34567Br. 2/2017.

Hocete li prihvatitiBO

ˇZJI NAJVREDNIJI DAR?

OBILJEˇZAVANJE ISUSOVE SMRTI � UTORAK 11. TRAVNJA 2017.

HRVATSKA:Jehovini svjedociˇStrokinec 28HR-10090 Zagreb-Susedgrad

NJEMAˇCKA:

Jehovas Zeugen65617 Selters

Popis svih adresa mozete naci na straniciwww.jw.org/hr/kontakt

The Watchtower (ISSN 0043-1087) Issue 4March 2017 is published monthly with anadditional issue published in January, March,May, July, September, and November.� 2016 WatchTower Bible and Tract Societyof Pennsylvania. Printed in Germany.Tiskano u Njemackoj.� Druck und Verlag: Wachtturm Bibel-und Traktat-Gesellschaft, Selters/Ts.,V. i. S. d. P. Manfred Steffensdorfer, Selters/Ts.

ˇSTO MISLITE?ˇSto je najvredniji dar koji nam je Bog dao?Biblija kaze: “Bog je toliko ljubio svijet da je daosvog jedinoro�enog Sina” (Ivan 3:16).Ovaj broj Strazarske kule objasnjava zasto je Bogposlao Isusa da umre za nas i kako mozemopokazati da cijenimo taj izvanredan dar.

8 JE LI CELIBAT UTEMELJEN NA BIBLIJI?

10 BIJEG IZ ROPSTVA — NEKAD I DANAS

13 VELIKODUˇSNOST SE ITEKAKO ISPLATI!

16ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA?

OSTALIˇCLANCI U OVOM BROJU

HO´CETE LI PRIHVATITI BO

ˇZJI NAJVREDNIJI DAR?

3 Dar neprocjenjive vrijednosti4 Bozji najvredniji dar — zasto je tako

dragocjen?6 Hocete li pokazati zahvalnost

za Bozji najvredniji dar?s

ˇZelite li dobiti vise informacija?ˇZelite li besplatno proucavati Bibliju?

Posjetite stranicu www.jw.org ili pisitena jednu od navedenih adresa.

34567Vol. 138, No. 4 2017 CROATIAN

Naklada: 61 651 000Izlazi na 297 JEZIKA

Ovaj casopis nije za prodaju.Izdaje se u sklopu svjetskogbiblijskog obrazovnog programakoji se financira dobrovoljnimprilozima.

Ako zelite dati prilog, mozete touciniti na stranici jw.org.

Ako nije drugacije naznaceno,biblijski reci citirani su izsuvremenog prijevoda Novi svijet.

OVAJˇ

CASOPIS, Strazarska kula, slaviJehovu Boga, Vrhovnog Vladara svegasto postoji. On tjesi sve ljude dobromvijescu da ce Bozje nebesko Kraljevstvouskoro unistiti sve zlo i Zemlju pretvoritiu raj. Potice vjeru u Isusa Krista, koji jeumro da bismo mi mogli dobiti vjecnizivot i koji sada vlada kao Kralj BozjegKraljevstva. Strazarska kula, koja se ob-javljuje neprekidno od 1879, ne bavi sepolitikom. Zastupa iskljucivo biblijskaucenja.

Kako je Isus svojom smrcumogao dati “otkupninu zamnoge”?(Kliknite na BIBLIJSKA U

ˇCENJA �

PITANJA I ODGOVORI)r

STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017. 3

JORDAN je u ruci drzao siljilo u obliku broda.Iako ono samo po sebi nije imalo neku posebnuvrijednost, za Jordana je bilo vrlo dragocjeno. Za-pravo, to mu je jedna od najdrazih stvari koje po-sjeduje. Jordan kaze: “Poklonio mi ga je jedan sta-riji obiteljski prijatelj, Russell, dok sam jos biodijete.” Nakon Russellove smrti Jordan je saznaoda je taj covjek imao presudan utjecaj na zivot nje-govih roditelja i njegovog djeda te da im je punopomagao u teskim periodima. On kaze: “Kad samsaznao vise o nasem prijatelju Russellu, poceo samskroz drugacijim ocima gledati na taj mali dar— zamene je otada imao posebnu vrijednost.”

Ovaj primjer iz stvarnog zivota pokazuje nestovrlo zanimljivo. U necijim ocima poklon moze bititek obican predmet, no u ocima onoga tko ga cije-ni taj isti predmet moze biti izuzetno dragocjen,pa cak i neprocjenjiv. Biblija opisuje jedan dar ne-procjenjive vrijednosti ovim dobro poznatim rije-cima: “Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog je-

dinoro�enog Sina, da nitko tko vjeruje u njega nepropadne, nego da ima vjecni zivot” (Ivan 3:16).

Uvi�ate li o kakvom je daru rijec? Govorimoo daru koji covjeku moze omoguciti vjecni zivot!Moze li ijedan drugi dar biti vredniji od toga? Iakoneki mozda ne uvi�aju vrijednost tog dara, pravikrscani smatraju ga itekako dragocjenim (Psalam49:8; 1. Petrova 1:18, 19). No zasto je Bog odluciopodariti svijetu zivot svog Sina?

Apostol Pavao rasvijetlio je to pitanje kad je re-kao da je “preko jednog covjeka grijeh usao u svijeti preko grijeha smrt, i tako se smrt prosirila na sveljude” (Rimljanima 5:12). Prvi covjek, Adam, svje-sno je odlucio biti neposlusan Bogu. Time je poci-nio tezak grijeh i za kaznu je osu�en na smrt. Na-zalost, smrt je preko njega presla na sve njegovepotomke — na citav ljudski rod.

“Placa za grijeh je smrt, a dar koji Bog dajevjecni je zivot preko Krista Isusa, Gospodina na-sega” (Rimljanima 6:23). Da bi ljude oslobodio

TEMA S NASLOVNICE

Dar neprocjenjive vrijednosti

4 STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017.

prokletstva smrti, Bog je na Zemlju poslao svogSina, Isusa Krista, da za njih zrtvuje svoj cist, bez-gresan zivot. Svi koji pokazuju vjeru u Isusa upra-vo ce zbog te zrtve, koju Biblija naziva i “otkupni-na”, dobiti vjecni zivot (Rimljanima 3:24).

Da, Bog ce preko Isusa Krista puno toga ucinitiza one koji ga ljube. Imajuci na umu sve blagodatikoje nas cekaju, Pavao je rekao: “Hvala Bogu nanjegovu neopisivu daru!” (2. Korincanima 9:15).Otkupnina je u biti toliko cudesan i velicanstvendar da ga ne mozemo do kraja ni opisati. Iako je

Bog u svojoj dobroti puno toga dao covjecanstvu,nijedan njegov dar ne moze se mjeriti s otkupni-nom. Zasto je ona tako znacajna? Po cemu se raz-likuje od svih drugih Bozjih darova?� Kako mo-zemo pokazati svoju zahvalnost na necemu takovrijednom? Pozivamo vas da u iduca dva clan-ka procitate kako sama Biblija odgovara na ta pita-nja.

� Isus je dragovoljno “zivot svoj polozio za nas” (1. Ivanova 3:16). Nobuduci da je ta zrtva bila dio Bozjeg nauma, ova serija clanaka usredo-tocit ce se prvenstveno na Bozju ulogu, jer se upravo on pobrinuo da ot-kupnina bude placena.

TKO GA JE DAO?Neki darovi dragocjeni

su zato sto nam ih je daonetko tko uziva velik ugledili netko koga mi osob-no jako uvazavamo. Drugidarovi, iako mozda nema-ju veliku materijalnu vrije-dnost, prirasli su nam sr-cu zato sto smo ih dobiliod voljenog clana obitelji

ili bliskog prijatelja. Jedan takav primjer opisan jeu prethodnom clanku. A kako je s otkupninom?

Kao prvo, Biblija kaze da je Bog “poslao svog jedi-noro�enog Sina u svijet da bismo preko njega dobili

zivot” (1. Ivanova 4:9). Upravo je iz tog razloga tajdar toliko dragocjen! Ima li tko veci imocniji od Bo-ga? Jedan hebrejski pjesnik napisao je o njemu: “Je-dino [si] ti, kojemu je ime Jehova, Svevisnji koji jenad svom zemljom!” (Psalam 83:18). Doista, ne po-stoji vaznija osoba od koje bismo mogli dobiti dar!

Kao drugo, Bog je nasOtac (Izaija 63:16). Drugimrijecima, on je taj koji nam je darovao zivot! Osimtoga, on se brine za nas bas kao sto se vjeran, pozrt-vovan otac brine za svoju djecu. U drevno doba Bogje svoj narod nazvao “dijete voljeno” unatoc tomesto mu je taj isti narod zadavao velike glavobolje.Bog je cak kazao da mu se dusa “uznemirila zbognjega”, odnosno zbog njegovih grijeha. No usprkossvemu, naposljetku je rekao: “Doista cu mu se smi-

Bozji najvredniji darZasto je tako dragocjen?Kada je vama osobno neki poklon narocito vrijedan? Da biste odgovorili na to pitanje,vjerojatno najprije trebate razmisliti o sljedecem: 1) tko mi je dao poklon, 2) zasto miga je dao, 3) sto je druga strana zrtvovala da bi mi ga mogla dati i 4) je li tim daromzadovoljena neka moja vazna potreba? Ako si ta cetiri pitanja postavimo dok razmisljamoo otkupnini, to ce u nama jos vise produbiti cijenjenje za taj najvredniji Bozji dar.

STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017. 5

lovati” (Jeremija 31:20). Bog i danas ima takve du-boke ocinske osjecaje. On nije samo nas Svemogu-ci Stvoritelj nego puno vise od toga — on je nasbrizni Otac i vjeran prijatelj! Nije li vec samo zbogtoga svaki njegov dar neizmjerno vrijedan?

ZAˇSTO GA JE DAO?Dar ima posebnu vrije-

dnost kad je poklonjen izljubavi, a ne iz osjecajaduznosti. Darovatelj kojije uistinu nesebican neocekuje nista zauzvrat.

Bog je dao svog Sina zanas zato sto nas voli. Bi-blija kaze: “U ovom se lju-

bav Bozja ocitovala na nama: Bog je poslao svogjedinoro�enog Sina.” S kojim ciljem? “Da bismopreko njega dobili zivot” (1. Ivanova 4:9). Je liBog bio duzan to uciniti? Ne, niti najmanje! Ot-kupnina koju je Isus platio skupocjen je dar ko-ji smo dobili Bozjom “nezasluzenom dobrotom”(Rimljanima 3:24).

Zasto se moze reci da je Bozja dobrota “nezaslu-zena”? Biblija objasnjava: “Bog nam je pokazao svo-ju ljubav tako sto je Krist, dok smo jos bili gresnici,umro za nas” (Rimljanima 5:8). Boga je njegova ne-sebicna ljubav potaknula da se zauzme za slabe,bespomocne i gresne ljude. Mi je nicim nismo zaslu-zili nitimu to ikada icimmozemovratiti. Njegovdarnajveci je izraz ljubavi u citavoj povijesti.

ˇSTO JE BOG ZAPRAVOˇZRTVOVAO?

Neki su darovi naroci-to dragocjeni zato sto suod darovatelja trazili ve-liku zrtvu. Kad je osobaspremna rastati se od ne-cega sto za nju ima veli-ku vrijednost, onda takavdar posebno cijenimo.

Bog je “dao svog jedinoro�enog Sina” (Ivan 3:16).Da, on je bio spreman dati za nas nesto sto najvisevoli. Isus je vjekovima bio uz svog Oca i sura�ivaos njim dok je on stvarao svemir te mu je postao“narocita radost” (Mudre izreke 8:30). Biblija opi-suje Isusa kao Bozjeg “ljubljenog Sina” i kaze da jeon “slika nevidljivog Boga” (Kolosanima 1:13-15).Njihov odnos toliko je blizak da mi ljudi to ne mo-zemo ni zamisliti.

Unatoc tome Bog “nije postedio ni vlastitogSina, nego ga je predao za sve nas” (Rimljanima8:32). Jehova nam stvarno nije mogao dati vred-niji poklon! Nijedan drugi dar nije ga toliko ko-stao.

DAR KOJI POKRIVAVA

ˇZNU POTREBUDar moze biti iznimno

vrijedan kada zadovoljavaneku nasu vaznu i hitnupotrebu. Naprimjer, sigur-no biste bili jako zahvalninekome tko bi vam dragevolje platio lijecenje ko-je si ne mozete priustiti,

a o kojem vam ovisi zivot. Taj bi dar za vas bio odneprocjenjive vrijednosti, zar ne?

“Kao sto u Adamu svi umiru, tako ce i u Kristusvi ozivjeti” (1. Korincanima 15:22). Buduci da smopotomci Adama, svi umiremo — nitko od nas nemoze izbjeci bolest i smrt. Isto tako, nismo u sta-nju otplatiti svoj dug prema Bogu i iskupiti se zasvoje grijehe. Tako bespomocni i neznatni, mi nemozemo “ozivjeti” ni sebe ni bilo koga drugoga.Biblija jednostavno kaze: “Nitko ne moze otkupitibrata, niti dati Bogu otkup za njega.” Da mi mora-mo platiti otkupninu, ona bi ostala “neplacena do-vijeka” (Psalam 49:7, 8). Dakle, ako se uzme u ob-zir cijena otkupnine, jasno je da nam je ocajnickipotrebna pomoc. Kad bismo bili prepusteni samisebi, za nas ne bi bilo nikakve nade.

Me�utim, Jehova je s puno ljubavi samoinicija-tivno platio “lijecenje” o kojem nam ovisi zivot.

6 STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017.

KAKO biste se osjecali da dobijete na poklon ne-sto izuzetno vrijedno i dragocjeno? Ne bi li to uvama pobudilo duboku zahvalnost? Isus je govo-rio upravo o tome nakon sto je izlijecio desetori-cu muskaraca koji su bolovali od mucne bolesti zakoju u ono vrijeme nije bilo lijeka. Jedan od te de-setorice “vratio se slaveci Boga na sav glas”. Isusje potom rekao: “Nije li ih se ocistilo deset? Gdjeje onda ostalih devet?” (Luka 17:12-17).

ˇSto ucimo

iz tog doga�aja? On pokazuje kako nam se lakomoze dogoditi da zaboravimo dobra djela kojadrugi cine za nas!

Otkupnina je dar koji se ni sa cim ne moze uspo-rediti. Ona je definitivno nesto najljepse i najdra-gocjenije sto smo ikada dobili! Kako onda mozetepokazati da cijenite ono sto je Bog ucinio za vas?

Upoznajte onoga tko vam je dao najvrednijidar.Otkupnina nece automatski omoguciti vjecni

Hocete li pokazati zahvalnostza Bozji najvredniji dar?“Kristova nas ljubav pokrece (...); on je umro za sve da oni koji zive ne zive viseza sebe, nego za njega koji je umro za njih” (2. Korincanima 5:14, 15)

Ako zelite saznati vise o Isusovoj zrtvi i o tomekako ona moze koristiti vama osobno, pogledajtekratki film Sjecanje na Isusovu smrt na straniciwww.jw.org/hr. Kliknite na IZDANJA ˛

VIDEOTEKA. Mozete i mobitelom ocitati ovaj kod.

wNa taj ce nacin preko Isusa “svi ozivjeti”. No sto setocno postize otkupninom? “Krv Isusa, Sina nje-gova, cisti nas od svakoga grijeha.” Da, ako vjeru-jemo u moc Isusove prolivene krvi, tada mozemodobiti oprostenje grijeha i vjecni zivot (1. Ivanova1:7; 5:13). A sto ce otkupnina znaciti za nase volje-ne koje nam je oduzela smrt? “Buduci da je smrtdosla po covjeku, i uskrsnuce mrtvih dolazi po co-vjeku [Isusu]” (1. Korincanima 15:21).�

Nista se ne moze usporediti s Isusovom zrtvom— nijedan drugi dar nije dosao iz tako uzvisenogizvora niti je pruzen s toliko ljubavi. Nitko nikadanije toliko zrtvovao za nas kao nas Bog, Jehova.I nijedan drugi dar nije nam toliko potreban kaozrtva koja nas osloba�a grijeha i smrti. Zaista, ni-jedan dar ne moze se ni izdaleka mjeriti s neopisi-vom vrijednoscu otkupnine!

� Ako zelite saznati vise o uskrsnucu, procitajte 7. poglavlje knjigeˇSto Bi-

blija doista uci? Knjigu su objavili Jehovini svjedoci, a dostupna je i nastranici www.jw.org.

STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017. 7

zivot svim ljudima. Isus je u molitvi Bogu rekao:“Da bi dobili vjecni zivot, trebaju dobro upoznatitebe, jedinog pravog Boga, i onoga koga si poslao,Isusa Krista” (Ivan 17:3). Kad biste saznali da vamje netko spasio zivot dok ste jos bili dijete, zar nebiste voljeli upoznati tu osobu i cuti zasto vas jespasila? Jehova Bog, koji je dao otkupninu da binam spasio zivot, ne zeli samo da ga upoznamovec i da budemo u bliskom odnosu s njim. “Pribli-zite se Bogu”, potice nas Biblija, “i on ce se pribli-ziti vama!” (Jakov 4:8).Pokazujte vjeru u otkupninu. “Tko vjeruje u

Sina, ima vjecni zivot” (Ivan 3:36).ˇSto zapravo

znaci vjerovati? Vjera se najbolje pokazuje djeli-ma. Dakle, osoba koja kaze da vjeruje u otkupni-nu treba to potvrditi svojim postupcima (Jakov2:17). O kakvim je postupcima rijec? Pa razmi-slite o sljedecem: Ako vam netko donese dar, once postati vas tek kad ga uzmete i prihvatite,zar ne? Slicno tome i vi morate prihvatiti ot-kupninu da biste imali koristi od nje. A kako tomozete uciniti? Tako da saznate sto Bog oceku-je od vas, a onda i zivite u skladu s njegovom

voljom.� Molite se Bogu da vam oprosti grijehei podari cistu savjest. Obratite mu se potpunouvjereni u to da otkupnina jamci vjecni zivot umiru, sigurnosti i blagostanju svima koji vjerujuu nju (Hebrejima 11:1).Do�ite na obiljezavanje Isusove smrti. Isus je

uspostavio godisnju svecanost s ciljem da se pri-sjetimo njegove otkupne zrtve. Govoreci o obi-ljezavanju svoje smrti, rekao je: “

ˇCinite ovo meni

na spomen!” (Luka 22:19). Jehovini svjedoci obi-ljezit ce Isusovu smrt u utorak 11. travnja 2017,nakon zalaska Sunca. Program traje otprilike satvremena, a u prigodnom govoru bit ce rijeci oznacenju i vaznosti Isusove smrti te o tome kakomozemo imati koristi od nje i sada i u buducno-sti. Prosle godine toj je svecanosti u cijelom svi-jetu prisustvovalo oko 20 milijuna ljudi. Srdacnovas pozivamo da nam se pridruzite i tako poka-zete koliko vama osobno znaci Bozji najvrednijidar. ˇ

� Proucavanje Bozje Rijeci, Biblije, najbolji je nacin da upoznate Bogai priblizite mu se. Ako zelite saznati vise o tome, slobodno se obra-tite Jehovinim svjedocima ili oti�ite na nasu internetsku stranicu,www.jw.org/hr.

U MNOGIM svjetskim religijama — primjericeu Rimokatolickoj crkvi, razlicitim pravoslavnimcrkvama i budizmu — celibat je obavezan za nji-hove dostojanstvenike i svecenike. S druge stra-ne, mnogi smatraju da je upravo to jedan odglavnih uzroka velikog broja seksualnih skandalau koje su umijesani svecenici raznih religija.

Stoga je razumno pitati se ima li celibat biblij-ski temelj, odnosno jesu li krscanski duhovni pa-stiri obavezni uzdrzavati se od zenidbe. Da bi-smo dobili odgovor na to pitanje, razmotrimoporijeklo i razvoj celibata, ali i Bozje gledisteo njemu.

POVIJEST CELIBATA

Prema Opcem religijskom leksikonu, celibat je“bezenstvo izabrano iz religioznih motiva na ko-je se obvezuju klerici zapadne Crkve”.

ˇSto se tice

istocnih crkava, “obvezu celibata imaju mona-si i episkopi”. U svom obracanju Rimskoj kuriji

2006. papa Benedikt XVI. rekao je da je celibat“tradicija koja potjece jos iz ranog postapostol-skog doba”.

No jeste li znali da prvi krscani nisu na celibatgledali kao na vjersku obavezu? Ustvari, apostolPavao, koji je zivio u 1. stoljecu, cak je upozoriosvoje suvjernike da se cuvaju onih koji sire “za-vodljive nadahnute objave” i “zabranjuju zenitise” (1. Timoteju 4:1-3).

Ideja o celibatu tek je u 2. stoljecu zazivjela uzapadnoj Crkvi. Prema knjizi Celibacy and Reli-gious Traditions, to je bio “logican slijed doga�a-ja s obzirom na to da se u Rimskom Carstvu poja-vila nova snazna struja koja je zagovarala spolnuuzdrzljivost”.

U narednim stoljecima crkveni koncili i tako-zvani crkveni oci podupirali su i poticali klerickicelibat. Smatrali su da spolni odnosi kaljaju co-vjeka i da su nespojivi sa svecenickim duzno-stima. Pa ipak, Encyclopaedia Britannica navodi

Je li celibat utemeljen na Bibliji?

Isus je dosao k Petrovoj punici i izlijecio je (Matej 8:14, 15; Marko 1:29-31)

STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017. 9

da su “sve do 10. stoljeca mnogi svecenici, pa caki neki biskupi, imali zene”.

Sveopca obaveza celibata za crkvene sluzbeni-ke uvedena je lateranskim koncilima koji su odr-zani u Rimu 1123. i 1139. Buduci da su ozenjenisvecenici svojoj djeci oporucno ostavljali crkve-nu imovinu, Crkva je na taj nacin odlucila sprije-citi gubitak moci i prihoda. Sluzbeni stav Rimo-katolicke crkve o celibatu ostao je isti sve dodanas.

BOˇZJE GLEDI

ˇSTE O CELIBATU

Kako Bog gleda na celibat jasno se vidi iz ono-ga sto stoji u njegovoj Rijeci, Bibliji. Primjerice,Isus je govorio o onima koji su, poput njega,odlucili ostati sami “radi kraljevstva nebeskog”(Matej 19:12). I apostol Pavao govorio je o krs-canima koji su izabrali samastvo “zbog dobrevijesti”, bas poput njega samog (1. Korincanima7:37, 38; 9:23).

Me�utim, ni Isus ni Pavao nisu tvrdili da krs-canski sluzbenici moraju ili trebaju zivjeti u celi-batu. Isus je rekao da je samastvo “dar” koji ne-maju svi njegovi sljedbenici. A Pavao je otvorenopriznao: “Za one koji nisu u braku nemam zapo-vijed od Gospodina, nego iznosim svoje mislje-nje” (Matej 19:11; 1. Korincanima 7:25).

Osim toga, Biblija pokazuje da su mnogi krs-canski pastiri u 1. stoljecu, ukljucujuci i apo-stola Petra, bili ozenjeni (Matej 8:14; Marko1:29-31; 1. Korincanima 9:5). Zapravo, buducida je spolni nemoral bio jako rasiren u rimskomsvijetu, Pavao je napisao da krscanski nadgled-nik koji je u braku treba “imati samo jednu ze-nu”, a “djeca mu trebaju biti poslusna” (1. Timo-teju 3:2, 4).

Ti brakovi nisu bili liseni spolne intime, jer Bi-blija sasvim otvoreno kaze: “Muz neka vrsi brac-nu duznost prema zeni.” Isto tako, ona u vezis bracnom intimom savjetuje supruznicima: “Neuskracujte se jedno drugome” (1. Korincanima

7:3-5). Dakle, jasno je da celibat nije obavezanza krscanske nadglednike, odnosno Bog to nezahtijeva od svojih slugu.

“ZBOG DOBRE VIJESTI”

Ako celibat nije obavezan, zasto su onda Isus iPavao toliko pohvalno govorili o samastvu? Zatosto samci mogu u vecoj mjeri siriti dobru vijest oBozjem Kraljevstvu. Mogu se vise koncentriratina druge i pokloniti im svoju paznju, vrijeme isnagu, jer su poste�eni briga koje se javljaju ubraku (1. Korincanima 7:32-35).

Uzmimo za primjer Davida, koji je odlucio os-taviti svoj dobro placen posao u glavnom graduMeksika i preseliti se u seosko podrucje Kostari-ke da bi druge poucavao o Bibliji. Je li mu u os-tvarenju tog cilja pomoglo to sto je bio samac?On sam osjeca da mu je zbog toga bilo lakse tekaze: “Bio mi je izazov nauciti se na novu kultu-ru i drugacije uvjete zivota, ali prilagodba mi ni-je tesko pala jer sam se u biti trebao brinuti samoo sebi.”

Claudia je krscanka koja tako�er nije u braku,a vec se nekoliko puta preselila ondje gdje je bilopotrebno vise propovjednika dobre vijesti. Onakaze: “Stvarno uzivam u svojoj sluzbi Bogu. Kadvidim kako se dobro brine o meni, moja vjera ra-ste i osjecam da sam mu jos bliza.”

Da, samastvo ne mora biti teret niti razlog zatugu i nezadovoljstvo. Claudia kaze: “Nije bitnojesi li u braku ili si sam. Sreca zapravo ovisi o to-me sluzis li Jehovi najbolje sto mozes” (Psalam119:1, 2). ˇ

“Nije bitno jesi li u braku ili si sam.Sreca zapravo ovisi o tome sluzis liJehovi najbolje sto mozes” (Claudia)

10 STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017.

Bella� je dosla u Europu jer su joj obecali da ceondje raditi kao frizerka. Me�utim, ubrzo je uslije-dio stravican sok. Nakon sto je deset dana stalnotrpjela batine i prijetnje da ce joj stradati obitelj,koja je ostala u njenoj domovini, bila je prisiljenaraditi kao prostitutka.

Od Belle se ocekivalo da za jednu noc zaradi200 do 300 eura kako bi voditeljici bordela otpla-tila “dug” od preko 40 000 eura. “

ˇCesto sam po-

misljala na bijeg”, kaze Bella, “ali bojala sam se dabi mogli nauditi mojoj obitelji. Osjecala sam sekao da imam omcu oko vrata.” Nazalost, takvupricu moglo bi ispricati cetiri milijuna zrtava kojesu doslovno postale robovi zbog globalne seksual-ne eksploatacije.

Prije gotovo 4 000 godina Josipa su, dok je josbio tinejdzer, njegova braca prodala u ropstvo.Nakon toga morao je raditi kao sluga u kuci jed-� Ime je promijenjeno.

nog uglednog i mocnog Egipcanina. Za razliku odBelle, Josipa njegov gospodar u pocetku nije zlo-stavljao. No kad je Josip odbio nemoralne ponu-de gospodareve zene, ona ga je lazno optuzila zapokusaj silovanja. Nakon toga zavrsio je u okovi-ma (1. Mojsijeva 39:1-20; Psalam 105:17, 18).

Josip je bio rob u drevno doba, a Bella je posta-la ropkinja u 21. stoljecu. No oboje su bili zrt-ve vjekovne trgovine ljudima — bescutnog svijetakoji ljude promatra iskljucivo kao potrosnu robui ne mari nizasto osim za cisti profit.

GDJE RAT HARA, ROPSTVO CVATE

Rat se odavno pokazao kao najucinkovitiji na-cin porobljavanja ljudi. Egipatski faraon Tutmo-zis III. navodno je nakon jednog vojnog pohodau Kanaanu odveo sa sobom 90 000 zarobljenika.Ti su robovi morali raditi u rudnicima, graditi hra-move i kopati kanale.

Bijeg iz ropstvaNekad i danas

Egipcani su ratne zarobljenike pretvarali u robove Trgovina robljem izme�u africkog i americkogkontinenta bila je vrlo unosan posao

STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017. 11

U doba Rimskog Imperija osvajacki pohodi bilisu nepresusan izvor robova, a potraznja za njimaponekad je cak bila povod novim ratovima. Pro-cjenjuje se da su u 1. stoljecu u gradu Rimu gotovopolovinu stanovnistva sacinjavali robovi. Mnogiegipatski i rimski robovi bili su nemilosrdno isko-ristavani. Primjerice, ocekivani zivotni vijek ro-bova koji su radili u rimskim rudnicima bio je teknekih 30 godina.

No kako su stoljeca prolazila, ropstvo nije po-primalo nimalo “humaniji” oblik. Od 16. do19. stoljeca trgovina robljem koja se odvijala izme-�u africkog i americkog kontinenta bila je jedanod najunosnijih poslova na svijetu. “Prema nekimprocjenama, u tom je periodu oteto i prodano uropstvo izme�u 25 i 30 milijuna muskaraca, zena idjece”, stoji u jednom izvjestaju UNESCO-a. Sma-tra se da je tijekom transporta preko Atlantskogoceana pomrlo doslovno na stotine tisuca robova.Jedan od prezivjelih robova, Olaudah Equiano, is-pricao je: “Strava i uzas postali su gotovo neopisi-vi dok nam se od stenjanja umirucih i zenskih kri-kova ledila krv u zilama.”

Nazalost, ropstvo je tragedija koja jos uvijeknije stvar proslosti. Prema Me�unarodnoj orga-

nizaciji rada, danas u svijetu ima otprilike 21 mi-lijun robova — muskaraca, zena i djece koji su li-seni slobode i primorani na ropski rad bez placeili uz sramotno malu naknadu. Danasnji robovirade u rudnicima, tekstilnoj industriji, ciglana-ma, bordelima i privatnim domovima. Iako je ne-zakonita, ova vrsta ropstva ocigledno je u pora-stu.

BIJEG U SLOBODUOkrutno zlostavljanje navelo je mnoge robove

da se bore za slobodu. U 1. stoljecu gladijatorSpartak predvodio je otprilike 100 000 robova upobuni protiv Rima, ali ustanak je krvavo ugusen.U 18. stoljecu i robovi na karipskom otoku Hi-spanioli ustali su protiv svojih gospodara. Suroviuvjeti koje su robovi trpjeli na plantazama secer-ne trske doveli su do izbijanja gra�anskog ratakoji je trajao 13 godina, a zavrsio je 1804. progla-senjem neovisnosti Haitija.

Me�utim, izlazak Izraelaca iz Egipta bio jeuvjerljivo najuspjesniji bijeg iz ropstva u cijelojpovijesti. Tada je oslobo�en citav jedan narod —koji je brojio mozda i tri milijuna ljudi. Izraelci-ma je sloboda doista ocajnicki trebala, narocito

Ropski rad jos uvijek postoji, a zrtava ima na milijune

Slika

�PR

ILL/

Shutterstock

;The

Old

PrintS

hop/

Kenn

ethM.N

ewman

;fotog

rafijaUN-a/Jea

nPierre

Laffo

nt

kad se uzme u obzir kako su ih Egipcani ugnjeta-vali, “okrutno ih prisiljavajuci na svakovrsni rop-ski rad” (2. Mojsijeva 1:11-14). Jedan faraon cak jenaredio masovno ubojstvo muske novoro�enca-di kako bi usporio rast izraelskog stanovnistva(2. Mojsijeva 1:8-22).

Oslobo�enje Izraelaca iz mucnog ropstva uEgiptu bilo je po necemu jedinstveno — za njegaje zasluzan sam Bog! “Dobro znam boli njihove”,rekao je Bog Mojsiju. Potom je objasnio: “Zatosam sisao da ih izbavim” (2. Mojsijeva 3:7, 8).

ˇZi-

dovi i dan-danas svake godine slave Pashu u spo-men na to izbavljenje (2. Mojsijeva 12:14).

UKIDANJE ROPSTVA JEDNOM ZAUVIJEKBiblija nas uvjerava da kod Jehove “nema ne-

pravednosti” i da se to nikada nece promijeniti(2. Ljetopisa 19:7; Malahija 3:6). Dokaz toga je iIsusov dolazak na Zemlju. Sam Isus ovako je opi-sao zasto ga je Bog poslao: “Poslao me da propo-vijedam oslobo�enje zarobljenima i (...) da pu-stim potlacene na slobodu” (Luka 4:18). Je li Isustime zelio reci da ce osloboditi svakog covjekakoji je u doslovnom ropstvu? Ocito nije. Isus jeposlan da oslobodi ljude okova grijeha i smrti.Jednom je prilikom izjavio: “Istina ce vas oslobo-diti” (Ivan 8:32). Istina koju je Isus prenosio cak

i danas osloba�a ljude na mnoge nacine. (Vidiokvir “Bijeg iz drugacijeg ropstva”.)

Doista, Bog je i Josipu i Belli pomogao da po-bjegnu iz ropstva. Izvanredan izvjestaj o Josipumozete pronaci u Prvoj knjizi Mojsijevoj (poglav-lja 39-41). A ni Bellina potraga za slobodom nijenista manje znacajna.

Nakon sto je protjerana iz jedne europske zem-lje, Bella je otisla u

ˇSpanjolsku. Ondje je srela Je-

hovine svjedoke i pocela s njima proucavati Bibli-ju. Odlucna da svoj zivot dovede u red, pronaslaje stalan posao i uvjerila voditeljicu bordela dajoj smanji mjesecne rate za otplatu duga. Jednogdana ta je zena nazvala Bellu, zamolila je za op-rost i rekla da joj ponistava njen dug. Otkud takvapromjena? Pa, i ona je pocela proucavati Biblijus Jehovinim svjedocima! “Istina stvarno osloba�ana nevjerojatne nacine”, kaze Bella.

Jehova Bog bio je duboko ozaloscen zbog tla-cenja koje su izraelski robovi dozivljavali u Egip-tu, a nepravda ga i danas jednako boli i poga�a.Istina, da bi se jednom zauvijek okoncali svi obli-ci ropstva, potrebno je uciniti velike promjeneu ljudskom drustvu. A upravo je to ono sto jeBog obecao! Naime, prema 2. Petrovoj 3:13, “poobecanju njegovu ocekujemo nova nebesa i novuzemlju u kojima ce prebivati pravednost”. ˇ

Alonso je bio rob u jednom drugacijemsmislu. Dok je jos bio tinejdzer, postaoje ovisan o kokainu i heroinu. “Da bihnabavio novac za drogu, poceo sam sebaviti kriminalom i preprodajom dro-ge”, ispricao je Alonso. “Iako sam selijecio u cetiri centra za odvikavanje,nikako se nisam mogao osloboditiovisnosti. Na koncu me uhitila policija,i tako sam cetiri godine proveo u za-tvoru.”Nakon sto je 30 godina bio rob vlastiteovisnosti, Alonso je poceo proucavatiBibliju s Jehovinim svjedocima. Biblij-ska poruka dirnula ga je u srce i dala

mu snage da nadvlada svoju ovisnost.“Jako je tesko prestati nakon toliko go-dina”, prisjeca se Alonso. “Ali JehovaBog pomogao mi je da pobijedim sa-mog sebe” (Psalam 55:22).“Moja me zena skoro ne moze prepo-znati koliko sam se promijenio i presret-na je zbog toga”, iskreno kaze Alonso.“Ne mogu dovoljno zahvaliti Jehovi stomi je pomogao da na vrijeme pobjeg-nem iz zacaranog kruga koji me vodiou propast. Da nije bilo njega, danas bihjos uvijek robovao svojoj destruktivnojnavici. Ustvari, mislim da me vise ne bini bilo me�u zivima.”

Bijeg iz drugacijeg ropstva

12 STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017.

“AUTOBUS moze ici, ali ovajKinez ostaje ovdje!” Te je rije-ci Alexandra cula dok je sjedilau autobusu na jednom granic-nom prijelazu u Juznoj Americi.Kad je izasla van da vidi sto sedoga�a, ugledala je jednog mla-dog Kineza kako natucajuci spa-njolski pokusava objasniti cari-niku svoj problem. Buduci da jeAlexandra sluzila u skupstini Je-hovinih svjedoka koja djeluje nakineskom jeziku, ponudila je po-moc tom mladicu i prevela cari-niku ono sto je on govorio.

Mladic je ispricao da ima do-zvolu za stalni boravak, ali jeobjasnio da ne moze pokazatisvoje dokumente jer mu ih je ne-tko ukrao zajedno s novcem. Ca-rinik mu isprva nije vjerovao icak je osumnjicio Alexandru daje umijesana u trgovinu ljudima.Na koncu je ipak popustio, alije nesretni mladi Kinez svejednotrebao platiti kaznu zbog nepo-sjedovanja dokumenata. Budu-ci da je mladic doslovno ostaopraznih dzepova, Alexandra muje posudila 20 americkih dolara.On je rekao da joj to nikada necezaboraviti te je obecao da ce vra-titi i vise od onoga sto mu jeposudila. Alexandra mu je obja-snila da je samo ucinila ono stosmatra ispravnim i da joj je dra-go sto mu je mogla pomoci te da

ne ocekuje nista zauzvrat. Osimtoga, dala mu je biblijsku litera-turu i potakla ga da pocne pro-ucavati Bibliju s Jehovinim svje-docima.

Uvijek je lijepo cuti da ima lju-di koji su spremni priskociti upomoc potpunim strancima. Ta-kvih dobrih ljudi nesumnjivoima me�u pripadnicima svih re-ligija, kao i me�u onima koji ni-su religiozni. A kako je s vama?Biste li i vi tako spremno i nese-bicno pomogli nekome? To pita-nje itekako ima smisla jer je IsusKrist rekao: “Vise usrecuje da-vati nego primati” (Djela apo-

stolska 20:35). Osim toga, ta jetema zanimljiva i sa znanstve-nog aspekta. Naime, istrazivacisu dosli do zakljucka da dava-nje ima vrlo pozitivan ucinak nanas. Pogledajmo kako nam svedavanje moze koristiti.

“BOG LJUBI VESELADAROVATELJA”

Iskustva pokazuju da davanjei sreca cesto idu ruku pod ru-ku. Apostol Pavao napisao je da“Bog ljubi vesela darovatelja”,a pritom je na umu imao krsca-ne koji su svojim velikodusnimprilozima pomogli suvjernicimau nevolji (2. Korincanima 8:4;9:7). Pavao nije zelio reci da suoni pruzili tu pomoc zato sto sukao osobe bili sretni i radosnipa su jednostavno osjetili zeljuda nekome ucine nesto dobro.Ne, zapravo je bilo obratno — tisu krscani bili sretni upravo zatosto su mogli pruziti pomoc.

Ustvari, prema jednom istrazi-vanju, davanje “aktivira u mozgucentre za ugodu, osjecaj blisko-sti i povjerenja u me�uljudskimodnosima te pobu�uje pozitiv-ne emocije”. Jedno drugo istra-zivanje pokazalo je pak da su lju-di “sretniji kad nekome poklonenovac nego kad ga potrose nasebe”.

Jeste li ikada imali osjecaj dazbog svojih okolnosti ne mozetebas puno uciniti za druge? Is-tina, ponekad se mozda doistatako osjecamo, ali zapravo sva-tko moze osjetiti radost koja

Velikodusnost seitekako isplati!

STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017. 13

14 STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017.

proizlazi iz davanja. To ne mo-ra biti nesto veliko — bitno jesamo da dajemo iz ispravnih po-ticaja. Naprimjer, jedna Jehovi-na svjedokinja poslala je izdava-cima ovog casopisa dobrovoljniprilog sa sljedecom porukom:“Sve ove godine moje su okolno-sti bile takve da sam na nasimsastancima mogla davati samoskromne priloge.” No potom jedodala: “Jehova bi meni uvijekdao puno vise od onoga sto samja davala. (...). Sretna sam stoimam priliku dati vam ovaj dar.Jako me raduje i tjesi spozna-ja da i ja mogu nesto uciniti zavas.”

Naravno, osim novcanim pri-lozima, nasim bliznjima moze-mo pomagati i na razne drugenacine.

DAVANJE JE DOBROZA VA

ˇSE ZDRAVLJE

Biblija kaze: “Dobrostiv co-vjek sam sebi dobro cini, a ok-rutnik muci vlastito tijelo” (Mu-dre izreke 11:17, JeruzalemskaBiblija). Kako to “dobrostiv co-vjek sam sebi dobro cini”? Do-bri ljudi ujedno su velikodusni— oni spremno dijele s drugimaono sto imaju, ukljucujuci svojevrijeme i snagu.Takvim nesebic-nim postupanjem zapravo samisebi cine dobro, i to na razne na-cine. Osvrnimo se samo na jed-no podrucje — zdravlje.

Istrazivanja pokazuju da suosobe koje se bave volonterskimradom, ukupno gledajuci, zdravi-je — primjerice, manje se zale nabolove i nisu toliko sklone depre-siji.

ˇStovise, zdravstveno stanje

nekih kronicnih bolesnika, kaosto su osobe oboljele od multipleskleroze i HIV-a, poboljsalo sekad su velikodusno dijelili s dru-gima ono sto su imali. Osim toga,primijeceno je da lijeceni alkoho-licari znatno rje�e padaju u de-presiju kad nekome pomazu te suu manjoj opasnosti da se vratesvojoj losoj navici.

Zasto velikodusnost tako do-bro utjece na ljudsko zdrav-lje? Smatra se da “osobine kojesu povezane s davanjem, poput

suosjecajnosti, dobrote i susret-ljivosti, naprosto ne dopustajunegativnim emocijama da pustekorijen u nasem srcu”. Isto tako,darezljivost moze smanjiti razi-nu stresa i krvni tlak. A iskustvapokazuju i da se ljudi koji su os-tali bez bracnog druga brze opo-ravljaju od depresije ako pruzajupodrsku drugima.

Da, mozemo bez imalo sum-nje reci da je davanje dobro zanase zdravlje!

DAVANJE JE “ZARAZNO”Isus je poticao svoje ucenike:

“Dajte, i dat ce vam se. Nasi-pat ce vam u krilo dobru mje-ru, nabijenu, stresenu i prepu-nu. Jer kakvom mjerom mjerite,takvom ce vam se mjeriti” (Luka6:38). Ako ste darezljivi, ljudi cevam vjerojatno biti zahvalni tece i sami postati velikodusniji.Dakle, davanje pozitivno utjecena suradnju i prijateljstvo.

Istrazivanja me�uljudskih od-nosa pokazala su da “osobe ko-je su u svakodnevnom zivotupozrtvovne i nesebicne poticudruge da i oni postanu takvi”.Ustvari, “vec i obican clanak onekoj velikoj humanoj gesti mo-ze potaknuti osobu koja ga citada postane velikodusnija”. Da-kle, “svatko od nas svojim po-stupcima moze utjecati na dese-tke ili cak stotine ljudi, od kojihneke mozda uopce ne poznajemoniti smo ih ikada sreli”, zaklju-cak je jednog istrazivanja. Dru-gim rijecima, samo jedno veliko-dusno djelo moze u nekoj srediniizazvati pravu lancanu reakciju.Kako bi bilo lijepo zivjeti me�u

Velikodusnost djeluje dobroi na nas i na druge

STRAˇZARSKA KULA Br. 2/2017. 15

takvim ljudima, zar ne? Doista,zivot bi nam bio daleko ljepsi kadbi ljudi bili nesebicniji.

Jedno iskustvo iz americkesavezne drzave Floride pokazu-je koliku snagu imaju dobra dje-la. Naime, nakon razornog ura-gana neki Jehovini svjedocidosli su kao volonteri pomagatisvojim bliznjima. Dok su ceka-li da im stigne materijal za ob-novu jedne kuce, primijetili suda je ograda susjedne kuce oste-cena i predlozili su vlasniku daje poprave. Kasnije je taj susjedposlao pismo u glavno sjedisteJehovinih svjedoka u kojem jenapisao: “Nikada to necu zabo-raviti! Rijetko kad u zivotu co-vjek nai�e na tako dobre ljude.”Taj gospodin bio je toliko ganuti zahvalan da je poslao velikodu-san prilog za, kako ih je nazvao,“izvanredne pothvate Jehovinihsvjedoka”.

UˇCIMO OD

NAJVELIKODUˇSNIJE OSOBE

Jedno znanstveno istraziva-nje pokazalo je nesto vrlo za-nimljivo. Naime, strucnjaci suzakljucili da ljudi “po svemu su-deci imaju uro�enu sklonost po-maganju drugima”. Osim toga,zapazili su da se djeca “ponasajunesebicno i prije nego sto na-uce hodati”.

ˇSto je razlog tome?

Biblija daje jasan odgovor kadakaze da smo mi ljudi stvoreni naBozju sliku, sto znaci da posje-dujemo vrline koje krase osob-nost naseg Stvoritelja (1. Mojsi-jeva 1:27).

Jedna od njegovih predivnihosobina svakako je i velikodus-

nost. Nas Bog, Jehova, podarionam je zivot i dao sve sto namje potrebno da bismo mogli bitiistinski sretni (Djela apostolska14:17; 17:26-28). Zar to u namane izaziva zelju da bolje upozna-mo tako divnog Boga? U tomenam Biblija moze puno pomo-ci. Ona nas upoznaje s nasimnebeskim Ocem i svime sto jeon s puno ljubavi naumio ucinitiza nas. No ta nam knjiga otkri-va i sto je on vec ucinio kakobismo mi mogli imati predivnu

buducnost� (1. Ivanova 4:9, 10).Buduci da velikodusnost potje-ce od Jehove, a mi smo stvore-ni na njegovu sliku, nimalo necudi sto davanje pozitivno djelu-je na nas i nas odnos s Bogom.Kad svojom darezljivoscu opo-nasamo Boga, blagoslov je za-jamcen (Hebrejima 13:16).

Sjecate li se Alexandre, kojusmo spomenuli u uvodu ovogclanka? Zanima li vas kako jezavrsila njena prica? Jedan su-putnik rekao je Alexandri da seslobodno moze pozdraviti s po-su�enim novcem. Je li bio u pra-vu? Mladi Kinez cuo se sa svojimprijateljima i oni su u najkracemroku Alexandri vratili novac.ˇStovise, mladic je poslusao Ale-xandrin prijedlog i poceo pro-ucavati Bibliju. Alexandra je bi-la presretna kad se tri mjesecakasnije ponovno susrela s njimna kongresu Jehovinih svjedokakoji se odrzavao na kineskom je-ziku u Peruu. U znak zahvalnostiza njenu pomoc, mladic je Ale-xandru i prijatelje koji su s njomdosli na kongres pozvao u svojrestoran.

Davanje i pomaganje drugi-ma doista nas ispunjava velikomradoscu. A ta je radost jos vecaako k tome pomognemo neko-me da bolje upozna Jehovu —naseg Stvoritelja iz cije ruke pri-mamo “svaki dobar dar” (Jakov1:17). Biste li i vi zeljeli osjeti-ti radost koja proizlazi iz dava-nja? ˇ

� Vise o toj temi mozete procitati u knjiziˇSto Biblija doista uci?, koju su objavili Jeho-vini svjedoci. Knjiga je dostupna i na stra-nici www.jw.org/hr (kliknite na IZDANJA ˛

KNJIGE I BROˇSURE).

Davanje potice na suradnjui prijateljstvo

wp

17

.2-C

16

11

22ˇSto Biblija

doista uˇci?

ˇZivimo li u “posljednjim danima”ovog svijeta?ˇSto biste vi rekli?

) Da ) Ne ) MozdaˇSto kaze Biblija

“U posljednjim danima nastat ce narocitoteska vremena” (2. Timoteju 3:1). Kad biblij-ska prorocanstva usporedimo sa stanjemu svijetu, nije tesko zakljuciti da zivimo“u posljednjim danima”.

ˇSto jos mozemo nauciti iz Biblije?

) Posljednje dane obiljezit ce ratovi, glad,potresi i epidemije smrtonosnih bolesti(Matej 24:3, 7; Luka 21:11).

) Tijekom posljednjih dana ljudsko drustvodozivjet ce tesku krizu morala i duhovnihvrijednosti (2. Timoteju 3:2-5).

Kakva nas buducnost ceka?Neki ljudi misle...

da ce Zemlja i zivot na njoj biti unisteni,a drugi se nadaju da ce jednog dana ipakbiti bolje.

ˇSto vi mislite?

ˇSto kaze Biblija?

“Pravednici ce posjedovati zemlju i zivjet cena njoj zauvijek” (Psalam 37:29).

ˇSto jos mozemo nauciti iz Biblije?

) Na kraju posljednjih dana ovog svijetaBog ce iskorijeniti svako zlo(1. Ivanova 2:17).

) Zemlja ce biti pretvorena u raj(Izaija 35:1, 6).

ˇSTO KA

ˇZE BIBLIJA?

Oni koji preziveposljednje danezivjet ce u rajuna Zemlji

Posaljite mi knjiguSto Biblija doista uci?Vise o “posljednjim danima” mozeteprocitati u 9. poglavlju ove knjige,koju su objavili Jehovini svjedociKnjiga je dostupna i na straniciwww.jw.org/hr

JEZIK ����������������������������������������������������������������������������������������������������

IME I PREZIME ���������������������������������������������������������������������������������������

ADRESA ������������������������������������������������������������������������������������������������

��������������������������������������������������������������������������������������������������������������

��������������������������������������������������������������������������������������������������������������

Adresa na koju mozete pisati nalazi se na 2. stranici

sBesplatno preuzmiteovaj casopis i starijebrojeve

ˇCitajte Bibliju napreko 130 jezika

Upisite upreglednikwww.jw.org/hrili ocitajte kod

no

p