· Web viewVećina vlasnika obrta su muški vlasnici (70,6%). U fazi mirovanja trenutno se nalazi 1 obrt. U fazi mirovanja trenutno se nalazi 1 obrt. Iz grafikona je vidljivo da

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE BEDNJA ZA RAZDOBLJE

2015. – 2020. GODINE

Varaždin, studeni 2016.

2016

Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o.Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin

Telefon: +385 42 422 200Fax: +385 42 422 208

Web: www.azra.hrE-mail: [email protected]

2

2016

SADRŽAJ

1. ZNAČAJKE PODRUČJA.....................................................................................................................6

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke..............................................................................6

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke............................................................................6

1.1.2. Geomorfološke značajke.................................................................................................8

1.1.3. Klimatske karakteristike područja...................................................................................9

1.1.4. Prirodna baština............................................................................................................10

1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština......................................................................11

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture..................................................................................13

1.2.1. Prometna infrastruktura...............................................................................................13

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura................................................................................14

1.2.3. Opskrba električnom energijom...................................................................................16

1.2.4. Opskrba plinom............................................................................................................17

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda...............................................17

1.2.6. Gospodarenje otpadom................................................................................................17

1.2.7. Poslovna infrastruktura................................................................................................18

1.2.8. Društvena infrastruktura..............................................................................................18

1.3. Gospodarstvo.......................................................................................................................19

1.3.1. Gospodarske značajke..................................................................................................19

1.3.2. Zapošljavanje................................................................................................................22

1.3.3. Poljoprivreda................................................................................................................23

1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo....................................................................................27

1.3.5. Turizam.........................................................................................................................28

1.4. Demografske i socijalne značajke.........................................................................................29

1.4.1. Obrazovanje..................................................................................................................33

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb..............................................................................................34

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo......................................................................................35

1.4.4. Upravljanje razvojem....................................................................................................35

2. SWOT ANALIZA.............................................................................................................................37

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BEDNJA..................................................................................................40

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA.........................................................................................................41

5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA............................................................................................48

6. USKLAĐIVANJE CILJEVA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA...........................................................54

7. AKCIJSKI PLAN...............................................................................................................................60

3

2016

POPIS TABLICA

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Bednja.............................................................................7Tablica 2: Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)..........................................12Tablica 3: Postotaka kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu za Općinu Bednja..........15Tablica 4: Broj kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu za naselja Općine Bednja........15Tablica 5: Vodoopskrbni sustav Općine Bednja....................................................................................17Tablica 6: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Bednja (iznosi u tisućama kn).................19Tablica 7: Struktura gospodarstva u 2013. godini po djelatnostima....................................................20Tablica 8: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna...........................................................................20Tablica 9: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu.....................................................................22Tablica 10: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha).........................................................23Tablica 11: Poljoprivredne površine Općine Bednja prema kategorijama i vlasništvu (ha)..................24Tablica 12: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u............................................24Tablica 13: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim traženim povrtnim kulturama i žitaricama s jedinstvenog zahtjeva iz 2014. godine na području Općine Bednja..................................................25Tablica 14: Proizvodnja grožđa i vina...................................................................................................26Tablica 15: Struktura stočarske proizvodnje........................................................................................26Tablica 16: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava................................................................................................27Tablica 17: Dolasci i noćenja turista u Općini Bednja...........................................................................29Tablica 18: Stanovništvo prema starosti i spolu...................................................................................31Tablica 19: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi.....................................32Tablica 20: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Bednja...............................32Tablica 21: Obrazovna infrastruktura Općine Bednja...........................................................................33Tablica 22: Zdravstvena zaštita na području Općine............................................................................34Tablica 23: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Ivanec.......................................................34Tablica 24: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere........................................................................................47Tablica 25: Opis razvojnih mjera..........................................................................................................49Tablica 26: Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima........................................................54Tablica 27: Akcijski plan Općine Bednja za 2016. i 2017. godinu..........................................................61

POPIS SLIKA

Slika 1: Položaj Općine Bednja u Varaždinskoj županiji..........................................................................8Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Bednja......................................11Slika 3: Mreža državne, županijskih i lokalnih cesta Općine Bednja.....................................................13Slika 4: Mreža nerazvrstanih cesta na području Općine Bednja...........................................................14

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Broj obrtnika u Općini Bednja u 2014. godini....................................................................21Grafikon 2: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011.........................................................30

4

2016

UVODNA RIJEČ NAČELNIKA

Poštovani mještani Općine Bednja,

Esencijalna zadaća i opravdanost postojanja svake jedinice lokalne samouprave

sastoji se u racionalnom, svrsishodnom i odgovornom upravljanju javnim financijama, u

cilju podizanja sveobuhvatne kvalitete života ljudi koji žive na tom području. Kvalitetno

strateško planiranje podrazumijeva jasno definiranje optimalnih i realnih razvojnih pravaca

lokalnog područja, uvažavajući sva njegova opća i specifična obilježja, kao i sve prednosti i

ograničenja njegovog gospodarskog i općedruštvenog razvoja.

Strateški dokument razvoja Općine Bednja, koji je pred Vama, dugoročan je plan

općeg razvoja Općine Bednja s jasno definiranim razvojnim ciljevima te mjerama i

aktivnostima njihove realizacije kao i evaluacije rezultata i učinaka. Uvjeren sam da je

provedba mjera i aktivnosti iz ovog dokumenta, garancija planiranog i održivog razvoja

Općine Bednja u regionalom okruženju, ali i u potpunoj korespondenciji razvoja lokalnih

zajednica Europske unije.

Program ukupnog razvoja Općine Bednja, potencijalnim investitorima služit će kao

podloga za kvalitetan uvid poslovnog okruženja i sigurnije donošenje odluke o pokretanju

vlastite investicije, a resornim ministarstvima i fondovima Europske unije kao osnova za

donošenje odluka o odobrenju sufinanciranja projekata strateškog značaja, u smislu

dugoročnog i održivog razvoja Općine Bednja.

Uvažavajući činjenicu kvalitete ovog dokumenta, izražavam osobno uvjerenje kako se

u nadolazećem vremenu neće javiti potreba za njegovom potpunom izmjenom, već za

ažuriranjem, nadziranjem i nadopunjavanjem što je i poželjno, obzirom na dinamično

okruženje u kojem živimo.

Na kraju, izražavam iskrenu zahvalnost svim sudionicima izrade ovog dokumenta,

posebno predstavnicima javnog i civilnog sektora s područja Općine Bednja, kao i

operativnim izrađivačima iz Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA).

Općinski načelnik

Mirko Bistrović

5

2016

1. ZNAČAJKE PODRUČJA

1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke

1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke

Općina Bednja smještena je na krajnjem zapadnom dijelu Varaždinske županije. Na sjeveru

graniči s Republikom Slovenijom, na zapadu i jugu s područjem Krapinsko – zagorske

županije te na istoku s Gradom Lepoglavom. Taj prostor je sa svih strana okružen i zatvoren

gorama: Ivančicom, Strahinjčicom, Maceljskom i Ravnom gorom. Prometno geografski

položaj je povoljan jer je Općina povezana dobrim cestovnim pravcima prema istoku s

Lepoglavom i Varaždinom, prema jugozapadu preko Jesenja s Krapinom i Zagrebom, a

prema sjeverozapadu s graničnim prijelazom Macelj.

Područje Općine prostire se na 76,67 km2, što čini 6 % ukupne površine Županije.

Općina Bednja administrativno se dijeli na 25 naselja: Bednja, Benkovec, Brezova Gora,

Cvetlin, Jamno, Jazbina Cvetlinska, Ježovec, Mali Gorenec, Meljan, Osonjak, Pašnik, Pleš,

Podgorje Bednjansko, Prebukovje, Purga Bednjanska, Rinkovec, Sveti Josip, Šaša, Šinkovica

Bednjanska, Šinkovica Šaška, Trakošćan, Veliki Gorenec, Vranojelje, Vrbno i Vrhovec

Bednjanski.

Prema površini, najveće naselje je Brezova Gora sa 7,58 km², odnosno 10,03% od ukupne

površine Općine. Najmanje po veličini je naselje Sveti Josip površine 0,59 km2. Sjedište

Općine je naselje Bednja. Prevladavaju naselja do 300 stanovnika (izuzetak je naselje Bednja

s brojem 677 stanovnika, Jazbina Cvetlinska s 337 i Ježovec s 305 stanovnika). Prosječna

veličina naselja prema broju stanovnika iznosi 159 stanovnika po naselju.

Prema Popisu stanovništva 2011. godine, Općina Bednja ima 3.922 stanovnika, što čini 2,23

% ukupnog stanovništva Varaždinske županije (175.951). Prema broju stanovnika, najveće je

naselje Bednja s 677 stanovnika, a najmanje Sveti Josip s 3 stanovnika. Gustoća naseljenosti

na području Općine iznosi 52 st/km², što je manje od gustoće stanovništva na razini Županije

koja iznosi 139,50 st/km² .

6

2016

Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Bednja

Naselje Površina(km2)

Stanovništvo2011.

Gustoća naseljenosti

2011.(broj st/km2)

Prosječna udaljenost naselja

od administrativnog središta JLS u km

1 Bednja 6,03 677 112,27 0

2 Benkovec 4,54 234 51,54 2,5

3 Brezova Gora 7,58 69 9,10 12

4 Cvetlin 3,66 283 77,32 8

5 Jamno 2,61 86 32,95 9

6 Jazbina Cvetlinska 2,50 337 134,80 8

7 Ježovec 6,92 305 44,08 10

8 Mali Gorenec 2,00 109 54,50 2,5

9 Meljan 2,47 148 59,92 7,5

10 Osonjak 1,27 47 37,01 8,5

11 Pašnik 2,13 65 30,52 5

12 Pleš 4,15 261 62,89 2

13 Podgorje Bednjansko 1,35 20 14,81 5

14 Prebukovje 3,40 97 28,53 4,5

15 Purga Bednjanska 1,75 119 68 3,5

16 Rinkovec 2,03 284 139,90 4

17 Sveti Josip 0,59 3 5,08 3

18 Šaša 2,88 111 38,54 3,5

19 Šinkovica Bednjanska 1,97 121 61,42 6,5

20 Šinkovica Šaška 3,57 111 31,09 6

21 Trakošćan 4,24 18 4,25 2

22 Veliki Gorenec 0,64 50 78,13 9

23 Vranojelje 4,72 131 27,75 6,5

24 Vrbno 2,92 267 91,44 2

25 Vrhovec Bednjanski 0,75 39 52 2,5

UKUPNO 76,67 3.922 51,15

Izvor: DZS, popis stanovništva 2011., interno JLS

Položaj Općine Bednja u Varaždinskoj županiji prikazan je na Slici 1.

7

2016

Slika 1: Položaj Općine Bednja u Varaždinskoj županiji

Izvor: AZRA d.o.o., 2015.

1.1.2. Geomorfološke značajke

Područje Općine Bednje je pretežno brežuljkasto s mnogobrojnim dolinama kojima protječu

potoci. Nadmorska visina brežuljaka varira od 250 do 400 metara. Najveća visinska kota

iznosi 686 m/nm. Brežuljci su nepravilno raspoređeni i padine su im blago nagnute, a vrhovi

zaobljeni što je u skladu s litološkim sastavom stijena koje ih izgrađuju – pješčenjaci, slabo

vezani pijesci, pjeskoviti i laporni vapnenci. Sjeveroistok općine leži u gorskom području

krajnjih strmih sjeverozapadnih padina Ravne gore, bez istaknutih vrhova, a izdiže se od

Vinice na sjeveroistoku postupno do sela Cvetlin na jugozapadu. U sjeverozapadnom dijelu

općine nalaze se obronci Macelj gore, a u jugozapadnom obronci Strahinjčice. Nizinske

dijelove tvori niska i mjestimično močvarna dolina rijeke Bednje sa svojim pritocima, od

kojih joj najviše vode donose potoci Šaša, Vrbno i Čemernica. Velike površine tih nizinskih

dijelova prekrivaju kvartarne naslage. Barski sedimenti taloženi su u dolini Bednje. Aluvijalne

se naslage sastoje od sitnozrntatih klasičnih sedimenata – sitni pijesak, pjeskoviti i glinoviti

silt i sitnozrnati šljunak.

8

2016

Područje općine Bednja nalazi se unutar najkompliciranijih područja u sjevernoj Hrvatskoj, u

zoni maksimalnog seizmičkog intenziteta VII. stupnja po Mercalli-Cancani-Sieberg.1

Pješčenjaci, pijesci, lapori i konglomerati uvjetno su stabilni i u njima se mogu javiti razni

vidovi nestabilnosti djelovanjem čovjeka pri izgradnji raznih vrsta građevina, a vrlo rijetko

nastaju u prirodnim uvjetima. U grupi glinovito – pjeskovitih i lapornih naslaga mogu se javiti

i dublja klizišta. Registrirana klizišta na području općine Bednja većeg su obima i uglavnom

su posljedica reljefne predispozicije općine, nedovoljne geomorfološke strukture tla te

neadekvatne odvodnje oborinskih voda. Obzirom na izrazito kompleksnu geološku građu

područja, prisutnost različitih litoloških članova te morfologiju, prilikom izgradnje složenijih

građevina potrebno je izvršiti detaljna geotehnička istraživanja kako bi se utvrdio sastav i svi

geotehnički parametri potrebni za određivanje stabilnosti tla.

Na području Općine Bednja šume zauzimaju 3.290,00 ha površine, od čega je 1.124,56 ha u

državnom vlasništvu, dok je 2.165,44 ha u privatnom vlasništvu. Od šumskih vrsta prisutni su

hrast kitnjak i obični grab, dok je u najvišoj zoni rasprostranjena bukova i jelova šuma.

Na prostoru Općine ne odvija se eksploatacija mineralnih sirovina.

1.1.3. Klimatske karakteristike područja

Općinu karakterizira umjerena toplo - kišna klima. Prostor je izložen pretežito jačim

utjecajima kontinentalne klime. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C.

Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom do 22 °C, a najhladniji

siječanj s prosječnom temperaturom od -1º C. Godišnji hod količine oborine je

kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine i sekundarnim maksimumom u

kasnu jesen. Ukupne godišnje količine oborina iznose cca 900 mm. U hladnom dijelu godine

u prosjeku ima između 30 i 40 dana sa snježnim pokrivačem. Prosječne mjesečne vrijednosti

relativne vlage zraka su iznad 70%. Mraz se javlja od rujna do svibnja, a tuča se javlja

prosječno jednom godišnje. Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova

jugozapadnog i sjeveroistočnog kvadranta.

1 MERCALLI-CANCANI-SIEBERG – ova (MCS) ljestvica je empirijska, subjektivna i prikazuje intenzitet potresa, veličinu i vrstu štete, učinak potresa na ljude, objekte i tlo te se sastoji od XII stupnjeva (I – III stupnja – slabi potresi, IV – VI stupnja – srednji potresi, VII – IX stupnja – jako potresi, X – XII stupnja – katastrofalni potresi)

9

2016

U Bednji je 2005. godine osnovana klimatološka postaja koja radi redovito i prikuplja podatke

koji će služiti za ispitivanje i postavljanje mikroklimatskih obilježja bednjanskog područja.

1.1.4. Prirodna baština

Na području Općine Bednja, temeljem Zakona o zaštiti prirode, zaštićena je park šuma

„Trakošćan“, veliki kompleks s jezerom, parkom i šumom. Zaštićena površina park šume

iznosi oko 450 ha. Na tom prostoru uz hrast kitnjak, jelu, običan grab rastu i unesene vrste

drveća – čempres, crvena bukva, platane, borovac, glicinija i druge vrste.

Dva reprezentativna stabla lipe u Bednji ispred Župnog dvora registrirani su spomenici

parkovne arhitekture i od 1969. godine zakonom su zaštićene.

Za područje Općine nije izvršena inventarizacija biljnih i životinjskih vrsta, no na osnovu

postojećih podataka može se konstatirati da ovdje obitavaju neke od ugroženih biljnih i

životinjskih vrsta. Od zaštićenih biljnih vrsta na području općine mogu se naći slijedeće vrste:

širokolisna veprina, tisa, lovorolisni likovac, blagajev likovac, bijela naglavica, dugolisna

naglavica, crvena naglavica, bijeli vimenjak, ozimica, kranjski ljiljan, ljiljan zlatan, dok od

životinjskih vrsta obitava medicinska pijavica, riječni rak, bjelouška, sljepić, lastavica, palčić,

vjeverica i vidra.

Na području Općine Bednja nalaze se područja Ekološke mreže NATURA 2000:

HR2001378 Livade kod Hudinčeca – područje očuvanja značajno za vrste i stanišne

tipove (POVS): ciljane vrste očuvanja su jadranska kozonoška, hrvatska perunika i

trozubi kaćun,

HR2001408 Livade uz Bednju I – područje očuvanja značajno za vrste i stanišne

tipove (POVS): ciljane vrste očuvanja su kiseličin vatreni plavac, veliki kralj i

širokolisni kaćun.

10

2016

Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Bednja

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2015.

1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština

Zaštićenu nepokretnu kulturnu baštinu najvećim dijelom čine spomenici graditeljstva – crkve

te kao najistaknutije kulturno dobro Dvorac Trakošćan s perivojem i spomenički kompleks Pil

Madone. Trakošćan je nastao krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne

Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Od

1953. godine dvorac je uređen kao spomeničko-muzejska ustanova feudalnog ambijenta s

očuvanim starim inventarom. U sebi sadrži arhitektonske elemente gotičke arhitekture,

renesanse i baroka te neogotike iz sredine 19. st., kad je u doba romantizma temeljito

obnovljen, proširen i pretvoren u raskošan dvorac. 1954. osnovan je muzej sa stalnim

postavom. Danas je dvorac u vlasništvu Republike Hrvatske.

11

2016

Tablica 2: Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna)

Kategorija zaštite

Naziv(kako je navedeno u

prostornom planu JLS ili dr. važećim dokumentima)

Površina / u m² ili km²

Lokacija(kako je navedeno u prostornom planu

JLS)

Spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem)

Crkva Uznesenja BDM i kurija župnog dvora

Crkva sv. Petra i Pavla apostola

Crkva sv. Josipa

Dvorac Trakošćan s perivojem

Dvorac Trakošćan

RKT župa Uznesenja BDM, Trg sv. Marije 30,

Bednja

RTK župa sv. Petra i Pavla ap., Cvetlin 116,

Bednja

RTK župa Uznesenja BDM, Bednja 50, Sv. Josip, Bednja

Trakošćan, Bednja

Trakošćan, BednjaSpomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama)

Pil Madone Trg sv. Marije, Bednja

Izvor: Općina Bednja, Ministarstvo kulture, 2014.

Od zaštićene pokretne povijesno - kulturne baštine (materijalna) treba istaknuti muzejsku

građu u Dvoru Trakošćan, inventar crkve Uznesenja BDM, te orgulje u crkvi Uznesenja BDM

i u crkvi sv. Petra i Pavla ap.

Od zaštićene pokretne povijesno-kulturne baštine (nematerijalna) posebno se ističu

Bednjanski govor, umijeće izrade i sviranja cimbale u Podravini, Međimurju i Hrvatskom

zagorju te priprema tradicijskog jela zagorski domaći štrukli. Isto tako, Općina Bednja

posebnu pažnju posvećuje obnovi starih drvenih kuća koje predstavljaju tradicionalnu

graditeljsku baštinu, a kojih je na području općine oko 150.

12

2016

1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture

1.2.1. Prometna infrastruktura

Cestovni promet na području Općine Bednja čini cestovna mreža državne, županijskih,

lokalnih i nerazvrstanih cesta.

Područjem općine Bednja prolazi jedna državna cesta oznake D74 (Đurmanec – Krapina –

Bednja – Lepoglava) u duljini od 8,83 km.

Županijska uprava za ceste Varaždisnke županije (Slika 3.) na području općine Bednja

upravlja s ukupno 57,32 km cesta, od čega je 26,7 km županijskih, a 30,62 km lokalnih cesta.

Za područje Općine Bednja ne predviđa se izgradnja novih županijskih cesta, već bolje

održavanje i dopuna horizontalne i vertikalne signalizacije postojećih.

Slika 3: Mreža državne, županijskih i lokalnih cesta Općine Bednja

Izvor: Županijska uprava za ceste Varaždinske županje, 2015.

13

2016

Predstavničko tijelo Općine Bednja svojom je Odlukom evidentiralo sveukupno 190,94 km

nerazvrstanih cesta (Slika 4). Istom odlukom navedene nerazvrstane ceste kategorizirane su u

3 kategorije i to:

I. kategorija – ukupna duljina cesta 95,07 km – ceste koje prolaze naseljenim

mjestima i područjima stalnog stanovanja

II. kategorija – ukupna duljina cesta 39,84 km – ceste koje prolaze područjima vikend

naselja i područjima povremenog stanovanja

III. kategorija – ukupna duljina cesta 56,03 km – poljski i šumski putevi

Slika 4: Mreža nerazvrstanih cesta na području Općine Bednja

Izvor: Kemauček d.o.o., 2015.

Javni promet putnika obavlja tvrtka Autobusni prijevoz d.o.o. Varaždin. Na području Općine

nalazi se ukupno 11 autobusnih stajališta: Rinkovec, Benkovec, Bednja, Pleš, Trakošćan,

Jamno, Cvetlin, Mali Gorenec, Šaša, Pašnik i Vrbno, dok je ukupno 17 autobusnih linija

dnevno.

1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura

Na području Općine, poštanski promet obavlja 1 poštanski ured („Hrvatske pošte“ d.d.) sa

sjedištem u Bednji. Prema podacima iz Programa ukupnog razvoja općine Bednja iz 2009.

14

2016

godine naselja općine obuhvaćena su s pet pristupnih telekomunikacijskih mreža s

pripadajućim udaljenim pretplatničkim stupnjevima (RSS) - (RSS Bednja, RSS Vrbno, RSS

Cvetlin i RSM Brezova Gora). Područje Rinkovca u jugoistočnom dijelu općine pokriva

telekomunikacijska pristupna mreža RSS Lepoglava. Pristupne mreže RSS-ova i RSM-ova

izgrađene su od RSS-a, odnosno RSM-a do mjesta koncentracije odnosno izvoda podzemno, a

od toga mjesta do pretplatnika zračno. Za prijenosni medij u spojnoj mreži se koriste

svjetlovodni kabeli. Korisnički vodovi izgrađeni su od kabela s bakrenim paricama. Instalirani

kapaciteti RSS-ova i RSM-ova iznose 1754 telefonskih priključaka, dok je kapacitet

pristupnih mreža zajedno 3720 bakrenih parica. Broj instaliranih priključaka na 100

stanovnika u općini iznosi 31,02, a gustoća je 22,45 priključaka na km2, dok je županijski

prosjek 40,7 instaliranih priključaka na 100 stanovnika, a gustoća 60,5 priključaka na km2.

Popunjenost (iskorištenost) instaliranih komutacijskih kapaciteta iznosi 75%, a instaliranih

kapaciteta pristupne mreže 33%. Instalirani kapaciteti telekomunikacijskih (telefonskih)

priključaka na području Općine Bednja zadovoljavaju postojeće potrebe, a uz neznatna

proširenja i buduće potrebe, ali ne omogućuju značajniji kvalitativni iskorak u dostupnosti

širokopojasnog interneta i pristupnim brzinama. Kako najnovije širokopojasne usluge

(obrazovanje putem interneta, društveno umrežavanje, televizija visoke kakvoće, rad od kuće

i drugo) zahtijevaju odgovarajuće prijenosne kapacitete (više od 20 Mbit/s) potrebno je

osigurati svjetlovodnu pristupnu infrastrukturu i odgovarajuće bežične tehnologije nove

generacije.

Tablica 3: Postotaka kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu za Općinu Bednja

Postotak kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa intemetu [Mbit/s] Broj

2 - 4 4 - 10 10 - 20 20 - 30 30 - 50 50 - 100 100+ Ukupno kućanstava1

stanovnika

21% 12,83% 0,57% 0% 0% 0% 0% 34,41% 1395 3992

Izvor: HAKOM, 2015. Tablica 4: Broj kućanstava s ugovorenom brzinom pristupa internetu za naselja Općine Bednja

NaseljeBroj kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa intemetu [Mbit/s]

2-4 4-10 10-20 20-30 30-50 50 -100 100+

BEDNJA 57 54 0 0 0 0 0BENKOVEC 19 5 0 0 0 0 0BREZOVA GORA 1 4 0 0 0 0 0CVETLIN 27 16 1 0 0 0 0JAMNO 9 1 0 0 0 0 0JAZBINA CVETLINSKA 29 18 1 0 0 0 0

15

2016

NaseljeBroj kućanstva s ugovorenom brzinom pristupa intemetu [Mbit/s]

2-4 4-10 10-20 20-30 30-50 50 -100 100+

JEŽOVEC 12 4 1 0 0 0 0MALI GORENEC 10 4 0 0 0 0 0MEUAN 9 2 0 0 0 0 0OSONJAK 1 3 0 0 0 0 0PAŠNIK 4 1 1 0 0 0 0PLEŠ 28 8 0 0 0 0 0PODGORJE BEDNJANSKO 2 2 0 0 0 0 0PREBUKOVJE 2 1 0 0 0 0 0PURGA BEDNJANSKA 7 6 0 0 0 0 0RINKOVEC 14 18 0 0 0 0 0ŠAŠA 10 5 0 0 0 0 0ŠINKOVICA BEDNJANSKA 9 4 0 0 0 0 0ŠINKOVICA ŠAŠKA 13 3 0 0 0 0 0TRAKOŠĆAN 2 2 0 0 0 0 0VELIKI GORENEC 2 1 1 0 0 0 0VRANOJELJE 14 2 1 0 0 0 0VRBNO 10 11 2 0 0 0 0VRHOVEC BEDNJANSKI 1 4 0 0 0 0 0OPĆINA BEDNJA UKUPNO: 292 179 8 0 0 0 0

Izvor: HAKOM, 2015.

1.2.3. Opskrba električnom energijom

Distributer za obavljanje djelatnosti električne energije za područje Općine je HEP Operator

distribucijskog sustava d.o.o. – Elektra Varaždin. Na električnu energiju priključeno je 2.255

kućanstava.2 U pogonu je 40 trafostanica snage 10/04 kW, od kojih su 27 stupne željezne, 2

stupne aluminijske, 5 zidana tornjića, 2 kabelske transformatorske stanice tipa KTS, 1 tipa

VTS, 1 zidano – montažna, 1 željezno – montažna te 1 u zgradi. Dužina podzemne

niskonaponske mreže iznosi cca 14 km, a nadzemne niskonaponske mreže cca 135 km. U

svrhu povećanja električne energije planirana je izgradnja trafostanica prema Cvetlinu i

Vrbnu.

Općina Bednja potiče korištenje obnovljivih izvora energije, a korištenje obnovljivih izvora

energije na području Općine zastupljeno je na javnim i privatnim objektima.

2 Izvor: HEP – Elektra Varaždin 2016. godina

16

2016

1.2.4. Opskrba plinom

Distribuciju plina na području Općine obavlja tvrtka „Termoplin“ d.d. Varaždin. Plinskom

mrežom pokrivena su naselja Bednja, Benkovec, Pleš, Podgorje Bednjansko, Rinkovec,

Trakošćan. U ostalim naseljima nema priključenih kućanstava. Ukupan postotak

priključenosti na području Općine iznosi 8%. Ukupna potrošnja prirodnog plina na području

Općine Bednja u 2014. godini iznosila je 2.835.000 kWh.

1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Distribuciju vode na području Općine obavlja Ivkom – vode d.o.o. Ivanec. Na području

Općine evidentirano je 1274 potrošača u kategoriji domaćinstva i 55 u kategoriji

gospodarstva, što čini 92 % pokrivenosti. Sustav odvodnje nije riješen, no u fazi realizacije je

izgradnja sustava kanalizacijske odvodnje fekalnih voda za naselje Bednja, Cvetlin i Vrbno.

Ishođena je građevinska dozvola i čeka se prijava na natječaj za dobivanje sredstava iz EU

fondova.

Tablica 5: Vodoopskrbni sustav Općine Bednja

VODOOPSKRBA

Općina/grad Broj naselja obuhvaćenih

sustavom vodoopskrbe ili

%

Potrošnja pitke vode

(m3)

Broj javnih cisterni i naselja u kojima

se nalaze

Vodoopskrbni sustav (naziv) te poduzeće

zaduženo za vodoopskrbu

Bednja 92 % 109.796,00 m3 0 Ivkom vode d.o.o.

Izvor: Općina Bednja, 2015.

1.2.6. Gospodarenje otpadom

Prikupljanje i odvoz otpada na području Općina obavlja tvrtka Ivkom d.d. iz Ivanca. Općina

ima organiziran sustav gospodarenja otpadom kojim je obuhvaćeno 74% domaćinstva, a do

sada nije uveden sustav odvojenog prikupljanja. Općinsko komunalno poduzeće Kemauček

17

2016

d.o.o. zaduženo je za održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, kao i za

održavanje i upravljanje grobljima.

U 2015. godini sakupljeno je 514,35 tona mješovitog komunalnog otpada. Odvoz otpada vrši

se dva puta mjesečno.

1.2.7. Poslovna infrastruktura

Općina Bednja Prostornim planom ima predviđeno jednu gospodarsku zonu poslovne

namjene (Bednja K1, površine 2,2 ha) i pet zona proizvodne namjene (Bednja I1 površine 7,19

ha, Veliki Gorenec I2 površine 10,47 ha, Rinkovec I3 površine 4,55 ha, Vrbno I4 površine 1,76

ha i Šaša I5 površine 6,80). Zona u kojoj se planira najveća poduzetnička i gospodarska

djelatnost je gospodarska zona Veliki Gorenec I2.

Planirane gospodarske zone nisu u funkciji te im nedostaje temeljna infrastruktura koja je

preduvjet za interes investitora. Proces rješavanja imovinsko – pravnih odnosa kako bi se

objekti poslovne infrastrukture priveli svrsi traju dosta sporo pa je i proces pripreme projektne

dokumentacije usporen ili nije ni započet. Blizina ključnih prometnica i većih gospodarskih

središta nije u dovoljnoj mjeri iskorištena kao pozitivan impuls za razvoj gospodarstva, a ne

postoje ni adekvatni mehanizmi potpore razvoju poduzetništva.

Razvoj poslovne infrastrukture doprinijet će se intenzivnijem privlačenju investitora koji će u

suradnji s domaćim poduzetnicima aktivirati lokalne resurse, zaposliti dio stanovnika općine

Bednja te potaknuti ostanak mladih ljudi u općini.

1.2.8. Društvena infrastruktura

Od ustanova za društveni razvoj zajednice, najzastupljeniji su domovi kulture i vatrogasni

domovi smješteni u naseljima Bednja, Vrbno, Cvetlin te dvije sportske dvorane smještene u

naseljima Bednja i Vrbno.

18

2016

1.3. Gospodarstvo

1.3.1. Gospodarske značajke

Na temelju izračuna Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u 2013. godini, Općina

Bednja nalazi se u II. skupini s indeksom razvijenosti3 od 66,42%. Varaždinska županija

prema klasifikaciji županija nalazi se u II. skupini s indeksom razvijenosti koji iznosi 86,34%.

Tablica 6: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Bednja (iznosi u tisućama kn)

R. br. POKAZATELJ / GODINE 2013. 2014. Indeks

Udio Općine u županiji

(%)

1. Br. pravnih osoba 16 15 93,8 0,5

2. Prosječan br. zaposlenih 21 68 323,8 0,2

3. Ukupan prihod 5.140 21.957 427,2 0,1

4. Dobit tekuće godine 288 1.125 3,9 0,1

5. Gubitak tekuće godine 351 135 38,5 0,0

6. Poslovni rezultat (neto) -63 990 - 0,4

7. Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom 4.631 3.904 84,3 102,1

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Općine Bednja, 2015.

Na području Općine Bednja kod pravnih osoba/subjekata zaposleno je prosječno 68 osoba, što

predstavlja tek 0,2 % ukupno zaposlenih u pravnim osobama u Varaždinskoj županiji. Prema

podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj zaposlenih u pravnim

osobama na dan 30.06.5015. godine iznosi 335 osoba, odnosno osiguranika.4

3 Indeks razvijenosti izračunava se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti; Uredba o indeksu razvijenosti NN br. 63/10 i 158/13

4 Osiguranici u kategorijama: Radnici kod pravnih osoba, Radnici kod fizičkih osoba, Obrtnici, PoljoprivredniciSamostalne profesionalne djelatnosti, Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, Produženo osiguranje

19

2016

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 21.957.000,00 kuna što je za 23,4 % više nego

prethodne godine. Pravne osobe/subjekti su u 2014. godini poslovali s pozitivnim rezultatom,

odnosno dobiti od 990.000,00 kuna.

Plaće su se smanjile za 15,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 7: Struktura gospodarstva u 2013. godini po djelatnostima

PODRUČJE DJELATNOSTIB

RO

J P

OD

UZE

TN

IKA

BR

OJ

ZAP

OSL

ENIH

DO

BIT

R

AZD

OB

LJA

(u

0

00

kn

)

GU

BIT

AK

R

AZD

OB

LJA

(u

0

00

kn

)

KO

NS.

FIN

AN

C.

REZ

ULT

AT

(u

0

00

kn

)

C) prerađivačka ind. 1 4 3.136 0 3.136

F) građevinarstvo 3 5 0 86.743 -86.743G) trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila 5 3 200.924 41.328 159.596

H) prijevoz i skladištenje 1 2 22.164 0 22.164M) stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1 0 2.070 0 2.070

N) administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1 6 59.889 0 59.889

S) ostale uslužne djelatnosti 1 0 0 5.336 -5.336

UKUPNO 13 20 228.183 133.407 154.776

Izvor: HGK, Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Bednja., 2015.

Promatrano prema područjima djelatnosti na ukupne rezultate poslovanja pravnih

osoba/subjekata Općine Bednja, dominantan je utjecaj trgovine na veliko i malo (5 tvrtki) te

građevinarstva (3 tvrtke).

S razine ukupnog poduzetništva u Općini u 2013. godini, 5 je djelatnosti poslovalo s

dobitkom, dok su njih 2 poslovale s gubitkom, odnosno ostvarile negativan financijski

rezultat.

Tablica 8: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna

IZVOZ UVOZ

JLS I.-XII.2013.

I.-XII.2014.

IndeksiI.-XII.

2014./I.-XII.

I.-XII.2013.

I.-XII.2014.

IndeksiI.-XII.

2014./I.-XII.

20

2016

2013. 2013.Bednja 285 573 200,8 221 433 196,3Varaždinskažupanija 5.654.922 6.730.490 119,0 4.391.799 4.167.432 94,9

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, ŽK Varaždin, 2015.Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2014. godini pravne osobe/subjekti Općine

Bednja sudjelovali su s manje od 1% u ukupnom izvozu i uvozu Varaždinske županije.

Ukupan izvoz zabilježen je u iznosu od 573.000,00 kuna te uvoz sa 433.000,00 kuna. U

odnosu na 2013. godinu, ostvaren je veći izvoz i uvoz.

Grafikon 1: Broj obrtnika u Općini Bednja u 2014. godini

PROIZVODNI OBRTI (7)

USLUŽNI OBRTI (12)

TRGOVAČKI OBRTI (6)

UGOSTITELJSKI OBRTI (8)

PRIJEVOZNIČKI OBRTI (6)

GRAĐEVINSKI OBRTI (10)

POLJOPRIVREDNI OBRTI (2)

Izvor: Udruženje hrvatskih obrtnika Ivanec, 2015.

Na području Općine, jače je razvijeno obrtništvo od malog i srednjeg poduzetništva. Prema

podacima Obrtnog registra, na dan 31.12.2014. godine bilo je ukupno 51 obrt koji se

obavljaju tijekom cijele godine. Većina vlasnika obrta su muški vlasnici (70,6%). U fazi

mirovanja trenutno se nalazi 1 obrt.

Iz grafikona je vidljivo da su na području Općine najviše zastupljeni uslužni (23,5%) i

građevinski obrti (19,6%).

21

2016

1.3.2. Zapošljavanje

Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Općini Bednja je u lipnju 2015. bilo nezaposleno ukupno 282 osobe, od čega 138 žena (49%) te 144 muškaraca (51%). Detaljan pregled prema razini obrazovanja i spolu prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 9: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu

JLSUkupno

Bez škole i nezavršena

osnovna školaOsnovna škola

SŠ zanimanja do 3 god.i škola za KV i

VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija

Prvi stupanj fakulteta,

stručni studij i viša škola

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M ŽBednja

282 144 138 30 24 6 99 48 51 89 49 40 49 20 29 10 2 8 5 1 4

Varaždinska žup. 7056 363

3 3423 509 330 179 1648 858 790 2230 1306 924 1757 809 948 437 164 273 481 172 309

Izvor: Mjesečni bilten za lipanj 2015. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Varaždin, 2015.

U lipnju 2015. godine, Općina Bednja ima 4 % nezaposlenih osoba u odnosu na ukupno nezaposlene osobe u Varaždinskoj županiji. Najveći

broj nezaposlenih osoba su osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem, koje čine 35,1% ukupnog broja nezaposlenih u Općini Bednja. Postotak je

veći nego u Varaždinskoj županiji , gdje osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem čine 23,4% od ukupnog broja nezaposlenih.

22

2016

1.3.3. Poljoprivreda

Osnovno obilježje poljoprivredne djelatnosti je ekstenzivna poljoprivreda te velika

usitnjenosti poljoprivrednih parcela.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, od ukupne površine Općine (75,58 km2) na

raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta otpada 20,51 km², odnosno 27,1%. U svrhu

poljoprivredne proizvodnje koristi se 7,02 km², što je 34,2% od ukupno raspoložive površine

poljoprivrednog zemljišta, odnosno 9,3 % od ukupne površine Općine.

Tablica 10: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)

Ukupno korišteno

poljoprivredno zemljište, ha

oran

ice

i vrt

ovi

pov

rtn

jaci

liva

de

paš

nja

ci

voćn

jaci

vin

ogra

di

rasa

dn

ici i

koš

arač

ka

vrb

a

702,1 310,14 4,17 259,37 23,33 25,32 79,43 0,34

% 44,17 0,59 36,94 3,32 3,61 11,31 0,05

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.

Najviše površine zauzimaju oranice i vrtovi s 310,14 ha, odnosno 44,17% i livade s 259,37

ha, odnosno 36,94%, što je vidljivo u Tablici 10.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

(APPRRR), obradiva površina zauzima ukupno 397,71 ha, od čega oranice i vrtovi zauzimaju

133,23 ha, odnosno 33,50% obradive površine, voćnjaci 20,81 ha, odnosno 5,23%, vinogradi

16,24 ha, odnosno 4,08%, dok livade zauzimaju 227,44 ha, odnosno 57,19% obradive

površine. U privatnom vlasništvu nalazi se 401,33 ha poljoprivredne površine, dok je u

državnom vlasništvu 2,23 ha poljoprivredne površine.

23

2016

Tablica 11: Poljoprivredne površine Općine Bednja prema kategorijama i vlasništvu (ha)

Poljoprivredna površina

Obradiva površina

Ukupno Oranica i vrt

Voćnjak Vinograd Livada

Ukupno 403,56 397,71 133,23 20,81 16,24 227,44Privatno

vlasništvo 401,33 395,48 131,59 20,81 16,17 226,91

Državno vlasništvo 2,23 2,23 1,64 - 0,07 0,53

Izvor: APPRRR, 2015.

Prema podacima APPRRR-a, najčešći način korištenja parcela (prijavljenih u ARKOD-u ) su

livade na 623 parcela te oranice na 583 parcela, a ostalo je u manjem ili neznatnom udjelu.

Ukupno se za poljoprivrednu proizvodnju koristi 403,56 ha, na ukupno 1.570 parcela.

Tablica 12: Prikaz načina korištenja parcela (ha) prijavljenih u ARKOD-u

Vrsta korištenja Broj parcela Površina (ha)

Oranica 583 133,22

Staklenik Plastenik 2 0,02

Livada 623 227,44

Pašnjak 12 4,97

Vinograd 218 16,24

Voćne vrste 128 20,81

Ostalo zemljište 4 0,86

Ukupno 1570 403,56

Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 28.07.2015

Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,26 ha. Na temelju rezultata upisa

poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi

usitnjenosti površina te disperzije proizvodnih parcela.

Mikroklimatske prilike u Općini Bednja pogoduju uzgoju žitarica i povrća, dok je brežuljkasti

dio voćarski i vinogradarski kraj. Na oranicama se, osim žitarica, najviše uzgaja i krumpir,

grah.

24

2016

Tablica 13: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim traženim povrtnim kulturama i žitaricama s jedinstvenog zahtjeva iz 2014. godine na području Općine Bednja

Kultura Površina (ha)

Povrtne kulture

kućni vrt 3,25

krumpir 0,91

grah 0,44

postrna repa 0,26

Žitarice

kukuruz 52,37

ječam 3,01

zob 1,15

pšenica 0,24

tritikale 0,17

Izvor: APPRRR, baza jedinstvenih zahtjeva za 2014. godinu ISAP

Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu ISAP, od povrtnih

kultura najzastupljeniji je u uzgoju kućni vrt na 3,25 ha površine, krumpir na 0,91 ha, grah na

0,44 ha i postrna repa na 0,26 ha površine. Od žitarica najzastupljeniji je kukuruz na 52,37 ha

površine, ječam na 3,01 ha, zob na 1,15 ha, pšenica na 0,24 ha i tritikale na 0,17 ha površine.

Prema podacima APPRRR, od voćarskih kultura najviše se uzgaja miješani nasad voćnih

vrsta na 6,45 ha (34 PG), orah na 1,54 ha (3 PG), jabuka na 1,05 ha (2 PG), kruška na 0,20 (2

PG) šljiva na 0,18 ha (1 PG). Vinogradarstvom se bavi 49 PG na 6,45 ha površine.

U 2014. godini proizvelo se 9,82 t grožđa, odnosno 63,30 hl vina, što čini 0,80% ukupne

proizvodnje grožđa u Varaždinskoj županiji, odnosno 0,83% ukupne proizvodnje vina u

Varaždinskoj županiji.

Tablica 14: Proizvodnja grožđa i vina

Broj trsova5 (kom)

Proizvodnja grožđa (t)

Proizvodnja vina (hl)

25

2016

Općina Bednja 40.184 9,82 63,30Varaždinska županija 3.007.308 1.340,53 8.681,48

RH 103.542.113 89.412,08 565.733,00

Izvor: APPRRR, 2015.

Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, u strukturi stočarske proizvodnje

najviše je bio zastupljen uzgoj peradi s 18.732 jedinki, zatim uzgoj svinja s 1.248 jedinki,

goveda sa 559 jedinki, kunića sa 283 jedinke, koza sa 100 jedinki, ovaca s 15 jedinki, dok je

najmanje zastupljen uzgoj konja s 4 jedinke.

Tablica 15: Struktura stočarske proizvodnje

Godina Broj peradi Broj svinja Broj kunića Broj goveda Broj koza

2003. 18.732 1.248 559 283 100

2014. 346 1277 181 5

Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.; Hrvatska poljoprivredna agencija, 2015.

Iz Tablice 15 vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu. Najviše je

zastupljen uzgoj goveda s 181 jedinki, zatim slijedi uzgoj svinja s 127 jedinke, peradi s 34

jedinke, dok je broj kunića nepoznat.

Uzgojem goveda bavi se 181 fizička osoba, uzgojem koza 5 fizičke osobe, uzgojem svinja

127 fizičkih osoba, kunića 25 fizičkih osoba te uzgojem peradi 34 fizičkih osoba. Uzgojem

ovaca bavi se 102 osoba.

Tablica 16: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj

Obiteljsko gospodarstvo 193

Obrt 0

5 Sorte sa sortne liste sukladno Dodatku I. Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu ("Narodne novine", br. 48/14, 83/14, 147/14), na dan 19. lipnja 2015.

6 Podatak iz obavljenih veterinarskih pregleda7 Podatak iz obavljenih veterinarskih pregleda

26

2016

Trgovačko društvo 0

Zadruga 1

Ukupno 194

Izvor: APPRRR, 2015. godine

U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 194 poljoprivrednih

gospodarstava, od čega su 193 obiteljska gospodarstva (OPG) koji su zapravo nositelji

poljoprivredne proizvodnje (Tablica 16).

U Općini Bednja je 2004. godine pokrenut projekt „Purek z Bednje“ te je osnovana zadruga

za marketing zagorskog purana. Projekt omogućuje seljačkim gospodarstvima s područja

Općine koji se bave uzgojem zagorskog purana osiguranje dopunskog dohotka. Proizvod je

pronašao mjesto na tržištu te mu je zaštićeno zemljopisnog podrijetlo.

Prostor Općine Bednja pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva,

stočarstva, voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo.

1.3.4. Lovno i ribolovno gospodarstvo

Na području općine Bednja postoje lovna i ribolovna područja te na tom prostoru djeluju tri

lovačke udruge: Lovačka udruga „Vepar“ Vrbno, Lovačka udruga „Lane“ Cvetlin i Lovačka

udruga „Trakošćan“ Bednja. Lovačka udruga „Trakošćan“ gospodari površinom od 5.609 ha

od toga lovne površine 2.600 ha. Udruga ima u svojem lovištu krupne i sitne divljači kao što

su fazani, trčke, divlje patke, zec, srna i divlja srna.

Športko ribolovni klub „Trakošćan“ gospodari s jezerima Trakošćan (17 ha), Kraljev travnik

I, II, III i IV, Lomarova grba, Jurin ribnjak, Škrnik te rijekom Bednjom s pritocima

Bednjicom i Šaškom na području administrativnih granica općine Bednja. Ukupna površina

voda je 30 ha, a u njima obitava više od 20 vrsta riba, 13 vrsta vodozemaca i 11 vrsta

gmazova koje su prilagođene ekološkim uvjetima.

1.3.5. Turizam

27

2016

Prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta i razrede, Općina Bednja

smješten je u D razred, a naselje Trakošćan u A razred. Time je stvorena pretpostavka za

osnivanje Turističke zajednice Trakošćan – Općina Bednja, čija je svrha stavljanje u funkciju

svih turističkih potencijala bednjanskog kraja te brži razvoj turizma i ostalih djelatnosti

vezanih uz turizam.

Najvažnija, međunarodna važnost pripada dvorcu Trakošćan, koji je ujedno najznačajnija

atrakcija po posjećenosti u Varaždinskoj županiji, dok su Trakošćansko jezero i park šuma

nacionalne važnosti. U odnosu na ukupnu smještajnu ponudu Varaždinske županije,

Trakošćan sudjeluje s 23% ukupnog broja ležajeva.8 Najveći smještajni kapacitet ima hotel

Coning u Trakošćanu koji raspolaže s 335 ležajeva te služi i za kongresna događanja,

wellness usluge i organizaciju vjenčanja.

Od ostalih turističkih objekata, na području općine nalazi se nekoliko ugostiteljskih objekata

(11), a u sklopu izletničko – rekreacijske turističke ponude postoje smještajni kapaciteti na

Ravnoj gori – planinarski domovi „Pusti duh“ i „Filićev dom“. Uslugu smještaja nudi i

Tonkina kuća, a od 2014. godine u ponudi su smještajni kapaciteti u Kući za odmor

„Trakošćan“. Kao dodatan iskorak u povećanju konkurentnosti turističke ponude je potencijal

izgradnje auto kampa Trakošćan.

Očuvanje tradicije i običaja te njihova prezentacija zainteresiranoj publici aktivno se odvija

putem projekta „Doživi Zagorje“ koji se temelji se na ponudi hrane i pića te prikazu tradicije i

običaja bednjanskog područja (Seljačko domaćinstvo Kučko) te projekta „Dolinom rijeke

Bednje“ u sklopu kojeg djeca i odrasli na lokaciji etno sredina Podsečki u Rinkovcu9 koje se

ujedno koristi kao prostor za terensku nastavu. Navedeni projekti pridonosi očuvanju

etnobaštine za buduće generacije te podizanje svijesti o vrijednosti tradicijske kulture

bednjanskog kraja.

Iako je dvorac Trakošćan nukleus razvoja turizma postoji još drugih potencijala na području

općine (primjerice izgradnja mini golf terena, biciklističke staze, pješačke staze uz

Trakošćansko jezero, planinarske staze na Ravnoj gori, etno festival „Cvetlin“) koje treba

turistički valorizirati i uključiti u ukupnu turističku ponudu.

8 Podaci Turističke zajednice Varaždinske županije 9 Etno sredina Podsečki čine rekonstruirana tradiconalna hižica i jezero. U hižici se nalazi mnoštvo predmeta iz nekadašnjeg svakodnevnog života, svi u uporabnom stanju.

28

2016

Tablica 17: Dolasci i noćenja turista u Općini Bednja

GODINADolasci

Noćenja

ukupno domaći strani ukupno domaći strani

2013. 7885 5447 2438 18480 9038 94422014. 8892 7242 1650 14832 11814 3018

Izvor: Turistička zajednica Trakošćan – Općina Bednja, 2015.

U posljednje dvije godine povećao se broj dolazaka turista za 11,32%, ali se broj noćenja

smanjio za 19,74%. Domaći turisti ostvaruju veći udio ukupnih dolazaka i noćenja od stranih

turista.

1.4. Demografske i socijalne značajke

U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika smanjio za 1.456 stanovnika,

odnosno 26,7%. U razdoblju od 1991. do 2001. bilježi se pad broja stanovnika za 12,54%, a

od 2001. do 2011. zamjetan je pad broja stanovnika za 16,2%. U posljednjih 20 godina,

zabilježen je rast broja stanovnika jedino u naselju Purga Bednjanska, dok konstantan pad

broja stanovnika bilježe ostala naselja općine Bednja.

Dinamika kretanja broja stanovnika u razdoblju od 1991.-2011. godine vidljiva je iz

Grafikona 2.

29

2016

Grafikon 2: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. -2011.

Bednja

Benkove

c

Brezova

Gora

Cvetlin

Jamno

Jazbina Cve

tlinska

Ježove

c

Mali Gorenec

Meljan

Osonjak

Pašnik

Pleš

Podgorje Bednjansko

Prebukovje

Purga Bednjanska

Rinkove

c

Sveti Jo

sip Šaša

Šinkovic

a Bednjanska

Šinkovic

a Šaška

Trakošća

n

Veliki G

orenec

VranojeljeVrbno

Vrhovec B

ednjanski0

100

200

300

400

500

600

700

800

1991 2001 2011

Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Popis stanovništva 2001. i 2011.

Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, za Općinu Bednja u 2013. godini

iznosio je 54,8. Vitalni indeks jedan je od pokazatelja negativnih demografskih trendova,

odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te posljedica negativnog

prirodnog prirasta (-28) koji karakterizira i cijelu Varaždinsku županiju10.

Prema Popisu stanovništva 2011. godine, udio stanovnika mlađih od 20 godina (827

stanovnika) iznosi 20,72%, udio stanovnika starosti između 20 i 60 godina 2.141) iznosi

53,63%, dok udio stanovnika od 60 i više godina (1.024) iznosi 25,65%. U strukturi

stanovništva po spolu, žene (50,23%) su nešto zastupljenije od muškaraca (49,77%) u

ukupnom broju stanovnika.

10 Državni zavod za statistiku, Priopćenje, broj 7.1.1., od 22. srpnja 2014. godine

30

2016

Tablica 18: Stanovništvo prema starosti i spolu

Općina Spol UkupnoStarost

0-19 20-59 60 i više

Bednjasv. 3.992 827 2.141 1.024m 1.987 425 1.204 358ž 2.005 402 937 666

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

U odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika mlađih od 20 godina (1.094) smanjio se za 267

stanovnika, broj stanovnika između 20 i 59 godina (2.382) smanjio se za 241, dok se broj

stanovnika sa 60 i više godina (1.263) smanjio za 239 stanovnika. Indeks starenja iznosi

123,89%, dok je prema podacima iz 2001. godine iznosio 115,45%, što ukazuje na starenje

populacije.

Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15

godina ukazuju da je:

bez školske spreme bilo 2,81% osoba,

nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 10,39% osoba,

neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo 86,74% osoba

(najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem),

doktorat znanosti imala 1 osoba.

Podaci su prikazani u Tablici 19.

31

2016

Tablica 19: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi

Općina Spol Ukupno

Bez

šk

ole

Nez

avrš

ena

osn

ovn

a šk

ola

Osn

ovn

a šk

ola

Sred

nja

šk

ola Visoko

obrazovanje

Nep

ozn

ato

Svega Doktorat znanosti

Bednja

sv. 3.416 96 355 1.151 1.618 194 1 2m 1.690 17 117 453 1.007 95 1 1ž 1.726 79 238 698 611 99 - 1


Postotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u odnosu na 2001. godinu kada je

iznosio 4,89% te povećao postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja kada je

iznosio 64,22%.

Prema nacionalnosti, 99,05% stanovnika su Hrvati (3.954), 0,75% stanovnika su pripadnici

nacionalnih manjina (30), 0,30 %, dok se 1 stanovnik nije izjasnio.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Bednja broji 1.395 kućanstva, što je u

odnosu na Popis stanovništva iz 2001.g. smanjenje broja kućanstava, kada je bilo ukupno

1.576 kućanstava. Pretežno su to samačka kućanstva koja čine 29,96% svih kućanstva. Njihov

broj se povećao u odnosu na 2001. godinu, kada su činila 24,30%. Slijede ih kućanstva sa 2

člana (21,94%), 4 člana (16,77%) i 3 člana (13,26%). Prosječna veličina kućanstva iznosi 2,86

člana.

Tablica 20: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Bednja

UkupnoBroj članova kućanstava

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj kućanstava 1.395 418 306 185 234 121 78 37 9 5 1 1

Broj osoba 3.992 418 612 555 936 605 468 259 72 45 10 12


Udio broja kućanstava u Općini Bednja u ukupnom broju kućanstava u Varaždinskoj županiji iznosi 2,51%.

32

2016

1.4.1. Obrazovanje

Na području Općine ne postoje predškolske ustanove, čime nisu zadovoljeni uvjeti za

osiguravanje programa predškolskog odgoja, no Općina je u postupku izgradnje dječjeg vrtića

koji bi osigurao potrebe predškolskog odgoja djece s područja Općine. Od osnovnoškolskih

institucija djeluje Osnovna škola Franje Serta Bednja te dvije područne škole u Vrbnu i

Cvetlinu. Osnovnu školu Franje Serta u školskoj godini 2013./2014. pohađalo je 256 učenika,

za učenike putnike osigurano je sufinanciranje prijevoza, a nastava se odvija u jednoj smjeni.

Veliki problem predstavlja kontinuirani pad broja učenika u osnovnoj školi od 2009. godine,

te se u razdoblju od 2009. do 2014. broj učenika smanjio za 69 što je posljedica negativnog

prirodnog prirasta i konstantnog pada broja stanovnika u Općini Bednja, između dva

posljednja Popisa stanovništva.

Učenici srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju na području gradova Ivanca, Varaždina i

Krapine.

Najbliže ustanove cjeloživotnog učenja, pučka otvorena učilišta nalaze se u gradovima Ivancu

i Varaždinu.

Tablica 21: Obrazovna infrastruktura Općine Bednja

Osnovna / područna škola

Naziv škole

Bro

j uče

nika

(2

013

/ 201

4)

Bro

j uče

nika

s

tešk

oćam

a u

razv

oju

Bro

j uče

nik

a p

utn

ika

Sufi

nan

cira

nje

p

rije

voza

uče

nik

a

Bro

j uči

telj

a

Bro

j str

učn

ih

sura

dn

ika

Pro

gram

p

rod

uže

nog

b

orav

ka

Bro

j pom

oćn

ika

u

nas

tavi

Jed

nos

mje

nsk

a n

asta

va (

da/

ne)

OŠ Franje Serta

Bednja

256 13 161 Da 32 2 Ne 0 Da

Izvor: Općina Bednja, 2015.

33

2016

1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb

U Općini Bednja registrirano je 3.701 zdravstveno osigurana osoba.

Tablica 22: Zdravstvena zaštita na području Općine

Broj zdravstveno osiguranih

osoba

Opća/obiteljska medicina/broj

timova

Zdravstvena zaštita

predškolske djece/broj

timova

Zdravstvena zaštita

žena/broj timova

Broj bolnica

/broj kreveta

Dentalna medicina /broj timova

Broj ljekarni

3.701 2 - - - 1 1

Izvor: Općina Bednja, HZZO, 2015.

Zdravstvenu djelatnost obavljaju 2 tima opće/obiteljske i 1 tim dentalne medicine, a

ljekarničku djelatnost obavlja 1 ljekarna.

Općina izdvaja iz proračuna sredstva namijenjena za socijalna davanja i različite oblike

pomoći i programe koje provodi te je u 2014. godini izdvojeno gotovo 174 tisuće kuna za

troškove plaćanja struje, ogrjeva, kuhinje i ostale pomoći za korisnike slabijeg imovinskog

stanja.

Tablica 23: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Ivanec

Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb*

Red.

brojOblici socijalne skrbi Broj korisnika

1. Koja podružnica, Centar, vodi brigu o korisnicima socijalne skrbi u navedenom JLS Centar za socijalnu skrb Ivanec

2. Zajamčena minimalna naknada 124

3. Jednokratna naknada 100

4. Doplatak za pomoć i njegu 109

5. Osobna invalidnina 29

6. Naknada do zaposlenja 3

7. Savjetodavni rad 8248. Broj udomiteljskih obitelji na području JLS Za djecu 0

34

2016

Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb*

Red.

brojOblici socijalne skrbi Broj korisnika

Za odrasle osobe 1

8.a Drugi pružatelji socijalnih usluga na području JLS0

0

9. Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima na području JLS

Djeca 0Odrasli 0

9. Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima izvan područja JLS

Djeca 14Odrasli 8

10. Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu 2

10.a Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe na području JLS 0

10. b Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe izvan područja JLS 33

Izvor: Centar za socijalnu skrb Ivanec, 2015.

1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo

U Općini Bednja prema Registru udruga registrirano je ukupno 35 udruga. Najviše udruga

registrirano je u području djelovanja sporta, socijalnom području, kulturi i umjetnosti,

gospodarstvu, zaštiti i spašavanju i drugo. Za aktivnosti civilnog društva, udruge i sportske

klubove Općina je izdvojila 5,52 % proračunskih sredstava u 2014 godini.

Od najznačajnijih manifestacija na području Općine organiziraju se; Prvi svibanjski izlet

Trakošćan, Etno festival Cvetlin, Židorovsko proštenje, Proslava povodom dana Velike Gospe

u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije Bednja, Svibanjska noć Cvetlin, Dan općine, Noć

muzeja, Proštenje na Potkovi ( Vrbno ), Vrbljanske večeri, Međunarodna škola filatelije,

Božićni koncert, Proštenje povodom sv. Magdalene i Augustina, Svetkovina Sveta Tri Kralja

na Ravnoj Gori te Uskrsni ponedjeljak na Ravnoj Gori.

Od sportskih aktivnosti najistaknutiji je Malonogometni turnir „Tri hrvatska viteza„ Cvetlin.

1.4.4. Upravljanje razvojem

35

2016

Općina Bednja zapošljava 6 osoba pretežno više i visoke stručne spreme, a djeluje kroz

Jedinstveni upravni odjel. U vlasništvu Općine djeluje komunalna tvrtka „Kemauček“ d.o.o.

koja zapošljava 6 djelatnika. Komunikaciju s javnošću i stanovnicima Općina ostvaruje i

održava putem svoje službene internet stranice (http://www.bednja.hr/) na kojoj objavljuje

osnovne informacije vezane uz djelokrug svog rada te novosti. Općina je sudjelovala u

projektima sufinanciranim od strane EU. Naime, od strane EU u razdoblju od 2010. – 2015.

provedena su tri projekta, od čega dva (VI – BE i PAVolor) iz Programa Europa za građane u

vrijednosti 226.800,00 kn, a jedan (DE – Park) sufinanciranog kroz predpristupni IPA

program ukupne vrijednosti 4.187.569,88 kn. Isto tako, u razdoblju 2010. do 2015. godine,

Općina Bednja radila je na provedbi više značajnijih projekata (18) sufinanciranih od strane

ministarstva11 (7), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (6), Hrvatskih cesta (3)

te 2 projekta financiranih iz vlastitih sredstava Općine. Ukupna vrijednost projekata iznosila

je gotovo 27 milijuna kuna. Projekti su se većinom odnosili na uređenje komunalne

infrastrukture, osobito sanaciju klizišta te energetsku učinkovitost javnih i privatnih objekata.

11 Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

36

2016

2. SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

Povoljan geoprometni položaj (granični prijelaz Macelj, blizina auto ceste Zagreb – Macelj, cestovna povezanost s okolnim gradovima)

Bogatstvo vodnih resursa (vodo nosno područje; rijeka Bednja s pritocima, potoci, ribnjaci, jezera)

Značajni i dobro očuvani ostali prirodni resursi (ekološki očuvan, biološki raznolik krajolik)

Bogatstvo šuma Područja Nacionalne ekološke mreže (Natura 2000) Postojanje lovačkog i ribolovnog društva ( uređivanje i čuvanje lovišta i

ribnjaka, briga o divljači i ribljem fondu) Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije od strane Općine

GOSPODARSTVO

Reljefna raznolikost pogodna za razvoj poljoprivrede i turizma Zaštita i promocija „Purek z Bednje“ Značajan broj aktivnih poduzetnika i obrtnika Promocija i poticanje razvoja turizma kroz postojanje Turističke zajednice

Trakošćan – Općina Bednja Razvijena turistička osnova Novi i/ili renovirani smještajni kapaciteti Kvaliteta ugostiteljske usluge Dobra razvijenost OPG-a Postojanje poljoprivredne zadruge (1)

DRUŠTVENE DJELATNOSTI


Neodgovarajuća zaštita prirodnih vrijednosti Neuređenost i nedostatak sredstava za adekvatno

održavanje dijela vodotoka Pojava odrona i klizišta koji uništavaju ceste i putove Neadekvatno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem

(usitnjenost površina poljoprivrednog zemljišta) Slabo gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu te

njihova slaba gospodarska iskoristivost Potrebna rekonstrukcija većine lokalnih cesta Nedovoljna komunalna opremljenost Necjelovit sustav gospodarenja otpadom

GOSPODARSTVO

Slaba poduzetnička klima Poslovne zone nisu u funkciji Neiskorišten potencijal razvoja seoskog, lovnog,

ribolovnog i drugih oblika turizma Velika zastupljenost ekstenzivne poljoprivredne

proizvodnje i nedovoljna orijentiranost na rentabilnije kulture (voćarstvo, povrtlarstvo, uljarice i sl.)

Pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. (Popis poljoprivrede)

Nedovoljna povezanost poljoprivrede i turizma

37

2016

Bogata kulturna i tradicijska baština Dobro razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje Razvijen sustav zdravstvene zaštite u Općini Izdvajanja Općine za socijalna davanja i različite oblike pomoći Razvijena djelatnost civilnog društva u svim područjima

LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM

Članstvo u LAG-u, izrada i provedba Strategije razvoja turizma Varaždinske županije


Nedostatni prostori za društvene aktivnosti zajednice Nepostojanje ustanove predškolskog odgoja Kontinuirani pad učenika u osnovnoj školi


Starenje populacije (veći indeks starenja u odnosu na popis stanovništva 2001. godine, veći udio stanovnika od 60 i više godina, nego stanovništva mlađeg od 20 godina)

Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva (nizak udio visokoobrazovanih)

Povećan broj samačkih kućanstava u odnosu na 2001. godinu

Velik broj nezaposlenih niske razine obrazovanja s lošom perspektivom zapošljavanja

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE


Daljnja zaštita i korištenje prirodnih vrijednosti Financiranje infrastrukturnih projekata iz EU fondova Mogućnost rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta sredstvima iz

Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.GOSPODARSTVO

Rastuće mogućnosti korištenja EU sredstava za financiranje gospodarskih projekata i jačanja ljudskih potencijala za ruralna područja

Poticajne mjere za poticanje konkurentnosti, samozapošljavanje, edukaciju Razvoj suvremene i konkurentne poljoprivredne proizvodnje (voćarstva,

povrćarstva, sitnog stočarstva) te razvoj eko poljoprivrede Plasman i promocija proizvoda (povezivanje poljoprivrednika, poljoprivrede


Zbog neprikladne infrastrukture (odvodnje, otpad) moguća zagađenja očuvanih prirodnih i vodenih resursa

GOSPODARSTVO

Teškoće u prilagodbi poslovnih subjekata gospodarskim promjenama

Konkurencija poduzetničkih zona u bližem okruženju Poduzetnička klima nije poticajna Konkurentnost poljoprivrednih proizvoda iz okruženja

38

2016

i drugih sektora) Uspostava projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta Razvoj seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava Razvoj lovnog, ribolovnog i drugih selektivnih oblika turizma


Financiranje projekata udruga iz EU i nacionalnih fondova Unaprjeđenje društvene, obrazovne i zdravstvene infrastrukture Razvijanje programa u sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Mogućnost izgradnje, rekonstrukcija i opremanje odgojno – obrazovne i

društvene infrastrukture sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.


Sustavno planiranje i upravljanje razvojem kroz provedbu Strategije razvoja Općine

Stečeno iskustvo u pripremi projekata iskoristiti u pripremi i razvoju novih projekata

Konkurencija drugih turističkih destinacija


Povećane potrebe u sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (posebno starija populacija i osobe slabijeg imovinskog stanja)


Trend deruralizacije i depopulacije

39

2016

3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BEDNJA

Koncept razvoja Općine Bednja u razdoblju do 2020. godine temelji se na

sveobuhvatnoj društveno - gospodarskoj analizi stanja, uključenosti javnog, privatnog i

gospodarskog sektora te usklađenosti s razvojnim prioritetima na regionalnoj, nacionalnoj i

EU razini.

Razvojni koncept odnosno vizija Općine Bednja predlaže se definirati kroz nekoliko

ključnih značajki:

Općina koja koristi svoje značajne turističke potencijale za razvoj konkurentnih oblika

turizma; ruralnog, izletničkog, kulturnog i sportsko - rekreativnog turizma

Općina koja potiče razvoj poduzetništva, daljnji razvoj gospodarskih zona te razvoj

poljoprivrede

Općina očuvane i valorizirane prirodne i kulturne baštine

Općina prepoznata po svojim običajima i tradiciji

Općina koja povećava životni standard ponajprije kroz razvoj komunalne, prometne i

telekomunikacijske infrastrukture te plinoopskrbnog sustava

Općina koja unapređuje kvalitetu života i razvoj civilnog društva kroz razvijanje

različitih projekata, programa i manifestacija te njegovanje tradicijskih vrijednosti

Općina koja brine o djeci predškolskog uzrasta te unapređenju ostale društvene

infrastrukture

U skladu s time, vizija Općine Bednja glasi:

„Općina koja svoj razvoj bazira na očuvanju prirodne i kulturno

tradicijske baštine, poduzetništvu i ekološkoj poljoprivredi, uz

kontinuirani razvoj suvremene infrastrukture te jačanju

konkurentnosti turizma.“

40

2016

4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA

U skladu s razvojnom vizijom, izrađenom SWOT analizom te anketnim upitnikom općina

Bednja opredjeljuje se za tri strateška cilja koji pridonose razvoju Općine te rješavanju

utvrđenih problema i nedostataka Općine:

1. Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva i poljoprivrede

Jačanje konkurentnosti gospodarstva obuhvaćeno je i Strategijom Europa 2020., odnosno

njenim prioritetima koji obuhvaćaju pametan, održiv i uključiv rast te je kao prioritetni cilj

sadržan i u programskim dokumentima Republike Hrvatske.

Prema prikupljenim podacima na području Općine Bednja djeluju 66 poduzetnika, od kojih su

15 pravne osobe, a 51 obrti te se uglavnom radi o mikro i malim poduzećima. Najznačajnije

djelatnosti po broju poduzetnika su trgovina i građevinarstvo.

Iz analize stanja poljoprivrednih površina u korištenju na području Općine uočen je ključni

problem, neriješeni vlasničko – imovinski odnosi pa sve stvarno korištene površine ne mogu

ući u službene evidencije niti poljoprivredni proizvođači za te površine mogu ostvariti pravo

na potpore. Na području općine prepoznata je važnost poljoprivredne djelatnosti, a posebno

usmjeravanje na integriranu i ekološku proizvodnju, koja bi omogućila prodaju

poljoprivrednih proizvoda s većom dodatnom vrijednošću bilo kroz prodaju ili kroz plasman

putem objekata namijenjenih ruralnom turizmu.

Isto tako, područje Općine obiluje prirodnim resursima, ali i značajnom kulturnom

povijesnom baštinom, što otvara prostor za razvoj turizma, a posebno ruralnog, izletničkog,

kulturnog i ribolovnog turizma uz paralelan razvoj ugostiteljskog i turističkog poduzetništva.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze tri prioriteta:

Prioritet 1: Podizanje konkurentnosti poduzetnika u poljoprivredi i turizmu

Gospodarski razvoj Općine, prema zaključcima s radionica, treba između ostalog biti

utemeljen na razvoju ekološke poljoprivrede i selektivnog oblika turizma za koje općina ima

potencijale. Oba segmenta su prema analizi stanja nedovoljno razvijena. Stoga je kao jedan od

prioriteta Strategije određena podrška razvoju ekološke poljoprivrede i selektivnih oblika

turizma.

41

2016

U tom smislu potrebno je poduzeti mjere koje će osigurati aktiviranje navedenih resursa.

Velik dio predviđenih aktivnosti npr. promocija i promicanje turističkih manifestacija i

okrupnjavanje zemljišta može poduzimati sama Općina.

Navedene mjere moguće je financirati kroz proračun, nacionalna sredstva te najvećim dijelom

iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Prioritet 2: Podizanje konkurentnosti za investicije u gospodarstvu

Na općinskoj razini ostaje mogućnost djelovanja u stvaranju povoljnih uvjeta za investiranje

kroz jačanje svih oblika infrastrukture, poticanje na udruživanje te edukaciju poduzetnika uz

olakšani pristup sredstvima namijenjenima za razvoj poduzetništva.

Postojanje gospodarskih zona dobar je preduvjet za osiguravanje poticajnog okruženja za jači

razvoj poduzetničkih djelatnosti i privlačenje investitora, a posebno treba istaknuti Poslovnu

zonu Veliki Gorenec u kojoj se planira najveća poduzetnička i gospodarska djelatnost.

Samo iz EU fondova namijenjenih za poduzetništvo u sedmogodišnjem razdoblju predviđen

je iznos oko 1 milijardu eura. Tome treba pridodati i izvore financiranja iz nacionalnog

proračuna dostupne kroz programe koje provode Ministarstvo obrta i poduzetništva, HAMAG

BICRO i HBOR.

Prioritet 3: Podrška povezivanju, promociji i edukaciji

Gospodarstvo Općine karakterizira između ostalog i nedostatak povezanosti poduzetnika

(postoji samo 1 aktivna zadruga), što umanjuje konkurentnost proizvođača i kvalitetan nastup

na tržištu.

Glavni turistički potencijal na području Općine Bednja predstavlja dvorac Trakošćan koji

Općinu čini atraktivnom i prepoznatljivom turističkom destinacijom kontinentalnog turizma,

no potrebno je poticati privatne inicijative i investicije na području turizma (izgradnja mini

golf terena, auto kampa, šetnice, tematske i biciklističke staze, vinske ceste, selektivne oblike

turističke ponude).

42

2016

2. Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj suvremene infrastrukture, očuvanje okoliša i

korištenje obnovljivih izvora energije

Kvaliteta života jedan je od ključnih elemenata koji može zadržati stanovništvo na području

Općine. Dobra infrastruktura i očuvan okoliš povećava kvalitetu života na području Općine.

Ovaj strateški cilj povezan je sa Strategijom Europa 2020, odnosno njenom sastavnicom

Održiv rast, a koji podrazumijeva promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse,

koja je zelenija i konkurentnija te obuhvaća dva tematska cilja EU za razdoblje 2014. – 2020.

Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima te Zaštita

okoliša i promicanje učinkovitosti resursa.

Na području Općine nalazi se ukupno 258 km cesta. Na nerazvrstane ceste, koje se nalaze u

nadležnosti Općine otpada 188 km, što čini udio od 73 % cesta. Na lokalne ceste otpada 62,7

km od kojih 8,5 % nije asfaltirano. Iako je mreža prometnica dobro razvijena evidentna je

potreba za njihovom rekonstrukcijom i održavanjem.

Područje Općine dobro je povezano u smislu autobusnog prijevoza s većim županijskim

središtima (Lepoglava, Ivanec, Varaždin), no stanovnici Općine su na jednoj od radionici

istaknuli kao važan nedostatak nepostojanje autobusnih linija vikendom te češćih linija za

Krapinu i Zagreb.

Prema prikupljenim podacima električnom energijom se opskrbljuju sva domaćinstva na

području Općine te nema potrebe za daljnjim proširenjem i unapređenjem postojeće mreže, za

razliku od plinske mreže kojom je pokriveno svega 8% kućanstva.

Kao problem navodi se spora brzina Interneta koja ne zadovoljava trenutne potrebe

stanovništva i gospodarstva, ali vizija razvoja općine Bednja je da u budućnosti omogući

značajniji iskorak u dostupnosti širokopojasnog interneta i pristupnim brzinama.

Vezano za javnu rasvjetu na području Općine postoji potreba za njenom modernizacijom. U

tijeku je izrada projektne dokumentacije za njenu modernizaciju. Općina će projekt prijaviti

Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti zbog sufinanciranja.

Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva pod nadležnošću je komunalnog poduzeća.

Najveća manjkavost leži u činjenici da ne postoji sustav odvodnje (osim središta Općine) pa

time ni pročišćavanja otpadnih voda koji bi pokrio cijelo područje Općine. Također, preostalo

43

2016

je dovršenje izgradnje sve potrebne infrastrukture u gospodarskim zonama Općine, a prije

svega se to odnosi na izgradnju vodovoda, kanalizacije i plinovoda.

Teritorij Općine karakterizira dobro očuvan okoliš. Nisu primijećena divlja odlagališta smeća,

ali je potrebno unaprijediti sustav upravljanja otpadom ulaganjem u infrastrukturu te

postavljanjem spremnika za posebne vrste otpada.

Na području Općine ne postoji značajnija proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. U

pogledu energetske učinkovitosti zgrada javne namjene, Općina Bednja planira obaviti

energetski pregled svih zgrada koje su u njezinom vlasništvu te ovisno o rezultatima i

poduzeti određene potrebne mjere.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:

Prioritet 1: Razvoj i unapređenje suvremene infrastrukture te sanacija klizišta

Komunalna i cestovna infrastruktura područja su na kojima Općina može provesti financijski

najveća ulaganja. Kroz analizu stanja uočena je najveća potreba za obnovom lokalnih i

nerazvrstanih cesta, izgradnjom sustava odvodnje, proširenjem mreže plinovoda, sanaciju

klizišta koja ugrožavaju domaćinstva, a u gospodarskim zonama potrebno je dovršiti i

izgradnju sve potrebne komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, plinovod). Vizija

razvoja Općine Bednja je da postane prepoznatljiva po spajanju tradicije i novih tehnologija te

je u tu svrhu potrebno povećati dostupnost i raširenost elektroničke komunikacijske

infrastrukture.

Navedena ulaganja najvećim dijelom su prihvatljiva za financiranje iz EU fondova, a nositelj

takvih ulaganja može biti Općina ili komunalno poduzeće. Potencijalni izvori sredstava jesu

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ili Europski fond za regionalni razvoj.

Prioritet 2: Zaštita okoliša i energetska učinkovitost

Općinu karakterizira biološka raznolikost koja proizlazi iz činjenice da je 6% površine

Općine, zaštićeno prirodno područje, 43 % teritorija Općine zauzima šumsko područje te je

veći dio područja pod Ekološkom mrežom NATURA 2000. Obzirom da su očuvanje okoliša i

energetske učinkovitosti tematski ciljevi zadani EU, potrebno ih je obuhvatiti i ovom

Strategijom, s posebnim naglaskom na prikupljanje otpada, očuvanja vodotoka, promoviranje

obnovljivih izvora energije te saniranje ostalih potencijalnih žarišta koja mogu izazvati

onečišćenje okoliša.

44

2016

Korisnik većine mjera može biti Općina ili njeno komunalno poduzeće, dok su nositelji

projekata obnovljivih izvora energije privatni investitori. Mjere navedene unutar ovog

prioriteta moguće je financirati iz različitih nacionalnih izvora, Europski poljoprivredni fond

za ruralni razvoj ili Europski fond za regionalni razvoj.

3. Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz razvoj društvene i

socijalne infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturno tradicijske baštine

Podaci popisa stanovništva pokazuju da Općina kao i ostatak Županije bilježi konstantan pad

broja stanovnika. Prema rezultatima popisa iz 2011. u odnosu na 1991. evidentiran je pad

broja stanovništva za 27 %.

U pogledu dobne strukture na području Općine prevladava trend da je većinom zastupljeno

mlado i zrelo stanovništvo.

Obrazovnu strukturu karakterizira velik udio stanovništva sa završenim osnovnim ili

srednjoškolskim obrazovanjem, a vrlo malim udjelom stanovnika bez ikakve škole ili sa

završenim visokom obrazovanjem. Udio visokoobrazovanog stanovništva je nizak i iznosi

5,71%.

Uvidom u analizu stanja i anketne upitnike evidentni su nedostaci vezani uz društvenu i

socijalnu infrastrukturu, koji se očituju kroz nedostatak kulturnih sadržaja, nedostatak

sportske dvorane u Cvetlinu, prostora za vatrogasce u Vrbnu, prikladnim prostorom za vrtić i

prostora za brigu o starijim i nemoćnim osobama. Također ukazuje se potreba i za

opremanjem postojećih igrališta za djecu.

Mjere i projekti koji proizlaze iz ovog strateškog cilja, a vezani su uz socijalnu infrastrukturu,

moguće je financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog

fonda za ruralni razvoj, dok se projekti namijenjeni socijalnoj uključenosti i obrazovanju

mogu financirati iz Europskog socijalnog fonda, pri čemu ne treba zaobići niti nacionalne

izvore sredstava.

Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:

Prioritet 1: Razvoj društvene i socijalne infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturno

tradicijske baštine

45

2016

Analiza stanja pokazala je nedostatke vezane uz infrastrukturu vezanu uz pružanje socijalnih i

obrazovnih usluga. Kroz radionicu kao dva najveća nedostatka u infrastrukturi navedeni su

objekti za vatrogasce u Vrbnu te djeci predškolske dobi. Na području Općine nedovoljni su

kapaciteti za brigu o starijim i nemoćnim osobama pa je najveći broj staračkog stanovništva

smješten u kućanstvima. Stoga će se provedbom mjere ulagati u programe dnevnog boravka

za starije i nemoćne osobe kao i u edukaciju zainteresiranih osoba s područja Općine za

geronto domaćice. Osim navedenog evidentna je potreba za dogradnjom sportske dvorane u

Cvetlinu, izgradnjom multifunkcionalnog objekta za društvene aktivnosti te uređenje dječjih

igrališta. Također, jedan od važnih faktora u društvenom razvoju Općine predstavlja i zaštita

kulturnih vrijednosti i bogate tradicijske baštine ovoga kraja te njezina snažnija promocija.

Unaprjeđenje društvenih aktivnosti te ulaganje u obrazovanje, kulturu i očuvanje kulturno-

tradicijske baštine znatno doprinosi poboljšanju preduvjeta za društveni razvoj lokalne

zajednice i povećanju kvalitete života ljudi. Mjere predviđene ovim prioritetom trebale bi

odgovoriti na ove zabilježene nedostatke.

Prioritet 2: Organiziranje zajednice i razvoj ljudskih potencijala

Općina može pokrenuti projekt edukacije stanovništva sukladno iskazanim potrebama.

Potrebno je poticati suradnju i komunikaciju Općine sa stanovništvom i uključivati sve

zainteresirane u projekte od općinskog značaja. Važan čimbenik je jačanje razvoja civilnog

sektora, pri čemu veliku ulogu imaju udruge jer obogaćuju kulturni, sportski i društveni život

zajednice, organizatori su brojnih lokalnih manifestacija i događanja te brinu o očuvanju

kulture i tradicije kraja. Stoga je važno jačanje kapaciteta članova udruga, njihova edukacija

te potpora aktivnostima i projektima civilnog društva, a osobito onih financiranih iz europskih

i nacionalnim fondova. Izgradnja objekata javne namjene i uređenje javnih površina, kao i

povećanje učinkovitosti javne uprave u pružanju javnih usluga i komunikaciji s građanima

također doprinosi razvoju lokalne zajednice.

Mjere za dostizanje navedenih ciljeva usmjerene su na konkretne projekte, od kojih će dio biti

prihvatljiv za sufinanciranje iz EU fondova u razdoblju do 2020. Realno je za očekivati da će

se projekti realizirati u navedenom razdoblju te ostvariti očekivane rezultate, kako su

navedeni u dijelu svake pojedine mjere.

Prioriteti razvoja i razvojne mjere koje proizlaze iz definiranih strateških ciljeva prikazane su

u Tablici 24.

46

2016

Tablica 24: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere

CILJ PRIORITET MJERA 1. Razvoj konkurentnog turizma,

gospodarstva i poljoprivrede1.1. Podizanje konkurentnosti poduzetnika u

poljoprivredi i turizmu1.1.1. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i preradu

poljoprivrednih proizvoda1.1.2. Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje1.1.3. Razvoj i unapređenje sadržaja i infrastrukture u

turizmu1.1.4. Razvoj selektivnih oblika turističke ponude1.1.5. Promocija i marketinške aktivnosti u svrhu razvoja

turizma1.2. Podizanje konkurentnosti za investicije u

gospodarstvu1.2.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture1.2.2. Očuvanje tradicijskih obrta

1.3. Podrška povezivanju, promociji i edukaciji 1.3.1. Jačanje poduzetničke klime te poticanje suradnje i povezivanja

1.3.2. Savjetodavne i informativne aktivnosti u svrhu lakšeg poslovanja

2. Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj suvremene infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije

2.1. Razvoj i unapređenje suvremene infrastrukture te sanacija klizišta

2.1.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina

2.1.2. Sanacija klizišta

2.1.3. Razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture i plinoopskrbnog sustava

2.1.4. Povećanje dostupnosti i raširenosti elektroničke komunikacijske infrastrukture

2.2. Zaštita okoliša i energetska učinkovitost 2.2.1. Ulaganja za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

2.2.2. Zaštita okoliša te podizanje svijesti stanovništva o potrebi očuvanja okoliša

3. Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz razvoj društvene i socijalne infrastrukture te

3.1. Razvoj društvene i socijalne infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturno tradicijske baštine

3.1.1. Poboljšanje obrazovanja ulaganjima u objekte za kulturu, odgoj i obrazovanje

3.1.2. Ulaganje u objekte za društvenu i socijalnu

47

2016

CILJ PRIORITET MJERA očuvanje prirodne i kulturno tradicijske baštine

infrastrukturu te sport i rekreaciju3.1.3. Očuvanje i promocija prirodnih i kulturno

tradicijskih vrijednosti3.2. Organiziranje zajednice i razvoj ljudskih

potencijala3.2.1. Jačanje uloge civilnog društva u ukupnom razvoju3.2.2. Jačanje kapaciteta lokalne administracije zbog

pružanja kvalitetnih usluga zajednici

5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA

U okviru svakog strateškog cilja definirani su razvojni prioriteti, za čije su ostvarenje predviđene razvojne mjere. Za svaku razvojnu mjeru

definirane su aktivnosti potrebne da bi se mjera aktivno provodila, isto tako rezultati koji će se postići ostvarivanjem mjere te ciljne skupine koje

će biti uključene u provedbu pojedinih mjera (Tablica 25). Također, navedena je usklađenost ciljeva i prioritete sa strateškim dokumentima na

regionalnoj razini – Županijska razvojna strategija 2011.-2013. te Lokalna razvojna strategija LAG-a Sjeverozapad 2014. – 2020. (Tablica 26).

48

2016

Tablica 25: Opis razvojnih mjera

MJERA AKTIVNOST REZULTAT CILJNE SKUPINE

1.1.1.Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i preradu poljoprivrednih proizvoda

Poticanje razvoja ratarstva, voćarstva i vinogradarstva

Povećana konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i

ruralnog turizma

OPG-i, poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge,

lokalno stanovništvo

Poticanje razvoja stočarstva te korištenje postojećih kapaciteta u poljoprivrediOčuvanje i tradicijski uzgoj zagorskih purana Potpora okrupnjavanju poljoprivrednog zemljištaPotpora zaštiti poljoprivrednih proizvoda uz jačanje promoviranja domaćih poljoprivrednih proizvoda

1.1.2.Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje

Poticanje razvoja ekološke poljoprivredePovećana prepoznatljivost ruralnih sredina i osiguran

održivi razvoj

OPG-i, poljoprivredni proizvođači, udruge, zadruge,

lokalno stanovništvo

Poticanje poljoprivrednika na nasade novih kulturaOrganizacija lokalnih proizvođača za zajednički nastup na tržištu

1.1.3.Razvoj i unapređenje sadržaja i infrastrukture u turizmu

Unapređenje turističke signalizacijeRazvijena kvalitetna turistička i

potporna infrastruktura te turističke ponude

Lokalno stanovništvo, turisti, ustanove, turističke zajednice,

dionici iz područja turizma

Razvoj i označavanje biciklističkih i pješačkih staza Obnova i uređenje turističkih lokaliteta temeljenih na prirodnim vrijednostima

1.1.4.Razvoj selektivnih oblika turističke ponude

Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača s ostalim sektorima s ciljem razvoja seoskog /ruralnog turizma

Stvoreni uvjeti za jačanje selektivnih oblika turizma i

privlačenje većeg broja posjetitelja

Turisti, lokalno stanovništvo, udruge, zadruge, ustanove,

turistički subjekti, poljoprivredni proizvođači,

turističke zajedniceStavljanje objekata seoske arhitekture u funkciju turizmaIzgradnja objekata za rekreaciju i

49

2016


slobodno vrijemePoticanje razvijanja prostora s ciljem razvoja izletničkog turizmaIskorištavanje prirodnih potencijala za razvoj lovnog i ribolovnog turizmaPromicanje manifestacija i običaja Općine Bednja u turističke svrhe

1.1.5.Promocija i marketinške aktivnosti u svrhu razvoja turizma

Definiranje turističkih potencijala i izrađena brošura, karte, web stranice o cjelokupnoj turističkoj ponudi Općine Povećana prepoznatljivost

Općine na ciljnom tržištu Općina, TZ, LAG, Županija i

udrugeOrganizacija manifestacija s ciljem promoviranja područja

1.2.1.Razvoj poduzetničke infrastrukture

Infrastrukturno opremanje postojećih poduzetničkih zona

Poboljšana poduzetnička klima u Općini Bednja kroz stvaranje

infrastrukturnih uvjeta za poslovanje poduzetnika

Poduzetnici, obrtnici, stanovništvo, investitoriOsmišljavanje i provedba promotivnih

aktivnosti za privlačenje investitora

1.2.2.Očuvanje tradicijskih obrta

Ulaganja u djelatnosti za izradu suvenira, tradicijske i umjetničke obrte Stvoreno poticajno okruženje za

razvoj tradicijskog obrtništva Obrtnici, OPG-i, stanovništvoPoticanje mjera za potporu poslovanju i otvaranju malih zanata i obrta

1.3.1.Jačanje poduzetničke klime te poticanje suradnje i povezivanja

Potpora udruživanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Osnovano 1 udruženje i/ili zadruga, ojačani kapaciteti

poduzetnikaZadruga, udruženje, OPG

Osnivanje poljoprivredne zadruge

1.3.2.

Savjetodavne i informativne aktivnosti u svrhu lakšeg poslovanja

Održavanje informativnih radionica o mogućnostima financiranja projekata

Informirani i educirani poduzetnici s područja Općine o

mogućnostima financiranja projekata raspoloživim

nacionalnim i EU sredstvima

Poduzetnici s područja Općine, djelatnici Općine i udruge koje

djeluju na području OpćineSavjetodavne i konzultantske usluge za pripremu dokumentacije za prijavu projekata na neki od natječaja

2.1.1. Modernizacija (asfaltiranje) nerazvrstanih cesta – I. faza

Unaprijeđena kvaliteta prometne i javne infrastrukture

Lokalno stanovništvo, investitori, Općina, poduzetnici,

50

2016


Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina

te sigurnosti u prometu obrtnici, udruge

Modernizacija (asfaltiranje) nerazvrstanih cesta – II. fazaUlaganje u rekonstrukciju cesta, nogostupa, autobusnih ugibališta i signalizacijuAdaptacija i saniranje lokalnih i županijskih cestaUvođenje novih autobusnih linijaUlaganje u razvoj i uređenje javnih površina

2.1.2.Sanacija klizišta

Sanacija klizišta Ručica

Sanirana navedena klizišta Lokalno stanovništvo, OpćinaSanacija klizišta VrbanićiSanacija klizišta Vrelo - KušenićiSanacija klizišta kod crkve u Cvetlinu

2.1.3.

Razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture i plinoopskrbnog sustava

Izgradnja sustava kanalizacijske odvodnje u Bednji – I. faza

Poboljšana kvaliteta energetskog i plinoopskrbnog

sustavaLokalno stanovništvo, OpćinaIzgradnja sustava kanalizacijske

odvodnje u Bednji – II. fazaUvođenje plinofikacije u udaljena naselja i vikendice

2.1.4.

Povećanje dostupnosti i raširenosti elektroničke komunikacijske infrastrukture

Izgradnja širokopojasnog Interneta za područje Općina Bednja

Povećana konkurentnost postojećih i otvaranje novih

gospodarskih subjekata, odnosno razvoja novih

djelatnosti u okviru ICT-a

Povećana kvaliteta života za sve građane (kroz mogućnosti

korištenja elektroničkih usluga javne uprave, zdravstvenih i

Lokano stanovništvo, Općina, gospodarski subjekti

Edukacija o korištenju i pogodnostima korištenja usluga širokopojasnog pristupa

51

2016


obrazovnih elektroničkih usluga

2.2.1.Ulaganja za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti

Poticanje energetske obnove obiteljskih kuća

Poboljšana energetska učinkovitost na privatnim objektima te poboljšana

energetska učinkovitost na svim javnim objektima

Lokalno stanovništvo, Općina

Izgradnja javne rasvjete i rekonstrukcija postojećeg sustava rasvjete u energetski učinkovitu i ekološku rasvjetuAdaptacija i obnova javnih objekata u svrhu povećanja energetske učinkovitostiProvedba energetskih pregleda javnih objekata i ishođenje energetskih certifikata

2.2.2.Zaštita okoliša te podizanje svijesti stanovništva o potrebi očuvanja okoliša

Unapređenje sustava gospodarenja otpadom ulaganjem u izgradnju infrastrukture i nabavu opreme

Smanjeno zagađenje okoliša, smanjena količina ukupnog

otpada, povećan udio recikliranja otpada, sustav

zbrinjavanja otpada usklađen s nacionalnim i EU standardima

Lokalno stanovništvo, JLS, gospodarski subjekti

Izgradnja reciklažnih dvorišta, uspostava zelenih otoka i postavljanje spremnika za posebne vrste otpada te postavljanje informativnih tabliPodizanje razine svijesti stanovništva o potrebi selektiranja i recikliranja otpadaSanacija postojećih divljih odlagališta otpada

3.1.1.

Poboljšanje obrazovanja ulaganjima u objekte za kulturu, odgoj i obrazovanje

Izgradnja Kulturnog centra u Bednji – I. faza

Poboljšani uvjeti i osigurana kvalitetna infrastruktura za

provedbu aktivnosti iz područja kulture te podignuta razina kvalitete usluga u odgojno –

obrazovnim ustanovama

Lokalno stanovništvo, JLS, učitelji, odgojitelji, djeca,

učeniciIzgradnja dječjeg vrtića u Bednji

52

2016


3.1.2.

Ulaganje u objekte za društvenu i socijalnu infrastrukturu te sport i rekreaciju

Izgradnja društveno – vatrogasnog doma u Vrbnu

Stvoreni uvjeti za unaprjeđenje društvenog i socijalnog života te

poboljšani uvjeti za bavljenje sportom, podignuta svijest

javnosti o značaju sporta kroz osmišljeno i sadržajno

korištenje slobodnog vremena posebice djece i mladeži

Općina, lokalno stanovništvo, vatrogasna zajednica, sportske

udruge i klubovi

Rekonstrukcija upravne zgrade Općine BednjaOsigurati brigu za starije, nemoćne i osobe s poteškoćamaSufinanciranje rada sportskih klubovaIzgradnja, rekonstrukcija i obnova sportskih objekata i terenaIzgradnja i opremanje dječjih igralištaPoticanje organizacije sportskih događanja i natjecanja

3.1.3.Očuvanje i promocija prirodnih i kulturno –tradicijskih vrijednosti

Dovršetak izgradnje i opremanje etno – kuće Jamno

Poboljšana prepoznatljivost kulturnih i tradicijskih

vrijednosti kraja

Lokalno stanovništvo, turisti, udruge, javne i privatne

institucije nadležne za turizam i kulturu

Snažnije uključivanje kulturnih manifestacija i projekata u turističku ponuduOčuvanje i promocija kulturno tradicijske baštinePromicanje kulturnih manifestacija i običaja općine

3.2.1. Jačanje uloge civilnog društva u ukupnom razvoju

Jačanje aktivnosti i programa civilnoga društva Povećana uključenost civilnog

društva u razvoj zajednice,

Lokalno stanovništvo, volonteri, udruge, ustanove, OpćinaUključivanje mladih u aktivnosti

društvene zajednicePotpora projektima organizacija civilnog društva i mladih

3.2.2.Jačanje kapaciteta lokalne administracije zbog pružanja

Povećanje učinkovitosti javne uprave u pružanju javnih usluga i komunikaciji s građanima

Educirani zaposlenici o načinima provedbe Strategije, pripremljen 1 projekt od strane

Lokalno stanovništvo, djelatnici Općine

53

2016


kvalitetnih usluga zajednici OpćineEdukacija djelatnika Općine s naglaskom na pripremu i upravljanje projektima

6. USKLAĐIVANJE CILJEVA SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

U Tablici 26 navedena je usklađenost ciljeva razvoja Općine Bednja sa strateškim dokumentima na regionalnoj razini (Županijska razvojna

strategija 2011.-2013. i Lokalna razvojna strategija LAG-a Sjeverozapad 2014. – 2020.), nacionalnoj te EU razini. Svaki cilj razvoja u Strategiji

u potpunosti je usklađen sa ciljevima važećih programskih/strateških dokumenata, odnosno ima jasno uporište u nekom od važećih strateških

dokumenata na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini.

Tablica 26: Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE BEDNJA ZA RAZDOBLJE DO 2015. – 2020. GODINE

REGIONALNI, NACIONALNI I EU STRATEŠKI DOKUMENTI12

CILJ 1: Razvoj konkurentnog turizma, gospodarstva i poljoprivrede

Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013.SC1: Unaprijeđeno i razvijeno gospodarstvo Varaždinske županije SC4: Ruralni razvoj

Lokalna razvojna strategija LAG „Sjeverozapad“ SC1: Jačanje poljoprivrede i šumarstva kao gospodarske grane i diversifikacija gospodarstva

Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020.SC1: Poboljšanje ekonomske uspješnosti

12 Prema napucima nadležnih Ministarstava i donesenim Odlukama nadležnih tijela produljeno je važenje sljedećih strateških dokumenata do izrade novih: Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013., Strategija širokopojasnog pristupa RH od 2012. – 2015. godine i Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH za razdoblje 2011. – 2015.

54

2016

SC2: Poboljšan pristup financiranjuSC3: Promocija poduzetništvaSC5: Poboljšano poslovno okruženje

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.M04.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstvaM04.2.Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvodaM03 Programi kvalitete za poljoprivredne proizvodne proizvode i hranuM11 Ekološki uzgojM09 Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

Strateški plan Ministarstva poljoprivrede 2016.-2018.C1: Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno – prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EUC3:Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru

Strateški plan ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2015. - 2017.Opći cilj 1. Podizanje razine konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog i ribarskog sektora razini EU kako bi se smanjile razlike u negativnim pokazateljima proizvodnje u sektoru u odnosu na EUOpći cilj 3. Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru (M 3.1.3. Ulaganja u razvojne društvene, socijalne i turističke ruralne infrastrukture)

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

Strategija razvoja turizma Varaždinske županije od 2015. do 2025.C1: Poboljšanje konkurentnosti ugostiteljske ponude C2: Obogaćivanje destinacijskog lanca vrijednostiC3: Unapređenje destinacijske turističke infrastrukture

55

2016

Strategija razvoja ljudskih potencijala Varaždinske županije 2016. – 2020.SC2: Razvoj poduzetništva, obrtništva i inovacija te uspostavljanje podrške (samo)zapošljavanju i oblikovanje mogućnosti za učinkovitu primjenu novih tehnologija i tehnika

Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.SC2: Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine

Tematski ciljevi EU 2014. - 2020.TC 3: Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture

CILJ 2: Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj suvremene infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije

Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011. - 2013.SC3: Zaštita okolišaSC4: Ruralni razvoj

Lokalna razvojna strategija LAG „Sjeverozapad“SC2: Podizanje kvalitete života na ruralnom područjuSC3: Očuvanje okoliša i krajobraza

Program ruralnog razvoja 2014. - 2020.M07.2.: Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

Strateški plan Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2014. - 2016. godineC1: Održivi razvoj prometnog sustava

Strateški plan Ministarstva poljoprivrede 2015. - 2017.C5: Održivi razvoj vodnog gospodarstva

56

2016

Strategija upravljanja vodamaC4.2.1. Uređenje vodotokaC4.2.2. Korištenje voda

Strategija održivog razvitka RH do 2020. godine

Strategija prometnog razvitka RH 2014. - 2030. C4: Sukladan i postupan razvitak ukupnog prometnog sustava i njegovih pojedinih dijelova

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH od 2012. – 2015. godine M2: Mjera za osiguranje dostupnosti širokopojasnog pristupa internetuM3: Mjera za poticanje potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenje širokopojasnim pristupom za građane i gospodarske subjekte

Strategija gospodarenja otpadom 2025.C2: Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava)C3: Smanjivanje rizika od otpadaC5: Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom

Nacionalna strategija zaštite okoliša

Tematski ciljevi EU 2014. - 2020.TC4: Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorimaTC5: Promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicimaTC6: Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursaTC7: Promicanje održivog prometa te uklanjanja uskih grla u ključnoj infrastrukturi

57

2016

CILJ 3: Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz razvoj društvene i socijalne infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturne baštine

Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011. - 2013.SC3: Razvijeni ljudski resursi i povećana kvaliteta života

Lokalna razvojna strategija LAG „Sjeverozapad“ SC2: Podizanje kvalitete života na ruralnom području

Strateški plan ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2015. - 2017.Opći cilj 3. Poboljšanje uvjeta života na ruralnom prostoru (M 3.1.3. Ulaganja u razvojne društvene, socijalne i turističke ruralne infrastrukture)

Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje od 2014. - 2016.C1: Osiguranje i unaprjeđenje kvalitete te povećanje dostupnosti, učinkovitosti i relevantnosti sustava odgoja i obrazovanja na svim razinamaC3: Osiguranje kvalitete sustava sporta

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014. – 2020.

Strategija razvoja ljudskih potencijala Varaždinske županije 2016. – 2020.SC1: Razvoj i unaprjeđenje vještina i kompetencija stanovništva Varaždinske županijeSC3: Osnaživanje društvenog kapitala, razvoj društvenog poduzetništva te unaprjeđenje kvalitete života

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016.Prioritetno područje I. Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnog društva

Strateški plan Ministarstva kulture 2014. – 2016.C1: Razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i proizvodnjeC2: Zaštićena i očuvana kulturna baština

Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine

58

2016

Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015.SC2: Povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine

59

2016

7. AKCIJSKI PLAN

Sastavni dio Programa ukupnog razvoja Općine Bednja je Akcijski plan koji čini osnovu za

implementaciju Programa. Proizlazi iz analize i ciljeva i usmjeren je prema postizanju ciljeva

te pruža popis potrebnih i primjerenih mjera tijekom jednogodišnjeg vremenskog razdoblja.

Na taj se način osigurava provedba strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja, kao i praćenje

provedbe Programa. U skladu s tim, ovaj akcijski plan razrađen je prema odgovarajućim

mjerama koje se vežu na strateške ciljeve te pripadajuće prioritete. Osim mjera i pripadajućih

projekata, u tablici su navedene i vrijednosti projekata, nositelji mjere, vremensko razdoblje u

kojem će se projekt financirati, izvori financiranja projekata u planiranom razdoblju te

indikatori (pokazatelji) pomoću kojih će se pratiti provedba projekata.

Za projekte za koje se očekuje financiranje iz EU fondova, navedene su pretpostavke koji

iznos će se financirati iz EU fondova obzirom da to ovisi isključivo o natječajima koji će se

objavljivati u predstojećem razdoblju. Shodno tome, financijski plan će se ažurirati u skladu s

novim informacijama o financiranju EU projekata.

U Tablici 27 prikazuje se nekoliko izvora financiranja provedbe Programa ukupnog razvoja

za razdoblje 2016.-2020., odnosno sredstva:

Općina – podrazumijeva vlastita sredstva Općine koja se financira iz utvrđenih izvora

prihoda

Ministarstva – pružaju potpore za pripremu i provedbu projekata iz različitih područja

(pr. Potprogrami MRRFEU i sl.)

EU fondovi – uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond te

Mjere ruralnog razvoja i Programe Zajednice

Ostali dostupni izvori – obuhvaćaju investitore, lokalne poduzetnike, udruge,

institucije i organizacije

60

2016

Tablica 27: Akcijski plan Općine Bednja za 2016. i 2017. godinu

ŠIFRA MJERE

NAZIV PROJEKTA I UKUPNA

VRIJEDNOST (KN)

OPĆINA BEDNJA - PREDVIĐENA FINANCIJSKA

SREDSTVA U KN (2016.)

OPĆINA BEDNJA - PREDVIĐENA FINANCIJSKA

SREDSTVA U KN (2017.)

OSTALI IZVORI FINANCIRANJA

VREMENSKO RAZDOBLJE

PROVODITELJ(NOSITELJ)

INDIKATORI

2.1.1. Modernizacija nerazvrstanih cesta 350.000,00 800.000,00

Program ruralnog razvoja – Mjera 7 – Podmjera 7.2. – Tip operacije 7.2.2.

2016. – 2018. Općina Bednja

Dužina izgrađenih nerazvrstanih cesta (km)

Dužina asfaltiranog dijela nerazvrstanih cesta (km)

Broj postavljenih znakova signalizacije

Površina izgrađenih prometnica (m2)

Dužina izgrađenog nogostupa (km)

2.2.1. Izgradnja javne rasvjete 50.000,00 30.000,00 Općina Bednja 2016.- 2017. Općina Bednja

Dužina izgrađene energetski učinkovite mreže javne rasvjete (km)

Dužina obnovljene mreže javne rasvjete (km)

Broj rasvjetnih tijela Postotak smanjenja

potrošnje električne energije (%)

2.2.2. Komunalne usluge odvoza smeća i

sanacije deponija

100.000,00 100.000,00 Općina Bednja 2016. – 2020. Općina Bednja Broj saniranih odlagališta Broj provedenih projekata

o potrebi selekcije otpada i brizi o okolišu

Broj kućanstava uključeni u sustav skupljanja i odvoza komunalnog

61

2016

otpada Broj instaliranih posuda za

skupljanje otpada

3.1.1.3.1.2.

Izgradnja građevinskih objekata (dječji vrtić,

društveno – vatrogasni dom) - 4.940.000,00

Program ruralnog razvoja – Mjera 7 – Podmjera 7.4. – Tip operacije 7.4.1 2016. – 2018. Općina Bednja

Površina izgrađenog i opremljenog objekta u skladu s pedagoškim standardom

Broj zaposlenih Broj

adaptiranih/opremljenih vatrogasnih domova

3.1.2. Izgradnja igrališta 45.000,00 40.000,00 Općina Bednja 2016. – 2017. Općina Bednja Površina i broj izgrađenih

i opremljenih dječjih igrališta

3.1.3. Projekt DE – PARK 530.000,00 1.400.000,00

Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020., Općina Bednja

2016. – 2017. Općina Bednja s partnerima

Broj očuvanih tradicionalnih etno predmeta

Broj restauriranih tradiconalnih etno kuća

Broj turističkih posjeta Broj novostvorenih radnih

mjesta u tercijarnom sektoru gospodarstva

62

2016

Od šest projekta za čiju realizaciju je predviđen dio sredstava u proračunu za 2016. i/ili 2017.

godinu, tri projekta nalazi se unutar Strateškog cilja 2 (Poboljšanje kvalitete života kroz

razvoj suvremene infrastrukture, očuvanje okoliša i korištenje obnovljenih izvora energije), za

koje je potrebno osigurati 500.000,00 kuna za realizaciju, a dva projekta unutar Strateškog

cilja 3 (Stvaranje preduvjeta za društveni razvoj lokalne zajednice kroz razvoj društvene i socijalne

infrastrukture te očuvanje prirodne i kulturno tradicijske baštine), u vrijednosti 575.000,00 kuna.

Većina financijskih sredstava u 2016. godini za financiranje pet projekata osigurat će se iz

vlastitog proračuna 1.075.000,00 kuna, a u 2017. godini 7.310.000,00 kuna za šest projekata.

63

2016

OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Program ukupnog razvoja Općine Bednja za razdoblje 2015. – 2020. godine

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. – 2020.

Udio sufinanciranja: 85 % EU, 15 % RH

Europski fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja

64

Documents

· Web viewVećina vlasnika obrta su muški vlasnici (70,6%). U fazi mirovanja trenutno se nalazi 1 obrt. U fazi mirovanja trenutno se nalazi 1 obrt. Iz grafikona je vidljivo da