WILLIAM SHAKESPEARE:HAMLET

Bilješke o piscu:Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povijesti. Bilo je todoba engleske kraljice Elizabete I, vrijeme općeprihvaćene središnje vlastinakon burnih godina građanskih ratova u 15. stoljeću. Bio je glumac,redatelj, pisac, a od stihova najpoznatiji su „Soneti“ i romantična igra„Oluja“. Njegove najpoznatije tragedije su: „Otello“, „Romeo i Julija“,„Kralj Lear“. Najpoznatije povijesne drame: Richard III, Henrik IV, V.Najpoznatije komedije: „Mletački trgovac“, „Ukroćena gospodarica“.

Vrsta djela:Tragedija

Mjesto radnje:Danski dvor Elsinor (Danska)

Vrijeme radnje:Na prijelazu iz XV. u XVI. st.

Glavni likovi:Hamlet, Klaudije

Teme:U djelu ima pet tema:        tragična sudbina Hamletova        tragična ljubav prema Ofeliji        prijateljstvo Hamleta i Horacija        borba za vlast i pohlepa        Hamletov odnos prema čovjeku

Temeljni sukob u djelu:Temeljni sukob u djelu je sukob Hamleta i Klaudija.

Osvrt na fabulu:Fabula je dinamična i sama daje poticaj za daljnje čitanje.

Likovi:Hamlet - Sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kraljaKlaudije - Danski kralj

Polonije - Kraljev komornik i glavni državni tajnikHoracije - Hamletov prijateljGertruda - Danska kraljica, Hamletova majkaOfelija - Polonijeva kći

HamletDanski kraljević koji je ujedino i glavni lik ove tragedije. On jeistovremeno hrabar i plah, odgađa osvetu zbog svoje neodlučnosti jer onza cijelu situaciju više tereti majku nego Klaudija.

Hamletova smrt:Hamletova smrt, taj zaista nepobitan podatak u zbivanju Hamleta, nijeneizbježan. On umire u dvoboju od rane koja ga je mogla i zaobići, kaošto ga je zaobišao i otrov iz pehara. Mislim da smrt tragičnog junakapredstavlja poslijednju, i vjerojatno najtežu u nizu nevolja koje su sedogađale da bi se junak na njima okušao i potvrdio nesavladljivost onogašto ga čini velikim čovjekom. Hamlet je mogao živjeti da je samo svojuulogu čovjeka i svoj zadatak kraljevića shvatio manje ozbiljno, s manjemržnje i savjesnosti; da se nagodio sa stricem i pristao živjeti u njegovojmilosti ili da je sebi dopustio da strica ubije prvom prilikom, makar i izosobnih razloga, sve je to Hamlet mogao - a sve to, onakav kakav je, nijeni htjeo ni mogao, jer je tragični junak uvijek i jedna vrsta samoubojice:sam između dvije mogućnosti bira onu koja ga vodi u smrt.

KlaudijeHamletov srtic, pohlepan čovjek. Ubija svog brata kako bi se domogaoveće moći, a kad mu ni to nije bilo dovoljno ženi se za njegovu ženu. Toda mu ljudske žrtve nimalo ne znače pokazuje i to kako je na sve načinebez straha pokušao ubiti svog nećaka Hamleta. Hamlet je znao od početkakakav mu je stric, no više zbog svega toga prebacuje krivnju na majku.Klaudije na kraju dobiva sigurno ono što je i zaslužio - "sigurno mjesto u 9krugu pakla".

GertrudaDanska kraljica i Hamletova majka. Sam sin ju više krivi zbog očevaubojstva nego strica. On ne shvaća kako je majka tako brzo moglazaboraviti oca i čak štoviše, udati se za njegova brata ako ga je za životatako snažno voljela. Izravno joj prebacuje krivnju, a i neizravan je krivacza njezinu smrt. Ona ispija otrov iako zna što je u čaši, a to čini vjerojatnozbog osjećaja krivnje i sinova prebacivanja koje više nije mogla podnositi,a i cjelokupna zbrka na dvoru dovodi je do ruba smrti.

OfelijaHamletova ljubav. Lijepa i mlada djevojka, oprašta Hamletu iako se onprema njoj ponaša surovo. Grubim riječima je tjera od sebe. Grdi nju a i

cijeli ženski rod na dvoru zbog šminke koju stavljaju na seba. lice.Smatra da bi ljepota i potenciranje ljepote mogli dovesti do krivog puta.On je neizravan krivac zbog toga što se ona utopila. Ofelija s ispletenimvijencem odlazi na potok, pa kad se htjela popeti na vrbu da na nju objesisvoj vijenac, prelomila se grana na koju se bila naslonila i pala je u voduzajedno s cvijećem koje je sa sobom ponijela.

PolonijeLaretov i Ofelijin otac. Čovjek doista niskog morala, sličan Klaudiju. Glavnije državni tajnik i kraljev komornik. Znatiželjan je i zbog toga biva ubijenšto pokazuje da ima neke istine u uzrečici "Znatiželja je ubila mačku".

Kratki sadržaj:Danski kralj nenadano umire, a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji seukoro ženi s udovicom pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja, Hamletu,javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nijeumro prirodnom smrću. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha, pa sepretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Kraljevski savjetnikPolonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbijaHamletovo udvaranje. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu kojasadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca. Kralj ne može izdržati očitualuziju na njegov zločin i prekida predstavu. Hamletu to služi kao dokaz dasu riječi duha bile istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posjećujemajku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija Polonija koji se tamosakrio. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šaljebrodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Ofelija poludi odboli za ocem, ali i zbog Hamletove sudbine. Njezin brat Leart hitno sevraća iz Pariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca, želi mu seosvetiti. Hamlet se, kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe, vraćau Dansku i sprema se na dvoboj. Kralj i Leart se dogovaraju kako će naprijevaru ubiti Hamleta. Za vrijeme dvoboja Hamlet i Leart u metežumijenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. I kraljicakoja je popila otrovno vino, koje je kralj namjenio Hamletu, umire, aumirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj, još prije nego je počeodjelovati smrtonosni otrov, ubija kralja.

Zaključak:U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba zapravdu, ljubav, razboritost, hrabrost, velikodušnost, mudrost, ali i ludost.U ovom djelu može se puno naučiti o životu, ljudskim osjećajima itragediji.

Zapažanja o djelu:Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su gaproslavila u cijelom svijetu. Smatra se da je Hamlet već postojao prije te

je Shakespeare samo poboljšao, nadopunio Hamlet. Ta drama je moždadoživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. Da se radi o drami tovidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završavatragično, odnosno smrću glavnih likova. Pisac opisuje staru danskuuglednu, kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Vrlo jakodolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnompravcu. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Osim što seradi o spletkama na kraljevskom dvoru, državi prijeti i vanjska opasnostod neprijatelja. Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život teobitelji jer se međusobno sukobljavaju. Opis je vrlo detaljan što znači daje i najmanja sitnica zapažena. Na mene je ova drama ostavila trag usavjesti, jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nasstalno “grize” savjest. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savjesti negoda sve imamo te da nas savjest muči cijeli život. Inače odnosi su vrloprimitivni, a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko, zub zazub”, što se posebno vidi na Hamletu.

Stilske karakteristike djela:Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danskeobitelji. Svodi se na osjećajnost, očajnost i nadu koja se posebno vidi kodHamleta. Drama je prevedena s engleskog jezika, pisana je u dijalogu isastoji se od pet glavnih činova. Ima posuđenih riječi iz latinskog, anejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranicaotisnuti mali rječnici. Također kod svakog novog prizora je kratko opisanomjesto radnje i ponašanje osoba, koje nas kratko uvodi u događajnusituaciju.

Citat:Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. od 40. (četvrti čin), gdje seHamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. Ja bih taj duhdefinirao kao neku energiju, savjest koja je mučila Hamleta, te se njegovotac pojavio u obliku duha tj. energije da mu odgonetne tajnu koju jeponio sa sobom u grob. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. od150. stranice gdje se vidi sva ta mržnja, pokvarenost i zlo u obitelji. Uborbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt,no pošto su oštrice otrovane oni umiru, a zajedno i kraljica s kraljemkojeg je probo Hamlet. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji, onapropada.

Ideja:Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne uglednekraljevske danske obitelji. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako

završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu, doba renesansemnogo izgubilo kontrolu nad dvorom.

HamletO djelu

Za svoju tragediju William Shakespeare je izvor našao u starijoj, danas izgubljenoj drami o Hamletu, a

smatra se da ju je napisao Thomas Kyd. Tragedija je napisana početkom 17. stoljeća, u njegovom drugom

razdoblju stvaralaštva te se sastoji od 5 činova.

Mjesto radnje: Danska, kraljevski dvorac Elsinore.

Kratak sadržaj

Hamlet je kraljević koji je ostao bez oca, a njegova se majka već nakon par mjeseci udaje za drugoga.

Klaudija, Hamletova strica i brata svog pokojnog muža.

Hamlet zbog toga vrlo pati te ne podržava svoju majku što je tako brzo pošla za strica, ali istovremeno je

svjestan da se ne smije žaliti i da mora šutjeti. Po dvorcu se priča da je viđen Duh pa se i sam Hamlet

odlazi uvjeriti u to. Hamlet tada doznaje da je njegov otac zapravo ubijen, iako su u cijeloj Danskoj

razglasili da ga je u vrtu ugrizla zmija. Zapravo mu je njegov brat Klaudije, ulio tisov sok u uho kad je

spavao. Duh ga traži osvetu, a govori mu da i majku prepusti nebu.

Hamlet sve više postaje opsjednut osvetom te ona ponajviše pogađa mladu Ofeliju koja je u njega

zaljubljena. Hamlet slučajno ubija Polonija, Ofelijina i Laertova oca. Postao je siguran da je Klaudije ubio

njegovo oca, nakon što daje glumcima, koji slučajno dolaze do dvora, da odglume scenu identičnu

ubojstvu njegova oca te upozorava svog prijatelja Horacija da pripazi na Klaudijevo ponašanje te se

uvjerava u njegovu krivnju.

Pokušava ga poslati u Englesku, ali Hamlet to otkriva i vraća se u Dansku na dan Ofelijinog pogreba.

Ofelija se ubila. Laert krivi Hamleta za sestrinu i očevu smrt. Želi mu se osvetite pa ga poziva na dvoboj.

Laert i Klaudije odluče ga prevariti pa Laert otruje svoj mač.

Laert rani Hamleta, ali u dvoboju su mačevi zamijenjeni. Kraljica u međuvremenu uzima pehar s otrovanim

vinom, kako bi nazdravila Hamletu, i pada mrtva. Hamlet u bijesu, bez planiranja, probada kralja. Kralj

umire, Laert umire i na kraju umire i Hamlet. Ulazi Fortinbras koji daje počast Hamletu i tragedija završava

posmrtnom koračnicom u Hamletovu čast.

Zaključak

Hamlet je jedna od ranijih Shakespearovih tragedija. U djelu Shakespeare iskazuje svoju borbu i vlastitu

emocionalnu revoluciju protiv ljudi i svijeta. On nam uz pomoć Hamletovih monologa otkriva pokvarenost u

svijetu, ljudsku nepravdu i sve što je tada, a i danas u svijetu bilo vrlo rašireno.

U radnji samog djela izgleda kao da se i sam Shakespeare želi suprostaviti svijetu, dok u zadnjem dijelu

tragedije postaje jasno da se pomirio sa situacijom te se više nema snage ni volje boriti. To je jedna od

rijetkih tragedija u kojima glavni junak dominira cijelom radnjom i zaokuplja svu autorovu pažnju.

Bilješka o piscu

Rodio se u gradiću Stratford-on-Avon 1564. godine, u isto vrijeme kada je u Rimu umro Michelangelo. Bio

je najstarije dijete od osmero djece u svojoj obitelji. Kršten je 26. travnja 1564. pa se smatra da je rođen

23. travnja.

Otac mu je bio ugledan i imućan građanin, trgovac i član Općinskog vijeća. O njegovom dobrom

imovinskom statusu govori i podatak da je 1596. mogao platiti da on i njegovo potomstvo upotrebljava

obiteljski grb koji prikazuje sokola i koplje te ima francuski natpis: “Non sanz droict” (Ne bez prava).

Shakespeare je pohađao školu u svom rodnom gradu. Do svoje 18 godine, o njemu ne postoje nikakvi

pisani podaci. Tek od 1582. postoji dokument koji govori o njegovoj ženidbi s Ann Hathaway, koja je bila

čak osam godina starija od njega.

Imao je troje djece, dvije kćeri i sina. Umire 23. travnja 1616. godine u svom rodnom gradu, gdje je i

sahranjen.

William Shakespeare

Hamlet

Bilješke o piscu

William Shakespeare (1564-1616. godine)

-Bbio je pjesnik i dramatičar. Mnogi tvrde da je najveći dramski stvaratelj svih vremena. Rodio se i umro u Stratford - on - Avonu u Engleskoj. Oko 1585. godine odlazi u London gdje djeluje kao glumac, redatelj i kazališni pisac. Napisao je trideset i šest drama koje obićno dijelimo na : 1. Tragedije : Hamlet , Julije Cezar, Otelo, Antonije i Kleopatra, Koriolan, Kralj Lear, Macbeth;

2. Komedije : Ukroćena gospodarica, San Ivanjske noći, Na Tri kralja, Mjera za mjeru, Mnogo vike ni za što;

3. Romance : Romeo i Julija, Zimska prića i oluja;

4. Povijesne drame : Kralj John, Richard drugi, Henrik četvrti, Henrik peti, Henrik šesti, Richard treči, Henrik sedmi.

Shakespeare je svoje dramske tekstove tvorio podacima iz usmene književnosti, iz starije pisane književnosti, iz povijesti, iz svoje suvremenosti, ali i iz svakidašnjeg pripovijedanja. Sve to samo znači da svi podaci potječu iz ljudskog ponašanja, neovisno o tome gdje i kada čovjek živi. 1609. godine izašli su njegovi soneti, zbirka od 154 pjesme. Zacjelo je većina tih soneta nastala puno prije njihova objavljivanja. Kritičari obično istiću da fabule Shakesperovih djela nisu osobito originalni. Zna se da je svoje priče za svoje drame preuzimao od drugih autora. To vrijedi i za Hamleta. Predpostavljalo se da je postojalo pra- Hamlet i da mu je autor bio Shakespearov nešto mlađi suvremenik Thomas Kyd. No dok je to samo predpostavka, neki izvori su dobro poznati, npr. legenda o Hamletu danskog povijesničara iz ranog 13. st. Saxa Grammaticusa, odakle ju je preuzeo francuski pjesnik Francois de Bellforest. Osvim toga Shakespearove drame, pa naravno i Hamlet, satkane od bezbrojnih čestica preuzetih iz najraznovrsnijih izvora.

Hamlet

Osobe

Klaudije, danski kralj

Hamlet, sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja

Polonije, kraljev komornik i glavni državni tajnik

Horacije, Hamletov prijatelj

Laret, Polonijev sin

Voltimande,

Kornelije, danski poklisari u Norveškoj

Rosencrantz,

Guildenstern, dvorani, nekadašnji Hamletovi prijatelji na sveučilištu

Osric, smiješni dvoranin

Marcel,

Bernardo, časnici na straži

Francisko, vojnik

Reynaldo, Polonijev sluga

Fortinbras, norveški kraljević

Gertruda, danska kraljica, Hamletova majka

Ofelija, Polonijeva kći

Jedan gospodin

Jedan svećenik

Norveški kapetan

Engleski poklisari

Plemići, plemkinje, časnici, vojnici, mornari, glasnici i pratnja, Duh Hamletova oca.

Mjesto radnje : Danska, uglavnom kraljevski dvorac Helsingör, njegov interijer i eksterijer

Tema dijela : Hamletova osveta

Jezik i stil : Po vrsti ovo djelo je drama i to tragedija u pet činova, djelo je pisano u stihu .

Sadržaj

Beernardo i Marcelo stražarili su preko noći na kraljevom dvoru kralja Klaudija koji je od nedavna vladao Danskom jer je njegov brat Hamlet “nekim nesretnim slučajem” umro. Klaudije se odmah prihvatio kraljevstva i ženi se ženom ubijenog kralja Hamleta, udovicom Gertrudom. To je najviše smetalo Hamletu, sinuu pokojnog kralja. Nije mogao gledati stričeve greške, a posebno stupanje u vezu s njegovom majkom odmah nakon očeve smrti. Nije volio niočem pričati i živio je mirno. Stražarima Beruardu i Marcelu, oko ponoći, počeo javljati duh koji je ličio na pokojnog kralja Hamleta. Stražari su to rekli Hamletu i Horaciju ( Hamletovu prijatelju ). Jedne noći Hamlet odlazi sa stražarima na stražu, duh ubijenog kralja javlja se na gradskim zidinama i Hamlet hrabro istupi pred duha pitajuči ga tko je i zašto dolazi. Duh ga je odveo na stranu i rekao mu je da je duh pokojnog kralja i da Hamlet nije umro prirodnom smrću, nego ga je ubio vlastiti brat Klaudije nalivši mu otrov u uho dok je spavao u vrtu.

Rekavši mu o zatražio je od Hamleta da se osveti. Hamlet obeća da će se ravnati prema uputama duha u svemu, a duh se izgubi. Kad je Hamlet ostao sam, stvori svećanu odluku da će smjesta zaboraviti sve što se nalazi u njegovom sjećanju, sve što je nekad naučio iz knjiga ili opažanja, i da mu u pameti neće ostati ništa drugo, nego samo ono, što mu je duh rekao i zamolio da učini. Hamlet nije pojedinosti svoga razgovora s duhom nikome rekao nego samo svom dragom prijatelju Horaciju i naredio njemu i Marcelu, neka se zakunu da će šutjeti o onom, što su vidjeli te noći. U strahu, da bi se to moglo primjetiti i da bi stric Klaudije mogao postati oprezan, ako posumlja da on nešto sprema protiv njega, ili da je doista više saznao o smrti svoga oca nego što se moglo misliti, odlučio je da se pravi lud. Mislio je pri tome da će izazvati manju sumlju, ako ga stric bude smatrao za bilo kakav ozbiljniji čin, a da će tajna pojave duka najbolje skriti njegova ludost. Od tog se vremena Hamlet počeo oblačiti

veoma čudno i neobično , govoriti i vladati se tako da je savršeno glumio luđaka. Kralj i kraljica bili su prevareni, no nisu vjerovali da je očeva smrt bila jedini razlog za njegovu ludost ( jer nisu ništa znali o pojavi duha ), nego su zaključili, da je razlog tomu zlu zacjelo ljubav i mislili su da su pronašli predmet njegove ludosti. Prije nego što se je Hamlet počeo pretvarati da je lud, bio je jako zaljubljen u lijepu djevojku Ofeliju, kćer Polonija, glavnog kraljevog savjetnika. Slao joj je pisma i prstenje i iskazivao svoje osjećaje navaljujući na nju svojim udvaranjem što je ona rado primala. Ali ludost koja ga je nedavno zaokupila, učinila je da ju je zanemario, i nastojao je do joj ne iskazuje nikakvih obzira, nego se prema njoj vladao dosta surovo, no ona, dobra srca, mjesto da mu zamjeri što joj se iznevjerio , izvinjavala ga je pred sobom. Hamlet se nemože pomiriti s ljupkim udvaranjem ljepe Ofelije te joj je napisao pismo u kojem je bilo puno divnih skokova strasti i neobičnih riječi, koje su se poklapale s njegovom tobožnom ludošću. Napisao joj je da ne sumlja da zvijezde sjaju, da se sunce kreće, neka sumlja da istina laže i dr... .

Ofelija je po svojoj dužnosti pokazala to pismo svom ocu, a on je smatrao svoju dužnost da ga pokaže kralju i kraljici, koji od tog vremena nisu više sumljali da je uzrok Hamletovoj ludosti ljubav. Od tog trenutka kralj i kraljica bili su uvjereni da je Hamletova ludost žaražena Ofelijinom ljepotom. Dok se Hamlet tako borio, pretvarao, u neodlučnost stigoše na dvor neki glumci, u kojima je on uživao. Srdačno ih je pozdravio, a njihova gluma navela ga je na misao da na dvoru napravi gozbu koja bi sličila na umorstvo njegova oca. Slijedeći dan za vrijeme predstave ;

Pantomima: U Ulaze " Kralj i kraljica "( glumci Gonzago i njegova žena Baptista )" koa nježni zaljubljenici; Kraljica grli njega, a on nju. Ona klekne i u nijemoj igri iskazuje mu ljubav. On je pridigne i nasloni svoju glavu na njezin vrat, zatim legne na cvjetnu lijehu; kad je vidi

da je usnuo, ostavi ga sama. Odmah zatim uđe neki čovjek ( glumac Lucijan ),

uzme Kraljevu krunu, poljubi je, ulije otrov u kraljevo uho ( u uho glumca Gonzaga ) izađe. Kraljica se vrati, naže kralja mrtva i prenemaže se. Trovač opet uđe s dva- tri statista i pretvara se da tuguje s

Kraljicom. Statisti iznose mrtvo tijelo. Trovač snubi Kraljicu darovima; neko se vrijeme čini da se ona opire i da oklijeva, ali na kraju prihvača njegovu ljubav.

Vidjevši to kralj Klaudije napušta predstavu i izašavši iz dvorane predstava se prekinula. Hamlet je dovoljno vidio i uvjerio se da su riječi duha bile istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posječuje majku želeći joj nešto važni reći i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese, ubija Polonija koji se tamo sakrio. Lukavi kralj sluti da mu prijeti opasnost od Hamleta ta ga šalje brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Hamlet, sluteći izdajstvo, izvadi potajno noću pismo, vješto izbriše svoje ime i mjesto njega postavi imena dvojice dvorjanina koji su ga pratili. Stigavši kući, pred oći pojavio mu se tužan prizor, obavljaose pokop mlade i lijepe Ofelije, nekadašnje njezine ljubavi, koja je vješajući vijenac na vrbi iznad potoka pala u njega i utoplia se. Lukavi kralj kad je vidio da je Laretova tuga i mržnja za njegovim ocem Polonijem i njegovom sestrom Ofelijom prevelika, htio je to iskoristiti nagovorivši ga da za vrijeme natjecanja na dvoru izazove Hamleta na dvoboj. Povod tom izazovu bilo je to što mu je Klaudije rekao da je Hamlet kriv za ubojstvo njegova oca i smre njegove sestre. Hamlet je pristao na dvoboj neznajući što ga čeka.

Na dan natjecanja :

Tom je natjecanju prisustovao cijeli dvor, a Laret je po kraljevoj uputi spremio otrovno oružje. Dvorjani su se kladili za visoke svote, tko će pobjediti, budući da su obadvojica, bili poznati kao vrsni mačevaoci. Hamlet je izabrao sablju ne sumljajuči u Lareta i ne brinuči se da ispita Laretovo oružje, koje je mjesto tupe sablje, kakva se uzima po propisima mačevanja, uzeo oštru i otrovnu. Na početku se Laret s Hamletom igrao i dopuštao mu da ga nekoliko puta posiječe. Nakon nekoliko prekida Laret napadne žestoko na Hamleta otrovnim mačem i

zada mu smrtonosan udarac. Hamlet se razbjesni i neznajući za podmetnuto izdajstvo u sukobu zamjeni svoju sablju s Laretovim mačem i probode ga njegovim vlastitim mačem. U taj čas kraljica vikne da su je otrovali. Neoprezno je ispila pehar, koji je kralj pripremio za Hamleta ako u borbi ožedni, no zaboravio je upozoriti kraljicu na pehar, koji je ona ispila i smjesta pala mrtva. Hamlet sumljajući u izdajstvo, zapovjedi da se sva vrata pozatvaraju, dok ne pronađe izdajnike. Laret mu reče, neka dalje ne traži, jer da je on izdajnik, i osječajući da umire od rane, koju mu je zadao Hamlet, prizna, kakvim se izdajom poslužio i kako je on pao žrtvom svog izdajstva. Reče Hamletu da je vrh mača bio otrovan i da Hamletu preostaje samo pola sata života, jer nema načina koji bi ga mogao izliječiti od otrova, Umirajuči Laret zadnjim riječima optužuje kralja Klaudija kao započetnika te nesreće.

Hamlet koji je saznao, kako mu je blizu kraj, i da je još ostalo otrova u maču, naglo se okrene prema svom podlom stricu i zabode mu šiljak mača u srce. Hamlet osječajući da mu ponestaje daha i da ga život napušta, obrati se svom prijatelju Horaciju, koji je bio svjedok te kobne tragedije, i umirajući ga dahom zamoli, neka ostane u životu i neka svijetu ispriča taj događaj.

Horacije obeća da će sve vjerno ispričati svim tajnama, koje su potakle te događaje. Tim obečanjem "puče" plemenito Hamletovo srce.

Hamlet :

Danski kraljević koji je ujedino i glavni lik ove tragedije. On

je istovremeno hrabar i plah, odgađa osvetu zbog svoje

neodlučnosti, jer on za cijelu situaciju više tereti majku nego

Klaudija.

Hamletova smrt :

... ... ... Hamletova smrt, taj zaista nepibitan podatak u zbivanju Hamleta, nije neizbježan. On umire u dvoboju, od rane koja ga je mogla i obići, kao sto ga je obišao i otrov iz pehara.

Mislim da smrt tragičnog junaka predstavlja poslijednju, i vjerovatno najtežu, u nizu nevolja koje su se događale da bi se junak na njima okušao i potvrdio nesavladljivost onoga što ga čini velikim čovjekom. Hamlet je mogao živjeti da je samo svoju ulogu čovjeka i svoj zadatak kraljevića shvatio manje ozbiljno, s manje mržnje i savjesnosti; da se nagodio sa stricem i pristao živjeti u njegovoj milosti ili da je sebi dopustio da strica ubije prvom prilikom, makar i iz osobnih razloga i računa, sve je to Hamlet mogao - a sve to, onakav kakav je, nije ni htjeo ni mogao.

Jer je tragični junak uvjek i jedna vrsta samoubojice : sam između dvije mogučnosti, bira onu koja ga vodi u smrt.

Klaudije :

. . je Hamletov srtic, pohlepan čovjek. Ubija svog brata kako

bi se domogao veće moći, a kad mu ni to nije bilo dovoljno

ženi se za njegovu ženu. To da mu ljudsek žrtve nimalo ne

pokazuje i to kako je na sve naćine bez straha pokušao ubiti

svog nećaka Hamleta. Hamlet je znao od početka kakav

mu je stric, no više zbog svega toga prebacuje krivnju na

majku. Klaudije na kraju dobiva sigurno ono što je i

zaslužio - " sigurno mjesto u 9 krugu pakla " -

Gertruda :

Danska kraljica i Hamletova majka. Sam sin ju više krivi

zbog očeva ubojstva nego strica. On ne shvača kako ga je

majka tako brzo mogla zaboraviti i štoviše, udati se za

njegova brata ako ga je za života tako snažno voljela.

Izravno joj prebacuje krivnju, a i neizravan je krivac za

njetinu smrt. Ona ispija otrov iako zna što je u čaši, a to ćini

vjerojatno zbog osjećaja krivnje i sinova prebacivanja koje

više nije mogla podnositi, a i cjelokupna zbrka na dvoru

dovodi je do ruba smrti.

Ofelija :

Hamletova ljubav. Lijepa i mlada djevojka, oprašta

Hamletu iako on prema njoj ponaša surovo. Grubim riječima

je tjera od sebe. Grdi nju a i cijeli ženski rod na dvoru žbog

šminke koju stavljaju na seba ; tobožnije krepošću skrivaju

svoje pravo lice. On tvrdi da ljepota i krijapost idu zajedno.

Smatra da bi ljepota i potenciranje ljepote mogli dovwsti do

krivog puta. On je neizravan krivac zbog toga što se ona

utopila. Ofelija s ispletenim vjencem odlazi na potok, pa kad

se htjela popeti na vrbu, da na nju objesi svoj vijenac,

prelomila se grana, na koju se bila naslonila i pala je u vodu

zajedno s cvijećem koje je sa sobom ponijela.

Polonije :

Laretov i Ofelijin otac. Čovijek doista niskog morala sličan

Klaudiju. Glavni je državni tajnik i kraljev komornik.

Znatiželjan je i zbog toga biva ubijen što pokazuje da ima

neke istine u uzrečici " Znatiželja je ubila mačku ".

O djelu

- važno je uočiti da se drama odvija u tjeskobnoj atmosferi. Ne radi se samo o pogibeljnim dvorskim splektama ( svima su nam poznate izreke iz drame kako je " nešto trulo u državi Danskoj " ili " kako je vrijeme izglobljeno " ), nego državi prijeti i vanjska opasnost. Pojačane su straže i zemlja se grozničavo naoružava a da narod ne zna zašto. Tako stražar Marcel pita učenog Horacija :

... i nek mi kaže taj tko znade,

Zašto te iste i brižđnjive straže

Svaku noć muče podanike ove zemlje ;

Zašto se dnevno liju brončani mužari,

A ratna sprema nabavlja iz ratne zemlje,

Što brodograditelje tako bolno kinje,

Da nedjelju ne luče od radnog tjedna ?

Što nam to svima prijeti, da ta znojna žurba

Sad čini noć u trudu supatnici danu ?

Tko mi to može objasniti ?

našto Horacije objašnjava da zemlji prijeti mladi Fortinbras, a i prirodni znaci " plemene repatice i krvave rose, poremećenje u suncu ", govore da se sprema neko zlo. U takvoj atmosferi javlja se Duh i otkriva Klaudijevu podlost. Hamlet obećava Duhu svog oca da će :

... da na brzinu krilima,

Ko što su zakletve i misli ljubavne,

Na osvetu poletim.

Paradoks je tragedije da je ono što slijedi upravo obratno. Sticanjem okolnosti i nepredvidljivo sukobljenim sudbinama, upravo se taj cilj stalno događa, na kraju se i pogrešno usmjeruje i završava općim krvoprolićem. Jedno su namjere, a drugo ostvarenje uhvaćena u mreži slučajnosti, tako da nst to, po Hampetu, uči ;

Da ima Bog što oblikuje naše sudbe

Ma koliko ih mi krojili...

WILLIAM SHAKESPEARE:HAMLET

Bilješke o piscu:

Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povijesti. Bilo je to

dobaengleske kraljice Elizabete I, vrijeme općeprihvaćene središnje vlasti

nakon burnih godina građanskih ratova u 15. stoljeću. Bio je glumac,

redatelj, pisac, a od stihova najpoznatiji su„Soneti“ i romantična igra

„Oluja“. Njegove najpoznatije tragedije su: „Otello“, „Romeo i Julija“,

„Kralj Lear“. Najpoznatije povijesne drame: Richard III, Henrik IV,V.

Najpoznatije komedije: „Mletački trgovac“, „Ukroćena gospodarica“.

 

Mjesto radnje:

Danska

Vrijeme radnje:

XV. stoljeće

Likovi:

Hamlet - Sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja

Klaudije - Danski kralj

Polonije - Kraljev komornik i glavni državni tajnik

Horacije - Hamletov prijatelj

Gertruda - Danska kraljica, Hamletova majka

Ofelija - Polonijeva kći

 

 

Kratki sadržaj:

Danski kralj nenadano umire, a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se

ukoro ženi s udovicom pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja, Hamletu,

javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije

umro prirodnom smrću. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha, pa se

pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Kraljevski savjetnik

Polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija

Hamletovo udvaranje. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja

sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca. Kralj ne može izdržati očitu

aluziju na njegov zločin i prekida predstavu. Hamletu to služi kao dokaz da

su riječi duha bile istinite.Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje

majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija Polonijakoji se tamo

sakrio. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje

brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Ofelija poludi od

boli za ocem, ali i zbog Hamletove sudbine.Njezin brat Leart hitno se

vraća izPariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca, želi mu se

osvetiti. Hamlet se, kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe, vraća

u Dansku i sprema se na dvoboj. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na

prijevaru ubiti Hamleta. Za vrijeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu

mijenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. I kraljica

koja je popila otrovno vino, koje je kralj namjenio Hamletu, umire, a

umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj, još prije nego je počeo

djelovati smrtonosni otrov, ubija kralja.

 

Zaključak:

U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borbaza

pravdu, ljubav, razboritost, hrabrost, velikodušnost, mudrost, ali i ludost.

U ovom djelu može se puno naučiti o životu, ljudskim osjećajima i

tragediji.