antike.

Vizualna kultura: nekoliko djela starogrčke i rimske umjetnosti.

ekloge utjecale na književnike hrvatske renesanse. Hrvatski narodopis:

antički i rimski spomenici kulture hrvatskih gradova.

Filozofija: filozofi i filozofski smjerovi antike.


Ep, pjesma, oda, elegija, ekloga, epitaf, epigrama, himna, komedija, tragedija, heksametar, distih/dvostih.


Hrvatska srednjovjekovna književnost (7-16. stoljeće)

Fond sati 8

Predznanje

Naseljavanje Hrvata na teritorij današnje Hrvatske. Proza, tema, motiv, dijalog, lira pjesnička slika, stalni epitet. Počeci hrvatske pismenosti, Baščanska ploča. Poznavanje nekolicine značajnijih djela svjetske srednjovjekovne književnosti.


jedinice

Razumijevanje i interpretiranje najranijih spomenika hrvatske kulture–u uzajamnoj povezanosti sa svjesnim usvajanjem uloge spomenika pismenosti i srednjovjekovne pismenosti. Razumijevanje uzajamnih povezanosti kulturne povijesti. Upoznavanje srednjovjekovnih književnih vrsta Upoznavanje i razumijevanje značaja hrvatske srednjovjekovne književnosti.


Latinski i glagoljski natpisi na kamenim spomenicima pismenosti.Crnorizac Hrabar: O pismeneh.Djelatnost Konstantina Ćirila i Metoda na polju širenja slavenskog jezika, glagoljice i kršćanstva.Baščanska ploča (oko 1100. ), Ljetopis popa Dukljanina (oko 1149.), Vinodolski zakon (1288.), Rumanac trojski (oko 1300.), Šibenska molitva (14. stoljeće), Muka svete Margarite (15. stoljeće).Srednjovjekovne književne vrste.

Upućenost u svjetsku srednjovjekovnu književnost.

Poznavanje kronologije hrvatske srednjovjekovne povijesti glede formiranja hrvatske pismenosti i spomenike pismenosti.

Svjesno usvajanje značaja spomenika pismenosti.

Poznavanje kasnijih obrada djela hrvatske srednjovjekovne književnosti (npr. M. Marulić: Zvonimirova lađa).

Poznavanje književnih rodova i književnih vrsta hrvatske srednjovjekovne književnosti.

Hrvatski narodopis: srednjovjekovni spomenici hrvatske pismenosti.

Mađarski jezik i književnost: djela mađarske srednjovjekovne književnosti, značaj mađarskih spomenika pismenosti.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: hrvatska povijest do kraja srednjeg vijeka.


Skolastika, misticizam, priznanje, trubadurska poezija, viteška književnost, moralnost, mirakul, pismenost, govorno sporazumijevanje, spomenici pismenosti, kameni/uklesani natpisi, pisani spomenik, crkvena/religiozna drama, misterij, legenda, srednjovjekovni roman.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Humanizam u Hrvatskoj (15-16. stoljeće) Fond sati

6

Predznanje Spoznaje o srednjem vijeku, proza, opis, motiv, pripovjedač, poglavlje.


jedinice

Svjesno usvajanje svjetonazora novog doba. Svjesno usvajanje problema podjela na povijesna i književnopovijesna razdoblja/razdoblja povijesti umjetnosti, podržavanje usvajanja renesansnih ideja, vrijednosti, tema i autorskih ponašanja.Predstavljanje vrijednosti i značaja bogate i estetski značajne književnosti hrvatskih latinista.


Pogled na svjetsku književnost.Hrvatski latinisti, humanisti na jugu Hrvatske: Marko Marulić, Juraj Šižgorić, Ilija Crijević, Antun Vrančić; na sjeveru Hrvatske: Janus Pannonius-Ivan Česmički).

svjesno usvajanje svjetonazora novog doba, povlačenje paralele sa srednjovjekovnim svjetonazorom ( npr. čovjekocentričnost, ovozemaljska sreća, težnja za stjecanjem novih spoznaja, značaj života i sreće pojedinca),

prepoznavanje utjecaja antike na srednji vijek,

središta hrvatskog humanizma: gradovi Dubrovnik, Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Korčula i Hvar,

biblijske teme u Marulićevim djelima (Davidias/Davidijada, Judita),

upoznavanje skupnog utjecaja religiozne i svjetovne književnosti,

uvjerljivo dokazivanje kako Hrvati mogu biti ponosni na i u europskim razmjerima bogatu i estetski značajnu svoju književnost hrvatskih

Mađarski jezik i književnost: navođenje naučenih spoznaja o autorima i djelima svjetske književnosti.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: kulturni život u Hrvatskoj u 15. stoljeću.

Vizualna kultura, pjevanje-glazbena kultura: nekoliko ostvarenja srednjovjekovne arhitekture, likovne umjetnosti i glazbe.

Mađarski jezik i književnost: Janus Pannonius-Ivan Česmički.

latinista.


Humanizam, sonet, novela, balada, hrvatski latinisti, ep, elegija, epigram.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Hrvatska renesansna književnost Fond sati

20

Predznanje Srednji vijek, komedija, trubadurska poezija, lirika, lirska pjesma/poezija, pjesnička slika, ritam.


jedinice

Dokazivanje utjecaja djela svjetske književnosti na hrvatsku književnost.Posjet kazalištu, odnosno razgovor o doživljajima stečenim u kazalištu. Reflektiranje na dramsko životno djelo W. Shakespearea, odnosno reflektiranje na utjecaj njegovih djela na današnjicu.Procvat hrvatske renesansne književnosti u Dalmaciji. Identificiranje središta renesansne književnosti (Dubrovnik, Split, Zadar, Hvar, Šibenik, Trogir). Svjesno usvajanje spoznaje kako je do razvoja stilskog razdoblja doprinijela blizina Italije. Studiji hrvatskih umjetnika u Italiji.


Pogled na svjetsku književnost.Ulomci iz djela europske renesansne književnosti 14.-16. stoljeća.Marko Marulić: Judita–prvi hrvatski ep (ulomci); Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje–ep (ulomci); Brne Karnarutić: Vazetje Sigeta grada (ulomak); Hrvatski petrarkisti: Šiško Menčetić (Prvi pogled, Blaženi čas i hip); Džore Držić (Draža je od zlata, Proklinjem brime); Nikša Ranjina: Zbornik (Odiljam se); Hanibal Lucić: Jur nijedna na svit vila.

Svjesno usvajanje najvažnijih renesansnih ideja, vrijednosti, predmeta i tema.

Preciziranje spoznaja o književnoj vrsti novele stečenih analiziranjem književnih djela.

Uočavanje i svjesno usvajanje karakterističnih motiva petrarkističke poezije, metafora, forma ponašanja i vanjskih osobina obožavane ženske osobe.

Povezivanje biblijskih tema sa sadašnjom problematikom pjesnika. Imenovanje i definiranje epskih „pribora/alata“, pojava ideala žene u Juditi.

Petrarkizam–prva škola/smjer pjesništva u Hrvatskoj.

Učenik uočava kako se pjesnik

odnosi prema obožavanoj ženi, uočava vanjske osobine idealizirane žene.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: Hrvatska u 15. i 16. stoljeću.

Mađarski jezik i književnost: djela i analize iz mađarske renesansne književnosti.

Vizualna kultura; pjevanje-glazbena kultura: likovna umjetnost i glazba renesanse.

Hrvatski narodopis: renesansna umjetnost dalmatinskih gradova; hrvatski majstori na Matijinom dvoru i dvoru Jagelovića: trogirski kipar Ivan Duknović: Budimska tvrđava, Diósgyőr;

zamijeti da obožavana žena služi samo kao povod za izražavanje pjesnikovih osjećaja, da je to platonska ljubav.

iskusi da je pjesma „Blaženi čas i hip“ prepjev Petrarcine pjesme (LXI. sonet), dok je „Proklinjem brime“ njen antipandan.

svjesno usvaja činjenicu da je u to vrijeme biti petrarkistom značilo isto što i biti pjesnikom.

Luka de la Festa iz Splita, Ivan Grubanić, Petar Trogiranin, Julije Klović.


Renesansa, stilsko razdoblje, petrarkizam, ep, bugarštica, lirska pjesma, sonet, platonska ljubav, epski pribori/alati.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Marin Držić – životno djelo Fond sati

17

Predznanje Drama, komedija, dramska situacija, konflikt, dijalog, monolog, načini karakterizacije likova, prizor, didaskalije, lirska pjesma.


jedinice

Upoznavanje karakteristika hrvatske renesansne komedije, usvajanje njenih karakteristika. Raščišćavanje pojma komedije, upoznavanje njenih karakteristika. Uočavanje karakteristika shvaćanja života i formi ponašanja u renesansi. Povlačenje paralela između renesansnog shvaćanja života i ljudskog ideala, odnosno životnog ideala i ljudskog ideala srednjeg vijeka.


Životno djelo Marina Držića.Dundo Maroje, Novela od Stanca (ulomci).Teme i književne vrste (lirika, komedija, pastorala).Kazališne udruge u Držićevo doba.

Učenik pozna važnije autorske

postaje životnog djela M. Držića, njegovo mjesto i ulogu u povijesti hrvatske književnosti, karakter njegovog dramskog stvaralaštva.

su jasne karakteristike stilskog razdoblja renesanse.

tijekom analiza djela upozna Držićeve karakteristične teme i književne vrste, u njegovim djelima uoči utjecaje svjetske književnosti (npr. Plaut).

je u stanju formulirati ljudski ideal novog doba (Pomet).

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: Hrvatska i Dubrovnik u 16. stoljeću.

Mađarski jezik i književnost: antička rimska književnost–Plaut.

Vizualna kultura; pjevanje-glazbena kultura: nekoliko djela hrvatskog renesansnog graditeljstva, likovne umjetnosti i glazbe.

tijekom analiza djela svjesno usvaja spoznaju o jezičnim karakteristikama suvremenog dubrovačkog društva, utjecaje talijanskog na hrvatski jezik.

je u stanju formulirati razlike među generacijama (mladi–stari, otac–sin).

uočava odnos između gospodina i sluge, intrigantnu ulogu sluga.


Komedija, pastorala, komedija situacije, komedija karaktera, komedija konverzacije, prolog.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Pogledi na svijet – Ivan Gundulić Fond sati

13

Predznanje Renesansa, reformacija, ep, N. Zrinski: Propast Sigeta/Szigeti veszedelem, ep, himna, idejna poruka, pjesnička slika, stupnjevanje.


jedinice

Upućenost u kronologiju, pojmovna naobrazba, daljnje razvijanje senzibilnosti za povijest (npr. kulturno-povijesno razdoblje, stilsko razdoblje, stilski smjer). Formiranje sposobnosti za identificiranje i imenovanje osnovnih formalnih i stilskih značajki renesanse i baroka.Upućenost u stilska razdoblja, razvijanje osjećaja za stil i formu: upoznavanje formalnih obilježja baroka u relacijama svjetonazora i književnih vrsta te poetski/retoričkih rješenja (u književnim djelima i drugim granama umjetnosti). Predstavljanje konvencije književne vrste kao nositelja značenja. Pomaganje usvajanja i razumijevanja čitanih djela.


Pogled na svjetsku književnost.Kasna faza renesanse, manirizam.Barokno stilsko razdoblje (pozadina, tematika, stilske i formalne značajke).Fragmenti ulomaka o smjerovima, autorima, djelima.Hrvatska književnost baroka.

Ivan Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka (ulomci), Osman (ulomci).

Predstavnici Ozaljskog kulturnog kruga (kajkavsko narječje): Petar

Učenik(u) pozna probleme korištenja

pojmova (kulturno-povijesno razdoblje, stilsko razdoblje, stilski smjer).

zna razlikovati osnovne formalne i stilske značajke renesanse/baroka/klasicizma, pozna njihovu estetsku pozadinu.

pozna najznačajnije autore svjetske barokne književnosti.

pozna označavanje razdoblja: od 16-18. stoljeća, pojmove katoličke obnove i

Mađarski jezik i književnost: Propast Sigeta, karakteristike baroknog epa.

Vizualna kultura; pjevanje-glazbena kultura: formalna obilježja baroka.

Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Ana Katarina Zrinski (po jedno djelo).

Barok u Slavoniji i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.

protureformacije. pozna utjecaje svjetske na

hrvatsku književnost. prepozna stilske značajke

baroka (dekorativnost, tajanstvenost, dinamizam, monumentalnost, heroizam, patetičnost, mistika, jaki kontrasti, spektakularnost, kićenost, dekorativnost.

u književnim djelima i u drugim granama umjetnosti u svezi s književnošću, prepozna formalne značajke baroka.

prepozna uzajamne povezanosti između svjetonazora, književnih vrsta te poetskih/retoričkih rješenja.

prepozna utjecaje svjetske na hrvatsku književnost (uzori, izvori, npr. Tasso: Oslobođeni Jeruzalem–Gundulić: Osman).

je jasan kontinuitet epskih sredstava, razlika između antičkog i baroknog epa (koncepcija, kompozicija, vrijednosni sustav, ideal čovjeka, katolički motiv).

minimum poznavanja književnih djela: Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka (ulomci), Osman.

Memoriter: Osman I. pjevanje, 1., 4., 5., 6. stih; Dubravka: činjenje treće, Skazanje deveto: „O lijepa, o draga, o slatka slobodo,…”


Barok kao stilsko razdoblje, ep, lirska poezija, poema, pastorala, melodrama, reformacija, protureformacija, jezuiti.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Hrvatska književnost u doba prosvjetiteljstva Fond sati

16

Predznanje Epika, tema–motiv.


jedinice

Prepoznavanje uzajamnih povezanosti između estetskih osobitosti klasicističke normative (hijerarhija među književnim vrstama, pravila), očekivanja/zahtjeva vremena i dramaturgije. Razumijevanje promjena i kvalitete komičnosti kao vrste koja utječe na formiranje književnih djela. Posjet kazalištu, odnosno reflektiranje na kazališne predstave. Razlikovanje i prepoznavanje uzajamnih povezanosti između kategorija smjera u filozofiji i stilskog smjera. Interpretacija ulomaka, interpretacija djela.Najvažniji programi, misli rasprava rođenih ciljem stvaranja hrvatskog jezika (jedinstvenog hrvatskog književnog jezika), upoznavanje rječnika 18. stoljeća. Upoznavanje karakterističnih stilskih smjerova, književnih vrsti, tipova i formi pjesama. Upoznavanje moralne, prosvjetiteljske i religiozne/vjerske (didaktičke) zadaće i značaja književnosti. Upoznavanje nastojanja hrvatske književnosti koje su, uz prikaz suvremenih odnosa, imala za cilj uzdizanje hrvatskog naroda iz zaostalosti, napuštanje loših običaja i njegovo podizanje na razinu europskih naroda.


Pogled na svjetsku književnost.Francuska klasicistička drama i kazalište.Karakteristične književne vrste i stilski smjerovi književnosti prosvjetiteljstva: klasicizam, sentimentalizam (senzibilnost), rokoko.

Književnost u doba prosvjetiteljstva. Spajanje književnih nastojanja južnih i sjevernih dijelova zemlje, Zagreb postupno postaje kulturno središte.Matija Petar Katančić: Vinobera u zelenoj Molbice dolini, Ševa, njegov prijevod Biblije (prva tiskana Biblija na hrvatskom jeziku), njene mađarske konotacije; Matija Antun Reljković: Satir iliti divji čovik (ulomci), Andrija Kačić Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (ulomak), Korabljica (ulomak), Tituš

Učenik(u) prepozna uzajamne

povezanosti između estetskih osobitosti klasicističke normative (hijerarhija među književnim vrstama, pravila), očekivanja/zahtjeva vremena i dramaturgije.

pozna dvosmjerni utjecaj europske na hrvatsku književnost.

pozna najvažnije programe, misli rasprava rođenih ciljem stvaranja hrvatskog jezika (jedinstvenog hrvatskog književnog jezika), rječnike 18. stoljeća.

pozna utjecaj narodne na umjetničku poeziju (epski deseterac).

je jasna moralna, prosvjetiteljska i vjerska/religiozna (didaktička) zadaća književnosti.

pozna ona nastojanja u

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: turska osvajanja po Europi.

Mađarski jezik i književnost: književnost prosvjetiteljstva.

Brezovački: Matijaš Grabancijaš dijak (ulomak).

hrvatskoj književnosti čiji je prioritet upoznavanje povijesti i kulture hrvatskog naroda (F. Grabovac, A. Kačić Miošić).

pozna nastojanja hrvatske književnosti koja su, uz prikaz suvremenih odnosa, imala za cilj uzdizanje hrvatskog naroda iz zaostalosti, napuštanje loših običaja i njegovo podizanje na razinu europskih naroda (M. A. Reljković, T. Brezovački).

pozna znanstvenu djelatnost Ruđera Boškovića.


Komedija, školska drama, epska poezija, prigodna pjesma,antički motivi, epski deseterac.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Hrvatska narodna književnost Fond sati

16

Predznanje Pripovijetka, pjesma, balada, pitalica, poslovica.


jedinice

Upoznavanje značaja narodne književnosti. Svjesno usvajanje činjenice o bogatstvu narodne umjetnosti, njenog utjecaja na umjetničku književnost.


Narodna umjetnost (tematska, stilska i formalna obilježja).Djela: dva-tri lirska, jedno epsko djelo, Hasanaginica, jedna-dvije pripovijetke.

Učenik pozna okolnosti nastanka i

opće karakteristike narodne književnosti.

prepozna značaj narodne književnosti u životu naroda.

pozna utjecaje narodne na umjetničku književnost (npr. renesansa, romantika; jezik, tropi, stilska sredstva, stihovi itd.).

pozna teme, motive, vrste stihova i strofa, ritam, stilska sredstva i obrate narodne književnosti.

pozna podjelu i književne vrste narodne književnosti (lirske, epske vrste).

jasno mu je ispreplitanje

Strani jezici; mađarski jezik i književnost: sličnosti s narodnim književnostima drugih naroda.

zbilje i fantastike, polariziranost likova i jasna mu je simbolika.

pozna narodnu književnost Hrvata u Mađarskoj, zbirne narodne književnosti.

memoriter: jedna lirska pjesma, ulomak iz Hasanaginice, ulomak iz jednog epskog djela, jedna-dvije zagonetke, jedna-dvije izreke.


Narodna književnost, umjetnička književnost, zbilja, fantastika, vrste stihova i strofa, književne vrste, stilska sredstva.

Očekivani razvojni rezultati na kraju

dvogodišnjeg ciklusa

Učenik je sposoban za globalno (sveobuhvatno) razumijevanje pisanih (npr.

beletrističkih, dokumentarnih, znanstvenopopularnih) tekstova, za interpretiranje poruke povrh doslovnog tekstualnog značenja, za retroaktivno pronalaženje informacija iz teksta.

zna samostalno rezimirati sadržaj teksta, samostalno pisati skice i bilješke. U stanju je svoje mišljenje u svezi s pročitanim tekstom formulirati i obrazložiti u pisanom i usmenom obliku.

je u stanju prepoznati i interpretirati veze i razlike među tekstovima i te je sposobnosti u stanju primijeniti u pisanim i usmenim književnim vrstama analize.

je pravilnom primjenom sredstava tekstualne fonetike i svjesnim kazivanjem tekstova u stanju tekstu vjerno interpretirati memoritere.

zna primijeniti postupke obrade tekstova i načine pristupa koji su primjereni prirodi književnih djela.

u beletrističkim i drugim tekstovima zna prepoznati vrijednosti, moralna pitanja, motive i forme ponašanja.

je upućen u različite lirske književne vrste i njihove tonove. razumijevanje različitih tekstova dokazuje analizom koja je

usmjerena prema strukturi tekstova, gramatičkim karakteristikama, mreži tema i raščlanjenosti; u stanju je na tekstu vjerno čitanje, za uređeno, čitko pisanje odgovarajućeg tempa.

u pismenim i usmenim komunikacijskim situacijama izabire adekvatan ton, jezičnu varijantu i stilski sloj.

primjenjuje jezične norme razgovornog (regionalnog ) jezika, odnosno jezične norme govornih varijanti, u stanju je prepoznati i interpretirati varijante jezika koje odstupaju od njih.

u svezi sa štivima, postavljenim i raspravljenim problemima u stanju je formulirati definicije, obrazloženja i jednostavnije rasprave (referate) te je i sam u stanju formulirati pitanja, probleme.

pozna karakteristike službenih prepiski, u stanju je samostalno stvarati tekst u njegovim učestalim vrstama.

primjenjuje pravila i etičke norme navođenja. je sposoban identificirati, slijediti, raspraviti, usporediti, razumjeti i

ponovo formulirati različita mišljenja koja se pojavljuju u književnim djelima i u raspravama u okvirima nastave.

je u stanju formulirati svoje znanje o istaknutim autorima mađarske i svjetske književnosti.

zna predstaviti osobitosti naučenih književno-povijesnih razdoblja i stilskih smjerova.

je u stanju objektivno predstaviti značenje i moralni sadržaj obrađenih epskih, lirskih i dramskih djela.

je u stanju imenovati moralna pitanja, situacije za donošenje odluka, u stanju ih je ilustrirati primjerima.

je sposoban za sudjelovanje u analitičkim razgovorima čijim sadržajima doprinosi svojim mišljenjem.

11.-12. razred

U ovom je razdoblju najvažniji cilj poznavanje i sigurna uporaba frazeoloških izraza i jezičnih obrata karakterističnih za hrvatski jezik.

Otkrivanje i interpretiranje kompozicija i slojeva značenja tekstova različitih književnih vrsta. Prepoznavanje i interpretacija vrijednosti, moralnih pitanja, formi ponašanja koja se pojavljuju u beletrističkim i drugim tekstovima. Razvijanje sposobnosti kreativnosti i samoizražavanja u raznim književnim vrstama. Svrhovito korištenje različitih nosača informacija – samostalnošću koja je primjerena uzrastu.

Poznavanje i primjena književnoj vrsti adekvatnog postupka obrade teksta.Upoznavanje karakteristika stilskih razdoblja, stilskih smjerova, odnosno upoznavanje

osobitosti stilskih slojeva, prepoznavanje njihovih osobitosti u reprezentativnim tekstovima. Poticanje na čitanje adekvatno cilju i zahtjevnom ukusu. Svjesno usvajanje spoznaje da je doživljaj književnosti izvor kontinuiranog stjecanja ljudskog iskustva: emocija, ideja, misli, životnih situacija, konflikata, postupaka. Usporedba karakteristika tipova ljudi različitih razdoblja u zrcalu društva, gospodarstva i politike razdoblja. Književno djelo kao pojava koja slijedi norme i koja obnavlja norme, doživljaj istovremenog postojanja novoga i staroga u umjetnosti. Individualni i društveni aspekt usvajanja umjetničkog djela. Uočavanje i svjesno usvajanje uloge umjetnosti u stvaranju kulture. Prepoznavanje prednosti i granica prohodnosti među kulturama, potreba za upoznavanjem kultura drugih. Identificiranje zajedničkih i različitih kulturnih i povijesnih crta hrvatskog i mađarskog naroda u zrcalu višestoljetnog suživota. Identificiranje leksičkih i sintaktičkih karakteristika važnijih pjesničkih slika i oblika, razumijevanje njihove uloge u sažimanju sadržaja u naučenim pjesmama. Prepoznavanje složenosti pjesničkog izraza, interpretacija funkcija gramatičkih sredstava. Pravda i moral u životu pojedinca i u društvu. Formuliranje uzajamnih povezanosti prava i morala. Usvajanje svjesnog, moralnog ponašanja koje slijedi pravne norme, potreba i sposobnost orijentiranja u pravnim pitanjima. Potreba za razumijevanjem pozadine društvenih, kolektivnih i individualnih konflikata. Formiranje pojedinačnih postupaka rješavanja konflikata.

Jezik

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Razine jezika – sintagme Fond sati

9

Predznanje Spoznaje o sintagmama, njihova pravilna primjena u procesu stvaranja pisanog i usmenog teksta.


jedinice

Prepoznavanje uloge sintagmi u rečenicama, njihov odnos u rečenici, identificiranje padeža.


Pojam sintagmi, tipovi sintagmi, njihova uloga u rečenici, njihov odnos u rečenici, identificiranje padeža. Prepoznavanje uzajamnih povezanosti između padeža i rečeničnih dijelova. Usporedba padeža hrvatskog i mađarskog jezika, njihova pravilna primjena.

Strani jezici; mađarski jezik i književnost: sintagme, padeži.


Sintagma: vrste na osnovi gramatičkog odnosa sastavnica: sročnost (kongruencija), padeži.


Razine jezika – rečenica Fond sati 12

Predznanje Spoznaje o sintaksi, njihova adekvatna uporaba u procesu stvaranja usmenog i pisanog teksta.


jedinice

Pravilno slaganje rečenice uvažavanjem pravilnog reda riječi u rečenici. Sigurna primjena intonacije koja je sukladna modalnosti rečenice. Uočavanje i primjena sročnosti između glagola i rečeničnih dijelova.


Pojam rečeničnih dijelova, vrste rečeničnih dijelova, njihovo prepoznavanje u rečenici i pravilna primjena u slaganju rečenice.Pojam rečenice, vrste rečenica po sastavu, prepoznavanje i analiza jednostavnih i složenih rečenica, pravilno slaganje rečenica u praksi.Rečenica kao jezična jedinica glede modalnosti.Uzajamna povezanost između raščlanjenosti rečenice i reda riječi, odnosno rečenične intonacije.Red riječi hrvatske rečenice.Interpunkcijski znakovi. Različita uporaba zareza u složenim rečenicama u hrvatskom i mađarskom jeziku.Usporedba strukture hrvatskog jezika sa strukturom učenog stranog jezika.

Strani jezici: struktura rečenice, vrste objekta i priložnih oznaka.


Rečenični dijelovi: subjekt, predikat, objekt, priložna oznaka, atribut; rekcija; rečenica, rečenice po sastavu (raščlanjene, neraščlanjene), vrste rečenica: jednostavna, složena; aktualno raščlanjivanje; tema i rema.


Spoznaje iz povijesti jezika – hrvatski jezik u 19. stoljeću

Fond sati 9

Predznanje Spoznaje iz povijesti hrvatskog jezika 19. stoljeća.


jedinice

Prepoznavanje potrebe stvaranja jedinstvenog hrvatskog jezika, upoznavanje postupaka i djela u svezi s tim. Identificiranje značaja proglašenja hrvatskog jezika službenim (njegova uloga u opstanku naroda i uloga u održavanju naroda). Prepoznavanje značaja rječnika i gramatika objavljenih u tom razdoblju te značaj kulturnih ustanova osnovanih u tom razdoblju.


Upoznavanje borbe za jedinstven hrvatski jezik putem usporedbi pojedinih hrvatskih regionalnih jezika.Gajeva reforma. Predstavljanje značaja Gajeve reforme koji za bilježenje svakog glasa predlaže jedan (grafem) znak putem različitog označavanja pojedinih glasova (glas „č“ označavan je na više od deset načina).Upoznavanje djelatnosti filoloških škola. Značaj rječnika, gramatika: rasprave, navođenje argumenata.Upoznavanje značaja proglašavanja hrvatskog jezika službenim: svjesno utvrđivanje činjenice o ulozi jezika u očuvanju i održavanju naroda.

Značaj ilirskog pokreta: časopisi, osnivanje Matice ilirske (kasnije Matica hrvatska), osnivanje Hrvatskog narodnog kazališta. Stjecanje iskustava o obnovi javnog života Hrvatske, o usponu kulturnog života te o književnoteorijskim raspravama.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: borba Hrvatske za neovisnost, borba za narodni jezik, hrvatski narodni preporod (ilirizam).

Mađarski jezik i književnost: borba za proglašenje mađarskog jezika službenim jezikom u reformnom dobu.


Novine horvatske, Danica horvatzka, slavonszka y dalmatinzka, Ilirske narodne novine, Danica ilirska, Matica ilirska, Matica hrvatska.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Hrvatski jezik u 20. stoljeću Fond sati

5

Predznanje Spoznaje o povijesti hrvatskog jezika 19. stoljeća.


jedinice

Pomaganje spajanja stečenih znanja o razdobljima povijesti hrvatskog jezika sa znanjima iz povijesti i povijesti književnosti.Prepoznavanje političkih u društvenih čimbenika u upotrebi jezika.Upoznavanje borbe za ukidanje podčinjenosti hrvatskog jezika.


Upoznavanje položaja hrvatskog jezika u 20. stoljeću: jedinstven srpsko-hrvatsko-slovenski jezik kao službeni jezik jedinstvene Jugoslavije – ostvarenje političkih ciljeva.1967.: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika–značaj.1971.: Babić-Finka-Moguš:Hrvatski pravopis (zabranjen) 1972. godine izdan u Londonu – upoznavanje značaja.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija;

Prema Ustavu Republike Hrvatske službeni jezik države je hrvatski, a službeno pismo latinica.Značaj jezične obnove.Poznavanje priručnika, gramatika i rječnika normativnog hrvatskog jezika, njihova primjena u praksi.

ustrojenje Banovine Hrvatske, Nezavisne Države Hrvatske; Republika Hrvatska.


Vukovci, časopis Hrvatski jezik, „Novosadski dogovor“, razlikovni rječnik, etimološki i fonološki pravopis, jezična obnova.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Leksikologija Fond sati

14

PredznanjePoznavanje značenja poslovica, uzrečica. Samostalno korištenje općepoznatih jednojezičnih i dvojezičnih rječnika (etimologijski; hrvatsko-mađarski, mađarsko-hrvatski rječnici).


jedinice

Prepoznavanje i interpretiranje odnosa između oblika i značenja riječi u različitim govornim situacijama. Raščišćavanje pojma dvojezičnosti, svjesno poimanje njenih prednosti. Razvijanje vještine korištenja rječnika na razinu vještine.


Slojevitost leksika.Riječi u poređenju sa živim jezikom.Područna raslojenost jezika.Riječi po okomitoj raslojenosti jezika.Individualni leksik; aktivni i pasivni leksik, mogućnosti razvoja individualnog leksika.Materinski jezik, dvojezičnost.Strane riječi; načini posuđivanja; vrste posuđenica, njihova prilagodba hrvatskom jezičnom sustavu. Usvajanje znanja o pravilnom pisanju stranih riječi.Uloga dijalektalnih i stranih riječi u beletristici.Jezični purizam.Frazeologija. Karakteristike frazema. Poznavanje značenja i izvornih funkcija poslovica i izreka, njihova uloga u beletrističkom i publicističkom stilu. Krilatice. Upotreba frazeološkog rječnika.Tvorba riječi: polazna/ishodišna riječ, tvorenica. Načini proširivanja fonda riječi: izvođenjem (prefiksima, sufiksima, slaganjem, preobrazbom/konverzijom.Upoznavanje vrsta rječnika, usvajanje njihove uporabe i korištenja u svakodnevnom životu.

Mađarski jezik i književnost: slavenske posuđenice u mađarskom jeziku; nastojanja jezičnog razvoja.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: osamstoljetni suživot hrvatskog i mađarskog naroda.


Leksem, osnovni fond riječi, dodatni fond riječi; nomenklatura, terminologija, historizmi, arhaizmi, neologizmi, pomodnice; lokalizmi, regionalizmi, dijalektizmi; posuđenice, palindromi; riječi stranog podrijetla, onomastika, egzotizmi, eponimi, etnonimi, ktetici, hidronimi, oronimi, antroponimi, toponimi; frazeologija, frazem; tvorba riječi, slaganje, preobrazba/konverzija; leksikografija.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Stil i stilistika Fond sati

19

Predznanje Poznavanje osnovnih metafora i osnovnih oblika.


jedinice

Usvajanje i svjesno poimanje čimbenika koji utječu na stil. Uvježbavanje stilskih slojeva, stilskih nijansa i stilskih sredstava koje su sukladne priopćajnoj namjeri i govornoj situaciji. Prepoznavanje i primjena usvojenih semantičkih, stilističkih i tekstoloških pojava tijekom analiza književnih djela, u prosuđivanju jezičnih pojava svakodnevice, u stvaranju tekstova.


Pojam stila. Stilistika.Odnos između stilova i standardnog jezika.Upoznavanje funkcionalnih stilova i njihovih karakteristika. Uloga izričaja administrativnog, znanstvenog i razgovornog stila u beletristici.Uočavanje i prepoznavanje prigodnih i stalnih stilskih vrijednosti jezičnih razina naznačenih u rječnicima te njihova primjena u stvaranju tekstova.Situaciji i komunikacijskom cilju sukladna svjesna uporaba stilskih sredstava u stvaranju tekstova.Funkcija i uporaba metafora u razgovornom jeziku, nadalje u publicističkom i znanstvenom jeziku.Interpretacija uloge stilskih elemenata i stilskih sredstava u umjetničkim i svakodnevnim tekstovima.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: stilske karakteristike različitih izvornih tekstova.

Biologija-spoznaje o zdravlju; fizika; kemija; zemljopis: stručni izričaji, metafore i metonimije u prirodoslovnim tekstovima.

Kultura pokretnih slika i mediji: karakteristični stilski registri javnih očitovanja, različitih tipova programa, odnosno internetskih površina.

Drama i ples: predočavanje stilskih nijansi konverzacije.


Stil, stilistika, stilem, administrativni stil i njegove podvrste: poslovni stil, administrativno-pravni stil, diplomatski stil, politički stil; znanstveni stil i njegove podvrste: znanstveni stil, znanstveno-popularni stil, strogo znanstveni stil; književno-umjetnički stil i njegove podvrste: prozni stil, pjesnički stil, dramski stil; figure riječi/tropi (metafora, poredba, sinestezija, metonimija, sinegdoha, alegorija, simbol);sintaktičke figure (elipsa, asindeton, polisindeton, anafora, epifora, paralelizam, oksimoron, ponavljanje;

sredstva rečenične stilistike (verbalni stil, normalni stil, višestruko složena rečenica);zvučna simbolika, onomatopeja, aliteracija, opkoračenje, figura etimologica, ekspresivnost, eufemizam, evokacija, arhaizacija, stvaranje novih riječi, poetizmi, novinarsko-publicistički stil i njegove književne vrste: reportaža, feljton, rasprava, esej; razgovorni stil, žargon, sleng, vulgarizmi, kolokvijalizmi.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Retorika Fond sati

19

PredznanjePoznavanje funkcije komunikacije, njena primjena. Interpretacija i stvaranje tekstova argumentacije. Usvajanje stilističkih i semantičkih spoznaja. Kulturno iznošenje mišljenja.


jedinice

Upoznavanje osnovnih pojmova klasične retorike, njihova primjena u javnim očitovanjima života i svakodnevice učenika.Upoznavanje tehnika djelotvornog argumentiranja i najčešćih pogrešaka argumentiranja.Razvijanje jezičnih sposobnosti i sposobnosti promišljanja potrebitih za samostalno pisanje govora i njegovo efektno prezentiranje.


Uvježbavanje kulturnog vođenja rasprave i iznošenja mišljenja.Osobine i zadaci govornika.Komunikacijske funkcije javnog govora.Kompozicija govora, sastavljanje govora od prikupljanja materijala do govorenja.Kompozicija argumentiranja.Logika i tehnike argumentiranja; sistematizacija argumenata.Metode demantiranja.Kompozicija referata i odgovora na ispitu.Sredstva djelotvornog načina prezentacije.Uvježbavanje istupanja pred javnosti u različitim situacijama.Interpretativna prezentacija monoloških tekstova (predavanje, govor) i memoritera.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: antički govornici, poznati javni govori; retorika javnih očitovanja.

Drama i ples: retorički elementi govora na pozornici, interpretiranje klasičnih monologa.


Retorika, javni govor (pohvalni ili svečani, politički ili savjetodavni, sudski ili sudbeni), prigodni govor, tekstovi uvjeravanja (rasprava, preporuka); govorništvo, uvod (izazivanje interesa, pridobivanje naklonosti, označavanje teme), izlaganje, dokazivanje, pobijanje, završetak/zaključak (rezimiranje, perspektive/izgledi).

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Stvaranje teksta Fond sati

26

Predznanje Poznavanje formalnih i sadržajnih karakteristika pripovijetke, karakterizacije, mišljenja, autobiografije. Primjena stilskih sredstava sukladnih komunikacijskom cilju, književnoj vrsti, adresatu i

kontekstu.


jedinice

Upoznavanje formalnih i sadržajnih karakteristika argumentiranja, eseja, recenzije, predavanja, rasprave, izvješća, priopćenja, oglasa, promidžbene poruke, uvježbavanje stvaranja takvih tipova tekstova.


Stvaranje razloženog teksta jasne kompozicije, bogatog informacijama i težnjom prema bitnom–u priopćajnim formama informiranja, argumentiranja, uvjeravanja i rasprave.Vještina u primjeni tekstova sa sadržajima poziva, čestitke, priopćenja zahvale i sućuti.Uloga tekstova sa sadržajima poziva, čestitke, priopćenja zahvale i sućuti u društvenom životu.Jezik promidžbenih poruka, jezične pogreške. Izrada promidžbenih poruka ( uvažavanjem slike, teksta i inih načina izazivanja pozornosti).Struktura raspravljačkog eseja.

Tehnika, način života i praktični rad: tipovi tekstova u osobnoj komunikaciji.

Informatika: spoznaje o obradbi teksta, korištenju usluga knjižnice, pronalaženja informacija.


Argumentiranje, recenzija, predavanje, esej, rasprava, izvješće, priopćenje, oglas, čestitka, pozivnica, iskazivanje zahvalnosti i sućuti, promidžbene poruke.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Jezični znak i značenje Fond sati

9

Predznanje Riječi istog oblika, višeznačne riječi i sinonimi, njihovo korištenje u govoru i stvaranju pisanog teksta.


jedinice

Jezični i nejezični znakovi kao sredstva komunikacije. Razvijanje sposobnosti nijansiranog pismenog i usmenog izražavanja. Prepoznavanje i interpretacija odnosa između glasovnog oblika i značenja u različitim govornim situacijama. Uočavanje odnosa između govora i čovjeka.


Priroda jezičnog znaka: odnos izraza i sadržaja/označenika. Riječ i znak. Znakovni sustav. Uloga nejezičnih znakova (govora gesti) u komunikaciji.Jednoznačne i višeznačne riječi (metaforični i metonimijski prijenos). Struktura, karakteristični tipovi i polja uporabe metaforičkih izričaja.Leksičko značenje riječi (glavni/jezgreni tagmemi, zavisni (podređeni) tagmemi, pridruženi pojam).Sinonimi, antonimi, homonimi.Uočavanje inačica promjena značenja promjena reda riječi, interpretacija utjecaja.Uporaba jednojezičnih rječnika.

Strani jezici: jednoznačne i višeznačne riječi.


Jezični znak, izraz, sadržaj/označenik, znakovni sustav, semiotika, struktura značenja riječi, osnovno (denotativno) značenje, prošireno

(konotativno) značenje, glavni/jezgreni tagmemi, zavisni (podređeni) tagmemi, sinonimi, antonimi, homonimi (leksički, oblični, homofoni/istozvučnice, homografi/istopisnice).

Književnost


Hrvatski romantizam – hrvatski nacionalni i književni preporod

Fond sati 11

Predznanje

Romantizam, nekoliko osnovnih karakteristika stilskog razdoblja romantizma; romantizam i realizam.Hrvatski jezik u 19. stoljeću ( u doba ilirizma); Petar Preradović: Jezik roda moga, Miruj, miruj, srce moje; lirika, ep, drama, pjesničke slike.


jedinice

Razumijevanje karaktera stilskog razdoblja romantizma, razumijevanje značaja skupnog utjecaja romantizma i kritičkog realističkog nazora. Pripremanje za usvajanje stilske i tonske kompleksnosti.Razvijanje sposobnosti prikupljanja i obrade podataka, stvaranja i interpretiranja teksta: samostalna obrada štiva domaće zadaće, pisanje izvješća.Ilirizam, hrvatski nacionalni i književni preporod–upoznavanje pojmova, njihova sadržaja, uloge i značaja.


Pogled na svjetsku književnost.

Karakteristike književnosti romantizma (estetska načela, umjetnička sloboda, stilske i formalne značajke).Nove književne vrste i forme (npr. povijesni roman, drama, roman u stihovima).

Hrvatska književnost u prvoj polovici 19. stoljeća; događaji koji su prethodili pokretu, njegov program; borba za narodni jezik i nacionalnu neovisnost.Kulturne ustanove, časopisi.Romantičarska književnost u doba ilirizma. Pavao Štoos: Kip domovine vu početku leta1831.;Ljudevit Gaj: Horvatov sloga i zjedinjenje;Antun Mihanović: Horvatska domovina, Reč domovini;Stanko Vraz: Đulabije

Učenik(u) prepozna značaj

karakteristika stilskog razdoblja romantike.

prepozna važnije karakteristike romantizma.

prepozna ulogu i utjecaj književnog liberalizma na estetiku (nove verzije književnih vrsta, stilska i tonska kompleksnost).

prepozna ulogu povijesnih tema u književnosti.

upozna utjecaj narodne književnosti na književnost, značaj narodne književnosti u životu naroda.

pozna nekoliko osobitosti hrvatske književnosti na početku 19. stoljeća.

prepozna sadržaj, ulogu i značaj pojmova ilirizma, hrvatskog nacionalnog i književnog preporoda.

je jasna vodeća uloga

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: položaj Hrvatske u prvoj polovici 19. stoljeća; kultura i društveni život.

Mađarski jezik i književnost: teme i tipovi junaka karakteristični za romantizam.

(1pjesma), Ždral putuje k toplom jugu.

Ljudevita Gaja u doba ilirizma i u razvoju hrvatskog jezika.

pozna istaknuta djela i književne vrste razdoblja.

pozna nastojanja za stvaranje jedinstvenog narodnog jezika.

prepozna važnost djelatnosti biskupa Maksimilijana Vrhovca u skupljanju djela (usmene) narodne književnosti.


Isprepletenost književnih vrsta, tonska isprepletenost, kriminalistička priča, povijesni roman, roman u stihovima, književni život, ilirizam, lirska pjesma, poema, ep, putopis, drama, nacionalna himna, časopis.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Ivan Mažuranić – portret Fond sati

8

Predznanje Spoznaje o epu, pjevanju, narodnoj i dubrovačkoj epskoj tradiciji; I. Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića (ulomak).


jedinice

Razumijevanje idejne pouke Mažuranićeva epa u svjetlu nastojanja toga doba. Sposobnost analize epa po više kriterija. Formuliranje razlika između različitih ljudskih karaktera, formuliranje vlastitog mišljenja.


Analize epa Smrt Smail-age Čengića po više kriterija. Npr. grupiranje likova po više

kriterija: karakter Smail-age; kolektivni otpor crnogorskog

naroda, njegovo jedinstvo, borba i moralna pobjeda;

interpretacija završetka djela; ideja kršćanstva; struktura djela.

Učenik(u) pozna svjetske i hrvatske

epske tradicije, u okviru toga zna smjestiti Mažuranićev ep.

postaje sposoban za analizu djela po više kriterija.

je u stanju višestrano karakterizirati likove.

u djelu prepozna lirske, epske, dramske elemente, odnosno elemente narodne književnosti.

pozna strukturu djela. zna spojiti suprotnost ideje

kršćanstva i turskih osvajanja u ranijim hrvatskim epovima (Gundulić: Osman, Marulić: Judita).

Vizualna kultura: ilustracije djela Mirka Račkog.

zna da je Mažuranić dopunio Gundulićev ep Osman.


Ep, epska struktura, moralna vrijednost, nacionalna problematika, karakterizacija, pjevanje, pjesničke slike, stilska sredstva, (usmena) narodna književnost.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Perspektive/pogledi – Petar Preradović Fond sati

8

Predznanje Hrvatski jezik u 19. stoljeću (u doba ilirizma); Petar Preradović: Jezik roda moga, Miruj, miruj, srce moje; lirika, romantizam.


jedinice

Upoznavanje uloge i mjesta Petra Preradovića u povijesti hrvatske književnosti. Spajanje motiva njegova pjesništva s motivima književnosti europskog romantizma. Razvijanje sposobnosti kreativnosti, mašte i asocijacija. Priprema za formuliranje samostalne analize djela.Upoznavanje Preradovićevog osobitog odnosa prema hrvatskom jeziku, prema materinskom jeziku.


Karakteristike Preradovićevih djela. Njegova pjesnička, dramska i prevoditeljska djelatnost.Veze s njemačkim jezikom i njemačkom književnošću.Istaknuti predstavnik ilirizma.

Učenik pozna Preradovićevu ulogu i

mjesto u povijesti hrvatske književnosti, karakter njegova pjesništva.

tijekom svojih analiza djela upozna Preradovićeve karakteristične teme, književne vrste, forme pjesama, razlikuje tonove njegovih pjesama.

pozna Preradovićeva djela u čijem je središtu jezična problematika.

zna koji su elementi iz njegove biografije utjecali na pojedina djela (zaboravio materinski jezik, višegodišnji boravak u stranim zemljama, rana smrt supruge).

pozna sličnosti motiva Preradovićeva pjesništva i motiva europskog romantizma.

pozna Preradovićeve poglede o zadacima pjesnika i pjesništva.

je u stanju formulirati

Mađarski jezik i književnost: pjesništvo Sándora Petőfija.

samostalnu analizu književnog djela.

minimalna mjera poznavanja djela: Zora puca, Putnik, Mrtva ljubav, Ljudsko srce.

memoriter: Putnik: 8 strofa, Mrtva ljubav.


Lirika, budnice, ljubavna pjesma, domoljubna lirika.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi August Šenoa – životno djelo Fond sati

11

PredznanjeUčenik pozna pojmove romantizma, romantičnog načina prikazivanja, heroizma, inačice književne vrste romana, povijesni roman Prosjak Luka (ulomak), socijalne novele, pripovjedača.


jedinice

Upoznavanje karakteristika Šenoinog načina stvaralaštva, upoznavanje osobitosti romantičnog načina prikazivanja i upoznavanje karakteristika romantičnog romana i inačica njegovih književnih vrsta. Priprema za višestrani pristup jednom romanu, za samostalno razlaganje svoga mišljenja. Razvijanje sposobnosti kazivanja priče.


Protorealizam–Šenoino doba–definiranje razdoblja: od 50-ih do 80-ih godina 19. stoljeća (1849.-1881.); društvena i politička pozadina.

Karakteristike Šenoinih djela, književne vrste u njegovom životnom djelu; umjetničke osobitosti njegovog romansijerstva u znaku romantičarske epske proze.

Interpretativna analiza Zlatarovog zlata Augusta Šenoe s višestranim pristupom, npr. pojavne forme romantizma; književne vrste romantizma, struktura; karakterizacija likova; tehnika pripovijedanja, točka gledišta, priopćajne forme; tonska i motivska kompleksnost.

Problematika (uz dano djelo, npr.

Učenik(u) pozna Šenoino mjesto u

povijesti hrvatskog romana, karakteristike njegova stvaralaštva.

prepozna osobitosti romantičarskog načina prikazivanja i inačice književnih vrsta romana.

su jasne romantične i realističke crte Šenoinih romana.

je sposoban na višestrani pristup romanu, u stanju je razložiti svoje stajalište.

minimalna mjera poznavanja djela: najmanje dva romana: Zlatarovo zlato i jedna pripovijetka, npr. Prosjak Luka.

u svezi s analizom jednog romana i u okviru samostalne usmene teze, u stanju je razlaganjem riješiti jedan

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: politički i društveni položaj Hrvatske; političke stranke, Hrvatsko-mađarska nagodba; kultura i društveni život.

Mađarski jezik i književnost: József Eötvös: Mađarska 1514. godine, romani Móra Jókaija.

Vizualna kultura; hrvatski narodopis: spomenik seljačkoj buni Matije Gupca u Gornjoj Stubici, kazališni zastor Krste Hegedušića na temu seljačke bune A.D.

priroda i civilizacija, zločin i kazna, dvojni karakter).

Šenoin programski članak: Naša književnost.Šenoa, urednik časopisa Vijenac.

zadatak analize. 1573.

Zemljopis: topologija romana.


Povijesni roman, pripovijetka, novela, povjestica, kritika, esej, protorealizam, domoljubna lirika, opis, masovni prizori.


Realizam u hrvatskoj književnosti (1881.-1895.); perspektive/pogledi: Ksaver Šandor Gjalski

Fond sati 11

Predznanje

V. Novak: Iz velegradskog podzemlja (ulomak); socijalna novela; socijalna, psihološka i moralna karakterizacija likova; A. Kovačić: U registraturi (ulomak); socijalni roman, opis; Začuđeni svatovi (ulomak); K. Š. Gjalski: Na Badnjak (ulomak); pripovijedanje u 1. licu jednine, portret.


jedinice

Razumijevanje značaja i karaktera stilskog razdoblja realizma. Prepoznavanje skupnog učinka i kontinuiteta epike u romantizmu i realizmu, interpretacija realističkog i naturalističkog stilskog smjera. Priprema za samostalno interpretiranje djela svjetske umjetnosti, priprema za otkrivanje karakterističnih značajki stilskih smjerova.Pregledno usvajanje realizma u hrvatskoj književnosti: prepoznavanje osobitosti, nekoliko karakterističnih tendencija (Šenoina teorija o realizmu: Naša književnost, Zašto pišemo), upoznavanje shvaćanja realizma nove generacije pisaca, Kumičićeva teorija o hrvatskom realizmu.Prijenos autorskog portreta Gjalskog, karakteristike njegova načina stvaralaštva, razvijanje vještine analize novela.


Pogled na svjetsku književnost.Karakteristike književnosti realizma – paralele s književnošću romantizma.

Tematika književnosti realizma, mjesto radnje, socijalno-psihološka motiviranost priče. Pojavljivanje tipova društva (suvišni i karijeristi, činovnici) u djelima s kritičnim i realističkim pogledom – paralelno s razdobljem romantizma.

Proza kao karakterističan književni rod. Junaci djela progovaraju na izvornom jeziku

Učenik(u) prepozna skupni utjecaj

romantizma i realizma, njegov kontinuitet u epici, interpretira karakteristike stilskog smjera realizma i naturalizma.

prepozna istovremenost postojanja životnih djela, prepozna karakteristike i značaj stilskog razdoblja realizma; skupni utjecaj romantizma i kritičnog, realističnog nazora.

pozna karakteristike i predstavnike naturalizma, njegov utjecaj na hrvatsku

Mađarski jezik i književnost: Kálmán Mikszáth.

Etika: rasprava o moralnim pitanjima koja se javljaju u Kozarčevim djelima.

(narječja, provincijalizmi, žargonizmi).

Pregledno usvajanje realizma u hrvatskoj književnosti: prepoznavanje osobitosti, nekoliko karakterističnih tendencija (Šenoina teorija o realizmu: Naša književnost, Zašto pišemo), upoznavanje shvaćanje realizma nove generacije pisaca, Kumičićeva teorija o hrvatskom realizmu.Dvojaki odnos pisaca hrvatskog realizma prema Šenoi.Teme književnosti hrvatskog realizma: nacionalno-političke, povijesne; hrvatsko društvo i moral, propadanje plemstva; građansko, činovničko, proletersko, seosko društvo; regionalizam; općedruštvene teme.

Utjecaji Turgenjeva i Zole na Kumičića: O romanu; ulomci iz romana Začuđeni svatovi.

Josip Kozarac, pripovjedač Slavonije: Tena, Oprava ili Mira Kodolićeva.

Karakteristike djela Ksavera Šandora Gjalskog, teme, motivi i književne vrste njegova životna djela. Spojnica između nacionalno-romantičnih i modernih nastojanja. Svijet zbirke novela Pod starim krovovima, elegičar zagorskog plemstva u nestajanju i prolaznosti nacionalnih tradicija, odnosno kritičar suvremenog hrvatskog društva.

književnost. postaje sposoban za kritičko

usvajanje mišljenja i razlaganje jedne moguće usmene teze o razdoblju, autorima i djelima.

su jasne osobitosti književnosti hrvatskog realizma, pozna nekoliko karakterističnih tendencija razdoblja.

pozna književne teme hrvatskog realizma, jasna mu je njihova pozadina.

pozna značaj Josipa Kozarca u hrvatskoj književnosti (npr. psihološka novela).

pozna glavnu problematiku Kozarčevih djela: gospodarske i društvene promjene koje utječu na moral slavonskog sela.

pozna karakteristike djela Ksavera Šandora Gjalskog, njegove teme, motive i književne vrste.

je u stanju na višestrani pristup noveli, na razlaganje svog stajališta, na samostalnu interpretaciju novele po zadanim kriterijima.

pozna njegove tipove novela, zna obrazložiti zašto novele iz zbirke novela Pod starim krovovima čine ciklus novela.

minimalna mjera poznavanja djela: Eugen Kumičić: O romanu (ulomak); Josip Kozarac: Tena, Ksaver Šandor Gjalski: Illustrissimus Battorich ili Perillustris ac generosus Cintek, Na badnjak.


Realizam, kritički realizam, detaljni opis, naturalizam, filozofski roman, polifonični roman, ciklus romana/roman-rijeka, novela raspoloženja i novela karaktera.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Ante Kovačić: U registraturi Fond sati

5

Predznanje A. Kovačić: U registraturi (ulomak); portret, pripovijetka, opis, dijalog.


jedinice

Prepoznavanje skupnog utjecaja i kontinuiteta romantizma i realizma u epici/epskim djelima. Razlikovanje crta romantizma i realizma. Uočavanje promjene pripovjedača i okvirne strukture u romanu. Pronalaženje starijih književnih vrsta u romanu (pismo, dnevnik). Svjesno poimanje uporabe jezika kao sredstva karakterizacije.


Analiza romana Ante Kovačića U registraturi po više kriterija.Struktura radnje djela, promjena pripovjedača.Najvažnije društvene pojave druge polovice 19. stoljeća: seoski-gradski okoliš i likovi, moralni pad.Polarizacija likova.Biografske crte romana.

Učenik(u) u romanu prepozna crte

romantizma i realizma koje zna potkrijepiti primjerima.

je u stanju predočiti odnose među likovima.

je u stanju višestrano karakterizirati glavnog i nekoliko sporednih likova.

je na osnovi romana u stanju predstaviti suvremeno hrvatsko društvo, zna povući paralele između sela i grada (pozitivnosti, negativnosti).

zna navesti primjere za karakterizaciju likova jezičnim izrazom, primjere za kolektivne i individualne prizore.

je u stanju u romanu prepoznati i druge književne vrste (pismo, dnevnik) te razjasniti njihovu ulogu.

Etika: rasprava o moralnim pitanjima, npr. svijet društvenih odnosa, ubojstvo, savjest.


Realizam, romantizam, društveni roman, jezična karakterizacija.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Perspektive/pogledi – Vjenceslav Novak Fond sati

5

Predznanje V. Novak: Iz velegradskog podzemlja (ulomak), U glib; socijalna novela; socijalna, psihološka i etička karakterizacija likova.


jedinice

Definiranje mjesta Vjenceslava Novaka u književnosti hrvatskog realizma. Upoznavanje njegovog mnogostranog djelovanja. Identificiranje karakteristika njegovog nazora i načina stvaranja. Uočavanje problema koji stoje iza raspada obitelji i uočavanje odnosa unutar obitelji.


Karakteristike pripovjedne tehnike Vjenceslava Novaka.Široka paleta društvenih slojeva hrvatskog društva koja se pojavljuje u njegovim djelima (proletarijat, građanski saloni, aristokratske obitelji u propadanju).Psihološko otkrivanje ljubavi, suštine uloge roditelja, prijateljstva, braka, odnosno stvaranja.Višestrano predstavljanje romana Posljednji Stipančići, odnosno analiza novele iz Velegradskog podzemlja.

Učenik(u) pozna mjesto Vjenceslava

Novaka u književnosti hrvatskog realizma i karakteristike njegovog načina stvaranja.

je u stanju na višestrani pristup jednom romanu, na razlaganje svog stanovišta, na samostalnu interpretaciju novele po zadanim kriterijima.

je u stanju predočiti odnose među likovima.

pozna karakteristike tehnike pripovijedanja V. Novaka (pripovijedanje, opis, dijalog, monolog, pismo, dnevnik, memoar, komentar; posebnim osvrtom na: interijer, eksterijer, opis pejzaža, portret.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: slojevi suvremenog hrvatskog društva.

Etika: moralna i psihološka strana ljudskog života, psihologija biti uloge roditelja.


Društveni roman, obiteljski roman, interijer, eksterijer.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Silvije Strahimir Kranjčević – životno djelo Fond sati

11

Predznanje Moj dom, domoljubna poezija, lirski junak, motiv, pjesničke slike, stilska sredstva.


jedinice

Svjesno poimanje novina Kranjčevićeva pjesništva, razumijevanje činjenice da je hrvatsko pjesništvo podigao na europsku razinu. Upoznavanje njegova stila, pjesničkih tema i pjesničkih slika.


Kranjčevićevo životno djelo. Tematska podjela njegova pjesništva.Karakteristični motivi: sloboda, ropstvo, vjera u ideale, potraga za smislom života, mjesto čovjeka u svijetu, motiv Krista, biblijski motivi i likovi.Nove pjesničke slike, izričaji, novi ritmovi, nove metafore.

Učenik(u) pozna presudnu ulogu S. S.

Kranjčevića u povijesti hrvatske književnosti.

je jasna novina pjesništva koju predstavlja Kranjčević, prepozna njena obilježja.

tijekom analiza prepozna njene lirske teme, poetska rješenja.

je u stanju formulirati samostalne analize pjesama.

zna interpretirati njegove aforistične izričaje iz npr. pjesme Mojsije.

prepozna put kojim Kranjčević od nacionalnog stiže do općih ljudskih problema.

minimalna mjera poznavanja djela: Mojsije, Eli! Eli! lama azavtani?! Gospodskom Kastoru.

Memoriter: ulomci iz pjesme Mojsije.

Etika: ljudske forme ponašanja, ljudski moral.

Mađarski jezik i književnost: biblijski motivi i likovi u mađarskoj književnosti.

Vizualna kultura: biblijski motivi i likovi u likovnoj umjetnosti (npr. Krist, Mojsije, Adam).

Ples i drama: Antun Kričković: Lucidum Intervallum – plesna drama.


Socijalna, satirična i misaona lirika, biblijski stil.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Modernizam – moderni smjerovi Fond sati

4

Predznanje Lirika, sonet, metafora, rima.


jedinice

Upoznavanje impresionizma, simbolizma i pokušaja obnove lirskih vrsta. Priprema za samostalno interpretiranje djela svjetske književnosti i za otkrivanje karakterističnih značajki stilskih smjerova.


Impresionizam, simbolizam i pokušaji obnove lirskih vrsta (npr. potiskivanje osobnog i neposrednosti, oslobađanje vizija, objektivizacija).

Književnost hrvatske moderne–definiranje razdoblja, suživot različitih književnih struja, različitih književnih skupina (praška, bečka skupina, „stari“–tradicionalisti i „mladi“–obnovitelji).Časopisi–kritike i rasprave–Hrvatska mlada lirika, 1914. lirika: intimna i ljubavna

poezija, rodoljubna, socijalna, pejzažna, misaona - karakteristike i predstavnici;

dijalektalna poezija–karakteristike i predstavnici;

proza: novela (tradicionalna i moderna) i roman–karakteristike i predstavnici;

drama: naturalistička, socijalno–psihološka i simbolična–karakteristike i predstavnici;

književna kritika: filozofska i impresionistička–karakteristike i predstavnici;

Janko Polić Kamov, pjesnik sirovih nagona, anarhističke pobune te sljedbenik estetike ružnoga. Pjesnik koji negira prosvjetiteljstvo i racionalizam, pjesnik koji izražava stavove koji se zasnivaju na tjelesnosti i individualnim iskustvima. Analiza jednog djela: Pjesma nad pjesmama.

Pojmovne spoznaje u svezi s izabranim autorima i djelima.

Učenik(u) upozna nekoliko osobitosti

europskog simbolizma i impresionizma.

postaje sposoban za usvajanje kritičkog mišljenja o razdoblju, autorima i djelima.

zna definirati razdoblje hrvatske moderne, pozna različite književne skupine, njihove najvažnije karakteristike.

zna formulirati književni program „mladih“, njihova nastojanja, zna imenovati njihovog čelnog čovjeka i njihov časopis.

je u stanju rezimirati glavne karakteristike hrvatskog modernizma, zna napraviti sintezu njenih autora, karakterističnih djela, tema djela–u formi zadatka usmenog maturalnog ispita.

poznavanje djela: nekoliko djela/fragmenata djela (npr. Baudelaire, Rimbaud, Rilke, Čehov, Ibsen)

izrada referata, prezentacije o karakteristikama i predstavnicima različitih smjerova.

Vizualna kultura; pjevanje- glazbena kultura: impresionizam, simbolizam.

Mađarski jezik i književnost: odnosna štiva, analize djela.

Korištenje Interneta i usluga knjižnica: samostalno stjecanje informacija.


Dekadencija, parnasovci, simbolizam, impresionizam, estetizam, secesija, l’art pour lart, bečki modernizam, sonet.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Antun Gustav Matoš – životno djelo Fond sati

9

Predznanje

Notturno, Djevojčici mjesto igračke, Jesenje veče, Cvijet sa raskršća; pejzažna lirika, metafora, aliteracija, obgrljena rima, dvanaesterac, personifikacija, opkoračenje, simbol, tercet, katren, sonet.


jedinice

Priprema za usvajanje mnogostrane autorske djelatnosti Antuna Gustava Matoša. Upoznavanje stila, tema, pjesničkog ponašanja prvaka poezije hrvatske moderne. Upoznavanje njegove djelatnosti na polju književne kritike.


Životno djelo Antuna Gustava Matoša. Njegova književna djelatnost u sljedećim književnim vrstama: pjesme, novele, kritike, putopis, esej, rasprave.Poznavatelj i štovatelj europske književnosti (posebice francuske).Tvorac simbolističke hrvatske novele.Simbolistički i impresionistički nazori u njegovim djelima.Tematski krugovi, teme, motivi, književne vrste.Njegov utjecaj na vrijeme poslije njega.Djela: Utjeha kose, 1909., Maćuhica, Mladoj Hrvatskoj, Stara pjesma, Camao ili Balkon, Umjetnost i nacionalizam.

Učenik(u) pozna važnija razdoblja

životnog djela autora; Matoševo mjesto i ulogu u povijesti hrvatske književnosti; karakter njegove poezije.

su jasne osobitosti hrvatske moderne i njena nastojanja za obnavljanjem.

tijekom analize djela upozna Matoševe karakteristične metode konstrukcije, teme njegove lirike i novela, njegova poetska rješenja.

je u stanju formulirati samostalne analize pjesama.

minimalna mjera poznavanja djela: Utjeha kose, 1909., jedna novela.

memoriter: dvije pjesme. postaje sposoban za

predstavljanje karakteristika Matoševa životnog djela, za interpretiranje mišljenja i analizu djela, za kritičko usvajanje, za usmeno razlaganje o po jednom danom tematskom krugu, za tumačenje memoritera.

Vizualna kultura; pjevanje-glazbena kultura: impresionizam, simbolizam, Matoševi kipovi.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: položaj Hrvatske u Matoševo vrijeme.

Etika: promišljanja o domoljublju.


Sonet, simbolistička novela, kritika, esej, metafora, simbol.

Tematska jedinica/ Vladimir Vidrić – portret Fond sati

Razvojni ciljevi 5

Predznanje Jutro; pejzažna lirika, unakrsna rima, mitološki elementi, motiv, personifikacija, opkoračenje.


jedinice

Upoznavanje osobitosti poezije Vladimira Vidrića, pjesnika hrvatske moderne. Razvijanje sposobnosti argumentiranja: izrada prezentacije argumentiranjem (npr. impresionist Vidrić, pjesnik-slikar). Karakteristike Vidrićeve pejzažne lirike. Uvježbavanje komparativne analize pjesama.


Osobitosti Vidrićeve poezije (npr. impresionizam, kontrast boja, emocije, boje kao izražajna sredstva emocija: usporedba pjesama Pejzaž I. i Pejzaž II.).Dvojakost Vidrićeve poezije: pjesnik dionizijske radosti života i pjesnik boli.

Učenik(u) pozna Vidrićev značaj u

povijesti hrvatske književnosti.

pozna osobitosti, teme i motive Vidrićeve poezije (pejzažna lirika, intimno pjesništvo, mitološki motivi, socijalna problematika, misaona lirika).

u stanju je povući paralele između dviju pjesama.

minimalno poznavanje djela: Pejzaž I., Pejzaž II., Dva levita, Adieu.

pozna pjesništvo Janka Polića Kamova koje predskazuje kasnija stilska nastojanja i nastojanja životnih filozofija.

Vizualna kultura; pjevanje-glazbena kultura: impresionizam.

Mađarski jezik i književnost: Gyula Juhász. Biblija: Pjesma nad pjesmama.


Impresionizam.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Dijalektalna poezija Fond sati

5

Predznanje

Zvane Črnja: Va našen zajike, Križ; Dragutin Domjanić: Ciklame, krvave ciklame…, Pahulice padaju, Senjal sem; Izvor Oleb: Jutro u Veloj Luci; Daniel Načinović: Blagoslov barke; Ivan Kozarac: Milovo sam; Fran Galović: Pozdravlenje; dijalektalna poezija, misaona lirika, ritam, usporedba, kontrast, aliteracija, personifikacija, asonanca.


jedinice

Upoznavanje značaja dijalektalne poezije. Uočavanje izražajne snage, muzikalnosti i jednostavnosti narječja koja su u isto vrijeme bogata metaforama. Predočavanje slika života, raspoloženja i običaja pojedinih predjela/regija.


Kontinuitet i značaj kontinuiteta tradicije dijalektalne poezije (na štokavskom, kajkavskom i čakavskom) u hrvatskoj književnosti.

Karakteristike dijalektalne poezije impresionista Frana Galovića (karakteristični motivi, metafore, stilska sredstva, muzikalnost); pjesnik podravskog pejzaža, pjesnik sentimentalno-romantičnih ugođaja, bayronist.Djela: Childe Harold, Crn-Bel ili Jesenski veter.

Dragutin Domjanić: istaknuti impresionist koji piše kajkavskim narječjem; impresionist, simbolist, parnasist, neoromantik koji se istaknuo u pejzažnoj lirici, ali u jednom dijelu njegova pjesništva zastupljeni su i socijalni i ratni motivi. Djela: Bele rože, Otmjena dosada.

Vladimir Nazor: autorske faze, značajna djela, karakteristike njegove dijalektalne (čakavsko narječje) poezije. Djela: Zvonimirova lađa, Seh duš dan.

Antun Gustav Matoš: Hrastovački nokturno ili Gnijezdo bez sokola.

Učenik(u) pozna kontinuitet i značaj

kontinuiteta tradicije dijalektalne poezije (na štokavskom, kajkavskom i čakavskom).

pozna predstavnike, djela i karakteristike dijalektalne poezije (raspoloženje, muzikalnost, ritam, motivi).

na osnovi nekoliko djela postaje sposoban za predstavljanje karakteristika dijalektalne poezije, postaje sposoban za usmeno razlaganje danog tematskog kruga.

Hrvatski narodopis: teritorijalno definiranje hrvatskih narječja.

Vizualna kultura; pjevanje-glazbena kultura: likovna ostvarenja spomenutih teritorija u slikarstvu, odnosno narodna glazba i narodne pjesme spomenutih područja.


Dijalektalna poezija, impresionizam, simbolizam, muzikalnost, ritam.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Pripovjedači moderne Fond sati

5

Predznanje Dinko Šimunović: Alkar, novela, epska struktura.


jedinice

Prepoznavanje novog načina prikazivanja u epskim djelima: realističko-impresionistička proza.Prepoznavanje i svjesno poimanje činjenice da čitanje predstavlja izvor emotivnih, moralnih i estetskih doživljaja te služi kao izvor stjecanja iskustava.


Novi svijet Šimunovićevih novela: tematika, novi način prikazivanja: podređenost fabule u odnosu na unutarnji svijet likova, individualiziranje (članova) zajednice, subjektivizacija vremena događaja, izvor humora, osoba pripovjedača).Višestrano predstavljanje jedne novele, npr. Duga, Mrkodol, Muljika.

Učenik(u) pozna novine svijeta

Šimunovićevih novela. je u stanju formulirati u čemu

se sastoje novine. zna istaknuti karakteristike

životne filozofije i unutarnjeg svijeta ljudi Dalmatinske zagore, njihovu povezanost s tradicijom i drevnim vjerovanjima.

zna sažeti karakteristike stila novela.

minimalno poznavanje djela: dubinska analiza jedne novele.

Mađarski jezik i književnost: postupci analize novela, pojmovi poetike.


Novela, autobiografija, crtica.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti Fond sati

5

Predznanje A. B. Šimić: Opomena, Pjesnici.


jedinice

Otkrivanje okolnosti nastanka stilskih smjerova na početku 20. stoljeća, otkrivanje njihovih skupina, namjera, programa, estetskih načela, poetskih rješenja.Upoznavanje ekspresionizma u hrvatskoj književnosti.Upoznavanje Šimićeva mjesta i uloge u hrvatskoj književnosti, interpretacija djela (otkrivanje karakterističnih tema, tonova, motiva, poetskih rješenja), razbijanje formi.


Pogled na svjetsku književnost.Avangardni smjerovi.Rušenje i stvaranje novih formi (zajedničke tendencije stilskih

Učenik(u) upozna okolnosti nastanka

stilskih smjerova na početku 20. stoljeća, njihove skupine,

Vizualna kultura; kultura pokretnih slika i mediji: avangarda (futurizam,

smjerova).

Futurizam, ekspresionizam, nadrealizam, socijalistički realizam Književni odnosi nakon moderne: karakteristične crte hrvatskog ekspresionizma.Uloga časopisa Ulderika Donadinija (Kokot).

Portret A. B. Šimića, njegovo novo shvaćanje umjetnosti: motivi, razbijanje formi (slobodni stih, kaligram), kritičar Šimić.Časopisi: Vijavica, Juriš.Djela: Moja preobraženja, Povratak, Ručak siromaha.

Ekspresionistička djela Miroslava Krleže, Ive Andrića, Augusta Cesarca. Krleža: Snijeg; Ivo Andrić: jedna pjesma u prozi.

namjere, programe, estetska načela, poetska rješenja.

pozna umjetnička suprotstavljanja u prvim desetljećima 20. stoljeća u odnosu na vrijednosti i pravila književnosti ranijih razdoblja; argumentima zna potkrijepiti koji su uzroci suprotstavljanja.

pozna karakteristike, formalne značajke pojedinih „izama“ u granama umjetnosti, pozna njihove istaknute predstavnike.

pozna karakteristike hrvatskog ekspresionizma.

jasno mu je Šimićevo mjesto i uloga u hrvatskoj književnosti.

prepozna Šimićevo novo poimanje umjetnosti.

tijekom analize djela prepozna teme, motive, tonove i formalne inovacije Šimićeva pjesništva.

pozna ekspresionistička djela Miroslava Krleže, Ive Andrića, Augusta Cesarca.

ekspresionizam, nadrealizam, kubizam, konstruktivizam, dadaizam).


Avangarda, futurizam, ekspresionizam, nadrealizam, socijalistički realizam, aktivizam, slobodni stih, simultanizam, kaligram ekspresionizam, slobodni stih, kaligram.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Miroslav Krleža–životno djelo Fond sati

14

Predznanje Miroslav Krleža: Nokturna, Samoborska.


jedinice

Upoznavanje autorskih faza, mjesta i uloge Miroslava Krleže u hrvatskoj književnosti, interpretacija djela (motivi, otkrivanje karakterističnih tema, tonova, poetskih rješenja). Upoznavanje forma pjesničkih ponašanja, upoznavanje karakterističnih književnih vrsta.


Životno djelo Miroslava Krleže.Miroslav Krleža – središnja figura hrvatske književnosti 20. stoljeća.Autorske faze, poimanje života,

Učenik(u) je jasna uloga i mjesto koje

Krleža zauzima u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i u povijesti hrvatske

Mađarski jezik i književnost: Endre Ady.

Kultura pokretnih

pjesničke forme ponašanja.Raznovrsnost stilskih smjerova (ekspresionizam, nadrealizam, realizam, naturalizam, impresionizam).Raznovrsna djelatnost M. Krleže: dramski pisac i romanopisac, novelist, kritičar, esejist, pisac memoara, urednik časopisa, urednik enciklopedija.Njegove veze s Mađarima i Mađarskom/Ugarskom (studije, npr. o Adyju, kazalište).Crte analitičke drame Gospoda Glembajevi.Povratak Filipa Latinovicza kao moderni roman (ulomci). Značaj Balade Petrice Kerempuha (jedna ili dvije balade).Hrvatski bog Mars (jedna novela, npr. Baraka pet be).

književnosti. tijekom analiza djela upozna

Krležine karakteristične teme i poetska rješenja.

je u stanju interpretirati nekoliko djela, kritički usvojiti analize djela, razložiti svoje stajalište, samostalno pristupiti djelu po zadanim kriterijima (npr. formulirati analize novela).

minimalno poznavanje djela: Gospoda Glembajevi, jedna novela i jedna balada.

slika i mediji: filmska uprizorenja književnih djela.

Etika; filozofija: forme ljudskih ponašanja u raznim životnim situacijama.


Psihološka drama, rapsodija, moderni roman, balada.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Tin Ujević–životno djelo Fond sati

9

Predznanje Tin Ujević: Notturno, Blaženo jutro.


jedinice

Upoznavanje stvaralačke raznovrsnosti Tina Ujevića tijekom analiza djela (stilovi, forme, književne vrste, izražajna sredstva). Razvijanje kreativnosti, mašte i asocijativnih sposobnosti.


Karakteristike Ujevićeve lirike: tematika, tonovi, forme.Mnogovrsnost stilskih smjerova (npr. parnasizam, simbolizam, simultanizam, ekspresionizam, futurizam, nadrealizam).Tematika, tonovi, forme i izražajna sredstva.Djela: Svakidašnja jadikovka, Kolajna, Visoki jablani, Pobratimstvo lica u svemiru.

Učenik(u) je jasno značenje Ujevićeve

lirike u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća.

tijekom analiza djela u stanju je prepoznati značajke pojedinih stilova, imenovati formu pjesama, istaknuti pjesničke slike i stilska sredstva.

je u stanju u Ujevićevoj lirici prepoznati općeljudske vrijednosti.

memoriter: tekstu vjerno kazivanje jednog djela.

Etika: forme ponašanja, ljudskost, ponos, karakter.


Parnasizam, simbolizam, simultanizam, ekspresionizam, futurizam, nadrealizam.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Dobriša Cesarić – životno djelo Fond sati

5

Predznanje Dobriša Cesarić: Slap, Voćka poslije kiše,Vagonaši, Povratak.


jedinice

Razvijanje sposobnosti argumentiranja: izrada prezentacije s argumentiranjem o Cesarićevoj misaonoj lirici. Razvijanje kreativnosti, mašte i sposobnosti asocijacije. Uočavanje lirskog načina izražavanja, osjećajne dubine i utjecaja simbolike pjesnika.


Karakteristike Cesarićeve lirike: tematika, tonovi, forme, misaonost (Slap, Voćka poslije kiše, Pjesma mrtvog pjesnika), socijalna senzibilnost (Balada iz predgrađa), ljubav (Povratak).Lagani ritam i ritmička sredstva Cesarićevih pjesama.Interpretativna analiza najmanje triju pjesama.

Kršćanstvom nadahnute pjesme Nikole Šopa. Upoznavanje jednog djela.

Učenik(u) pozna ključ Cesarićeve

popularnosti: jednostavan lirski način izražavanja, prirodna simbolika, ritam.

razumije dubinu njegove misaone lirike, prepozna važnost općeljudskih pitanja u svakodnevnom životu.

memoriter: tekstu vjerno kazivanje jednog djela ili dijela pjesme.

Vizualna kultura: predstavljanje općeljudskih problema u likovnoj umjetnosti.


Misaona lirika, simbol, polisindeton.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Dragutin Tadijanović – životno djelo Fond sati

5

Predznanje Urbana lirika, intimno pjesništvo.


jedinice

Višestrani pristup formama pjesničkog ponašanja, karakterističnim književnim vrstama i temama. Razvijanje estetskog osjećaja i osjećaja za formu. Pomaganje procesa samostalnog čitanja, priprema za samostalni izbor autora i djela, priprema za samostalnu obradu izabranih djela.


Karakteristike lirike pjesnika koji je doživio stotu godišnjicu života; tematika, tonovi, forme. Neposredne veze njegova

Učenik(u) je jasno Tadijanovićevo

životno djelo, zna njegovo mjesto u hrvatskoj

Informatika: priopćavanje na Internetu, baze podataka –

pjesništva sa stvarnim, svakodnevnim životom koji nije nikad idealiziran.Karakteristike njegove pejzažne lirike. Motivi obiteljskog života.Djela: Dugo u noć, u zimsku bijelu noć i još najmanje jedna pjesma.

književnosti. pozna karakteristike njegove

lirike; tematiku, tonove, forme.

je u stanju samostalno obraditi izabrana djela.

minimalno poznavanje djela: dvije pjesme.

samostalno informiranje.


Vizualnost, idila, pejzažna pjesma, urbana lirika, rustični okoliš.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Perspektive/pogledi – Ivan Goran Kovačić Fond sati

6

Predznanje Ivan Goran Kovačić: Mrak na svijetlim stazama,dijalektalna poezija.


jedinice

Višestrani pristup formama pjesničkog ponašanja, karakterističnim književnim vrstama i temama. Upoznavanje uloge i mjesta Ivana Gorana Kovačića u hrvatskoj književnosti.


Kovačićeva tragedija i njegove pjesničke forme ponašanja (npr. dobrota, prosvjed, bunt, sjećanje, ljudskost, domoljublje). Karakteristične teme, shvaćanja života (ratna prijetnja, nevine žrtve, socijalni problemi, slike iz života sela Gorskog kotara).Dani gnjeva–zbirka novela.Ognji i rože–zbirka pjesama (na kajkavskom narječju), Jama–poema na književnom jeziku.

Učenik(u) je jasna uloga i mjesto I. G.

Kovačića u povijesti hrvatske književnosti.

pozna pjesnikove karakteristične teme i poimanja života.

memoriter: tekstu vjerno kazivanje triju strofa Jame.

Mađarski jezik i književnost: poezija Endre Adyja i Miklósa Radnótija.

Vizualna kultura: strahote Drugog svjetskog rata prikazane u djelima likovne umjetnosti.


Poema, dijalektalna poezija, sestina.


Druga moderna u hrvatskoj književnosti (1952.-1968.)

Ranko Marinković – portret

Fond sati 5

Predznanje Ranko Marinković: Zagrljaj, novela, epsko priopćenje.


jedinice

Upoznavanje Marinkovićeva mjesta u hrvatskoj književnosti, upoznavanje karakteristika njegova načina stvaranja, višestrani pristup djelima; pripreme za samostalno formuliranje i raspravu o analizama novela.


Karakteristike druge moderne: vraćanje tradicijama i europskim književnim strujama.Značaj časopisa Krug (1952.-1960.) i nastojanja autora okupljenih oko njega.Vraćanje tradicijama narodne književnosti i motivima zavičaja.Nove tendencije u književnosti: fabula, mjesto i vrijeme radnje imaju sekundarno značenje u lirici, epici, drami i filmu.Značaj časopisa Razlog (1961.-1968.) i autora okupljenih oko njega koji se okreću prema filozofiji (utjecaj Heideggera), postavljanje u središte probleme čovjeka tog doba.

Portret Ranka Marinkovića. Autor drama i novela. Karakteristike njegovih djela, osobitosti njegove umjetnosti pisanja (jednostavna, jasna rečenična konstrukcija, sažet način izražavanja).Detaljna analiza jedne novele npr. Ruke; Anđeo.Ulomak iz drame Kiklop.

Učenik(u) zna dati pregled o razdoblju

druge moderne (grupacije autora, tendencije, tematika, stil).

zna formulirati značaj časopisa Krug i Razlog.

sposoban je za višestrani pristup jednoj Marinkovićevoj noveli.

Etika: rasprava o etičkim pitanjima.


Ironija, simbol, etika.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Perspektive/pogledi – Jure Kaštelan, Josip Pupačić Fond sati

6

Predznanje Jure Kaštelan: Volio bih da me voliš; Josip Pupačić: Tri moja brata, Zaljubljen u ljubav.


jedinice

Upoznavanje karakteristika lirike druge moderne: tematika i stilska obilježja. Uočavanje opisa dalmatinskog krajolika i dalmatinskog čovjeka.


Osobitosti pjesništva Jure Kaštelana (npr. okretanje prema zavičaju i narodnoj književnosti, prosvjed protiv nepravdi,

Učenik(u) pozna mjesta koja zauzimaju

dvojica pjesnika u drugoj moderni i u povijesti

Mađarski jezik i književnost: panteizam u pjesništvu Attile

bježanje u prirodu–panteističko razrješenje).Obrada dvaju djela, npr. Tvrđava koja se ne predaje, Jadikovka kamena, Svijetliš u tmini.

Osobitosti lirike Josipa Pupačića; tematika njegovih pjesama: zavičaj, pitanja postojanja, razmišljanja o prolaznosti/smrti, povijest, intimna poezija i značajke njegova stila.Obrada dvaju djela, npr. More, Tri moja brata, Moj križ svejedno gori.

hrvatske književnosti te koji pripadaju skupini okupljenoj oko časopisa Krug.

zna pregledno rezimirati tematiku, motive i stil njihova pjesništva.

minimalno poznavanje djela: po dvije pjesme svakog pjesnika.

Józsefa.


Alegorija, panteističko razrješenje, pjesma u slobodnom stihu.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Vesna Parun-portret Fond sati

5

Predznanje Vesna Parun: Golubice vukovarske.


jedinice

Najpoznatija hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća. Upoznavanje raznovrsne poezija Vesne Parun. Svjesno poimanje činjenice kako i u kojoj mjeri prožima teme i ton njenog pjesništva to da je ona žena.


Pjesnički portret Vesne Parun.Karakteristična lirska tematika, pjesničko ponašanje, bogatstvo tonova, forma i motiva.Obrada dviju pjesama, npr. Mati čovjekova, Ti koja imaš ruke nevinije.

Učenik(u) pozna portret Vesne Parun. tijekom analize djela

prepozna karakteristične lirske teme i pjesničke forme ponašanja Vesne Parun.

je u stanju formulirati samostalnu analizu pjesama.

minimalno poznavanje djela: dvije pjesme.

Etika: rasprava o moralnim pitanjima (npr. majčinstvo, vjernost, pokora).


Invokacija, simbol.


Suvremena hrvatska književnost (autori i djela po slobodnom izboru)

Fond sati 10

Predznanje Karakteristike hrvatske književnosti 20. i 21. stoljeća (životna djela, portreti, pogledi/perspektive.


jedinice

Suvremena književnost: proširivanje upućenosti, pomaganje u orijentaciji; razvijanje pojmovne obrazovanosti. Interpretacija djela suvremene književnosti, prosuđivanje mišljenja i analiza književnih djela. Višestrano predstavljanje suvremenog književnog života. Prepoznavanje pojava uzajamnog utjecaja elektroničke masovne/javne komunikacije i književnosti. Podržavanje samostalnog čitanja, priprema učenika za samostalan izbor autora i djela, odnosno za samostalnu obradu i širenje/posredovanje u širenju djela.


Djela i ulomci na osnovi izbora iz hrvatske književnosti 20. i 21. stoljeća, npr. Slavko Mihalić, Dubravko Horvatić, Ivan Golob, Luko Paljetak, Višnja Stahuljak, Branko Čegec, Ivan Aralica, Antun Šoljan, Zvonimir Majdak, Nedjeljko Fabrio, Ivo Brešan.

Značaj pokreta „Hrvatskog proljeća“, mnogovrsnost stilova, „proza u trapericama“.Hrvatska poezija inspirirana Domovinskim ratom.

Učenik(u) je jasan karakter životnih

djela izabranih autora, jasno mu je mjesto i uloga autora u hrvatskoj književnosti.

upozna nekoliko nastojanja i osobitosti književnosti navedenih stoljeća.

u svezi s autorima postaje sposoban za interpretaciju mišljenja i analizu njihovih književnih djela, postaje sposoban za razlaganje o po jednom tematskom krugu, odnosno za kazivanje memoritera.

stječe informacije o književnom životu (sajmovi/izložbe knjiga, uspješnice).

Kultura pokretnih slika i mediji: nove pojave uzajamnog utjecaja elektroničke masovne/javne komunikacije i književnosti.

Informatika: primjeri digitalnog priopćavanja.


Suvremena javnost, tiskani i internetski časopis, digitalno priopćavanje.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Književnost Hrvata u Mađarskoj Fond sati

12

Predznanje Djela pjesnika upoznatih u osnovnoj školi, npr. djela Stipana Blažetina, Jolanke Tišler, Mate Meršića Miloradića, Marka Dekića.


jedinice

Upoznavanje značaja domaće hrvatske književnosti, svjesno poimanje njene uloge u očuvanju i razvijanju nacionalnog identiteta.Obrada djela napisana na različitim dijalektima, svjesno poimanje

njihove uloge u očuvanju materinskog jezika i u očuvanju tradicija etničkih grupa Hrvata u Mađarskoj.


Mjesto i značaj domaćih hrvatskih autora u hrvatskoj književnosti.Književna razdoblja književnosti Hrvata iz Mađarske.Značaj djela pisana na dijalektima (štokavskom, kajkavskom i čakavskom).Književne vrste, motivi i tonovi

Učenik(u) pozna mjesto i značaj

domaćih hrvatskih autora u hrvatskoj književnosti.

pozna razdoblja književnosti Hrvata u Mađarskoj.

je jasna uloga književnosti u očuvanju materinskog jezika i u očuvanju tradicija

Mađarski jezik i književnost: mađarska književnost pripadnika mađarskih zajednica u svijetu/izvan Mađarske.


Dijalektalna poezija, pjesma u slobodnom stihu, haiku.

Očekivani razvojni rezultati

na kraju dvogodišnjeg

ciklusa

Učenik s razumijevanjem koristi tekstove masovne/javne komunikacije, odnosno tekstove na audiovizualnim i informatičkim osnovama. Osim kritičkog usvajanja s razumijevanjem, sposoban je na samostalno stvaranje teksta u nekoliko književnih vrsta s publicističkom, audiovizualnom i informatičkom pozadinom, uz korištenje mogućnosti koje pruža spajanje slikovnih elemenata i teksta.U primjeni naučenih spoznaja o deskriptivnoj gramatici, tekstoloških, semantičkih i pragmatičnih spoznaja, osim vještine u analizi tekstova, interpretaciji tekstova, proširenjem analize, pored beletrističkih tekstova, posjeduje i vještinu obrade i interpretacije stručno-znanstvenih i publicističkih tekstova te tekstova iz javnog života (audiovizualne i informatičke osnove).Učenik sustavno koristi usluge knjižnice, razne nosače informacija (npr. one koje su zasnovane na informatičkim tehnologijama), u svijetu informacija se orijentira odgovarajućom mjerom senzibilnosti za probleme, odgovarajućom kreativnošću i samostalnošću; razumno i kreativno zna iskoristiti mogućnosti koje pruža samoobrazovanje.Razumijevanje različitih tekstova dokazuje analizom koja je usmjerena prema gramatičkim karakteristikama, tematskoj mreži i raščlanjenosti tekstova.U stanju je čitko i uređeno pisati.U usmenim i pismenim komunikacijskim situacijama izabere adekvatan ton, jezičnu varijantu i stilski sloj. Primjenjuje jezične norme obrazovanog razgovornog jezika (regionalnog razgovornog jezika), odnosno jezične norme jezičnih varijanti, u stanju je prepoznati i interpretirati jezične varijante koje odstupaju od njih.U vrstama službenog dopisivanja sposoban je za samostalno stvaranje teksta (npr. autobiografija, motivacijsko pismo).Primjenjuje pravila i etičke norme navođenja/citiranja.Potvrđuje poznavanje sustava i povijesti hrvatskog jezika, samostalno prepoznavanje gramatičkih, tekstoloških, semantičkih, stilsko-retoričkih i pravopisnih pojava te svjesnu primjenu naučenog.

Posjeduje sveobuhvatna znanja o odnosima između jezika i društva, odnosno o procesu konstantnosti i promjena jezika. Važnu sastavnicu njegove naobrazbe na materinskom jeziku čini upućenost u porijeklo hrvatskog jezika, u njegovu srodnost s drugim jezicima, u važnije postaje njegove povijesti; svjesno poimanje veze između mađarskog jezika i mađarske kulture.Svjesnim i izražajnim kazivanjem tekstova u stanju je na tekstu vjernu interpretaciju memoritera.

Documents

kerettanterv.oh.gov.hu · Web viewpozna utjecaje narodne na umjetničku književnost (npr. renesansa, romantika; jezik, tropi, stilska sredstva, stihovi itd.). pozna teme, motive,