€¦ · Web viewPrevencija je od ključne važnosti za zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje. Države članice trebale bi u tu svrhu redovito razmjenjivati procjene

Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0180/2018

22.5.2018

***IIZVJEŠĆEo Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu(COM(2017/0772/2) – C8-0409/2017 – 2017/0309(COD))

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Izvjestiteljica: Elisabetta Gardini

Izvjestiteljica za mišljenje (*):Željana Zovko, Odbor za razvoj

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

RR\1153807HR.docx PE616.870v03-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

PR_COD_1amCom

Oznake postupaka

* Postupak savjetovanja*** Postupak suglasnosti

***I Redovni zakonodavni postupak (prvo čitanje)***II Redovni zakonodavni postupak (drugo čitanje)

***III Redovni zakonodavni postupak (treće čitanje)

(Navedeni se postupak temelji na pravnoj osnovi predloženoj u nacrtu akta.)

Izmjene nacrta akta

Amandmani Parlamenta u obliku dvaju stupaca

Brisanja su označena podebljanim kurzivom u lijevom stupcu. Izmjene su označene podebljanim kurzivom u obama stupcima. Novi tekst označen je podebljanim kurzivom u desnom stupcu.

U prvom i drugom retku zaglavlja svakog amandmana naznačen je predmetni odlomak iz nacrta akta koji se razmatra. Ako se amandman odnosi na postojeći akt koji se želi izmijeniti nacrtom akta, zaglavlje sadrži i treći redak u kojem se navodi postojeći akt te četvrti redak u kojem se navodi odredba akta na koju se izmjena odnosi.

Amandmani Parlamenta u obliku pročišćenog teksta

Novi dijelovi teksta označuju se podebljanim kurzivom. Brisani dijelovi teksta označuju se oznakom ▌ ili su precrtani. Izmjene se naznačuju tako da se novi tekst označi podebljanim kurzivom, a da se zamijenjeni tekst izbriše ili precrta. Iznimno, izmjene strogo tehničke prirode koje unesu nadležne službe prilikom izrade konačnog teksta ne označuju se.

PE616.870v03-00 2/96 RR\1153807HR.docx

HR

SADRŽAJStranica

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA..................5

OBRAZLOŽENJE..................................................................................................................41

MIŠLJENJE Odbora za razvoj..................................................................................................43

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE.............................................................................54

MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ............................................................64

STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA................................................................................................................................88

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU..............................................................................98

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU..................................................................................................................................99

RR\1153807HR.docx 3/96 PE616.870v03-00

HR

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu(COM(2017/0772/2) – C8-0409/2017 – 2017/0309(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2017/0772)2),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 196. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0409/2017),

– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje češkog Zastupničkog doma, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

– uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenja i stajališta u obliku amandmana Odbora za razvoj, Odbor za proračune, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0180/2017),

1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3. poziva Komisiju da se suzdrži od preraspodjele sredstava za financiranje novih političkih prioriteta koji su dodani tijekom aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira jer će se to sigurno negativno odraziti na provedbu drugih ključnih aktivnosti Unije;

4. poziva Komisiju da nastavno na aktualnu reviziju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu zajamči dostatna sredstva za njegovo financiranje u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, koji se počinje provoditi 2021. godine;

5. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PE616.870v03-00 4/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 1

Prijedlog odlukeUvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija Izmjena

(1) Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), koji je uređen Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća12, jača se suradnja između Unije i država članica i olakšava koordinacija u području civilne zaštite u cilju poboljšanja odgovora Unije na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(1) Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), koji je uređen Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća12, jača se suradnja između Unije, država članica i njihovih regija te olakšava koordinacija u području civilne zaštite u cilju poboljšanja odgovora Unije na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

_________________ _________________12 Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

12 Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

Amandman 2



(3) Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem mogu se dogoditi bilo gdje na svijetu, često bez upozorenja. Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem sve su češće, ekstremnije i složenije, a pogoršavaju ih učinci klimatskih promjena, neovisno o nacionalnim granicama. Katastrofe mogu imati ogromne posljedice za ljude, okoliš i gospodarstvo.

(3) Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem mogu se dogoditi bilo gdje na svijetu, često bez upozorenja. Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem sve su češće, ekstremnije i složenije, a pogoršavaju ih učinci klimatskih promjena, neovisno o nacionalnim granicama. Katastrofe mogu imati nesagledive posljedice za ljude, okoliš, društvo i gospodarstvo. Nažalost, katkad su i namjerno izazvane, kao npr. u slučajevima terorističkih napada.

Amandman 3

Prijedlog odluke

RR\1153807HR.docx 5/96 PE616.870v03-00

HR

Uvodna izjava 4.


(4) Nedavno iskustvo pokazalo je da se oslanjanjem na dobrovoljne ponude uzajamne pomoći koje se koordiniraju u okviru Mehanizma Unije i čije se pružanje njime olakšava ne može uvijek osigurati dostupnost dostatnih kapaciteta za prikladno zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi pogođenih katastrofama, kao ni odgovarajuća zaštita okoliša i imovine. To se posebno događa kada katastrofe koje se ponavljaju istodobno pogađaju države članice i kada zajednički kapacitet nije dovoljan.

(4) Nedavno iskustvo pokazalo je da se oslanjanjem na dobrovoljne ponude uzajamne pomoći koje se koordiniraju u okviru Mehanizma Unije i čije se pružanje njime olakšava ne može uvijek osigurati dostupnost dostatnih kapaciteta za prikladno zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi pogođenih katastrofama, kao ni odgovarajuća zaštita okoliša i imovine. To se u prvom redu događa kada katastrofe koje su i neočekivane i koje se ponavljaju, bez obzira na to bile one prirodne li uzrokovane ljudskim djelovanjem, istodobno pogađaju države članice i kada zajednički kapacitet nije dovoljan. Kako bi se prevladali ti nedostaci i spriječili novi rizici, svi instrumenti Unije trebali bi se koristiti potpuno fleksibilno, između ostalog, promicanjem aktivnog sudjelovanja civilnog društva. Ipak, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće preventivne mjere, odnosno zadržati nacionalne kapacitete dostatne za adekvatno suočavanje s katastrofama.

Amandman 4

Prijedlog odlukeUvodna izjava 4.a (nova)


(4a) Sprečavanje šumskih požara od ključne je važnosti u kontekstu globalnog angažmana u pogledu emisija CO2. Naime, spaljivanjem drveća i tla bogatog tresetom tijekom šumskih požara stvaraju se emisije CO2. Studije su pokazale kako 20 % svih emisija CO2 u svijetu nastaje kao posljedica požara, što je više od ukupne količine emisija svih prometnih sustava na Zemlji (iz vozila, brodova i zrakoplova).

PE616.870v03-00 6/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 5



(5) Prevencija je od ključne važnosti za zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje. Države članice trebale bi u tu svrhu redovito razmjenjivati procjene rizika i sažetke svojih planova za upravljanje rizikom od katastrofa kako bi se osigurao cjelovit pristup upravljanju katastrofama u okviru kojeg se povezuju mjere prevencije rizika, pripravnosti i odgovora. Nadalje, Komisija bi trebala moći tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti povezane s određenim katastrofama, posebice zato da bi Unija mogla pružiti najveću moguću potporu za upravljanje rizikom od katastrofa. Trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje i pojačati politike prevencije, među ostalim osiguravanjem nužnih veza s drugim ključnim politikama i instrumentima Unije, posebno europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2. Uredbe (EU) br. 1303/201313.

(5) Prevencija je od ključne važnosti za zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje. Države članice trebale bi u tu svrhu redovito razmjenjivati procjene rizika u pogledu nacionalne sigurnosti i sigurnosnih rizika kao i sažetke svojih planova za upravljanje rizikom od katastrofa kako bi se osigurao cjelovit pristup upravljanju prirodnim katastrofama i katastrofama uzrokovanim ljudskim djelovanjem u okviru kojeg se povezuju mjere prevencije rizika, pripravnosti i odgovora. Nadalje, Komisija bi trebala moći tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti povezane s određenim katastrofama, uključujući onima uzrokovanima ljudskim djelovanjem, posebice zato da bi Unija, a osobito Europska agencija za okoliš (EEA), mogla pružiti najveću moguću potporu za upravljanje rizikom od katastrofa. Nužno je smanjiti administrativno opterećenje i ojačati politike prevencije, među ostalim produbljivanjem veza s drugim ključnim politikama i instrumentima Unije, posebno europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2. Uredbe (EU) br. 1303/201313.

Amandman 6



(5a) Rizik negativno utječe na razvoj regija. Sprečavanje rizika i upravljanje njima podrazumijeva preoblikovanje politika i institucionalnih okvira kao i

RR\1153807HR.docx 7/96 PE616.870v03-00

HR

jačanje lokalnih, nacionalnih i regionalnih kapaciteta za oblikovanje i provedbu mjera upravljanja rizikom, pri čemu se koordinira širok raspon aktera. Neophodno je izraditi karte rizika po regijama i/ili državama članicama, ojačati sposobnost odgovora na rizike i ojačati preventivne mjere, stavljajući poseban naglasak na klimatske rizike. Pri izradi karata rizika u obzir se obavezno moraju uzeti i rizici koje donosi sadašnja promjenjivost klime te projekcija razvoja klimatskih promjena.

Amandman 7

Prijedlog odlukeUvodna izjava 5.b (nova)


(5b) Pri pripremi svojih procjena rizika i planiranju upravljanja rizicima države članice bi u obzir trebale uzeti specifične rizike u pogledu dobrobiti divljih biljaka i životinja. Europska komisija trebala bi u cijeloj Europi poticati širenje informacija o životinjama pogođenim katastrofama. U tom bi kontekstu trebalo dodatno razvijati programe osposobljavanja i tečajeve.

Amandman 8

Prijedlog odlukeUvodna izjava 5.c (nova)


(5c) Godine 2017. sezona šumskih požara bila je osobito duga i intenzivna u mnogim državama članicama, pri čemu je u samo jednoj državi članici smrtno stradalo više od 100 osoba. Nedostatak raspoložive imovine, kao što je navedeno u Izvješću o nedostacima u kapacitetu 1a, i nemogućnost Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije („EERC” ili „dobrovoljno udruženi kapaciteti”) da pravovremeno reagira na svih 17 zahtjeva

PE616.870v03-00 8/96 RR\1153807HR.docx

HR

za pomoć u slučaju šumskih požara pokazali su da dobrovoljni doprinosi država članica nisu dostatni tijekom hitnih situacija velikih razmjera koje istovremeno pogađaju nekoliko država članica.

_________________1a Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o ostvarenom napretku i preostalim nedostacima u Europskom kapacitetu za odgovor na hitne situacije, 17.2.2017.

Amandman 9

Prijedlog odlukeUvodna izjava 5.d (nova)


(5d) Najočitiji partneri za produbljivanje suradnje susjedne su države članice koje raspolažu istim stručnim znanjem i strukturama i koje će vjerojatno biti pogođene istim katastrofama te izložene istim rizicima.

Amandman 10



(6) Potrebno je pojačati zajedničku sposobnost pripremanja za katastrofe i odgovora na njih, posebno s pomoću uzajamne potpore u Europi. Povrh jačanja mogućnosti koje se već nude u okviru Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije („EERC” ili „dobrovoljno udruženi kapaciteti”), koji se dalje u tekstu nazivaju „Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu”, Komisija bi trebala uspostaviti i rescEU. rescEU bi trebao uključivati kapacitete za odgovor na hitne situacije kako bi se moglo odgovarati na šumske požare, velike poplave i potrese te

(6) Potrebno je pojačati zajedničku sposobnost pripremanja za katastrofe i odgovora na njih, posebno s pomoću uzajamne potpore u Europi. Povrh jačanja mogućnosti koje se već nude u okviru Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije („EERC” ili „dobrovoljno udruženi kapaciteti”), koji se dalje u tekstu nazivaju „Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu”, Komisija bi trebala uspostaviti i rescEU. rescEU bi trebao uključivati kapacitete za odgovor na hitne situacije kako bi se moglo odgovarati na šumske požare, velike poplave i potrese,

RR\1153807HR.docx 9/96 PE616.870v03-00

HR

poljsku bolnicu i medicinske timove u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije koji se mogu brzo rasporediti.

terorističke napade, kemijske, biološke, radiološke i nuklearne napade kao i poljske bolnice i medicinske timove u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije koji se mogu brzo rasporediti. U tom se kontekstu naglašava da je važno ojačati i obuhvatiti posebne kapacitete lokalnih i regionalnih tijela vlasti jer ona prva interveniraju u slučaju katastrofe. Ta bi tijela trebala razviti modele suradnje u okviru kojih bi zajednice mogle razmjenjivati najbolje prakse te bi imale mogućnost i da sudjeluju u razvoju svoje otpornosti na prirodne katastrofe.

Amandman 11



(6a) Uloga lokalnih i regionalnih tijela tijela u sprečavanju katastrofa i upravljanju njima od velike je važnosti, a njihove kapacitete za odgovor treba na odgovarajući način uključiti u sve aktivnosti koordinacije i raspoređivanja koje se provode na temelju ove Odluke, u skladu s institucionalnim i pravnim okvirima država članica, kako bi se preklapanja smanjila na najmanju moguću mjeru i kako bi se potakla interoperabilnost. Takva tijela mogu imati važnu preventivnu ulogu, a isto tako se i prva, skupa s volonterima, odazivaju nakon katastrofe. Stoga postoji potreba za stalnom suradnjom na lokalnoj, regionalnoj i prekograničnoj razini u cilju uspostave zajedničkog sustava za brzu intervenciju prije mobilizacije rescEU-a kao i za redovitim kampanjama za informiranje javnosti o prvim mjerama odgovora.

PE616.870v03-00 10/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 12



(7) Unija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama kada raspoloživi kapaciteti nisu dostatni za djelotvoran odgovor na katastrofe tako što će pridonijeti financiranju sporazuma o najmu ili zakupu za osiguravanje brzog pristupa takvim kapacitetima ili financiranju njihove kupovine. Time bi se znatno poboljšala djelotvornost Mehanizma Unije osiguravanjem dostupnosti kapaciteta u slučajevima kada se djelotvoran odgovor na katastrofe ne bi mogao osigurati na neki drugi način, posebno u slučaju katastrofa s učincima velikih razmjera koji utječu na znatan broj država članica. Unija bi svojom nabavom kapaciteta trebala omogućiti stvaranje ekonomija razmjera i bolju koordinaciju odgovora na katastrofe.

(7) Unija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama kada raspoloživi materijalni i tehnički kapaciteti nisu dostatni za djelotvoran odgovor na katastrofe, među ostalim i u slučajevima s prekograničnom dimenzijom, tako što će pridonijeti financiranju sporazuma o najmu ili zakupu za osiguravanje brzog pristupa takvim kapacitetima ili financiranju njihove kupovine. Time bi se znatno poboljšala djelotvornost i raspoloživost Mehanizma Unije osiguravanjem brze dostupnosti materijalnih i tehničkih kapaciteta, među ostalim i za spašavanje starijih osoba i osoba s invaliditetom, u slučajevima kada se djelotvoran odgovor na katastrofe ne bi mogao osigurati na neki drugi način, posebno u slučaju katastrofa s učincima velikih razmjera koji utječu na znatan broj država članica, kao što su prekogranične epidemije. Unija bi prethodnom namjenom odgovarajuće opreme te nabavom kapaciteta trebala omogućiti stvaranje ekonomija razmjera i bolju koordinaciju odgovora na katastrofe. Trebalo bi osigurati optimalno i transparentno korištenje financijskih sredstava.

Obrazloženje

Pri mobiliziranju kapaciteta u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu ključna je brzina, na što upućuju tragične posljedice kasnog slanja kanadera tijekom posljednjih sezona šumskih požara na jugu Europe. Sufinanciranje EU-a uvijek bi trebalo provoditi uz punu transparentnost i odgovornost.

Amandman 13


RR\1153807HR.docx 11/96 PE616.870v03-00

HR


(7a) Kada dođe do neočekivanih katastrofa, brojne države članice suočene su s nedostatkom materijalne i tehničke opreme. Stoga bi se Mehanizmom Unije trebalo omogućiti proširenje materijalne i tehničke osnove gdje je to potrebno, osobito za potrebe spašavanja osoba s invaliditetom, starijih ili bolesnih osoba.

Amandman 14



(9) Kako bi se mogle pojačati učinkovitost i djelotvornost osposobljavanja i vježbi i pojačati suradnja među nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu država članica, nužno je uspostaviti Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite koja se temelji na postojećim strukturama.

(9) Osposobljavanje, istraživanje i inovacije ključni su aspekti suradnje u području civilne zaštite. Na temelju postojećih struktura trebalo bi ojačati učinkovitost i djelotvornost osposobljavanja i vježbi, poticanje inovacija te dijalog i suradnju među nacionalnim tijelima i službama za civilnu zaštitu država članica, pri čemu bi trebali sudjelovati centri izvrsnosti, sveučilišta, istraživači i drugi stručnjaci iz država članica, s kojima bi trebalo razmjenjivati informacije.

Amandman 15



(9a) Iako je jačanje civilne zaštite u svjetlu katastrofa, i elementarnih nepogoda i onih vezanih uz unutarnju sigurnost, jedan od glavnih prioriteta u cijeloj Uniji, od presudne je važnosti upotpuniti alate Unije jačom teritorijalnom dimenzijom i dimenzijom pod vodstvom zajednice jer je djelovanje lokalne zajednice najbrži i najučinkovitiji način ograničavanja štete prouzročene

PE616.870v03-00 12/96 RR\1153807HR.docx

HR

katastrofama.

Amandman 16



(10) Kako bi se postiglo funkcioniranje kapaciteta rescEU-a, trebalo bi osigurati dodatna odobrena sredstva za financiranje djelovanja u okviru Mehanizma Unije.

(10) Kako bi se postiglo funkcioniranje kapaciteta rescEU-a, trebalo bi osigurati dodatna odobrena sredstva za financiranje djelovanja u okviru Mehanizma Unije, međutim, ne na štetu financijskih omotnica dodijeljenih drugim ključnim politikama Unije, kao što su one kojima se na globalnoj razini promiču prava, jednakost i građanstvo, pravda ili ljudski razvoj, uključujući sva sredstva dodijeljena programima i projektima u području ravnopravnosti spolova i jačanju položaja žena, posebno s obzirom na to da je provedba nekih od tih programa bila iznimno uspješna: dodjeljivanje sredstava za plaćanja u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu (REC) premašilo je 99 % tijekom protekle tri godine.

Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestiteljica se snažno protivi korištenju raspodjele sredstava na štetu uspješnih i trajno nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu (REC) te Program za pravosuđe. Stopa apsorpcije od gotovo 100 % za REC upućuje na to da iz tog programa nije moguće dodijeliti nova sredstva bez da se pritom negativno ne utječe na specifične projekte i organizacije. Odbor FEMM stalno upozorava da je u svjetlu financiranja programa DAPHNE i programa za ravnopravnost spolova potrebno povećati sredstva za REC.

Amandman 17



(10a) Potrebno je osigurati zasebno financiranje i proračunska sredstva za revidirani Mehanizam Unije. S obzirom

RR\1153807HR.docx 13/96 PE616.870v03-00

HR

na potrebu da se izbjegnu bilo kakve negativne posljedice za financiranje postojećih višegodišnjih programa, povećanje sredstava za ciljanu reviziju Mehanizma Unije tijekom 2018., 2019. i 2020. treba dolaziti isključivo iz svih resursa dostupnih na temelju Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/20131a, a posebno uz korištenje instrumenta fleksibilnosti.

___________________1a Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12. 2013., str. 884.).

Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestiteljica se snažno protivi korištenju raspodjela sredstava na štetu uspješnih i kronično nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu te Program za pravosuđe. Umjesto toga, potrebno je mobilizirati sva dodatna potrebna sredstva koristeći se odredbama o fleksibilnosti iz Uredbe o VFO-u.

Amandman 18



(11) Trebalo bi pojednostavniti postupke Mehanizma Unije kako bi se osiguralo da države članice mogu pristupiti pomoći i kapacitetima koji su potrebni za što brži odgovor na prirodne katastrofe i na katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(11) Trebalo bi pojednostavniti i olakšati postupke Mehanizma Unije te povećati njihovu fleksibilnost kako bi se osiguralo da države članice mogu brzo pristupiti pomoći i kapacitetima koji su potrebni za što brži i učinkovitiji odgovor na prirodne katastrofe i na katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Amandman 19


PE616.870v03-00 14/96 RR\1153807HR.docx

HR


(12) Kako bi se u najvećoj mjeri mogli iskoristiti postojeći financijski instrumenti te kako bi se države članice mogle poduprijeti u pružanju pomoći, posebno kao odgovor na katastrofe izvan Unije, trebalo bi predvidjeti odstupanje od članka 129. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća14 u slučajevima kada se financiranje odobrava u skladu s člancima 21., 22. i 23. Odluke br. 1313/2013/EU.

(12) Kako bi se u najvećoj mjeri mogli iskoristiti postojeći financijski instrumenti te kako bi se države članice mogle poduprijeti u pružanju pomoći, uključujući kao odgovor na katastrofe izvan Unije, trebalo bi predvidjeti odstupanje od članka 129. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća14 u slučajevima kada se financiranje odobrava u skladu s člancima 21., 22. i 23. Odluke br. 1313/2013/EU. Ne dovodeći u pitanje to odstupanje, financijska sredstva za aktivnosti civilne zaštite i, posebno, za humanitarnu pomoć, trebala bi u svakoj budućoj financijskoj strukturi Unije biti jasno razdvojena i potpuno u skladu s različitim ciljevima i pravnim zahtjevima unutar te strukture.

__________________ __________________14 Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str 1.).

14 Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str 1.).

Amandman 20



(13) Važno je osigurati da države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi djelotvorno spriječile prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem i ublažile njihove učinke. Odredbama bi se trebale pojačati veze između mjera prevencije, pripravnosti i odgovora u okviru Mehanizma Unije. Trebalo bi osigurati usklađenost s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije o prevenciji katastrofa i upravljanju rizikom

(13) Važno je osigurati da države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi djelotvorno spriječile prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem i ublažile njihove učinke. Odredbama bi se trebale pojačati veze između mjera prevencije, pripravnosti i odgovora u okviru Mehanizma Unije. Trebalo bi osigurati usklađenost s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije o prevenciji katastrofa i upravljanju rizikom

RR\1153807HR.docx 15/96 PE616.870v03-00

HR

od katastrofa, među ostalim za prekogranične preventivne mjere i odgovor na prijetnje kao što su ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju15. Jednako tako trebalo bi osigurati usklađenost s međunarodnim obvezama kao što su Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030., Pariški sporazum i Program za održivi razvoj do 2030.

od katastrofa, među ostalim za prekogranične preventivne mjere i odgovor na prijetnje kao što su ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju15. U programima teritorijalne suradnje na osnovi kohezijske politike predviđaju se konkretne mjere kako bi se u obzir uzeli otpornost na katastrofe, sprečavanje rizika i upravljanje rizicima te dodatni napori za snažniju integraciju i veće sinergije. Nadalje, sva djelovanja trebala bi biti usklađena s međunarodnim obvezama kao što su Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030., Pariški sporazum i Program za održivi razvoj do 2030., a njima bi se trebao i aktivno dati doprinos ispunjenju tih obveza.

__________________ __________________15 Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013., str. 1.).

15 Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013., str. 1.).

Amandman 21



(13a) Nužno je da se zadrže moduli koji su dosad registrirani u CECIS-u (Zajednički komunikacijski i informacijski sustav za hitne situacije) kako bi bilo moguće odgovarati na zahtjeve za pomoć i sudjelovati u sustavu osposobljavanja u uobičajenom obliku.

Obrazloženje

Time se osigurava okvir za prikupljanje potvrđenih informacija o situaciji, njihovo slanje državama članicama te razmjenu saznanja naučenih tijekom raspoređivanja. Zadržavanje registriranih modula za Austriju bi značilo da deset modula državnih vatrogasnih službi ne bi ispalo iz sustava.

PE616.870v03-00 16/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 22



(13b) Podjednako je važno povezati Mehanizam Unije, koji je ograničen na razdoblje neposredno nakon katastrofe, s drugim instrumentima Unije usmjerenima na smanjenje šteta, kao što je Fond solidarnosti.

Amandman 23



(13c) Nužno je izmijeniti Fond solidarnosti uvođenjem obveze uklanjanja štete nanesene okolišu i korištenjem BDP-a po stanovniku regije ili države članice umjesto svjetskog BDP-a kao pokazatelja za njegovo odobravanje kako bi se izbjegle situacije da velike i gusto naseljene regije s niskim razinama bogatstva ne mogu koristiti sredstva Fonda. Vrlo je važno na ekonomski način vrednovati okoliš pogođen katastrofom, osobito područja visoke prirodne vrijednosti kao što su zaštićena područja i ona obuhvaćena mrežom Natura 2000, kako bih ih se moglo sanirati.

Amandman 24

Prijedlog odlukeUvodna izjava 13.d (nova)


(13d) Djelovanje Unije treba se također usredotočiti na pružanje pomoći pri tehničkom osposobljavanju kako bi se mogla povećati sposobnost zajednica za samopomoć, čime postaju bolje

RR\1153807HR.docx 17/96 PE616.870v03-00

HR

pripremljene za početni odgovor i kontrolu nad katastrofom. Ciljano osposobljavanje i obrazovanje za osobe zadužene za javnu sigurnost, kao što su vođe zajednice, socijalni i zdravstveni radnici, službe spašavanja te vatrogasne službe kao i lokalne volonterske interventne skupine, koje bi trebale imati na raspolaganju brzo dostupnu interventnu opremu, mogu pomoći u kontroli nad katastrofom i smanjenju broja smrtnih slučajeva tijekom krize i nakon nje.

Amandman 25

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 1. − podtočka aOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 3. – stavak 1. – točka e


(e) povećanje dostupnosti i uporabe znanstvenog znanja o katastrofama.

(e) povećanje dostupnosti i uporabe znanstvenog znanja o katastrofama, među ostalim i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima;

Amandman 26

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka aa (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 3. – stavak 1. – točka ea (nova)


(aa) u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(ea) ublažavanje neposrednih posljedica koje katastrofe mogu imati na ljudske živote te na kulturnu i prirodnu baštinu;”

Amandman 27

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka ab (nova)

PE616.870v03-00 18/96 RR\1153807HR.docx

HR

Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 3. – stavak 1. – točka eb (nova)


(ab) u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(eb) jačanje suradnje i koordinacijskih aktivnosti na prekograničnoj razini;”

Amandman 28

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 5. – stavak 1. – točka a


(a) poduzeti mjere za poboljšanje baze znanja o rizicima od katastrofa i olakšavati razmjenu znanja, rezultata znanstvenih istraživanja, najboljih praksi i informacija, uključujući među državama članicama koje imaju zajedničke rizike;”

(a) poduzeti mjere za poboljšanje baze znanja o rizicima od katastrofa te intenzivnije olakšavati i promicati suradnju i razmjenu znanja, rezultata znanstvenih istraživanja i inovacija, najboljih praksi i informacija, uključujući među državama članicama koje imaju zajedničke rizike;

Amandman 29

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 5. – stavak 1. – točka aa (nova)


(3a) u članku 5. stavku 1. umeće se sljedeća točka:

„(aa) koordinirati usklađivanje informacija i smjernica o sustavima uzbunjivanja, među ostalim na prekograničnoj razini;”

Amandman 30

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)

RR\1153807HR.docx 19/96 PE616.870v03-00

HR

Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 5. – stavak 1. – točka f

Tekst na snazi Izmjena

(3b) točka (f) članka 5. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

(f) prikupljati i širiti informacije koje su države članice stavile na raspolaganje; organizirati razmjenu iskustava o procjeni sposobnosti upravljanja rizicima; izraditi, zajedno s državama članicama i do 22. prosinca 2014., smjernice o sadržaju, metodologiji i strukturi tih procjena; i olakšavati razmjenu dobre prakse koja se odnosi na planiranje prevencije i pripravnosti, uključujući i putem dobrovoljnih stručnih provjera;

„(f) prikupljati i širiti informacije koje su države članice stavile na raspolaganje; organizirati razmjenu iskustava o procjeni sposobnosti upravljanja rizicima; izraditi, zajedno s državama članicama i do 22. prosinca 2019., nove smjernice o sadržaju, metodologiji i strukturi tih procjena; i olakšavati razmjenu dobre prakse koja se odnosi na planiranje prevencije i pripravnosti, uključujući i putem dobrovoljnih stručnih provjera;

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/?qid=1523544518145&uri=CELEX:32013D1313)

Amandman 31

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka aOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 6. – stavak 1. – točka a


(a) izraditi procjene rizika na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini te ih dostaviti Komisiji do 22. prosinca 2018. i svake tri godine nakon toga;

(a) izraditi procjene rizika na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini u dogovoru s relevantnim lokalnim i regionalnim tijelima vlasti te u skladu s Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa te ih dostaviti Komisiji do 22. prosinca 2018. i svake tri godine nakon toga, na temelju modela dogovorenog s Komisijom i, u tom kontekstu, uz uporabu postojećih nacionalnih informacijskih sustava;

Amandman 32

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka aa (nova)

PE616.870v03-00 20/96 RR\1153807HR.docx

HR

Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 6. – stavak 1. – točka d


(aa) točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

(d) sudjelovati, na dobrovoljnoj osnovi, u stručnim provjerama procjene sposobnosti upravljanja rizicima.

„(d) sudjelovati, na dobrovoljnoj osnovi, u stručnim provjerama sposobnosti upravljanja rizicima u cilju identificiranja djelovanja kojima se nadilaze nedostaci.”

Obrazloženje

Svrha odluke o izmjeni izvornog teksta jest da se pojasni cilj mjere u kontekstu općeg preispitivanja članka 6.

Amandman 33

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka bOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 6. – stavak 2.


Sažetak relevantnih elemenata planova upravljanja rizikom dostavlja se Komisiji zajedno s informacijama o odabranim preventivnim mjerama i mjerama pripravnosti do 31. siječnja 2019. i svake tri godine nakon toga. Nadalje, Komisija može tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti kojima su obuhvaćeni i kratkoročni i dugoročni napori. Unija primjereno uzima u obzir napredak koji su države članice ostvarile u pogledu prevencije katastrofa i pripravnosti za katastrofe kao dio bilo kojeg budućeg mehanizma ex ante uvjetovanja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Sažetak relevantnih elemenata planova upravljanja rizikom dostavlja se Komisiji zajedno s informacijama o odabranim preventivnim mjerama i mjerama pripravnosti, u skladu s obrascem koji će se urediti provedbenim aktom, do 31. siječnja 2019. i svake tri godine nakon toga. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 2. Nadalje, Komisija može tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti kojima su obuhvaćeni i kratkoročni i dugoročni napori. U tu svrhu ti napori mogu obuhvaćati obvezu država članica da potiču ulaganja utemeljena na procjeni rizika i da osiguraju bolju obnovu nakon katastrofa. Dodatno administrativno opterećenje na nacionalnoj i podnacionalnoj razini potrebno je maksimalno smanjiti.

RR\1153807HR.docx 21/96 PE616.870v03-00

HR

Amandman 34



Komisija može uspostaviti i posebne mehanizme savjetovanja za jačanje odgovarajućeg planiranja i koordinacije prevencije i pripravnosti među državama članicama koje su izložene sličnim vrstama katastrofa.

Komisija može u suradnji s državama članicama uspostaviti i posebne mehanizme savjetovanja za jačanje odgovarajućeg planiranja i koordinacije prevencije i pripravnosti među državama članicama koje su izložene sličnim vrstama katastrofa. Osim toga, Komisija i države članice, kad je to moguće, potiču usklađenost upravljanja rizicima od katastrofa sa strategijama za prilagodbu klimatskim promjenama.

Obrazloženje

Odluka o tome da Komisija eventualno uspostavi posebne mehanizme savjetovanja trebala bi obuhvaćati sudjelovanje država članica koje su dio Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

Amandman 35

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka ba (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 6. – stavak 3.a (novi)


(ba) dodaje se sljedeći, četvrti stavak:

„Komisija može poduzeti odgovarajuće mjere ako smatra da su preventivni napori neke države članice nedovoljni u odnosu na rizike s kojima se ta država članica suočava.”

Amandman 36

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 8. – stavak 1. – točka k

PE616.870v03-00 22/96 RR\1153807HR.docx

HR


(4a) u članku 8. stavku 1. točka (k) zamjenjuje se sljedećim:

(k) u bliskom savjetovanju s državama članicama, poduzima dodatno potporno i komplementarno djelovanje u području pripravnosti, potrebno za postizanje cilja navedenog u članku 3. stavku 1. točki (b).

„(k) u bliskom savjetovanju s državama članicama, poduzima dodatno potporno i komplementarno djelovanje u području pripravnosti, među ostalim koordinacijom s ostalim instrumentima Unije, potrebno za postizanje cilja navedenog u članku 3. stavku 1. točki (b).”

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1303&qid=1519642295681&from=EN)

Amandman 37

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4.b (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 9. – stavak 1.a (novi)


(4b) u članku 9. umeće se sljedeći stavak:

„1a. Države članice jačaju relevantne administrativne kapacitete nadležnih regionalnih i lokalnih tijela u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom.”

Amandman 38

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 5.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 10. – stavak 1.


1. Komisija i države članice surađuju kako bi poboljšale planiranje operacija odgovora na katastrofe u okviru Mehanizma Unije, uključujući putem izrade scenarija za odgovor na katastrofe na temelju procjena rizika iz članka 6.

1. Komisija i države članice surađuju kako bi poboljšale planiranje operacija odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem u okviru Mehanizma Unije, uključujući putem izrade scenarija za

RR\1153807HR.docx 23/96 PE616.870v03-00

HR

točke (a) i prikaza rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), prikaza razmještaja sredstava i izrade planova za raspoređivanje kapaciteta za odgovor.

odgovor na katastrofe na temelju procjena rizika iz članka 6. točke (a) i prikaza rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), prikaza razmještaja sredstava, uključujući strojeve za zemljane radove, prenosive električne generatore i prenosivu vatrogasnu opremu, i izrade planova za raspoređivanje kapaciteta za odgovor.

Amandman 39



1. Uspostavljaju se Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu. Sastoje se od prethodno namijenjenih udruženih kapaciteta za odgovor država članica te uključuju module, druge kapacitete za odgovor i stručnjake.

1. Uspostavljaju se Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu. Sastoje se od prethodno namijenjenih dobrovoljno udruženih kapaciteta za odgovor država članica te uključuju module, druge kapacitete za odgovor i stručnjake.

Obrazloženje

Za neke države članice i njihove dobrovoljne sustave obvezna registracija kapaciteta nije moguća. Potrebno je voditi računa o tome da države članice možda uopće neće moći staviti kapacitete na raspolaganje, npr. zbog više sile.

Amandman 40

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka bOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 11. – stavak 1.a (novi)


1a. Budući da prevencija na nacionalnoj razini treba biti glavni prioritet država članica radi smanjenja sigurnosnih rizika, Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu nadopunjuju postojeće nacionalne kapacitete.

Amandman 41

PE616.870v03-00 24/96 RR\1153807HR.docx

HR



2. Komisija na temelju utvrđenih rizika definira vrste i broj ključnih kapaciteta za odgovor koji su potrebni za Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu („ciljevi kapaciteta”). Komisija prati napredak prema ostvarenju ciljeva kapaciteta i preostale nedostatke i potiče države članice da te nedostatke uklone. Komisija može podupirati države članice u skladu s člankom 20. točkom i. i člankom 21. stavcima 1. i 2.”

2. Komisija u suradnji s nadležnim tijelima država članica te na temelju potreba i rizika utvrđenih na terenu definira vrste i broj ključnih kapaciteta za odgovor koji su potrebni za Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu („ciljevi kapaciteta”). Komisija prati napredak prema ostvarenju ciljeva kapaciteta i preostale nedostatke i potiče države članice da te nedostatke uklone. Komisija može podupirati države članice u skladu s člankom 20. točkom i. i člankom 21. stavcima 1. i 2.”

Obrazloženje

Vodeći računa o supsidijarnosti ima više smisla da se potrebe analiziraju na terenu ili da Komisija može djelovati zajedno s državama članicama, a ne sama.

Amandman 42Članak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka cOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 11. – stavak 7.


7. Kapaciteti za odgovor koje države članice stave na raspolaganje Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije nakon zahtjeva za pomoć putem ERCC-a, osim ako se države članice suočavaju s iznimnom situacijom koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća.

7. Kapaciteti za odgovor koje države članice stave na raspolaganje Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije nakon zahtjeva za pomoć putem ERCC-a, osim u slučaju domaćih hitnih situacija, više sile ili ako se države članice suočavaju s iznimnom situacijom koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća. Konačnu odluku o njihovom raspoređivanju donosi država članica koja je registrirala dotični kapacitet za odgovor.

RR\1153807HR.docx 25/96 PE616.870v03-00

HR

Amandman 43

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka cOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 11. – stavak 8. – podstavak 1.


U slučaju raspoređivanja, kapaciteti za odgovor država članica ostaju pod njihovim zapovjedništvom i kontrolom i one ih mogu povući ako se suočavaju s iznimnom situacijom koja znatno utječe na obavljanje nacionalnih zadaća i zbog koje te kapacitete za odgovor ne mogu staviti na raspolaganje. U tim slučajevima savjetuju se s Komisijom.

U slučaju raspoređivanja, kapaciteti za odgovor država članica ostaju pod njihovim zapovjedništvom i kontrolom i one ih mogu povući ako se suočavaju s domaćim hitnim situacijama, višom silom ili iznimnom situacijom zbog koje te kapacitete za odgovor ne mogu staviti na raspolaganje. U tim slučajevima savjetuju se s Komisijom.

Amandman 44



1. rescEU se uspostavlja kako bi se pružila pomoć kada postojeći kapaciteti ne omogućuju učinkovit odgovor na katastrofe.

1. rescEU se uspostavlja kako bi se pružila pomoć u iznimnim okolnostima kada nisu dostupni kapaciteti na nacionalnoj razini i kada postojeći kapaciteti ne omogućuju učinkovit odgovor na katastrofe. Kapaciteti rescEU-a ne koriste se kao zamjena za vlastitet kapacitete država članica i njihove relevantne odgovornosti.

Amandman 45



2. rescEU se sastoji od sljedećih kapaciteta:

2. rescEU se sastoji od kapaciteta dodanih onima koji već postoje u

PE616.870v03-00 26/96 RR\1153807HR.docx

HR

državama članicama u cilju njihove dopune i jačanja te služi ublažavanju sadašnjih i budućih rizika. Kapaciteti rescEU utvrđuju se na temelju bilo kakvih nedostataka kod kapaciteta za odgovor u hitnim zdravstvenim slučajevima, u slučaju industrijskih, ekoloških, seizmičkih ili vulkanskih katastrofa, masovnih kretanja stanovništva i hitnih situacija, poplava i šumskih požara, kao i terorističkih napada, kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.

Na temelju utvrđenih nedostataka, rescEU se mora sastojati barem od sljedećih kapaciteta:

(a) kapaciteta za gašenje šumskih požara iz zraka;

(a) kapaciteta za gašenje šumskih požara iz zraka;

(b) kapaciteta za crpljenje crpkama visokog kapaciteta;

(b) kapaciteta za crpljenje crpkama visokog kapaciteta;

(c) kapaciteta za potragu i spašavanje u gradovima;


(d) poljskih bolnica i timova za hitnu medicinsku pomoć.

(d) poljskih bolnica i timova za hitnu medicinsku pomoć.

Amandman 46

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 7.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 12. – stavak 2.a (novi)


2a. Ti će kapaciteti i dalje biti fleksibilne prirode, a mogu se promijeniti kako bi se reagiralo na nove događaje i buduće izazove kao što su posljedice klimatskih promjena.

Amandman 47


RR\1153807HR.docx 27/96 PE616.870v03-00

HR


4. Na temelju utvrđenih rizika i uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi mogla definirati vrste kapaciteta za odgovor koji su potrebni povrh onih iz stavka 2. ovog članka i u skladu s time revidirati sastav sustava rescEU. Osigurava se dosljednost s drugim politikama Unije.

4. Na temelju utvrđenih rizika i kapaciteta i planiranja upravljanja rizicima u skladu s člankom 6. te uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi mogla definirati vrste kapaciteta za odgovor koji su potrebni povrh onih iz stavka 2. ovog članka i u skladu s time revidirati sastav sustava rescEU. Osigurava se dosljednost s drugim politikama Unije.

Kada, u slučaju katastrofe ili neizbježne katastrofe, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 31.

Kada, u slučaju katastrofe ili neizbježne katastrofe, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 31.

Amandman 48



5. Komisija definira zahtjeve kvalitete za kapacitete za odgovor koji su dio sustava rescEU. Zahtjevi kvalitete temelje se na uspostavljenim međunarodnim normama, ako takve norme već postoje.

5. Komisija u suradnji s državama članicama definira zahtjeve kvalitete za kapacitete za odgovor koji su dio sustava rescEU. Zahtjevi kvalitete temelje se na uspostavljenim međunarodnim normama, ako takve norme već postoje.

Amandman 49



7. Kapaciteti sustava rescEU dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije na temelju zahtjeva za

7. Kapaciteti sustava rescEU dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije na temelju zahtjeva za

PE616.870v03-00 28/96 RR\1153807HR.docx

HR

pomoć preko ERCC-a. Odluku o njihovu raspoređivanju donosi Komisija, koja zadržava zapovjedništvo i kontrolu nad kapacitetima sustava rescEU.

pomoć preko ERCC-a. Odluku o njihovu raspoređivanju donosi Komisija, koja zadržava stratešku koordinaciju kapaciteta sustava rescEU i ovlaštena je za raspoređivanje, dok operativno zapovjedništvo i kontrolu zadržavaju za to nadležni dužnosnici u državama članicama primateljicama.

Amandman 50



8. U slučaju raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU, Komisija se s državom članicom koja zahtijeva pomoć dogovara o njihovom operativnom raspoređivanju. Država članica koja zahtijeva pomoć olakšava operativnu koordinaciju svojih kapaciteta i aktivnosti rescEU-a tijekom operacija.

8. U slučaju raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU, Komisija se putem ERCC-a s državom članicom koja zahtijeva pomoć dogovara o njihovom operativnom raspoređivanju. Država članica koja zahtijeva pomoć olakšava operativnu koordinaciju svojih kapaciteta i aktivnosti rescEU-a tijekom operacija.

Amandman 51



10. Ako Komisija nabavlja opremu, kao što je oprema za gašenje šumskih požara iz zraka, kupnjom, unajmljivanjem ili zakupljivanjem, osigurava se sljedeće:

10. Ako Komisija nabavlja opremu, kao što je oprema za gašenje šumskih požara iz zraka, kupnjom, unajmljivanjem ili zakupljivanjem, osigurava se sljedeće:

(a) u slučaju kupnje opreme, u sporazumu između Komisije i države članice predviđa se njezina registracija u toj državi članici;

(a) u slučaju kupnje opreme, u sporazumu između Komisije i države članice predviđa se njezina registracija u toj državi članici;

(b) u slučaju unajmljivanja i zakupljivanja, oprema se registrira u državi članici.

(b) u slučaju unajmljivanja i zakupljivanja, registriranje opreme u državi članici nije obvezno.

RR\1153807HR.docx 29/96 PE616.870v03-00

HR

(ba) nadležnost nad komercijalnim zrakoplovima dodjeljuje se prijevoznicima kojima je EASA izdala odobrenje.

Amandman 52

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 8.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 12.a – stavak 1.


Komisija svake dvije godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o operacijama i napretku ostvarenom u skladu s člancima 11. i 12.”

Komisija svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o operacijama i napretku ostvarenom u skladu s člancima 11. i 12.”

Obrazloženje

Kako bi se zajamčio potpuni parlamentarni nadzor nad postupkom i što ranije uočile moguće promjene s učinkom na proračun, predlaže se da Parlament i Vijeće svake godine primaju ažurirane informacije o napretku provedbe Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, uključujući obvezne podatke o proračunskim i troškovnim kretanjima.

Amandman 53

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 8.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 12.a – stavak 1.a (novi)


Ti podaci uključuju pregled proračunskih i troškovnih kretanja, s detaljnom tehničkom i financijskom procjenom, preciznim informacijama o povećanju troškova i promjenama u vrstama potrebnih kapaciteta za odgovor, kao i njihovim zahtjevima kvalitete, ako ih ima, i razlozima takvih povećanja ili promjena.

Obrazloženje


PE616.870v03-00 30/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 54

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 9.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 13. – stavak 1. – podstavak 1.


Komisija uspostavlja mrežu relevantnih dionika i ustanova u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama koji zajedno s Komisijom čine Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite.

Komisija uspostavlja mrežu relevantnih dionika i ustanova u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama, uključujući centre izvrsnosti, sveučilišta i istraživače, koji zajedno s Komisijom čine Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite. Komisija pri tome uzima u obzir stručno znanje dostupno u državama članicama i organizacijama aktivnima na terenu.

Amandman 55

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 9.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 13. – stavak 1. – podstavak 2. – uvodna rečenica


Mreža obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka i širenja znanja u bliskoj koordinaciji s relevantnim centrima znanja, prema potrebi:

Mreža s istovremenim ciljem ostvarenja rodno uravnoteženog sastava obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka i širenja znanja u bliskoj koordinaciji s relevantnim centrima znanja, prema potrebi:

Amandman 56

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 13. – stavak 1. – podstavak 2. − točka a


(9a) U članku 13. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a) uspostava i upravljanje programom ‘(a) uspostava i upravljanje programom

RR\1153807HR.docx 31/96 PE616.870v03-00

HR

osposobljavanja za osoblje civilne zaštite i osoblje uključeno u upravljanje hitnim situacijama o prevenciji katastrofa, pripravnosti za katastrofe i odgovoru na njih. Program uključuje zajedničke tečajeve i sustav razmjene stručnjaka, pri čemu pojedinci mogu biti sekondirani u druge države članice.

osposobljavanja za osoblje civilne zaštite i osoblje uključeno u upravljanje hitnim situacijama o prevenciji katastrofa, pripravnosti za katastrofe i odgovoru na njih. Program uključuje zajedničke tečajeve i sustav razmjene stručnjaka, pri čemu pojedinci mogu biti sekondirani u druge države članice. Novi program Erasmus za civilnu uvodi se u skladu s pravilima i načelima Uredbe (EU) br. 1288/2013*.

Cilj programa osposobljavanja je poboljšati koordinaciju, kompatibilnost i komplementarnost između kapaciteta navedenih u člancima 9. i 11. te povećati osposobljenost stručnjaka navedenih u članku 8. točkama (d) i (f);

Cilj programa Ersamus za civilnu zaštitu je i poboljšati koordinaciju, kompatibilnost i komplementarnost između kapaciteta navedenih u člancima 9., 11. i 12. te povećati osposobljenost stručnjaka navedenih u članku 8. točkama (d) i (f);

Novi program Erasmus za civilnu zaštitu obuhvaća međunarodnu dimenziju čiji je cilj podupiranje vanjskog djelovanja Unije, uključujući njezine ciljeve u pogledu razvoja, zahvaljujući suradnji država članica i partnerskih zemalja.

_______________*Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.)”

Obrazloženje

Izvjestiteljica smatra da je potrebno izmijeniti članak 13. stavak 1. točku (a) Odluke br. 1313/2013/EU iako se to ne predviđa Prijedlogom odluke Europske komisije. Izmjenom se osigurava dosljednost s ciljevima Prijedloga Komisije. Uspostavom programa Erasmus za civilnu zaštitu doprinosi se razvoju ujednačenog europskog standarda osposobljavanja utemeljenog na jednakim osnovnim obrazovnim razinama za osoblje civilne zaštite svih država.

Amandman 57

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 9.b (nova)

PE616.870v03-00 32/96 RR\1153807HR.docx

HR

Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 13. – stavak 1. – podstavak 2. – točka f


(9b) U članku 13. stavku 1. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

(f) poticanje i promicanje uvođenja i korištenja relevantnih novih tehnologija u svrhu Mehanizma Unije.

„(f) poticanje istraživanja i inovacija te uvođenja i korištenja relevantnih novih tehnologija u svrhu Mehanizma Unije.”

Amandman 58

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 9.c (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 13. – stavak 3.a (novi)


(9c) U članku 13. dodaje se sljedeći stavak:

„3a. Komisija će povećati kapacitete za osposobljavanje i pojačati razmjenu znanja i iskustava između Mreže znanja Unije u području civilne zaštite i međunarodnih organizacija i trećih zemalja kako bi se doprinijelo ispunjenju međunarodnih obveza u pogledu smanjenja rizika od katastrofa, posebno onih iz Okvira iz Sendaija.”

Obrazloženje

Ovaj dodatni stavak za svrhu ima promicanje razmjene znanja i iskustava, uključujući eventualno proširenje kapaciteta za osposobljavanje na treće zemlje (kao što je navedeno u privremenoj evaluaciji), radi poboljšanja budućih operacija za pružanje odgovora na katastrofe i bolje usklađenosti s Okvirom iz Sendaija.

Amandman 59

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 11.a (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 16. – stavak 2.

RR\1153807HR.docx 33/96 PE616.870v03-00

HR


(11a) u članku 16. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Intervencije iz ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije mora biti u potpunosti integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te poštovati njegovu vodeću ulogu.

„2. Intervencije iz ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije mora biti u potpunosti integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te poštovati njegovu vodeću ulogu. U slučaju katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem ili u složenim kriznim situacijama, Komisija, u suradnji s dionicima u humanitarnom području, jasno određuje opseg intervencije i odnos sa dionicima uključenima u širi humanitarni odgovor, jamčeći pritom dosljednost s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći i poštovanje humanitarnih načela.”

Obrazloženje

U privremenoj evaluaciji mehanizma za civilnu zaštitu utvrđeno je da su u promjenjivom okruženju operacija za pružanje odgovora nejasnoće u pogledu definicija intervencija civilne zaštite i operacija pružanja humanitarne pomoći utjecale na sposobnost mehanizma da ostvari svoje ciljeve. Ovom izmjenom postojeće odluke namjerava se razjasniti opseg intervencija civilne zaštite u slučajevima katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem i složenih kriznih situacija, u kojima su aktivne i operacije pružanja humanitarne pomoći.

Amandman 60

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak – točka 12.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 19. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)


Europski parlament i Vijeće postupno odobravaju potrebna sredstva za Mehanizam Unije u okviru godišnjeg proračunskog postupka, uzimajući u obzir sva sredstva dostupna na temelju Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013*, uz

PE616.870v03-00 34/96 RR\1153807HR.docx

HR

posebno korištenje instrumenta fleksibilnosti, kako je navedeno u Prilogu I.

____________________

* Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestiteljica se snažno protivi korištenju raspodjela sredstava na štetu uspješnih i kronično nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu te Program za pravosuđe. Umjesto toga, potrebno je mobilizirati sva dodatna potrebna sredstva koristeći se odredbama o fleksibilnosti iz Uredbe o VFO-u.

Amandman 61



Svakom pomoći ili financiranjem koji se pružaju u skladu s ovom Odlukom osigurava se prikladna vidljivost Unije, uključujući isticanjem simbola Unije za kapacitete iz članka 11., članka 12. i članka 21. stavka 2. točke (c).”

Svakom pomoći ili financiranjem koji se pružaju u skladu s ovom Odlukom osigurava se prikladna vidljivost Unije, uključujući isticanjem simbola Unije za kapacitete iz članka 11., članka 12. i članka 21. stavka 2. točke (c). Potrebno je razviti komunikacijsku strategiju kako bi građanima bili vidljivi konkretni rezultati mjera poduzetih u okviru mehanizma Unije.

Amandman 62



2a. Za kapacitete država članica koji

RR\1153807HR.docx 35/96 PE616.870v03-00

HR

nisu prethodno namijenjeni za Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu iznos financijske pomoći Unije za prijevozna sredstva ne smije premašiti 55 % ukupnog prihvatljivog troška. Kako bi imale pravo na takvo financiranje, države članice se obvezuju na izradu registra svih kapaciteta kojima raspolažu, zajedno s relevantnim upravljačkim strukturama, povrh onih na koje su se obvezale u okviru Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu, a kojima mogu odgovoriti na zdravstvene, industrijske, seizmičke ili vulkanske katastrofe, velika kretanja stanovništva i hitne slučajeve, poplave i šumske požare, terorističke napade te kemijske, biološke, radiološke i nuklearne napade.

Amandman 63



2. Traže se sinergije i komplementarnost s drugim instrumentima Unije kao što su oni kojima se podupiru kohezijska politika, politika ruralnog razvoja, istraživanja, zdravlja te migracijska i sigurnosna politika. Kada je riječ o odgovoru na humanitarne krize u trećim zemljama, Komisija osigurava komplementarnost i usklađenost djelovanja koja se financiraju u okviru ove Odluke i djelovanja koja se financiraju u okviru Uredbe (EZ) br. 1257/96.”

2. Razvijaju se sinergije, komplementarnost i veća usklađenost s drugim instrumentima Unije kao što su oni kojima se podupiru kohezijska politika, uključujući Fond solidarnosti Europske unije, politika ruralnog razvoja, istraživanja, zdravlje te migracijska i sigurnosna politika, bez preraspodjele sredstava iz tih područja. Kada je riječ o odgovoru na humanitarne krize u trećim zemljama, Komisija osigurava komplementarnost i usklađenost djelovanja koja se financiraju u okviru ove Odluke i djelovanja koja se financiraju u okviru Uredbe (EZ) br. 1257/96., poštujući pritom činjenicu da su ta djelovanja i njihovi izvori financiranja različiti i neovisni te jamčeći da su u skladu s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći.

PE616.870v03-00 36/96 RR\1153807HR.docx

HR

Obrazloženje

U svjetlu Komisijina prijedloga za članak 26. stavak 1., kojim se omogućuje financiranje iz različitih izvora za djelovanja u području civilne zaštite, predloženom se izmjenom nastoji zajamčiti jasno razlikovanje operacija humanitarne pomoći i operacija civilne zaštite i njihovih izvora financiranja.

Amandman 64

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 18.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 32. – stavak 1. – točka g


(g) uspostavi sustava rescEU, upravljanju njime i njegovu održavanju, kako je predviđeno u članku 12., uključujući kriterije za odluke o raspoređivanju i operativne postupke;

(g) uspostavi sustava rescEU, upravljanju njime i njegovu održavanju, kako je predviđeno u članku 12., uključujući kriterije za odluke o raspoređivanju, operativne postupke i uvjete da neka država članica rasporedi kapacitete rescEU na nacionalnoj razini te financijske i druge dogovore u vezi s time;

Amandman 65

Prijedlog odlukePrilog I. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

PRILOG I.

OKVIRNA DODATNA DODJELA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA RAZDOBLJE 2018. – 2020.

2018 2019 2020 UKUPNO

Ukupna dodatna odobrena sredstva u okviru naslova 3.*

Odobrena sredstva za preuzimanje

19,157 115,2 122,497 256,854

RR\1153807HR.docx 37/96 PE616.870v03-00

HR

obveza

Odobrena sredstva za plaćanja

11 56,56 115,395 182,955


Odobrena sredstva za preuzimanje obveza

2 2 2,284 6,284


0,8 1,8 2,014 4,614

Ukupna dodatna odobrena sredstva u okviru naslova 3. i 4. zajedno*


21,157 117,2 124,781 263,138


11,8 58,36 117,409 187,569

(iznosi su u milijunima EUR)

* Puni iznosi navest će se u okviru instrumenta fleksibilnosti.

Obrazloženje

Potrebno je u samoj Odluci detaljnije definirati dodatno financiranje koje je potrebno za aktualnu reviziju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u godinama 2018. – 2020., s pomoću samostalnog i detaljnog Priloga I. Trebala bi se mobilizirati sva dodatna potrebna sredstva za financiranje revizije Mehanizma Unije za civilnu zaštitu koristeći se odredbama o fleksibilnosti iz Uredbe o VFO-u.

PE616.870v03-00 38/96 RR\1153807HR.docx

HR

OBRAZLOŽENJE

Zabrinjavajući kontekst

U Europi i svijetu znatno se povećava broj prirodnih katastrofa koje su sve češće i intenzivnije te predstavljaju ozbiljnu prijetnju za naša društva, gospodarstva i ekosustave.

Razmjer tog problema može se lako razumjeti na primjeru prirodnih katastrofa iz 2017. godine zbog kojih je samo u Europi život izgubilo 200 osoba. Požari iz 2017. poharali su jug kontinenta, pri čemu je u razdoblju od samo šest mjeseci izgorilo više od milijun hektara šume i poginulo više od sto ljudi. Iste je godine (2017.) niz tropskih oluja nekoliko puta pogodio europski prekomorski teritorij na Karibima te je europska pomoć došla do granica svojih kapaciteta. Čak i više neočekivano, iste su godine snažni uragani prouzročili velike poplave i razaranja na atlantskom dijelu sjeverne Europe.

Scenarij opisan u znanstvenim istraživanjima za budućnost još je više zabrinjavajući jer se predviđa da će te pojave biti intenzivnije. Godine poput 2017. više neće biti iznimka već pravilo. Bez imalo sumnje, glavni su razlog klimatske promjene zbog kojih su negativne posljedice pojava prouzročenih ekstremnim meteorološkim uvjetima bile još veće. Nije slučajnost da su klimatske promjene opisane kao „jedna od najvećih globalnih prijetnji zdravlju ljudi u 21. stoljećuˮ.

Stvarno stanje koje je potrebno poboljšati

Suočena s takvim scenarijem Unija nije ostala pasivna. Europska unija je tijekom godina razvila čvrstu mrežu odgovora na katastrofe; Mehanizam Unije za civilnu zaštitu dio je tog sustava. U svojoj ulozi pružanja potpore Mehanizam je pomogao državama članicama da maksimalno iskoriste svoja nastojanja za sprečavanje katastrofa i smanjenje rizika. Snaga Mehanizama vidljiva je i unutar i izvan EU-a zahvaljujući Koordinacijskom centru za odgovor na hitne situacije (EERC). U najnovijoj srednjoročnoj evaluaciji Mehanizma naglašava se da je „Mehanizam opipljiv dokaz europske solidarnostiˮ.

Međutim, nedavno operativno iskustvo iz događaja kao što su sezona požara 2017. ili migracijska kriza 2015. – 2016. pokazalo je da Mehanizam nije dovoljno učinkovit i efikasan.

Aktualni model temelji se na dobrovoljnim doprinosima država članica koje svoje kapacitete unaprijed stavljaju na raspolaganje EERC-u (dalje u tekstu „Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštituˮ) u zamjenu za financijsku potporu Unije za pokrivanje troškova kao što su troškovi prilagodbe, certificiranja i prijevoza. No pokazalo se da taj sustav nije dovoljan da bi se odgovorilo na hitne situacije velikih razmjera koje istodobno pogađaju više država članica. Glavni nedostatak oslanjanja prvenstveno na nacionalne kapacitete je taj što oni nisu dostupni u EU-u ako se moraju koristiti na nacionalnoj razini.

Kako bi se pobrinula za sigurnost svojih građana suočenih s katastrofama, Unija treba biti u mogućnosti osloniti se na snažniji mehanizam koji može pružiti čvrste i pouzdane odgovore. Izvjestiteljica vjeruje u ambiciozniji mehanizam.

Vizija za budućnost

Vizija izvjestiteljice u pogledu potpuno razrađenog Europskog mehanizma za civilnu zaštitu sastoji se od tri suštinska elementa.

RR\1153807HR.docx 39/96 PE616.870v03-00

HR

1. Istinski Europski kapacitet za civilnu zaštitu. Budućem mehanizmu potrebni su dodatni kapaciteti u odnosu na one koje posjeduju države članice kao i vlastiti kapaciteti. Potrebno je predvidjeti stvaranje istinskog Europskog kapaciteta za civilnu zaštitu. Tim novim kapacitetom prevladat će se nedostaci utvrđeni u nacionalnim sustavima za odgovor. Namjera nije zamijeniti ili duplicirati rad država članica nego ga dopuniti gdje je to potrebno.

Radi izgradnje tog kapaciteta Unija će financirati nabavu nove opreme kao što su zrakoplovi za gašenje požara. Novi kapaciteti mogli bi biti rezultat ugovora o najmu ili popravku ili prilagodbi postojećih kapaciteta, kojima bi Unija trebala dati znatan doprinos. Postoje i drugi primjeri financijskih poticaja: Unija bi mogla snositi troškove koji proizlaze iz aktivnosti Europskog mehanizma ili troškove prijevoza.

Neki od tih aspekata već su predviđeni trenutačnim stanjem sustava Europskog mehanizma, što znači da postoji dobra polazišna točka. Međutim, zbog niske razine sufinanciranja koje se predlaže u okviru aktualnog sustava poticaji nisu pravilno iskorišteni.

2. Usklađenost kapaciteta s ostalim postojećim instrumentima. Novi mehanizam morat će biti usklađeniji i unutar i izvan EU-a. To znači da će stvaranje kapaciteta trebati biti tijesno povezano s većim naporima država članica u pogledu sprečavanja. Novim se sustavom potiče odgovornost svih. Sprečavanje će imati ključnu ulogu u upravljanju katastrofama i trebat će se razvijati u budućnosti. Stoga novi mehanizam kako ga je zamislila izvjestiteljica ne djeluje izolirano nego se oslanja na snagu drugih europskih instrumenata i usmjeren je na sprečavanje rizika.

Usklađenost se treba odnositi ne samo na sprečavanje već i na odgovor. Novim mehanizmom trebala bi se omogućiti bolja koordinacija s drugim postojećim instrumentima EU-a za odgovor na katastrofe, kao što je instrument za humanitarnu pomoć. Pravilnom koordinacijom dvaju instrumenata osigurat će se dosljednije i efikasnije europsko djelovanje unutar i izvan granica EU-a

3. Pravilna raspodjela resursa. Izvjestiteljica smatra da će izravna posljedica dvaju prethodnih elemenata biti potreba za većim financijskim doprinosom EU-a u budućnosti. Sadašnji proračun od 368 milijuna EUR za razdoblje 2014. – 2020. beznačajan je u usporedbi s više od 433 milijarde EUR ekonomskih gubitaka prouzročenih ekstremnim klimatskim pojavama u državama članicama od 1980. godine.

Izvjestiteljica smatra da bi veći financijski doprinos Unije trebao biti povezan s odgovarajućom koordinacijskom ulogom koja se treba dodijeliti Uniji. Predviđeno je da Europska unija u potpunosti ima zapovjedništvo i kontrolu nad eventualnim novim kapacitetom za europsku civilnu zaštitu. Budući da će Unija u potpunosti nabaviti sredstva za novi kapacitet, zadržat će ga u svojem vlasništvu.

Povrh toga, izvjestiteljica smatra da je potrebno uspostaviti program „Erasmus za civilnu zaštituˮ kako bi se ojačala postojeća suradnja među državama članicama.

Naposljetku, izvjestiteljica naglašava da građani kontinuirano imaju povjerenje u europsku civilnu zaštitu: konstantno tijekom godina podaci Eurobarometra pokazuju da 90 % ispitanika smatra važnim da EU doprinosi koordinaciji odgovora na katastrofe na svojem teritoriju u okviru svoje uloge u području civilne zaštite. Većina građana EU-a (56 %) smatra da njihova zemlja nema dovoljno sredstava da bi se sama mogla suočiti sa svim velikim katastrofama. Ti podaci pokazuju da građani žele Europu civilne zaštite.

PE616.870v03-00 40/96 RR\1153807HR.docx

HR

25.4.2018

MIŠLJENJE Odbora za razvoj

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013 o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu(COM(2017)0772/2 – C8-0409/2017 – 2017/0309(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Željana Zovko

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Europa i svijet suočeni su sa sve većim brojem katastrofa sa snažnim posljedicama po ljude i velikim materijalnim troškovima. Učestalost i intenzitet katastrofa povezanih s vremenskim prilikama, ponajprije poplava i šumskih požara, raste zbog klimatskih promjena. Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (EUCPM)1 svrha je poduprijeti, dopuniti i olakšati koordinaciju djelovanja država članica u cilju poboljšanja prevencije tih katastrofa te jačanja pripravnosti i odgovora na njih. Mehanizam se može aktivirati kao odgovor na katastrofe unutar i izvan Unije (u više od pola slučajeva mehanizam se aktivira radi odgovora na katastrofe izvan Unije). Kao odgovora na katastrofe izvan Unije, uz aktivaciju mehanizma često se istodobno pruža i humanitarna pomoć EU-a.

Prijedlogom Komisije2 za izmjenu ove Odluke, koji trenutačno razmatraju Europski parlament i Vijeće, nastoji se: 1) pojačati kapacitet Unije i država članica za odgovor na katastrofe stvaranjem namjenske pričuve sredstava na razini EU-a (rescEU), o čijem raspoređivanju odlučuje Komisija, te djelotvornijim doprinosom država članica Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu; 2) ojačati usredotočenost na preventivna djelovanja i dosljednost s drugim politikama EU-a; i 3) promicati i pojednostavljeno i djelotvorno postupanje u operacijama mehanizma.

U ovom mišljenju odbora DEVE odboru ENVI, izvjestiteljica podržava jačanje kapaciteta EU-a i njegovih država članica za pružanje odgovora na katastrofe, istodobno naglašavajući da se načelo supsidijarnosti mora u potpunosti poštovati. U tom smislu, izvjestiteljica namjerava unijeti neke izmjene u prijedlog Komisije i postojeću odluku na temelju, među ostalim, rezultata nedavnih evaluacija3.

1 Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013.o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu2 Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu 2017/0309 (COD)3 Privremena evaluacija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za razdoblje 2014. – 2016. (završno izvješće), kolovoz 2017.

RR\1153807HR.docx 41/96 PE616.870v03-00

HR

Najvažniji ciljevi izmjena su: jačanje dimenzije međunarodne suradnje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu,

uključujući povećanjem kapaciteta za osposobljavanje i razmjenu znanja. Time bi se također trebalo doprinijeti ispunjavanju međunarodnih obveza u području smanjenja rizika od katastrofa (ponajprije obveza iz Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030.).

naglasiti potrebu da se jasno utvrdi područje primjene toga mehanizma u složenim ili ljudskim djelovanjem izazvanim kriznim situacijama, u skladu s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći; naglasiti da ta djelovanja – kao i instrumenti za njihovo financiranje – trebaju ostati razdvojena, čak i u slučajevima u kojima se traže sinergija i komplementarnost.

pobrinuti se da kapaciteti na razini EU-a (rescEU) nadopunjuju, a ne zamjenjuju, razvoj kapaciteta civilne zaštite na nacionalnoj razini, na način da se zadrži sufinanciranje troškova prijevoza za sredstava koja nisu dio Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu.

AMANDMANI

Odbor za razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman 1




(9) Kako bi se mogle pojačati učinkovitost i djelotvornost osposobljavanja i vježbi i pojačati suradnja među nacionalnim tijelima za civilnu zaštitu država članica, nužno je uspostaviti Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite koja se temelji na postojećim strukturama. Tom bi mrežom trebalo promicati i jačati odnose s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama radi poboljšanja suradnje u području smanjenja rizika od katastrofa i doprinijeti ispunjavanju obveza preuzetih unutar Okviru iz Sendaija za smanjenje

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o privremenoj evaluaciji Mehanizma Unije za civilnu zaštitu za razdoblje 2014. – 2016. {SWD(2017) 287 final}Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 33/2017 naslovljeno „Mehanizam Unije za civilnu zaštitu: koordinacija odgovora na katastrofe izvan EU-a u sklopu Mehanizma Unije za civilnu zaštitu bila je uglavnom djelotvorna”

PE616.870v03-00 42/96 RR\1153807HR.docx

HR

rizika od katastrofa za razdoblje 2015. – 2030.

Amandman 2



(12) Kako bi se u najvećoj mjeri mogli iskoristiti postojeći financijski instrumenti te kako bi se države članice mogle poduprijeti u pružanju pomoći, posebno kao odgovor na katastrofe izvan Unije, trebalo bi predvidjeti odstupanje od članka 129. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća14 u slučajevima kada se financiranje odobrava u skladu s člancima 21., 22. i 23. Odluke br. 1313/2013/EU.

(12) Kako bi se u najvećoj mjeri mogli iskoristiti postojeći financijski instrumenti te kako bi se države članice mogle poduprijeti u pružanju pomoći, posebno kao odgovor na katastrofe izvan Unije, trebalo bi predvidjeti odstupanje od članka 129. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća14 u slučajevima kada se financiranje odobrava u skladu s člancima 21., 22. i 23. Odluke br. 1313/2013/EU. Ne dovodeći u pitanje to odstupanje, financijska sredstva za aktivnosti civilne zaštite i, posebno, za humanitarnu pomoć, trebala bi u svakoj budućoj financijskoj strukturi Unije biti jasno razdvojena i potpuno u skladu s različitim ciljevima i pravnim zahtjevima unutar te strukture.

__________________ __________________14 Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str 1.).

14 Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str 1.).

Amandman 3



(13) Važno je osigurati da države članice poduzimaju sve potrebne mjere

(13) Važno je osigurati da države članice poduzimaju sve potrebne mjere

RR\1153807HR.docx 43/96 PE616.870v03-00

HR

kako bi djelotvorno spriječile prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem i ublažile njihove učinke. Odredbama bi se trebale pojačati veze između mjera prevencije, pripravnosti i odgovora u okviru Mehanizma Unije. Trebalo bi osigurati usklađenost s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije o prevenciji katastrofa i upravljanju rizikom od katastrofa, među ostalim za prekogranične preventivne mjere i odgovor na prijetnje kao što su ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju15. Jednako tako trebalo bi osigurati usklađenost s međunarodnim obvezama kao što su Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030., Pariški sporazum i Program za održivi razvoj do 2030.

kako bi djelotvorno spriječile prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem i ublažile njihove učinke. Odredbama bi se trebale pojačati veze između mjera prevencije, pripravnosti i odgovora u okviru Mehanizma Unije. Trebalo bi osigurati usklađenost s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije o prevenciji katastrofa i upravljanju rizikom od katastrofa, među ostalim za prekogranične preventivne mjere i odgovor na prijetnje kao što su ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju15. Nadalje, sva djelovanja trebala bi biti usklađena s međunarodnim obvezama kao što su Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030., Pariški sporazum i Program za održivi razvoj do 2030., a njima bi se trebao i aktivno dati doprinos ispunjenju tih obveza.



Amandman 4



(3.a) u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

2. Na zahtjev države članice, treće zemlje ili Ujedinjenih naroda ili njihovih agencija, Komisija može uputiti tim stručnjaka na teren u svrhu pružanja savjeta o mjerama prevencije.

„2. Komisija također može, na zahtjev države članice, treće zemlje ili Ujedinjenih naroda ili njihovih agencija, ali i na vlastitu inicijativu i nakon što zatraži suglasnost relevantnih dionika, uputiti tim stručnjaka na teren u svrhu pružanja savjeta o mjerama prevencije.

PE616.870v03-00 44/96 RR\1153807HR.docx

HR

Obrazloženje

Ovom izmjenom postojeće odluke namjerava se omogućiti aktivnija uloga Komisije u korištenju misija stručnjaka za prevenciju, uključujući u trećim zemljama, s obzirom na to da se na taj način može istaknuti njihova vidljivost i dostupnost. Takvim se misijama, kako je istaknuto u privremenoj evaluaciji, može – zajedno s drugim instrumentima – doprinijeti jačanju međunarodne suradnje u području civilne zaštite i poboljšati dosljednost s Okvirom iz Sendaija.

Amandman 5

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 7.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 12. – stavak 2. – točka aa (nova)


(aa) kapaciteta za gašenje šumskih požara sa zemlje;

Amandman 6



4. Na temelju utvrđenih rizika i uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi mogla definirati vrste kapaciteta za odgovor koji su potrebni povrh onih iz stavka 2. ovog članka i u skladu s time revidirati sastav sustava rescEU. Osigurava se dosljednost s drugim politikama Unije.

4. Na temelju utvrđenih rizika, uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti i iskustva država članica u području civilne zaštite te nakon savjetovanja s predmetnim krizama izloženim regijama, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi mogla definirati vrste kapaciteta za odgovor koji su potrebni povrh onih iz stavka 2. ovog članka i u skladu s time revidirati sastav sustava rescEU. Osigurava se dosljednost s drugim politikama Unije.

RR\1153807HR.docx 45/96 PE616.870v03-00

HR

Amandman 7



7. Kapaciteti sustava rescEU dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije na temelju zahtjeva za pomoć preko ERCC-a. Odluku o njihovu raspoređivanju donosi Komisija, koja zadržava zapovjedništvo i kontrolu nad kapacitetima sustava rescEU.

7. Kapaciteti sustava rescEU dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije na temelju zahtjeva za pomoć preko ERCC-a. Odluku o njihovu raspoređivanju donosi Komisija, koja zadržava ovlast za raspoređivanje kapaciteta sustava rescEU.

Amandman 8




3. Na zahtjev države članice, treće zemlje ili Ujedinjenih naroda ili njihovih agencija, Komisija može uputiti tim stručnjaka na teren u svrhu pružanja savjeta o mjerama pripravnosti.

„3. Komisija također može, na zahtjev države članice, treće zemlje ili Ujedinjenih naroda ili njihovih agencija, ali i na vlastitu inicijativu i nakon što zatraži suglasnost relevantnih dionika, uputiti tim stručnjaka na teren u svrhu pružanja savjeta o mjerama pripravnosti.”

Obrazloženje

Ovom izmjenom postojeće odluke namjerava se omogućiti aktivnija uloga Komisije u korištenju misija stručnjaka za pripravnost, uključujući u trećim zemljama, s obzirom na to da se na taj način može istaknuti njihova vidljivost i dostupnost. Takvim se misijama, kako je istaknuto u privremenoj evaluaciji, može – zajedno s drugim instrumentima – doprinijeti jačanju međunarodne suradnje u području civilne zaštite i poboljšati dosljednost s Okvirom iz Sendaija.

PE616.870v03-00 46/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 9



(9.b) U članku 13. umeće se sljedeći stavak:

„3.a Komisija će povećati kapacitete za osposobljavanje i pojačati razmjenu znanja i iskustava između Mreže znanja Unije u području civilne zaštite i međunarodnih organizacija i trećih zemalja kako bi se doprinijelo ispunjenju međunarodnih obveza u pogledu smanjenja rizika od katastrofa, posebno onih iz Okvira iz Sendaija.”

Obrazloženje

Ovaj dodatni stavak za svrhu ima promicanje razmjene znanja i iskustava, uključujući eventualno proširenje kapaciteta za osposobljavanje na treće zemlje (kao što je navedeno u privremenoj evaluaciji), radi poboljšanja budućih operacija za pružanje odgovora na katastrofe i bolje usklađenosti s Okvirom iz Sendaija.

Amandman 10




2. Intervencije iz ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije mora biti u potpunosti integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te poštovati

„2. Intervencije iz ovog članka mogu se provesti ili kao autonomna intervencija pružanja pomoći ili kao doprinos intervenciji koju vodi neka međunarodna organizacija. Koordinacija Unije mora biti u potpunosti integrirana u cjelokupni sustav koordinacije koji osigurava Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) te poštovati

RR\1153807HR.docx 47/96 PE616.870v03-00

HR

njegovu vodeću ulogu. njegovu vodeću ulogu. U slučaju katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem ili u složenim kriznim situacijama, Komisija, u suradnji s dionicima u humanitarnom području, jasno određuje opseg intervencije i odnos sa dionicima uključenima u širi humanitarni odgovor, jamčeći pritom dosljednost s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći i poštovanje humanitarnih načela.”

Obrazloženje

U privremenoj evaluaciji mehanizma za civilnu zaštitu utvrđeno je da su u promjenjivom okruženju operacija za pružanje odgovora nejasnoće u pogledu definicija intervencija civilne zaštite i operacija pružanja humanitarne pomoći utjecale na sposobnost mehanizma da ostvari svoje ciljeve. Ovom izmjenom postojeće odluke namjerava se razjasniti opseg intervencija civilne zaštite u slučajevima katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem i složenih kriznih situacija, u kojima su aktivne i operacije pružanja humanitarne pomoći.

Amandman 11



2.a Za sredstva koji nisu dio Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu, iznos financijske pomoći Unije za prijevozna sredstva ne smije premašiti 55 % ukupnog prihvatljivog troška. Kako bi ispunile uvjete za primanje te financijske pomoći, države članice uspostavljaju registar svih sredstava za civilnu zaštitu koja im stoje na raspolaganju za reagiranje na katastrofe, uz ona sredstva koja su već stavljena na raspolaganje Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu.

Amandman 12


PE616.870v03-00 48/96 RR\1153807HR.docx

HR


2. Traže se sinergije i komplementarnost s drugim instrumentima Unije kao što su oni kojima se podupiru kohezijska politika, politika ruralnog razvoja, istraživanja, zdravlja te migracijska i sigurnosna politika. Kada je riječ o odgovoru na humanitarne krize u trećim zemljama, Komisija osigurava komplementarnost i usklađenost djelovanja koja se financiraju u okviru ove Odluke i djelovanja koja se financiraju u okviru Uredbe (EZ) br. 1257/96.

2. Traže se sinergije i komplementarnost s drugim instrumentima Unije kao što su oni kojima se podupiru kohezijska politika, politika ruralnog razvoja, istraživanja, zdravlja te migracijska i sigurnosna politika. Kada je riječ o odgovoru na humanitarne krize u trećim zemljama, Komisija osigurava komplementarnost i usklađenost djelovanja koja se financiraju u okviru ove Odluke i djelovanja koja se financiraju u okviru Uredbe (EZ) br. 1257/96., poštujući pritom činjenicu da su ta djelovanja i njihovi izvori financiranja različiti i neovisni te jamčeći da su u skladu s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći.

Obrazloženje

U svjetlu Komisijina prijedloga za članak 26. stavak 1., kojim se omogućuje financiranje iz različitih izvora za djelovanja u području civilne zaštite, predloženom se izmjenom nastoji zajamčiti jasno razlikovanje operacija humanitarne pomoći i operacija civilne zaštite i njihovih izvora financiranja.

RR\1153807HR.docx 49/96 PE616.870v03-00

HR

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov Mehanizam Unije za civilnu zaštitu

Referentni dokumenti COM(2017)0772 – C8-0409/2017 – 2017/0309(COD)

Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI14.12.2017

Odbori koji su dali mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici

DEVE14.12.2017

Pridruženi odbori - datum objave na plenarnoj sjednici

15.3.2018

Izvjestitelj(ica) za mišljenje Datum imenovanja

Željana Zovko8.2.2018

Razmatranje u odboru 20.2.2018 20.3.2018

Datum usvajanja 24.4.2018

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2101

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pál Csáky, Monika Vana

PE616.870v03-00 50/96 RR\1153807HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

21 +ALDE Paavo Väyrynen

ECR Eleni Theocharous

EFDD Ignazio Corrao, Mireille D'Ornano

GUE/NGL Lola Sánchez Caldentey

PPE Pál Csáky, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Cristian Dan Preda, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

S&D Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Elly Schlein

VERTS/ALE Maria Heubuch, Monika Vana

0 -

1 0ECR Nirj Deva

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

RR\1153807HR.docx 51/96 PE616.870v03-00

HR

25.4.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE


o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu(COM(2017)0772/2 – C8-0409/2017 – 2017/0309(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: José Manuel Fernandes


Izvjestitelj pozdravlja Prijedlog o izmjeni aktualnog Mehanizma Unije za civilnu zaštitu kako bi se zajamčilo da Unija svojim građanima u Europi i izvan nje bolju potporu može pružati u slučaju krize i u hitnim slučajevima, među ostalim povećanim naporima u pogledu sprečavanja katastrofa. Podsjeća da je Mehanizam Unije za civilnu zaštitu jedan od najopipljivijih izraza solidarnosti EU-a, njezine temeljne vrijednost.

Izvjestitelj ističe da je ulaganje u sprečavanje katastrofa i pripravnost u slučaju katastrofe najbolja zaštita, ne samo jer se time pružaju najveće mogućnosti za spašavanje života i sprečavanje ljudske patnje, već i jer se takvim ulaganjem mogu izbjeći ogromni troškovi saniranja posljedica katastrofe. Prema vlastitom izračunu Komisije, svakim eurom koji je utrošen na pripravnost u slučaju katastrofe uštedi se do sedam eura u aktivnostima pružanja pomoći.

Izvjestitelj je uvjeren da je reforma aktualnog sustava već dugo bila potrebna. Nedostatnost aktualnog dobrovoljnog sustava postala je bolno očita pri odgovoru Unije na brojne nedavne katastrofe, posebno u pogledu nedostatka dostupnih sredstava tijekom sezona šumskih požara 2016. i 2017. kada se moglo odobriti samo 10 od 17 zahtjeva za pomoć u vezi sa šumskim požarima, a i oni su odobreni tek nakon znatnog kašnjenja, zbog čega je život izgubilo preko 100 osoba. Osim toga, u nekoliko su izvješća istaknuti postojeći nedostaci u pogledu dostupnosti određenih ključnih kapaciteta za odgovor, posebno kada je riječ o kanaderima, skloništima i mogućim drugim vrstama resursa.

Izvjestitelj smatra da je najprikladniji i najučinkovitiji način prevladavanja ograničenja aktualnog okvira uvođenje predložene strukture s dva komplementarna stupa koji se sastoje od Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu s prethodno namijenjenim kapacitetima država članica za odgovor te tzv. instrumenta „rescEU”, namjenske pričuve kapaciteta za

PE616.870v03-00 52/96 RR\1153807HR.docx

HR

odgovor kojom se upravlja i nadzire na razini Unije, a koja služi kao kapacitet u krajnjoj nuždi. Optimalnim udruživanjem sredstava i stvaranjem ekonomija razmjera, ojačani Mehanizam Unije za civilnu zaštitu dovest će do znatnih ušteda za države članice.

Izvjestitelj podsjeća da ukupni procijenjeni trošak Prijedloga Komisije iznosi 280 milijuna EUR za razdoblje 2018. – 2020., od čega je 256,9 milijuna EUR namijenjeno naslov 3. „Sigurnost i građanstvo”, 6,3 milijuna EUR za naslov 4. „Globalna Europa”, a 16,9 milijuna EUR za naslov 5. „Administrativni rashodi”. Od predloženih operativnih troškova, 54 % dodijelit će se aktivnostima pripravnosti, uključujući nabavu ili zakup imovine u okviru instrumenta „rescEU”, 37 % aktivnostima odgovora te 9 % aktivnostima sprečavanja. Prijedlog podrazumijeva i zapošljavanje dodatnih 100 članova osoblja tijekom tri godine. Izvjestitelj smatra da su ti prijedlozi proporcionalni opsegu i svrsi revizije.

Izvjestitelj pozdravlja predloženo korištenje instrumenta fleksibilnosti kako bi se pokrila većina (88 %) dodatnih potrebnih sredstava. Međutim, snažno se protivi predloženoj preraspodjeli sredstava iz postojećih programa u naslovu 3. i 4. u iznosu od 31,3 milijuna EUR. Kao što je to već više puta naglasio Odbor za proračune, važni novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Nadalje, mnogi pogođeni programi, kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu te Program za pravosuđe, imaju odlične stope izvršenja, a godinama im se ne dodjeljuje dovoljno sredstava. Izvjestitelj stoga predlaže da se financira puni iznos dodatnih sredstava potrebnih u okviru naslova 3. i 4. s pomoću instrumenta fleksibilnosti, kao što je navedeno u novom Prilogu I.

AMANDMANI

Odbor za proračune poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman 1

Nacrt zakonodavne rezolucijeStavak 2.a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

2 a. Poziva Komisiju da se suzdrži od preraspodjele sredstava za financiranje novih političkih prioriteta koji su dodani tijekom aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira jer će to neizbježno negativno utjecati na provedbu drugih ključnih aktivnosti Unije.

Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestitelj se snažno protivi

RR\1153807HR.docx 53/96 PE616.870v03-00

HR

korištenju raspodjela sredstava na štetu uspješnih i kronično nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu te Program za pravosuđe.

Amandman 2

Nacrt zakonodavne rezolucije Stavak 2.b (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

2 b. Poziva Komisiju da osigura dostatna sredstva za financiranje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira koji započinje 2021. godine, na temelju aktualne revizije.

Obrazloženje

Kao dopuna aktualnoj reviziji Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, kojom se jačaju i politika i financiranje, važno je da Komisija pri izradi novih prijedloga za sljedeći višegodišnji financijski okvir predloži ambicioznu financijsku omotnicu za Mehanizam Unije za civilnu zaštitu nakon 2020.

Amandman 3



(7) Unija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama kada raspoloživi kapaciteti nisu dostatni za djelotvoran odgovor na katastrofe tako što će pridonijeti financiranju sporazuma o najmu ili zakupu za osiguravanje brzog pristupa takvim kapacitetima ili financiranju njihove kupovine. Time bi se znatno poboljšala djelotvornost Mehanizma Unije osiguravanjem dostupnosti kapaciteta u slučajevima kada se djelotvoran odgovor na katastrofe ne bi mogao osigurati na neki drugi način, posebno u slučaju katastrofa s učincima velikih razmjera koji utječu na znatan broj država članica. Unija bi svojom nabavom kapaciteta trebala omogućiti

(7) Unija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama kada raspoloživi kapaciteti nisu dostatni za djelotvoran odgovor na katastrofe tako što će pridonijeti financiranju sporazuma o najmu ili zakupu za osiguravanje brzog pristupa takvim kapacitetima ili financiranju njihove kupovine. Time bi se znatno poboljšala djelotvornost i mogućnost razmještanja Mehanizma Unije osiguravanjem brze dostupnosti kapaciteta u slučajevima kada se djelotvoran odgovor na katastrofe ne bi mogao osigurati na neki drugi način, posebno u slučaju katastrofa s učincima velikih razmjera koji utječu na znatan broj država članica. Unija bi svojom

PE616.870v03-00 54/96 RR\1153807HR.docx

HR

stvaranje ekonomija razmjera i bolju koordinaciju odgovora na katastrofe.

nabavom kapaciteta trebala omogućiti stvaranje ekonomija razmjera i bolju koordinaciju odgovora na katastrofe. Trebalo bi osigurati optimalno i transparentno korištenje financijskih sredstava.

Obrazloženje

Pri mobiliziranju kapaciteta u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu brzina je ključna, što smo vidjeli u slučaju tragičnih posljedica kasnog slanja kanadera tijekom posljednjih sezona šumskih požara na jugu Europe. Nužno je da se sufinanciranje EU-a uvijek pruža uz punu transparentnost i odgovornost.

Amandman 4




(10) Kako bi se postiglo funkcioniranje kapaciteta rescEU-a, trebalo bi osigurati dodatna odobrena sredstva za financiranje djelovanja u okviru Mehanizma Unije, međutim, ne na štetu financijskih omotnica dodijeljenih drugim ključnim politikama Unije kao što su one kojima se promiču prava, jednakost i građanstvo, pravda ili ljudski razvoj diljem svijeta.

Obrazloženje

Pri mobiliziranju kapaciteta u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu brzina je ključna, što smo vidjeli u slučaju tragičnih posljedica kasnog slanja kanadera tijekom posljednjih sezona šumskih požara na jugu Europe. Nužno je da se sufinanciranje EU-a uvijek pruža uz punu transparentnost i odgovornost.

Amandman 5



(10 a) Potrebno je osigurati zasebno financiranje i proračunska sredstva za

RR\1153807HR.docx 55/96 PE616.870v03-00

HR

revidirani Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. S obzirom na potrebu da se izbjegnu sve negativne posljedice za financiranje postojećih višegodišnjih programa, povećanje sredstava za ciljanu reviziju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu tijekom 2018., 2019. i 2020. treba dolaziti isključivo iz svih resursa dostupnih na temelju Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/20131a, a posebno uz korištenje instrumenta fleksibilnosti.


Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestitelj se snažno protivi korištenju raspodjela sredstava na štetu uspješnih i kronično nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu te Program za pravosuđe. Umjesto toga, potrebno je mobilizirati sva dodatna potrebna sredstva koristeći se odredbama o fleksibilnosti iz Uredbe o VFO-u.

Amandman 6



Komisija svake dvije godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o operacijama i napretku ostvarenom u skladu s člancima 11. i 12.”

Komisija svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o operacijama i napretku ostvarenom u skladu s člancima 11. i 12.”

Obrazloženje


PE616.870v03-00 56/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 7

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 8.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 12.a – stavak 1.a (novi)


Ti podaci uključuju pregled proračunskih i troškovnih kretanja s detaljnom tehničkom i financijskom procjenom, preciznim informacijama o povećanju troškova i promjenama u vrstama potrebnih kapaciteta za odgovor, kao i njihovim zahtjevima kvalitete, ako ih ima, i razlozima takvih povećanja ili promjena.

Obrazloženje


Amandman 8

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 12.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 19. – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)


Europski parlament i Vijeće postupno odobravaju potrebna sredstva za Mehanizam Unije u okviru godišnjeg proračunskog postupka, uzimajući u obzir sva sredstva dostupna na temelju Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013*, uz posebno korištenje instrumenta fleksibilnosti, kako je navedeno u Prilogu I.

____________________

* Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L

RR\1153807HR.docx 57/96 PE616.870v03-00

HR

347, 20.12. 2013., str. 884.).

Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestitelj se snažno protivi korištenju raspodjela sredstava na štetu uspješnih i kronično nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu te Program za pravosuđe. Umjesto toga, potrebno je mobilizirati sva dodatna potrebna sredstva koristeći se odredbama o fleksibilnosti iz Uredbe o VFO-u.

Amandman 9

Prijedlog odlukePrilog I. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

PRILOG I.

OKVIRNA DODATNA DODJELA FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA RAZDOBLJE 2018. – 2020.

2018. 2019. 2020. UKUPNO



19,157 115,2 122,497 256,854


11 56,56 115,395 182,955



2 2 2,284 6,284

Odobrena

0,8 1,8 2,014 4,614

PE616.870v03-00 58/96 RR\1153807HR.docx

HR

sredstva za plaćanja

Ukupna dodatna odobrena sredstva u okviru naslova 3. i 4. zajedno*


21,157 117,2 124,781 263,138


11,8 58,36 117,409 187,569

(iznosi su u milijunima EUR)

* Puni iznosi navest će se u okviru instrumenta fleksibilnosti.

Obrazloženje

Potrebno je u samoj Odluci detaljnije definirati dodatno financiranje koje je potrebno za aktualnu reviziju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u godinama 2018. – 2020., s pomoću samostalnog i detaljnog Priloga I. Trebala bi se mobilizirati sva dodatna potrebna sredstva za financiranje revizije Mehanizma Unije za civilnu zaštitu koristeći se odredbama o fleksibilnosti iz Uredbe o VFO-u.

RR\1153807HR.docx 59/96 PE616.870v03-00

HR





ENVI14.12.2017


BUDG14.12.2017


José Manuel Fernandes13.12.2017

Razmatranje u odboru 22.3.2018



2720


Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, André Elissen, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Răzvan Popa, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Indrek Tarand, Inese Vaidere, Monika Vana, Tiemo Wölken, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean-Paul Denanot, Anneli Jäätteenmäki, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Tomáš Zdechovský

PE616.870v03-00 60/96 RR\1153807HR.docx

HR


27 +ALDE Jean Arthuis, Gérard Deprez, Anneli Jäätteenmäki

ECR Bernd Kölmel

GUE/NGL Liadh Ní Riada

PPE Richard Ashworth, Reimer Böge, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Ivana Maletić, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Inese Vaidere, Tomáš Zdechovský

S&D Jean-Paul Denanot, Eider Gardiazabal Rubial, John Howarth, Vladimír Maňka, Răzvan Popa, Manuel dos Santos, Tiemo Wölken

VERTS/ALE Indrek Tarand, Monika Vana

2 -ENF André Elissen, Marco Zanni

0 0


RR\1153807HR.docx 61/96 PE616.870v03-00

HR

30.4.2018

MIŠLJENJE ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ


o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu(COM(2017)0772 – C8-0409/2017 – 2017/0309(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Daniel Buda


Mehanizam Unije za civilnu zaštitu važan je dio strategije Europske unije za brzo reagiranje na hitne situacije do kojih može doći u područjima unutar ili izvan Europske unije te omogućava koordiniranu pomoć dijeljenjem sredstava u svim državama sudionicama, no potrebno ga je poboljšati u pogledu kapaciteta za prevenciju, pripravnost, organizaciju i upravljanje hitnim situacijama.

Izvjestitelj smatra da Mehanizam Unije za civilnu zaštitu ima ključnu ulogu u provedbi članka 196. UFEU-a kojim se potiče suradnja među državama članicama kako bi se poboljšala učinkovitost sustavâ za sprečavanje prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem te za zaštitu od njih.

U tom kontekstu izvjestitelj pozdravlja inicijativu Europske komisije kojom se nastoji pojednostaviti i ojačati postojeći mehanizam solidarnosti većim financijskim naporima Europske unije kako bi se, osim nacionalnih kapaciteta, stvorila ambiciozna europska pričuva kapaciteta radi povećanja sredstava država članica.

Izvjestitelj ističe već postojeći doprinos europskih strukturnih i investicijskih fondova u promicanju prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime. Nadalje, smatra da bi radi olakšavanja brzog i učinkovitog raspoređivanja pomoći pri mobilizaciji sredstava u okviru sustava rescEU trebalo primjenjivati regionalni pristup, posebno jačanjem i uključivanjem kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti, kako bi se bolje reagiralo na posebnosti pogođenih regija.

Iskorištavanje sinergija među različitim fondovima Unije važan je čimbenik poboljšane djelotvornosti i veće učinkovitosti održivog sprečavanja katastrofa i reagiranja na njih. Stoga izvjestitelj potiče na bolju suradnju i koordinaciju različitih instrumenata, uključujući Fond solidarnosti Europske unije, s pomoću integriranog pristupa.

PE616.870v03-00 62/96 RR\1153807HR.docx

HR

Izvjestitelj podržava i prijedlog Komisije za stvaranje mreže vještina i stručnog znanja država članica u tom području, u okviru kojega se predlaže uključivanje centara izvrsnosti i sveučilišta u tu mrežu.

Naposljetku, izvjestitelj smatra da je potrebno razviti bolju komunikacijsku strategiju kako bi aktivnosti i rezultati u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu bili vidljiviji za građane te kako bi se ojačalo povjerenje građana u sposobnost Unije da sprečava katastrofe i na njih reagira.

AMANDMANI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman 1



(1) Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), koji je uređen Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća12, jača se suradnja između Unije i država članica i olakšava koordinacija u području civilne zaštite u cilju poboljšanja odgovora Unije na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(1) Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu („Mehanizam Unije”), koji je uređen Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća12, jača se suradnja između Unije, država članica i njihovih regija i olakšava koordinacija u području civilne zaštite u cilju poboljšanja odgovora Unije na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

_________________ _________________12 Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

12 Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 924.).

Amandman 2



(3) Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem mogu se

(3) Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem mogu se

RR\1153807HR.docx 63/96 PE616.870v03-00

HR

dogoditi bilo gdje na svijetu, često bez upozorenja. Prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem sve su češće, ekstremnije i složenije, a pogoršavaju ih učinci klimatskih promjena, neovisno o nacionalnim granicama. Katastrofe mogu imati ogromne posljedice za ljude, okoliš i gospodarstvo.

dogoditi bilo gdje na svijetu. Prirodne katastrofe, dodatno potencirane klimatskim promjenama, kao i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, uključujući i nove vrste prijetnji, kao što su prijetnje povezane s unutarnjom sigurnošću, sve su češće, ekstremnije i složenije te nadilaze nacionalne granice. Katastrofe često imaju ogromne srednjoročne i dugoročne posljedice za ljude, okoliš i gospodarstvo.

Amandman 3



(4) Nedavno iskustvo pokazalo je da se oslanjanjem na dobrovoljne ponude uzajamne pomoći koje se koordiniraju u okviru Mehanizma Unije i čije se pružanje njime olakšava ne može uvijek osigurati dostupnost dostatnih kapaciteta za prikladno zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi pogođenih katastrofama, kao ni odgovarajuća zaštita okoliša i imovine. To se posebno događa kada katastrofe koje se ponavljaju istodobno pogađaju države članice i kada zajednički kapacitet nije dovoljan.

(4) Nedavna iskustva pokazala su da se oslanjanjem na dobrovoljne ponude uzajamne pomoći koje se koordiniraju u okviru Mehanizma Unije i čije se pružanje njime olakšava ne može uvijek osigurati dostupnost dostatnih kapaciteta za pravodobno i prikladno zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi pogođenih katastrofama, kao ni odgovarajuća zaštita okoliša i imovine. To se posebno događa kada katastrofe koje se ponavljaju istodobno pogađaju države članice i njihove regije te regije u bliskom susjedstvu i kada zajednički kapacitet za odgovor nije dovoljan. Trebalo bi poboljšati sustav, a države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće preventivne mjere za očuvanje i jačanje nacionalnih kapaciteta do razine dostatne za primjeren odgovor na katastrofe.

Amandman 4



(5) Prevencija je od ključne važnosti za (5) Prevencija je od ključne važnosti za

PE616.870v03-00 64/96 RR\1153807HR.docx

HR

zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje. Države članice trebale bi u tu svrhu redovito razmjenjivati procjene rizika i sažetke svojih planova za upravljanje rizikom od katastrofa kako bi se osigurao cjelovit pristup upravljanju katastrofama u okviru kojeg se povezuju mjere prevencije rizika, pripravnosti i odgovora. Nadalje, Komisija bi trebala moći tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti povezane s određenim katastrofama, posebice zato da bi Unija mogla pružiti najveću moguću potporu za upravljanje rizikom od katastrofa. Trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje i pojačati politike prevencije, među ostalim osiguravanjem nužnih veza s drugim ključnim politikama i instrumentima Unije, posebno europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2. Uredbe (EU) br. 1303/201313.

zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje na svim razinama jer klimatske promjene utječu na sva državna područja i nadilaze državne granice. Države članice trebale bi u tu svrhu u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima redovito razmjenjivati procjene rizika i sažetke svojih planova za upravljanje rizikom od katastrofa kako bi se osigurao cjelovit pristup upravljanju katastrofama, među ostalim i u prekograničnim situacijama, u okviru kojeg se povezuju mjere prevencije rizika, pripravnosti i što bržeg odgovora, uključujući obrazovanje i stručno osposobljavanje. Nadalje, Komisija bi po potrebi trebala tražiti od država članica da dostave posebne planove osposobljavanja, prevencije, evakuacije i pripravnosti povezane s određenim katastrofama, kao što su potresi, suše, toplinski valovi, šumski požari, poplave i nedostatak vode te humanitarne i tehnološke katastrofe, posebice zato da bi Unija mogla pružiti najveću moguću potporu za upravljanje rizikom od katastrofa. Ključno je smanjiti administrativno opterećenje i ojačati politike prevencije i operativne kapacitete, među ostalim i na prekograničnoj razini, uključujući i jačanjem veza i koordinacije s drugim ključnim politikama i instrumentima Unije, posebno europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako je navedeno u čanku 1. i uvodnoj izjavi 2. Uredbe (EU) br. 1303/20131313 i Fondom solidarnosti Europske unije. U tom kontekstu važno je istaknuti da europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi) već doprinose promicanju prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanju rizika i upravljanju rizicima te da postoje ex ante uvjeti povezani s tim ciljem.

_________________ _________________13 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,

13 Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,

RR\1153807HR.docx 65/96 PE616.870v03-00

HR

Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

Amandman 5



(5a) Makroregionalne strategije Unije mogle bi pružiti visokokvalitetne okvire za suradnju u cilju uspostave operativnih preventivnih mjera te centara za djelovanje u slučaju katastrofe i upravljanje katastrofama, uz omogućavanje suradnje sa susjednim trećim zemljama u tom području.

Amandman 6



(6) Potrebno je pojačati zajedničku sposobnost pripremanja za katastrofe i odgovora na njih, posebno s pomoću uzajamne potpore u Europi. Povrh jačanja mogućnosti koje se već nude u okviru Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije („EERC” ili „dobrovoljno udruženi kapaciteti”), koji se dalje u tekstu nazivaju „Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu”, Komisija bi trebala uspostaviti i rescEU. rescEU bi trebao uključivati kapacitete za odgovor na hitne situacije kako bi se moglo odgovarati na

(6) Potrebno je pojačati zajedničku sposobnost osposobljavanja i pripreme za katastrofe te odgovora na njih, posebno s pomoću djelotvorne uzajamne potpore i suradnje u Europi, kako bi se osigurale predvidljivije intervencije te znatno skratilo vrijeme potrebno za pružanje pomoći. Povrh jačanja mogućnosti koje se već nude u okviru Europskog kapaciteta za odgovor na hitne situacije („EERC” ili „Građanska dužnost pružanja pomoći”), koji se dalje u tekstu nazivaju „Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu”,

PE616.870v03-00 66/96 RR\1153807HR.docx

HR

šumske požare, velike poplave i potrese te poljsku bolnicu i medicinske timove u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije koji se mogu brzo rasporediti.

Komisija bi trebala uspostaviti i rescEU. rescEU bi trebao uključivati prethodno namijenjene zajedničke kapacitete za odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem kao što su šumski požari, velike poplave, potresi, terorističke prijetnje i ostali nepredviđeni događaji, uključujući i mogućnost nedostatka lijekova, te poljsku bolnicu i medicinske timove u skladu sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije, koji se mogu rasporediti radi brzog poduzimanja mjera na različitim lokacijama istovremeno. Operativna sredstva u okviru sustava rescEU trebaju biti dostupna na zahtjev za operacije odgovora u svrhu rješavanja nedostataka kapaciteta i jačanja napora udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu. Potrebno je predvidjeti posebne odredbe za intervenciju u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima, uzimajući u obzir njihovu udaljenost i posebnosti.

Amandman 7



(6 a) Uloga lokalnih i regionalnih tijela vlasti u sprečavanju katastrofa i upravljanju njima od velike je važnosti, a njihove kapacitete za odgovor treba na odgovarajući način uključiti u sve aktivnosti koordinacije i raspoređivanja koje se provode na temelju ove Odluke, u skladu s institucionalnim i pravnim okvirima država članica, kako bi se preklapanja smanjila na najmanju moguću mjeru i kako bi se potakla interoperabilnost. Takva tijela mogu imati važnu preventivnu ulogu, a također prva reagiraju u razdoblju nakon katastrofe zajedno s volonterskim kapacitetima. Stoga postoji potreba za stalnom

RR\1153807HR.docx 67/96 PE616.870v03-00

HR

suradnjom na lokalnoj, regionalnoj i prekograničnoj razini u cilju uspostave zajedničkog sustava za brzu intervenciju prije mobilizacije rescEU-a, kao i za redovitim kampanjama za informiranje javnosti o prvim mjerama odgovora.

Amandman 8



(6 b) Kako bi se olakšalo brzo i učinkovito raspoređivanje pomoći, mobilizacija sredstava u okviru sustava rescEU trebala bi imati teritorijalnu dimenziju te bi trebalo uzeti u obzir i važnost usvajanja regionalnog pristupa, a, kad je to potrebno, i pristupa vodstva zajednice, radi prikladnog reagiranja na posebnosti pogođenih regija i ograničavanja štete uzrokovane katastrofom.

Amandman 9



(7) Unija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama kada raspoloživi kapaciteti nisu dostatni za djelotvoran odgovor na katastrofe tako što će pridonijeti financiranju sporazuma o najmu ili zakupu za osiguravanje brzog pristupa takvim kapacitetima ili financiranju njihove kupovine. Time bi se znatno poboljšala djelotvornost Mehanizma Unije osiguravanjem dostupnosti kapaciteta u slučajevima kada se djelotvoran odgovor na katastrofe ne bi mogao osigurati na neki drugi način, posebno u slučaju katastrofa s učincima velikih razmjera koji utječu na znatan broj

(7) Unija bi trebala moći pružiti potporu državama članicama kada raspoloživi materijalni i tehnički kapaciteti nisu dostatni za djelotvoran odgovor na katastrofe, među ostalim i u slučaju prekograničnih događaja, tako što će pridonijeti financiranju sporazuma o najmu ili zakupu za osiguravanje brzog pristupa takvim kapacitetima ili financiranju njihove kupovine. Time bi se znatno poboljšala djelotvornost Mehanizma Unije osiguravanjem dostupnosti materijalnih i tehničkih kapaciteta, među ostalim i za spašavanje starijih osoba i osoba s invaliditetom, u

PE616.870v03-00 68/96 RR\1153807HR.docx

HR

država članica. Unija bi svojom nabavom kapaciteta trebala omogućiti stvaranje ekonomija razmjera i bolju koordinaciju odgovora na katastrofe.

slučajevima kada se djelotvoran odgovor na katastrofe ne bi mogao osigurati na neki drugi način, posebno u slučaju katastrofa s učincima velikih razmjera koji utječu na znatan broj država članica. Unaprijed namijenjena oprema i nabava kapaciteta od strane Unije trebale bi omogućiti stvaranje ekonomija razmjera i bolju koordinaciju odgovora na katastrofe.

Amandman 10




(9) Osposobljavanje, istraživanje i inovacije ključni su aspekti suradnje u području civilne zaštite. U cilju povećanja učinkovitosti i djelotvornosti osposobljavanja i vježbi, promicanja inovacija uključivanjem novih tehnologija, kao što je visokotehnološka oprema, i najnovijih rezultata istraživanja da bi se osigurao učinkovitiji nadzor nad gradskim i šumskim područjima, te poboljšanja dijaloga i suradnje među nacionalnim tijelima država članica za civilnu zaštitu i različitim službama, među ostalim i na prekograničnoj razini, nužno je uspostaviti Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite koja se temelji na postojećim strukturama, koja će obuhvaćati istraživače, istraživanje i centre za osposobljavanje država članica, sveučilišta te, prema potrebi, centre izvrsnosti i organizacije civilnog društva. U slučaju najudaljenijih regija i prekomorskih država i teritorija, trebalo bi poduzeti mjere kojima će se osigurati da su i ta područja integrirana u spomenutu mrežu, a uz to trebalo bi i ojačati suradnju u području osposobljavanja te kapacitete za prevenciju i odgovor s trećim zemljama.

RR\1153807HR.docx 69/96 PE616.870v03-00

HR

Amandman 11



(11) Trebalo bi pojednostavniti postupke Mehanizma Unije kako bi se osiguralo da države članice mogu pristupiti pomoći i kapacitetima koji su potrebni za što brži odgovor na prirodne katastrofe i na katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(11) Trebalo bi pojednostavniti i ujednačiti postupke Mehanizma Unije te povećati njihovu fleksibilnost kako bi se osiguralo da države članice mogu brzo pristupiti pomoći i kapacitetima koji su potrebni za što brži i učinkovitiji odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Amandman 12



(13) Važno je osigurati da države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi djelotvorno spriječile prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem i ublažile njihove učinke. Odredbama bi se trebale pojačati veze između mjera prevencije, pripravnosti i odgovora u okviru Mehanizma Unije. Trebalo bi osigurati usklađenost s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije o prevenciji katastrofa i upravljanju rizikom od katastrofa, među ostalim za prekogranične preventivne mjere i odgovor na prijetnje kao što su ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju15. Jednako tako trebalo bi osigurati usklađenost s međunarodnim obvezama kao što su Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030., Pariški sporazum i Program za održivi razvoj do 2030.

(13) Važno je osigurati da države članice i njihova lokalna i regionalna tijela, poduzimaju sve potrebne mjere kako bi djelotvorno spriječile prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem i ublažile njihove učinke, među ostalim redovitim upravljanjem šumama, upravljanjem zapaljivim materijalima i uređenjem šuma. Odredbama bi se trebale pojačati veze između mjera prevencije, pripravnosti i odgovora u okviru Mehanizma Unije. Trebalo bi osigurati usklađenost i s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije o prevenciji katastrofa i upravljanju rizikom od katastrofa, među ostalim za prekogranične i međuopćinske preventivne mjere i mjere ranog upozorenja te odgovor na prijetnje kao što su ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju15, uključujući radioaktivne, biološke i kemijske nesreće. Programima teritorijalne suradnje u okviru kohezijske politike osiguravaju se specifične aktivnosti kako bi se uzeli u obzir otpornost na katastrofe, prevencija rizika

PE616.870v03-00 70/96 RR\1153807HR.docx

HR

i upravljanje rizicima, a za to su potrebni veći napori za bolju integraciju i više sinergija. Jednako tako trebalo bi osigurati usklađenost s međunarodnim obvezama kao što su Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030., Pariški sporazum i Program za održivi razvoj do 2030. Također bi trebalo uspostaviti bolju koordinaciju s Fondom solidarnosti Europske unije u cilju odgovora na prirodne katastrofe.



Amandman 13



(13 a) Djelovanje Unije treba se također usredotočiti na pružanje pomoći pri tehničkom osposobljavanju kako bi se povećala sposobnost zajednica za samopomoć, kako bi se bolje pripremile za početni odgovor i kontrolu nad katastrofom. Ciljano osposobljavanje i obrazovanje za osobe zadužene za javnu sigurnost, kao što su vođe zajednice, socijalni i zdravstveni radnici, službe spašavanja te vatrogasne službe kao i lokalne volonterske interventne skupine, koje bi trebale imati na raspolaganju brzo dostupnu interventnu opremu, mogu pomoći u kontroli nad katastrofom i smanjenju broja smrtnih slučajeva tijekom krize i nakon nje.

Amandman 14

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka -a (nova)

RR\1153807HR.docx 71/96 PE616.870v03-00

HR

Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 3. – stavak 1. – točka c


(-a) u stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

(c) olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa ili neposredne opasnosti od katastrofa; i

(c) olakšavanje brzog i učinkovitog odgovora u slučaju katastrofa ili neposredne opasnosti od katastrofa, među ostalim uvođenjem odgovarajućih materijala i tehničkih kapaciteta za hitne operacije spašavanja;

Amandman 15Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 1. − podtočka aOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 3. – stavak 1. – točka e


(e) povećanje dostupnosti i uporabe znanstvenog znanja o katastrofama.

(e) povećanje dostupnosti i uporabe znanstvenog znanja o katastrofama, među ostalim i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima;

Amandman 16Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka aa (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 3. – stavak 1. – točka ea (nova)


(aa) u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (ea):

(ea) jačanje suradnje i koordinacije aktivnosti na prekograničnoj razini;

Amandman 17

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 5. – stavak 1. – točka a

PE616.870v03-00 72/96 RR\1153807HR.docx

HR


(a) poduzeti mjere za poboljšanje baze znanja o rizicima od katastrofa i olakšavati razmjenu znanja, rezultata znanstvenih istraživanja, najboljih praksi i informacija, uključujući među državama članicama koje imaju zajedničke rizike;”

(a) poduzeti mjere za promicanje obrazovanja, podizanje razine osviještenosti, poboljšanje baze znanja o rizicima od katastrofa i olakšavanje dijaloga, razmjene znanja i suradnje, razmjene rezultata znanstvenih istraživanja i inovacija uz davanje preporuka i kratkoročnih prognoza, razmjene najboljih praksi i informacija, među ostalim i među državama članicama te njihovim lokalnim i regionalnim tijelima vlasti, susjednim trećim zemljama, kao i, prema potrebi, najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima, koji imaju zajedničke rizike;

Amandman 18

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 5. – stavak 1. – točka aa (nova)


(3a) u članku 5. stavku 1. umeće se točka (aa):

(aa) na zahtjev pružati pomoć u donošenju odluka;

Amandman 19

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 5. – stavak 1. – točka ab (nova)


(3b) u članku 5. stavku 1. umeće se točka (ab):

(ab) koordinirati usklađivanje informacija i smjernica o sustavima upozoravanja, među ostalim na prekograničnoj razini;

RR\1153807HR.docx 73/96 PE616.870v03-00

HR

Amandman 20

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 5. – stavak 1. – točka h


(3c) u članku 5. stavku 1. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

(h) promicati uporabu različitih fondova Unije koji mogu podupirati održivu prevenciju katastrofa te poticati države članice i regije da iskoriste te mogućnosti financiranja;

(h) promicati uporabu i koordinaciju različitih fondova Unije koji mogu podupirati održivu prevenciju katastrofa i pružanje odgovora na njih te poticati države članice i regije da iskoriste te mogućnosti financiranja za ostvarivanje većih sinergija, među ostalim radi širenja i ažuriranja svojih materijalnih i tehničkih resursa;

Amandman 21

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4. − podtočka aOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 6. – točka a


(a) izraditi procjene rizika na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini te ih dostaviti Komisiji do 22. prosinca 2018. i svake tri godine nakon toga;

(a) izraditi procjene rizika na nacionalnoj ili odgovarajućoj podnacionalnoj razini u suradnji s relevantnim lokalnim i regionalnim tijelima vlasti te ih dostaviti Komisiji do 22. prosinca 2018. i svake dvije godine nakon toga;

Amandman 22

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4. − podtočka bOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 6. – stavak 1. – podstavak 2.


PE616.870v03-00 74/96 RR\1153807HR.docx

HR

Sažetak relevantnih elemenata planova upravljanja rizikom dostavlja se Komisiji zajedno s informacijama o odabranim preventivnim mjerama i mjerama pripravnosti do 31. siječnja 2019. i svake tri godine nakon toga. Nadalje, Komisija može tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti kojima su obuhvaćeni i kratkoročni i dugoročni napori. Unija bi trebala primjereno uzeti u obzir napredak koji su države članice ostvarile u pogledu prevencije katastrofa i pripravnosti za katastrofe kao dio bilo kojeg budućeg mehanizma ex ante uvjetovanja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Sažetak relevantnih elemenata planova upravljanja rizikom dostavlja se Komisiji zajedno s informacijama o odabranim preventivnim mjerama i mjerama pripravnosti do 31. siječnja 2019. i svake dvije godine nakon toga. Nadalje, Komisija može od država članica zatražiti da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti te im osigurava okvir za pripremu tih planova, kojima su obuhvaćeni i kratkoročni i dugoročni napori. Unija na primjeren način uzima u obzir napredak koji su države članice ostvarile, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini, u pogledu prevencije katastrofa i pripravnosti za katastrofe koja će činiti dio ojačanog budućeg mehanizma ex ante uvjetovanja za ulaganja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Amandman 23

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 8. – stavak 1. – točka k


4a. u članku 8. stavku 1. točka (k) zamjenjuje se sljedećim:

(k) u bliskom savjetovanju s državama članicama, poduzima dodatno potporno i komplementarno djelovanje u području pripravnosti, potrebno za postizanje cilja navedenog u članku 3. stavku 1. točki (b).

„(k) u bliskom savjetovanju s državama članicama, poduzima dodatno potporno i komplementarno djelovanje u području pripravnosti, među ostalim koordinacijom s ostalim instrumentima Unije, potrebno za postizanje cilja navedenog u članku 3. stavku 1. točki (b).”

(http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013R1303&qid=1519642295681&from=EN)

Amandman 24


RR\1153807HR.docx 75/96 PE616.870v03-00

HR


(4 b) U članku 9. sljedeći stavak umeće se nakon stavka 1.:

„1a. Države članice jačaju relevantne administrativne kapacitete nadležnih regionalnih i lokalnih tijela u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom.”

Amandman 25



1. Komisija i države članice surađuju kako bi poboljšale planiranje operacija odgovora na katastrofe u okviru Mehanizma Unije, uključujući putem izrade scenarija za odgovor na katastrofe na temelju procjena rizika iz članka 6. točke (a) i prikaza rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), prikaza razmještaja sredstava i izrade planova za raspoređivanje kapaciteta za odgovor.”

1. Komisija i države članice surađuju kako bi poboljšale planiranje operacija odgovora na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem u okviru Mehanizma Unije, uključujući putem izrade scenarija za odgovor na katastrofe na temelju procjena rizika iz članka 6. točke (a) i prikaza rizika iz članka 5. stavka 1. točke (c), prikaza razmještaja sredstava i izrade planova za raspoređivanje kapaciteta za odgovor.

Amandman 26

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 6. − podtočka bOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 11. – stavak 1.


1. Uspostavljaju se Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu. Sastoje se od prethodno namijenjenih udruženih kapaciteta za odgovor država članica te uključuju module, druge kapacitete za odgovor i stručnjake.

1. Uspostavljaju se Europski udruženi kapaciteti za civilnu zaštitu. Oni se sastoje od niza unaprijed odobrenih kapaciteta država članica za odgovor na katastrofu i uključuju module, druge kapacitete za odgovor i stručnjake, na temelju načela

PE616.870v03-00 76/96 RR\1153807HR.docx

HR

građanske dužnosti pružanja pomoći.

Amandman 27

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 6. − podtočka dOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 11. – stavak 10.


10. Upućivanja na Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije, EERC i dobrovoljno udružene kapacitete shvaćaju se kao upućivanja na Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu.

10. Upućivanja na Europski kapacitet za odgovor na hitne situacije, EERC i civilnu dužnost pružanja pomoći shvaćaju se kao upućivanja na Europske udružene kapacitete za civilnu zaštitu.

Amandman 28

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 7.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 12. – stavak 2. – točka c



(c) kapaciteta za potragu i spašavanje u gradovima, planinskim i šumskim područjima;

Amandman 29



Na temelju utvrđenih rizika i uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi mogla definirati vrste kapaciteta za odgovor koji su potrebni povrh onih iz stavka 2. ovog članka i u skladu s time revidirati sastav sustava rescEU. Osigurava se dosljednost s drugim politikama Unije.

Na temelju utvrđenih rizika i uzimajući u obzir pristup koji uključuje više opasnosti te potrebu za fleksibilnošću u pogledu kapaciteta za odgovor, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 30. kako bi mogla definirati vrste kapaciteta za odgovor koji su potrebni povrh onih iz stavka 2. ovog članka i u skladu s time revidirati sastav sustava

RR\1153807HR.docx 77/96 PE616.870v03-00

HR

rescEU. Osigurava se dosljednost s drugim politikama Unije.

Amandman 30

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka7.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 12. – stavak 7.


7. Kapaciteti sustava rescEU dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije na temelju zahtjeva za pomoć preko ERCC-a. Odluku o njihovu raspoređivanju donosi Komisija, koja zadržava zapovjedništvo i kontrolu nad kapacitetima sustava rescEU.

7. Kapaciteti sustava rescEU dostupni su za operacije odgovora u okviru Mehanizma Unije na temelju zahtjeva za pomoć preko ERCC-a. Odluku o njihovu raspoređivanju donosi Komisija, koja zadržava zapovjedništvo i kontrolu nad kapacitetima sustava rescEU i služi se zajedničkim i standardiziranim operativnim jezikom koji mogu razumjeti svi subjekti koji interveniraju u slučaju katastrofa.

Amandman 31



8. U slučaju raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU, Komisija se s državom članicom koja zahtijeva pomoć dogovara o njihovom operativnom raspoređivanju. Država članica koja zahtijeva pomoć olakšava operativnu koordinaciju svojih kapaciteta i aktivnosti rescEU-a tijekom operacija.

8. U slučaju raspoređivanja kapaciteta sustava rescEU, Komisija se, ako je to prikladno, s državom članicom ili državama članicama koje traže pomoć dogovara o njihovom operativnom raspoređivanju. Država članica koja traži pomoć olakšava operativnu koordinaciju svojih kapaciteta, uključujući kapacitete za odgovor regionalnih i lokalnih tijela vlasti te volontera, kao i aktivnosti rescEU-a tijekom operacija.

Amandman 32

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka7.

PE616.870v03-00 78/96 RR\1153807HR.docx

HR

Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 12. – stavak 9.


9. Komisija putem ERCC-a, prema potrebi, olakšava koordinaciju među različitim kapacitetima za odgovor, u skladu s člancima 15. i 16.

9. Komisija, prema potrebi, olakšava koordinaciju među različitim kapacitetima za odgovor, uzimajući u obzir, među ostalim, potrebu za usvajanjem regionalnog pristupa i, kada je to potrebno, služeći se prekograničnim mehanizmima, ovisno o raspoloživosti i blizini. Ta se koordinacija olakšava i preko ERCC-a u skladu s člancima 15. i 16.

Amandman 33



Komisija uspostavlja mrežu relevantnih dionika i ustanova u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama koji zajedno s Komisijom čine Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite.

Komisija uspostavlja mrežu relevantnih dionika i ustanova u području civilne zaštite i upravljanja katastrofama, uključujući po potrebi centre za istraživanja i osposobljavanje, sveučilišta, istraživače i centre izvrsnosti, koji zajedno s Komisijom čine Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite, također otvorenu za razmjenu znanja i najboljih praksi s trećim zemljama.

Mreža obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka i širenja znanja u bliskoj koordinaciji s relevantnim centrima znanja, prema potrebi:”

Mreža obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka, širenja znanja, komunikacije i programa za podizanje razine osviještenosti javnosti u bliskoj suradnji s relevantnim centrima znanja.

Amandman 34

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 13. – stavak 1. – točka a

RR\1153807HR.docx 79/96 PE616.870v03-00

HR


(9 a) u članku 13. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a) uspostava i upravljanje programom osposobljavanja za osoblje civilne zaštite i osoblje uključeno u upravljanje hitnim situacijama o prevenciji katastrofa, pripravnosti za katastrofe i odgovoru na njih. Program uključuje zajedničke tečajeve i sustav razmjene stručnjaka, pri čemu pojedinci mogu biti sekondirani u druge države članice.

(a) uspostava i upravljanje programom osposobljavanja za osoblje civilne zaštite i osoblje uključeno u upravljanje hitnim situacijama, usmjerenim na pružanje specijalizirane stručnosti koja se odnosi na prevenciju katastrofa, pripravnost za katastrofe i odgovor na njih. U okviru programa po potrebi se koriste postojeći centri izvrsnosti i sveučilišta te program uključuje zajedničke tečajeve i sustav razmjene stručnjaka, pri čemu pojedinci mogu biti sekondirani u druge države članice. Program također uključuje odredbe o suradnji sa susjednim trećim zemljama.

Amandman 35

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 9.b (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 13. – stavak 1. – točka f


(9 b) u članku 13. stavku 1., točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

(f) poticanje i promicanje uvođenja i korištenja relevantnih novih tehnologija u svrhu Mehanizma Unije.

(f) poticanje istraživanja i inovacija te uvođenja i korištenja relevantnih novih tehnologija u svrhu Mehanizma Unije.

Amandman 36



Svakom pomoći ili financiranjem koji se pružaju u skladu s ovom Odlukom osigurava se prikladna vidljivost Unije,

Svakom pomoći ili financiranjem koji se pružaju u skladu s ovom Odlukom jamči se prikladna vidljivost Unije, uključujući

PE616.870v03-00 80/96 RR\1153807HR.docx

HR

uključujući isticanjem simbola Unije za kapacitete iz članka 11., članka 12. i članka 21. stavka 2. točke (c).”

isticanjem simbola Unije za kapacitete iz članka 11., članka 12. i članka 21. stavka 2. točke (c). Izrađuje se komunikacijska strategija kako bi djelovanje u okviru Mehanizma Unije bilo vidljivo za građane i kako bi se povećalo njihovo povjerenje u kapacitet Unije za sprečavanje katastrofa i odgovor na njih.

Amandman 37

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka b – podtočka i.Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 21. – stavak 2. – točka c


(c) troškove koji su potrebni za nadogradnju ili popravak kapaciteta za odgovor do stanja spremnosti i raspoloživosti koje omogućuje da budu razmješteni u okviru Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu, u skladu sa zahtjevima kvalitete Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu i, prema potrebi, preporukama izrađenima u procesu certifikacije („troškovi prilagodbe”). Ti troškovi prilagodbe mogu uključivati troškove koji se odnose na operabilnost modula, interoperabilnost modula i drugih kapaciteta za odgovor, autonomiju, samodostatnost, prevozivost, troškove pakiranja i druge nužne troškove, pod uvjetom da se ti troškovi posebno odnose na sudjelovanje kapaciteta u Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu.

(c) troškove koji su potrebni za nadogradnju ili popravak kapaciteta za odgovor do stanja spremnosti i raspoloživosti koje omogućuje da budu razmješteni u okviru Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu, u skladu sa zahtjevima kvalitete Europskih udruženih kapaciteta za civilnu zaštitu i, prema potrebi, preporukama izrađenima u procesu certifikacije („troškovi prilagodbe”). Ti troškovi prilagodbe mogu uključivati troškove koji se odnose na operabilnost modula, interoperabilnost modula i drugih kapaciteta za odgovor, autonomiju, samodostatnost, prevozivost, troškove pakiranja i druge nužne troškove, među ostalim i one povezane s promicanjem volontiranja koje se odnosi na civilnu zaštitu i osposobljavanje volontera, pod uvjetom da se ti troškovi posebno odnose na sudjelovanje kapaciteta u Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu.

Amandman 38


RR\1153807HR.docx 81/96 PE616.870v03-00

HR


2. Traže se sinergije i komplementarnost s drugim instrumentima Unije kao što su oni kojima se podupiru kohezijska politika, politika ruralnog razvoja, istraživanja, zdravlja te migracijska i sigurnosna politika. Kada je riječ o odgovoru na humanitarne krize u trećim zemljama, Komisija osigurava komplementarnost i usklađenost djelovanja koja se financiraju u okviru ove Odluke i djelovanja koja se financiraju u okviru Uredbe (EZ) br. 1257/96.”

2. Razvijaju se sinergije, komplementarnost i veća usklađenost s drugim instrumentima Unije kao što su oni kojima se podupiru kohezijska politika, uključujući Fond solidarnosti Europske unije, politika ruralnog razvoja, istraživanja, zdravlje te migracijska i sigurnosna politika, bez preraspodjele sredstava iz tih područja. Kada je riječ o odgovoru na humanitarne krize u trećim zemljama, Komisija osigurava komplementarnost i usklađenost djelovanja koja se financiraju u okviru ove Odluke i djelovanja koja se financiraju u okviru Uredbe (EZ) br. 1257/96.”

PE616.870v03-00 82/96 RR\1153807HR.docx

HR





ENVI14.12.2017


REGI14.12.2017


Daniel Buda7.12.2017

Razmatranje u odboru 24.1.2018 27.3.2018



2511


Pascal Arimont, Victor Boştinaru, Rosa D’Amato, Aleksander Gabelic, Michela Giuffrida, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Iskra Mihaylova, Konstantinos Papadakis, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Ruža Tomašić, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal


Petras Auštrevičius, Daniel Buda, John Howarth, Ivana Maletić, Bronis Ropė, Damiano Zoffoli


Marek Plura, Boris Zala

RR\1153807HR.docx 83/96 PE616.870v03-00

HR


25 +ALDE Petras Auštrevičius, Ivan Jakovčić, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

EFDD Rosa D’Amato

PPE Pascal Arimont, Daniel Buda, Ivana Maletić, Marek Plura, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Lambert van Nistelrooij

S&D Victor Boştinaru, Aleksander Gabelic, Michela Giuffrida, John Howarth, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Liliana Rodrigues, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Boris Zala, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE Bronis Ropė, Monika Vana

1 -NI Konstantinos Papadakis

1 0ECR Ruža Tomašić


PE616.870v03-00 84/96 RR\1153807HR.docx

HR

4.4.2018

STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA


o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu(COM2017/0772 – C8-0409/2017 – 2017/0309(COD))

U ime Odbora za prava žena i jednakost spolova: Angelika Mlinar (izvjestiteljica)

AMANDMANI

Odbor za prava žena i jednakost spolova podnosi Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, kao nadležnom odboru, sljedeće amandmane:

Amandman 1



(4a) Rodna ravnopravnost je temeljna vrijednost EU-a, prepoznata u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima, koju se Europska unija obvezala integrirati u sve svoje aktivnosti. Člankom 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije posebno se uspostavlja načelo rodno osviještene politike, propisujući da, „u svim svojim aktivnostima, Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena.”

RR\1153807HR.docx 85/96 PE616.870v03-00

HR

Amandman 2



(5) Prevencija je od ključne važnosti za zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje. Države članice trebale bi u tu svrhu redovito razmjenjivati procjene rizika i sažetke svojih planova za upravljanje rizikom od katastrofa kako bi se osigurao cjelovit pristup upravljanju katastrofama u okviru kojeg se povezuju mjere prevencije rizika, pripravnosti i odgovora. Nadalje, Komisija bi trebala moći tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti povezane s određenim katastrofama, posebice zato da bi Unija mogla pružiti najveću moguću potporu za upravljanje rizikom od katastrofa. Trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje i pojačati politike prevencije, među ostalim osiguravanjem nužnih veza s drugim ključnim politikama i instrumentima Unije, posebno europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2. Uredbe (EU) br. 1303/20131.

(5) Prevencija je od ključne važnosti za zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje. Države članice trebale bi u tu svrhu redovito razmjenjivati procjene rizika i sažetke svojih planova za upravljanje rizikom od katastrofa kako bi se osigurao cjelovit pristup upravljanju katastrofama u okviru kojeg se povezuju mjere prevencije rizika, pripravnosti i odgovora. Države članice trebaju zajamčiti sveobuhvatnu rodno osjetljivu izradu programa s obzirom na to da prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem te politike u području okoliša različito utječu na muškarce i žene. Stoga, kako bi se razvilo pravedno i učinkovito smanjenje opasnosti od katastrofa i osnažili mehanizmi civilne zaštite, potrebno je uvrstiti rodna pitanja u sve faze, od sprečavanja do pripravnosti i postupaka za odgovor, uključujući zajedničke procjene rizika i intervencije za upravljanje krizama tijekom sukoba i nakon njih. Nadalje, Komisija bi trebala moći tražiti od država članica da dostave posebne planove prevencije i pripravnosti povezane s određenim katastrofama, posebice zato da bi Unija mogla pružiti najveću moguću potporu za upravljanje rizikom od katastrofa. Trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje i pojačati politike prevencije, među ostalim osiguravanjem nužnih veza s drugim ključnim politikama i instrumentima Unije, posebno europskim strukturnim i investicijskim fondovima kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2. Uredbe (EU) br. 1303/20131.

_____________________ _____________________

Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog

PE616.870v03-00 86/96 RR\1153807HR.docx

HR

parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

Amandman 3



(7a) Unija treba u svim svojim djelovanjima uzeti u obzir da uz neposredne učinke katastrofe, žene mogu imati specifične potrebe zdravstvene skrbi. Države članice i Unija trebaju prioritetno zajamčiti da trudnice primaju potrebnu zdravstvenu skrb.

Amandman 4



(7b) Potrebno je pružiti sanitarne i higijenske objekte, usluge i resurse tijekom svih faza upravljanja rizicima, uz usmjeravanje posebne pozornosti na specifične potrebe žena i djevojčica te podizanje razine osviještenosti o tim potrebama.

RR\1153807HR.docx 87/96 PE616.870v03-00

HR

Amandman 5



(7c) Žene i djevojčice su u povećanoj opasnosti od fizičkog i seksualnog nasilja u kontekstu hitnih slučajeva. Stoga je ključno da projekti upravljanja katastrofama obuhvaćaju mjere sprečavanja rodno uvjetovanog nasilja i učinkovitog odgovora na njega, kao što su mjere za sigurnost žena nakon katastrofa, uz pružanje usluga za potporu žrtvama rodno uvjetovanog nasilja poput zdravstvene skrbi, psihološke pomoći i druge vrste pomoći. Pitanja povezana s nasiljem nad ženama i djevojčicama trebaju se uvrstiti u postojeće osposobljavanje i priručnike o smanjenju rizika i odgovora u hitnim slučajevima.

Amandman 6



(9a) Kako bi se spriječili i učinkovitije riješili posebni rizici s kojima se žene i djevojčice suočavaju u kontekstu hitnih slučajeva, potrebno je da osoblje koje radi na planiranju, pokretanju i upravljanju u području upravljanja rizicima u slučaju katastrofa i civilne zaštite prođe kroz rodno osjetljivo osposobljavanje. Stoga je od ključne važnosti trajni dijalog i rad između Mreže znanja Unije u području civilne zaštite te mreža i organizacija boraca za prava žena sa stručnim znanjem u području ekoloških katastrofa kako bi se ostvario u potpunosti transverzalan pristup sprečavanju, pripravnosti i odgovoru na katastrofe u Uniji i državama članicama.

PE616.870v03-00 88/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 7




(10) Kako bi se postiglo funkcioniranje kapaciteta rescEU-a, trebalo bi osigurati dodatna odobrena sredstva za financiranje djelovanja u okviru Mehanizma Unije, međutim, ne na štetu financijskih omotnica dodijeljenih drugim ključnim područjima politike Unije kao što su ona kojima se na globalnoj razini promiču prava, jednakost i građanstvo, pravda ili ljudski razvoj, uključujući sva sredstva dodijeljena programima i projektima u području ravnopravnosti spolova i jačanju položaja žena, posebno s obzirom na to da je provedba nekih od tih programa bila iznimno uspješna (dodjeljivanje sredstava za plaćanja u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu doseglo je više od 99 % tijekom protekle tri godine).

Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestiteljica se snažno protivi korištenju raspodjela sredstava na štetu uspješnih i kronično nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu (REC) te Program za pravosuđe. Stopa apsorpcije od gotovo 100 % za Program o pravima, jednakosti i građanstvu znači da nije moguće dodijeliti nikakva nova sredstva iz tog programa bez da se time negativno utječe na posebne projekte i organizacije. Odbor FEMM stalno ukazuje na potrebu da se povećaju sredstva dodijeljena Programu o pravima, jednakosti i građanstvu s obzirom na program DAPHNE i programe za ravnopravnost spolova.

Amandman 8



(10 a) Potrebno je osigurati zasebno financiranje i proračunska sredstva za revidirani Mehanizam Unije za civilnu zaštitu. S obzirom na potrebu da se

RR\1153807HR.docx 89/96 PE616.870v03-00

HR

izbjegnu sve negativne posljedice za financiranje postojećih višegodišnjih programa, povećanje sredstava za ciljanu reviziju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu tijekom 2018., 2019. i 2020. treba dolaziti isključivo iz svih resursa dostupnih na temelju Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/20131a, a posebno uz korištenje instrumenta fleksibilnosti.


Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestiteljica se snažno protivi korištenju raspodjela sredstava na štetu uspješnih i kronično nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu te Program za pravosuđe.

Amandman 9



(10b) Planiranjem i dodjeljivanjem sredstava te izradom proračuna za revidirani Mehanizam Unije za civilnu zaštitu treba se obuhvatiti korištenje rodne perspektive pri izradi proračuna, što podrazumijeva procjenu utemeljenu na rodu kako bi se bolje uvrstila rodna perspektiva za rješavanje hitnih kriznih situacija u okviru upravljanja rizicima i sprečavanja katastrofa.

PE616.870v03-00 90/96 RR\1153807HR.docx

HR

Amandman 10

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka bOdluka br. 1313/2013/EUČlanak 3. – stavak 2. – točka a


(a) napredak u provedbi okvira za prevenciju katastrofa, koji se mjeri brojem država članica koje su Komisiji dostavile svoje procjene rizika, procjenu svoje sposobnosti za upravljanje rizikom i sažetak svojih planova za upravljanje katastrofama, kako je navedeno u članku 6.;

(a) napredak u provedbi okvira za prevenciju katastrofa, koji se mjeri brojem država članica koje su Komisiji dostavile svoje procjene rizika, procjenu svoje sposobnosti za upravljanje rizikom i sažetak svojih planova za upravljanje katastrofama, kako je navedeno u članku 6.; procjene trebaju biti rodno osjetljive;

Amandman 11



Komisija svake dvije godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o operacijama i napretku ostvarenom u skladu s člancima 11. i 12.

Komisija svake dvije godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o operacijama i napretku ostvarenom u skladu s člancima 11. i 12., uz pružanje posebnih podataka o uključivanju rodne dimenzije.

Amandman 12



Mreža obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka i širenja znanja u bliskoj koordinaciji s relevantnim centrima znanja, prema potrebi:”

Mreža prema potrebi obavlja sljedeće zadaće u području osposobljavanja, vježbi, naučenih pouka i širenja znanja u bliskoj koordinaciji s relevantnim centrima znanja, s istovremenim ciljem ostvarenja rodno uravnoteženog sastava:

RR\1153807HR.docx 91/96 PE616.870v03-00

HR

Amandman 13

Prijedlog odlukeČlanak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)Odluka br. 1313/2013/EUČlanak 13. – stavak 2.a (novi)


(9a) U članku 13. dodaje se sljedeći stavak:

2a. pri izvršenju zadaća iz stavka 1., Komisija i države članice jamče da se postupcima osposobljavanja i kvalifikacije, kao i priručnicima za smanjenje rizika i odgovor u hitnim slučajevima, obuhvaća rodna perspektiva s posebnim fokusom na sprečavanje i rješavanje nasilja nad ženama i djevojčicama;

Obrazloženje

Ovim dodatnim stavkom želi se uvesti rodna osjetljivost u Mrežu znanja Unije u području civilne zaštite s pomoću osposobljavanja i priručnika.

Amandman 14



(9b) U članku 13. dodaje se sljedeći stavak:

3a. Komisija jamči dostupnost podataka o katastrofama razvrstanih po rodu, u skladu sa zahtjevima iz Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa, kako bi se istaknula uloga žena u planiranju smanjenja rizika i obuhvatila rodna perspektiva u tom procesu;

PE616.870v03-00 92/96 RR\1153807HR.docx

HR

Obrazloženje

Ovim dodatnim stavkom želi se uvesti rodna osjetljivost u prikupljanje podataka o katastrofama. U cilju promicanja i poboljšanja suradnje, podaci i statistike su ključni za razumijevanje i eventualno rješavanje rizika od katastrofa. U Okviru iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa jasno se navodi da je relevantne podatke potrebno razvrstati.

Amandman 15



Iznos od 480 630 000 EUR u tekućim cijenama proizlazi iz naslova 3. „Sigurnost i građanstvo” višegodišnjeg financijskog okvira, a iznos od 150 936 000 EUR u tekućim cijenama iz naslova 4.

Europski parlament i Vijeće postupno odobravaju potrebna sredstva za Mehanizam Unije u okviru godišnjeg proračunskog postupka, uzimajući u obzir sva sredstva dostupna na temelju Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013*, uz posebno korištenje instrumenta fleksibilnosti.

____________________* Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12. 2013., str. 884.).

Obrazloženje

Novi prijedlozi politika trebaju biti popraćeni novim sredstvima. Izvjestiteljica se snažno protivi korištenju raspodjela sredstava na štetu uspješnih i kronično nedovoljno financiranih programa kao što su Program o pravima, jednakosti i građanstvu te Program za pravosuđe.

RR\1153807HR.docx 93/96 PE616.870v03-00

HR





ENVI14.12.2017


FEMM8.2.2018


Angelika Mlinar21.2.2018

PE616.870v03-00 94/96 RR\1153807HR.docx

HR

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU



Datum podnošenja EP-u 23.11.2017


ENVI14.12.2017

Odbori koji daju mišljenje Datum objave na plenarnoj sjednici

AFET14.12.2017

DEVE14.12.2017

BUDG14.12.2017

REGI14.12.2017

FEMM8.2.2018

Odbori koji nisu dali mišljenje Datum odluke

AFET20.3.2018

Pridruženi odbori Datum objave na plenarnoj sjednici

DEVE15.3.2018

Izvjestitelji Datum imenovanja

Elisabetta Gardini16.1.2018

Razmatranje u odboru 20.3.2018



4885


Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Lukas Mandl, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Julia Reid, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli


Nikos Androulakis, Nicola Caputo, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Karol Karski, Ulrike Müller, Stanislav Polčák, Bart Staes, Dubravka Šuica, Tiemo Wölken


John Flack, Jaromír Kohlíček, Miltiadis Kyrkos

Datum podnošenja 23.5.2018

RR\1153807HR.docx 95/96 PE616.870v03-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

48 +ALDE Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis, Ulrike Müller, Nils

Torvalds

ECR Karol Karski, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha

EFDD Piernicola Pedicini

PPE Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Esther Herranz García, György Hölvényi, Peter Jahr, Peter Liese, Lukas Mandl, Stanislav Polčák, Annie Schreijer-Pierik, Ivica Tolić, Dubravka Šuica, Adina-Ioana Vălean

S&D Nikos Androulakis, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nicola Caputo, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Miltiadis Kyrkos, Jo Leinen, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli

8 -ALDE Jan Huitema

ECR John Flack, John Procter

ENF Sylvie Goddyn

VERTS/ALE Bas Eickhout, Benedek Jávor, Davor Škrlec, Bart Staes

5 0EFDD Julia Reid

GUE/NGL Stefan Eck, Jaromír Kohlíček NI Zoltán Balczó

PPE Julie Girling


PE616.870v03-00 96/96 RR\1153807HR.docx

HR

Documents

€¦ · Web viewPrevencija je od ključne važnosti za zaštitu od katastrofa i zahtijeva daljnje djelovanje. Države članice trebale bi u tu svrhu redovito razmjenjivati procjene