Upload
sinisa-prijic
View
74
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
0
0. UVOD:
ORGANIZACIJA
skup djelatnosti grupiranih oko cilja s naglaskom na osobu odnosno na rukovoenje
skup djelatnosti grupiranih oko zajednikog kriterija
Bacon, Aristotel organizacija oznaava stabilno stanje suodnosa grupe elemenata (jedinki) uz predpostavku realizacije ciljeva cjeline i pojedinanih ciljeva elemenata
FUNKCIJE
poslovne f-je klasificirane po vrsti kojima ostvarujemo ukupan zadatak; osnovne su one kojima ostvarujemo poseban zadatak
razlikujemo 7-8 poslovnih f-ja: financije, nabava, prodaja (marketong), proizvodnja, kadrovi, raunovodstvo, istraivanje i razvoj
elementarne f-je (kritine za svaki posao): financije, nabava, prodaja i proizvodnja
infrastrukturalne f-je odnose se na osnovne i elementarne djelatnosti koje obavljamo u okviru svake poslovne f-je
elementarne infrastukturalne f-je su: koncepcija (osmiljavanje), upravljanje (voenje), koordinacija i izvoenje
procesne funkucije su fazne djelatnosti grupirane po kronolokom kriteriju
elementarne procesne f-je su: inicijalizacija, organizacija, odluivanje, kontrola (primjenjivanje)
fiktivne f-je
PROJEKTIRANJE
optimiranje organizacijskih potencijala s naglaskom na odnose meu elementima
oblikovanje odnosa i veza organizacijske cjeline polazei od veza i odnosa njenih konstruktivnih (elementarnih) dijelova
DIZAJNIRANJE
optimiranje organizacijskih potencijala s obzirom na kvalitetu cjeline, odnosno kvalitetu elemenata
oblikovanje veza i odnosa te samih sastavnih dijelova organizacije polazei od cjeline
0.A. ORGANIZACIJSKA FILOZOFIJA
projektiranje u skladu s org. usmjerenjima filozofijama
to je teorijski okvir kao i prepoznatljiv nain grupiranja i primjenjivanja misli u okvirima racionalno i emotivno sukladnih cjelina
0.A.1. KLASINA ORGANIZACIJSKA FILOZOFIJA
naglasak je na objektivnim parametrima
za njih je karakteristino:
1. objektivan naglasak i jasna podjela rada
2. vertikalan naglasak i unutarnja realizacija voenja
3. racionalni naglasak proporcionalne ovlasti i odgovornosti
4. mehaniki naglasak i jedinstveno voenje
0.A.1.1.
organizacija proizvodi robu ili usluge objektivno mjerljive koliine, veliine, kvalitete i trajanja. Organizacija to ini putem objektivno odreenih dunosti, naina i vremena djelovanja
0.A.1.2.
hijerarhijska struktura, gdje je netko sa stajalita autoriteta, pozicije i moi. To je stratifikacija po razinama sa jedinstvenim tokama, naelima ili osobama voenja
0.A.1.3.
idejno gledamo racionalni kriterij, a to je mogunost objektivnog doprinosa cjelini, odreuje indetitet i koliinu ovlasti
0.A.1.4.
automatizmom se implicira jedinstveno voenje
0.A.2. NEOKLASINA ORGANIZACIJSKA FILOZOFIJA
naglasak je na ovjeku, osjeajima; organizaciju i njezin ustroj projektiramo u skladu sa subjektivnim normama
filozofija je usmjerena na ovjeka te na horizontalni kriterij vrste
karakteristike su:
1. subjektivni naglasak vezan je uz ovjeka na emotivne faktore
2. horizontalni naglasak znai razliite vrste poslova
3. relativno racionalni naglasak (psiholoka kola beheviorista)
4. humanistiko-organski naglasak - f-je nisu jasno definirane, netko moe preuzeti posao drugoga
0.A.3. SITUACIJSKO USMJERENJE
pri projektiranju org. ovisimo o situaciji, primjenjujemo ili objektivan (klasian) ili subjektivan (neoklasian) pristup
situaciju smatramo relativnim kritirijem koju odreujemo s obzirom na sljedee znaajke:
1. starost organizacije
2. veliina org.
3. granu djelatnosti (branu)
4. stupanj uklopljenosti u okruenje
0.A.4. KOMPLEKSNA ORG. FILOZOFIJA
istovremeno na svakoj lokaciji u okviru svake org. jedinice, na svakom radnom mjestu primjenjujemo istovremeno i subjektivan i objektivan pristup projektiranju org.
ova filozofija uz podrku IS-a i suvremenih org. alata (neuronske mree, virtualne org., real-time) omoguuje u okviru jednog postupka, jedne jedinice, jedne organizacije istovremeno, paralelno ukljuivanje i objektivnih i subjektivnih parametara
0.B. ORGANIZACIJSKI IMBENICI
org. imbenici su entiteti (vizualno i simboliki doivljeni osobe, jedinice i tokovi procesa) od kljunog znaenja; presudne su vanosti za ponaanje i realizaciju organizacije.
mogu biti:
1. unutarnji
2. vanjski
3. statiki (etiki)
4. dinamiki (kulturoloki)
0.B.1. UNUTARNJI ORG. IMBENICI
oni koji padaju pod utjecaj i kontrolu subjekata organizacije tj. na koje se moe utjecati od strane managementa
dijele se na:
1. CILJEVE I STRATEGIJE
a) ciljevi - ekonomski ciljevi
orijentirani ka stanju lanova org.
orijent. ka stanju u okruenju
orijent. ka stanju klijenata
b) strategije - trokovna (sve ciljeve podreujemo
kriteriju troka)
- strategija rasta
strategija fokusa
2. LOKACIJU I VELIINU
a) lokacija - makrolokacija
mikrolokacija (osobe, sredstva, tehnolgije unutar
makrookolinine)
b) veliina - 4 klasifikacije u EU-u:
osnovno poduzee (uz rukovodeu direktor obavlja jo neku f-ju)
malo (direktor se bavi samo poslovima rukovoenja)
srednje (direktor vodi operativu, tim planira poslovanje)
mega poduzee (tim planira i rukovodi poduzeem, npr. Siemens, GE)
3. PROIZVODE I KADROVE
ako se radi o proizvodnji jednog ili vie razliitih proizvoda biramo DIVIZIONALNU STRUKTURU, a to proizvodimo vei broj proizvoda (usluga) biramo FUNKCIONALNU STRUKTURU
duboka org. struktura jedna osoba kontrolira mali broj ljudi; kadrovi su nekvalitetni i heterogeni
plitka org. kultura mali broj razina kontrole kvalitetni kadrovi
iroki raspon kontrole kvalitetni kadrovi
uski raspon kontrole nekvalitetni kadrovi
4. TEHNOLOGIJU I PROCESE
prema Joan Woodwordu:
pojedinana (marketing-razvoj-prozvodnja)
masovna (razvoj-proizvodnja-marketing)
procesna (razvoj-marketing-proizvodnja)
0.B.2. VANJSKI ORG. IMBENICI
- u nih se ubrajaju:
1. institucionalni uvjeti zakoni norme, politika
2. stupanj razvoja otvorenost konkurenciji, tehnologijama, financijama i know how
3. trite lokalno, regionalno, nacionalno, meunarodno
4. integracijski procesi suradnja, partnerstvo, preuzimanje, spajanje
Organizacija je brojem i prirodom elemenata ogranien ciljno definiran sustav temeljen na statinoj strukturi, dinamikom procesu, zadanim metodama i moguim sredstvima.
Elementi projektiranje organizacije su:
1. STRUKTURA
2. PROCES
3. METODE
4. SREDSTVA
1. PROJEKTIRANJE PROCESA
proces odnosno projektiranje procesa je projektiranje strukture elemenata procesa u vremenu te toka procesa u vremenu i prostoru.
djelatnost formulacije i primjene modela procesa putem shematskog prikaza broja i prirode entiteta.
proces projektiramo po fazama i vrstama
proces je struktura u vremenu, te tok jedinica i faza
tok je staza ili put (korito rijeke procesa) koji se sastoji od: - input output (odreivanje poetka i kraja),redosljeda i lokacije
1. PROJEKTIRANJE PROCESA
VRSTE
FAZAInformacij-skiAdminist-racijskiOdluivakiMaterijalni
Identifik-acijaKlijentProizvodOrganiz-acijaSuradnici i sredstva
Istraivanje (izbor)KriterijProcesIstraivanjeBenchm-arking
Projektir-anjeVizualizacijaKvantifikaci-jaStrukturaTok
Primjena (model)IntegracijaTehniko usaglaa-vanjeSocijalno usaglaa-vanjeModeliranje
1.1. FAZE PROJEKTIRANJA PROCESA
1.1.1. IDENTIFIKACIJA ELJENOG STANJA
eljeno stanje je kraj ili meta procesa i opisuje se brojem i opisom prirode koji proizvode to stanje
ukljuuje 4 podatka: identifikacija eljenog klijenta, proizvoda, organizacije, sutadnika i sredstava
1.1.1.1. Identifikacija eljenog klijenta
klijent se nalazi izvan matine orgnizacije na temelju ijih potreba mi definiramo nau organizaciju i zadovoljavamo nae potrebe.
prvo odreujemo tko je na klijent - njegove potrebe te u odnosu na njega definiramo tko smo mi, to mi proizvodimo te kojim redosljedom to radimo
sastoji se od:
a) procesnog suivljavanja
interno klijent dolazi u nau org.
eksterno lanovi nae org. odlaze u vanjski sustav odnosno u klijentovu org.
ovime postiemo projektiranje proizvodnje u skladu s potrebama klijenata i u skladu s kronolokim redosljedom tih potreba
b) modeliranje klijenta znai reduciranje ili
opisivanje klijenata konkretnim brojem potreba (simboli) i odnosa (strelice); reduciranje smanjujemo broj elemenata, formulom, brojem i koliinom identificiramo klijenta
c) optimiranje traenje optimalnog broja klijenata s optimalnim brojem potreba koje moemo optimalno zadovoljiti
d) definicija izbor grana oblasti ili konkretnih osoba koje ine naeg klijenta
1.1.1.2. Identifikacija eljenog proizvoda i usluge
odreujemo ih u odnosu na potrebe okruenja
jedna faza uvjetuje drugu, 4 kriterija:
a) vrsta odreuje se s obzirom na potrebe, mogue ju je iroko definirati i to po razliitim kriterijima
b) sloenost ukljuuje definiciju kvalitete tj. kompleksnosti naina zadovoljavajuih potreba
c) lokacija na kojoj obavljamo uslugu ili isporuujemo proizvod; kontekstualna je
d) redosljed odnosi se na kronologiju tj. izmjenu djelatnosti u vremenu
1.1.1.3. Identifikacija eljene organizacije
slika org. u budunosti
ukljuuje 4 odrednice:
1) Klasina org. org. s definiranim brojem jedinica i neodreenim rokom trajanja; temelji se na objektivno zadanom broju i prirodi odnosa s jednom linijom informiranja i nareivanja te povratnom linijom odgovornosti, prava i obveza.
2) Projektna org. org. sa zadanim terminima, rokovima, sredstvima i ciljevima
3) On-line org. projektira samu sebe odnosno postojat e koliko je dobro projektirana
4) Sloena org. sintetizira predhodna 3 usmjerenja i opisuje suvremeno projektiranje
1.1.1.4. Identifikacija eljenih suradnika i sredstava
ukljuuje 4 odrednice:
a) broj suradnika
b) prirodu suradnika (struktura: spolna, starosna, rasna...)
c) broj sredstava ovisi o veliini proizvoda, broju suradnika, kapacitetu sredstava
d) priroda sredstava tehnoloki profil i kvaliteta sredstava
1.1.2. IZBOR PROCESA (ISTRAIVANJE)
izbor i definicija procesa potrebnih za postizanje eljenog stanja
sastoji se od 4 podkoraka: izbora kategorije, identifikacije procesa, istraivanja, benchmarkiranja
1.1.2.1. Izbor kriterija (kategorije)
procese grupiramo u okviru sljedeih kategorija:
a) kateg. vrste procesi po srodnosti
b) kateg. hijerarhije razliite org. razine bave se procesima u skladu s kriterijem sloenosti
c) kateg. zadataka proces se sastoji od niza zadataka d) kateg. kronologije u izvjesnoj fazi/vremenskom periodu grupiraju se samo vremenski srodni procesi1.1.2.2. Identifikacija procesa
unutar zadanog konteksta biramo procese po kriteriju samo 1 kategorije
sastoji se od 4 koraka:
a) Identifikacija input i output procesa - I-O oznaava poetak-kraj procesa
b) Utvrivanje unutarnjeg i vanjskog procesa
vanjski: proces nad kojim mi kao org. nemamo kontrolu
unutarnji: dio procesa nad kojim mi kao org. imamo kontrolu
c) Tok procesa trag ili konto kojim se proces kree; put u procesnom smislu kojim izvodimo proces
d) Struktura procesa identifikacija elemenata i odnosa meu tim elementima (ako postoji struktura) ako ne promatra se neto slino
1.1.2.3. Istraivanje
ako se projektira nova org. istraujemo procese u slinim org.
ako se projektira postojea org. istraujemo postojee procese
4 su podkriteija:
1) izbor metoda i sredstava
2) izbor objekata i subjekata istraivanja (biramo ih induktivno)
3) istraivanje termina (ritma) procesa; termini procesa su: ciklusi = zatvoreni krug dogaaja u okviru kojeg zavravama ukupan zadatak; periodi = uzastopni, ponavljajui zadaci, potrebno ih je grupirati u faze i/ili podcikluse; faze = odgovaraju pojedinanom zadatku i one su podjedinice ciklusa; etapa = termini koji odgovaraju radnjama, zadnje su od makrotermina
4) redukcija entiteta, termina, trajanja na to manji broj kojima moemo obaviti zadatak
1.1.2.4. Benchmarking
mjerenje perfomanci slinih procesa u slinim sluajevima i org. u svrhu usporedbe ili imitacije za potrebe procesa koji je projektiran
ideja najbolja tehnologija i naini od tih sluajeva
procesno benchmarkiranje je jednostavno i jeftino
potrebno je uoiti koje karakteristike poboljavaju, jaaju, skrauju i pojednostavljaju proces, a koje ga slabosti usporavaju
4 koraka:
a) izbor entiteta procesa koje generiraju dodatnu vrijednost; benchmarking dodatne vrijednosti dodavanje samo onoga to e poveati vrijednost proizvoda, a ono to ne to neemo uvoditi
b) mjerenje kvalitete i kvantitete entiteta; bench. kvalitete i kvantitete da bi poboljali svoj proizvod/uslugu moramo znati koliko naeg treba i koje kvalitete; sistemsko poimanje kvaliteti oznaava output-proizvodnja samo onog dijela koji ulazi u sljedeu kariku u lancu; kvantiteta samo ona koliina outputa koja ini onaj dio inputa sljedee karike u lancu
c) mjerenje trajanja entiteta (benchmark. trajanja); trajanje - mjerimo vremena dospijea; u kojim vremenima najbolji zavravaju korake koje elimo imitirati
d) mjerenje redosljeda entiteta (benchmark. redosljeda); redosljed kojim najbolji zavravaju podzadatke (potrebno je prilagoditi svoje reakcije prema najboljima)
1.1.3. PROJEKTIRANJE (DIZAJNIRANJE PROCESA)
ukljuuje vizualizaciju novih elemenata i novih odnosa izmeu elemenata org. te slikovni prikaz strukture i toka novog procesa; projektiranje procesa je odreivanje broja elemenata i broja odnosa izmeu tih elemenata, te njihovo iscrtavanje openitim simbolima
sastoji se od: vizualizacije, kvantifikacije, projektiranje strukture i projektiranja toka
1.1.3.1. Vizualizacija
slikovito vienje procesa u okviru konkretnih vizualnih elemenata i odnosa koji moemo grafiki prikazati odreenim brojem standatiziranih simbola
4 koraka:
a) entiteti vizualno doivljavanje osobe, jedinice i tokova kojima gradimo elementa i odnose meu njima npr. subjekt, objekt, dogaaji, odluke,...
b) interni proces org. ima pod vlastitom kontrolom
c) eksterni proces segment procesa koji je pod ingerencijom klijenta (vizualno doivljavamo ono to radi klijent)
d) konvekcije prikazivanja procesa kartografiranje vezano za i proizlazi iz razliitih simbola:
( ( ili simbol valjka - radnje
( subjekti
( vodoravni pravokutnik - objekti
odluke
( dogaaji
djelatnosti
( ili ( primjena
1.1.3.2. Kvantifikacija vizualnog procesa
sve veliine potrebno je definirati i kvantificirati; ono to ne moemo prikazati slikom ili brojem ne postoji
4 podkriterija:
a) eljenog stanja znai determinaciju lokacije, trajanja, kvalitete i kvantitete stanja na kraju djelatnosti
b) eljenog inputa input je dogaaj koji predhodi nekoj djelatnosti; inputi materijali, poddjelatnosti, stanja, lokacije i vrijeme potrebno za transformaciju koju zovemo djelatnost
c) kvantifikacija entiteta moramo tono navesti koji subjekti i objekti ine output
d) kvantifikacija resursa kvantificiramo resurse kojim postiemo output
standardizacijom i vizualizacijom dolazimo do projektiranja strukture procesa
1.1.3.3. Dizajniranje strukture (projektiranje strukture procesa)
dizajniranje elemenata tj. odnosa izmeu elemenata
dijagram adekvatno sredstvo kojim prikazujemo org. strukturu - esto organigramom
iscrtavanje entiteta i odnosa (koji simboli, koliko veza, veze s ime). Trebamo odrediti koji su entiteti (koja je njihova priroda, moramo im dati ime, simbol i broj odnosa)
4 podkoraka:
a) dizajniranje strukture ukupnog procesa odnosi se na strukturu kojom izvodimo uzajamne odnose
b) dizajniranje strukture pojedinog prcesa sastoji se od djelatnosti, koraka, lokacije i subjekata
c) crushing udrobljenje strukture ukupnog i pojedinog procesa, smanjenje broja entiteta, broja odnosa izmeu entiteta
d) usaglaavanje strukture pojedinog i ukupnog procesa vri se tako da razliiti subjekti na razl. lokacijama vre samo one dunosti koje su ili nedostupne ili ne postoje u okviru openitog procesa
1.1.3.4. Dizajniranje (projektiranje) toka procesa
tok kojim tee proces; 4 podkoraka:
a) dizajn ukupnog toka ili ukupnog projekta; moemo ga iscrtati kao tok: faza, zadataka, informacija, materijala
b) dizajn pojedinanog toka sustav ili org. bi se trebali sastojati od 7 procesa; svaki taj proces projektiramo tako da:
1) projektiramo poetak i kraj tog procesa (I i O)
2) redosljed odvijanja poslova
3) trajanje poslova
4) smjer kretanja staze
c) crushing ukupnog i pojedinanog toka; slino kao crushing strukture; tok se skrauje promjenom redosljeda, smanjivanjem trajanja, promjenom smjera ili kombiniranjem svega navedenog
d) integracijom ukupnog i pojedinanog toka; zahtjeva horizontalnu komunikaciju vezanu uz tzv. lateralno miljenje odnosno kreaciju unutar istoga
1.1.4. MODEL (PRIMJENA)
formulacija modela konaan je i najkreativniji tj. najzahtjevniji aspekat projektiranja procesa
zahtijeva multidisciplinarno, viedimenzionalno vienje i primjenu procesa
4 podkoraka: integracija, tehniko usaglaavanje, kadrovsko usaglaavanje, modeliranje
1.1.4.1. Integracija
ukljuuje formulu ESIA (estimate, simplify, integrate, automate) to znai da dijagram toka i dijagram strukture treba uopiti, pojednostaviti, integrirati, a sve djelatnosti (koje moe) treba automatizirati
svrha integracije: smanjiti broj suradnika, broj sredstava i ciklus trajanja proizvodnje
4 podfaze:
a) integracija unutarnjeg i vanjskog procesa
b) integracije strukture procesa i toka
c) integracija slinih procesa
d) integracija proizvodnih grana
1.1.4.2. Tehniko usaglaavanje
tehnoloke promjene i inovacije mogu mjenjati svaki I i O
teoretski bi se trebalo temeljito upoznati s tehnolokim datostima i mogunostima prije dizajniranja procesa
4 podkoraka:
a) dostupnost razliitih tehnologija
b) utjecaj tehnologije na odnose izmeu entiteta
c) utjecaj tehnologije na perfomanse
d) utjecaj tehnologije na formulaciju novih subjekata tj. entiteta
1.1.4.3. Kadrovsko (socijalno) usaglaavanje
ovisno o socijalnim kretanjima u org. i ovisno o kadrovskom potencijalu, potrebno je usaglasiti model
zahtijeva:
a) moralno-etiku prilagodbu
b) redizajn uloga jedinice i poslova
c) stvaranje potrebnih stavova
d) kolovanje tj. stvaranje potrebnih vjetina
1.1.4.4. Modeliranje
posljedni korak u projektiranju procesa
4 podkoraka:
a) formulacija sinteza verbalnih uputa o proizvodnji, dijagrama toka te pisanih uputa
b) testiranje: in vitro u laboratoriju, in vivo u stvarnoj situaciji/sredini
c) procesni tim ukljuuje iste subjekte kao projektni tim
d) primjena/redizajn: primjena uklapanje procesa u strukturu, redizajn ponavljanje istog ili redizajn
1.2. VRSTE PROCESA
4 vrste: informacijski, administrativni, p. odluivanja i p. tokova materijala
1.2.1. INFORMACIJSKI PROCESI
temeljne f-je pretvaranje ulaznih veliina u izlazne
ulazne veliine podaci
izlazne veliine informacije
4 dijela:
a) Ulaz skup resursa bez kojeg pojedini sustav ne bi mogao funkcionirati; podaci tek obradom i upotrebom postaju informacije
b) Razvrstavanje relevantne podatke razvrstavamo po nekim obiljejima i karakteristikama osigurava se kvalitetna obrada podataka; grupiranje podataka prema vrstama
c) Obrada input se pretvara (prerauje) u output; za to je potrebna odgovarajua oprema, programi i ljudski resursi
d) Izlaz predstavlja informaciju tj. podatak oblikovan na taj nain da ima znaenje i upotrebnu vrijednost za njenog primatelja; 4 dimenzije informacije: relevantnost, tonost,
pravodobnost i potpunost
1.2.2. ADMINISTRACIJSKI PROCESI
4 su razine:
a) Integrativna razina objedinjuje temeljne interese korisnika, zaposlenika, te vlasnika org. u okvire jedinstvenog administrativnog tijeka koji vode jedinstvenu administracijsku politiku
b) Legislativna razina donosi pravila poslovnog ponaanja, odreuje vrstu (prirodu) organizacije (profitna, neprofitna...), profil (posl. grana), opseg organizacije (sloenosti, br. zaposlenih) te akte (statut, poslanice...)
c) Juristika razina vezana uz pravnu slubu tj. osobe koje obavljaju sve pravne poslove vezane uz osnivanje, koncipiranje, poslovanje i terminiranje poslovne organizacije
d) Izvrna razina objedinjava sve ostale razine poslovne org. s obzirom na realizaciju misije, ciljeva org.; nareuje, otvaranje, korelacija, zatvaranje
1.2.3. PROCESI ODLUIVANJA
identifikacija problema, alternativna rjeenja, donoenje odluke, implementacija i kontrola
1.2.3.1. Indetifikacija problema osnovni zadatak otkrivanje problema
sastoji se od procjene/utvrivanja stvarnog problema i potrebno je shvatiti i odrediti uzroke nastanka tog problema
bitno ju je izvriti u potpunosti; tono i precizno
1.2.3.2. Vrednovanje alternativnih rjeenja
provodi se kvalitativnom i kvantitativnom analizom koje se meusobno nadopunjuju; kvalitativna analiza je puno tea npr. analiza okoline, politike situacije...
1.2.3.3. Donoenje odluke
izbor jedne, najprikladnije inaice uz zadane okolnosti i ogranienja; esto nije mogue nai najbolje rjeenje pa se prihvaa zadovoljavajue
1.2.3.4. Implementacija i kontrola odluke
zavrava faza procesa donoenja odluke, kvaliteta obavljanja ovog procesa reflektira uspjenost i sposobnost managementa; ako se kontrolom utvrde nepravilnosti kod provoenja odluke management mora poduzeti akcije za otklanjanje odstupanja te uvesti potrebne promjene
1.2.4. MATERIJALNI PROCESI (PROCESI TOKOVA MATERIJALA)
managament nabave se sastoji od postizanja glatkog i efikasnog protjecanja materijala od sirovina do zavrnih proizvoda
to su: nabava materijala, cirkuliranje materijala u poduzeu, distribucija krajnjim korisnicima, skladitenje
1.2.4.1. Nabava materijala
integrativni dio cijelog procesa proizvodnje; nabava se vri od dobavljaa kojih je veliki broj
1.2.4.2. Cirkuliranje materijala u poduzeu
tijekom razliitih faza proizvodnog procesa materijali intenzivno cirkuliraju; mora se voditi rauna o prijenosu materijala te tko e ih prenositi; imbenici koji imaju utjecaj na cirkulaciju: fizike karakteristike materijala, broj materijala, udaljenost te brzina prenoenja
1.2.4.3. Distribucija krajnjim korisnicima
pitanje: da li je bolje imati vlastitu distribucijsku mreu i transportirati proizvode ili to prepustiti poduzeima specijaliziranim za distribuciju? Odgovor usporedbom elemenata sposobnost zadovoljavanja potreba kupaca, fleksibilnost naeg distrib. lanca, sposobnost managera nabave te povrat na investicije
1.2.4.4. Skladitenje
element koji proima sve prije navedene elemente; dobro skladite znai da je: na pravom mjestu, prave veliine, dobro zatieno, organizirano na pravi nain
2. PROJEKTIRANJE STRUKTURE
Struktura predstavlja sveukupnost odnosa i veza izmeu elemenata. Strukturu prikazujemo fazama i vrstama projektiranja.
2.1. FAZE PROJEKTIRANJA STRUKTURE
postupak projektiranja strukture je skup deduktivno (polazimo od sebe) koncipiranih djelatnosti
2.STRUKTURA
VRSTE
FAZEUniverza-lnePrema
subjektuPrema
objektuOn-line
InicijativaVizijaMisija Ciljevi Zadaci
IstraivanjeKolektivOdnosJedinicaSredstva
Projektir-anjeKolektivOdnosJedinicaSredstva
PrimjenaPlanovikolovanjePrijenosIzvedba
2.1.1. INICIJACIJA
sastoji se od formulacije vizije i misije te dedukcije koraka potrebnih za njihovu realizaciju (ciljeva i zadataka)
2.1.1.1. Vizija
slika koja nastaje na temelju unutarnjeg samozatvaranja; odnosi se na samovienje koje ukljuuje:
vizija sadanjeg stanja
vizija eljenog stanja
vizija puta od sadanjeg do eljenog stanja
vizija odgovora na pitanje to?
2.1.1.2. Misija
lat. misio poslanje, svrha, razlog; ona je svrha i smisao organizacije; svrhovito i definirano organizirano polje djelovanja u okviru kojeg realiziramo viziju org. i to putem ciljeva i zadataka;
misiju moemo objasniti definiranjem svrhe, polja, filozofije, stila i kulture org.
POSLANJE = odgovara pitanju svrhe, odn. razloga djelovanja, odgovara na pitanje zato radimo to to radimo?
LOGIKA = zato ba mi i zato ba to?
POLJE = gr. sclope; odnosi se na definiciju grane djelovanja, konkretan prostor
ULOGE (stil i kultura) = nain ponaanja; navike i rituali
2.1.1.3. Ciljevi
oznaava metu, to se eli postii; pomou njih realiziramo svrhu i smisao org.; stanje kojem org. tei a izraeno je kvalitativno i kvantitativno; obiljeja su:
OBLIK konkretan opis proizvoda ili usluge u prostoru
KVALITETA s obzirom na zamiljeni model; postotak zadovoljavanja potreba; kvaliteta u projektnom smislu je uvijek kvaliteta u odnosu na predzadani kriterij
VRIJEME zadan rok unutar kojega realiziramo viziju, misiju, ciljeve i zadatke
2.1.1.4. Zadaci
trebaju se definirati tako da omoguuju ostvarivanje ciljeva; trebaju definirati tko e izvriti zadatke, do kojeg roka, na koji nain i uz koje trokove; konkretne radnje kojima ispunjavamo ciljeve; treba definirati:
KRITINE ZADATKE oni ije izostavljanje dovodi da pada sustava
RESURSE potrebno je definirati to sve trebamo da bismo ostvarili ciljeve novac, vrijeme, vjetine, strunost
PROCJENA EFEKATA realizacija vizije, misije i ciljeva moe imati razliiti efekt (uinak) na okruenje i na sudionike u org.; razliita org. rjeenja proizvode razliite efekte, a projektant bira najprihvatljiviji efekat u unutarnjem i vanjskom smislu
DEFINICIJA TIMA biramo osobe koje smatramo reprezentativnim i sposobnim definirati sebe onakvima kakvi jesu i kakvi bi trebali biti
2.1.2. ISTRAIVANJE
predstavlja objektivno istraivanje svega onoga to smo u fazi inicijacije zakljuili
istrauju se: radne zajednice, odnosi, jedinice i sredstva
2.1.2.1. Istraivanje radne zajednice (kolektiva)
obuhvaa istra. sustava radne snage, integracije radne zajed., djelovanje radne sredine na radnike, djelovanje rada na radnike, reprodukciju radne snage, zatitu na radu, kvalifikacije RS
2.1.2.2. Istraivanje org. unutarnjih odnosa
istrauju se meusobni odnosi radnika, odnosi izmeu radnih mjesta, odnosi izmeu jedinica org., odnosi izmeu organa upravljanja (dio-dio; dio-cjelina; cjelina-cjelina; cjelina okolina)
2.1.2.3. Istraivanje jedinica
obuhvaa podjelu ukupnog zadatka poduzea na posebne i pojedinane zadatke; obuhvaa org. funkcije i org. radnih mjesta
2.1.2.4. Istraivanje org. sredstava za proizvodnju
istrauje se: lokacija, kapaciteti, tipovi proizvodnje, oprema, materijali, radna sredina, unutarnji transport te odravanje opreme, a provodi se postavljanjem pitanja
2.3. PROJEKTIRANJE
predstavlja spajanje vizije i misije s rezultatima istraivanja
konana sinteza je spoj indukcije i dedukcije tj. prve s drugom fazom
prijektiraju se: radna zajednica, odnosi, jedinice i sredstva
2.1.3.1. Projektiranje radne zajednice
projektiranje skupine ljudi koji e zajedno izvravati poslove
nekoliko kljunih elemenata i identifikacija osobne karakteristike zaposlenih i njihov sastav, uspostavljanje integracijskog faktora, org. radne sredine, mjere eliminacije negativnog djelovanja rada na radnike
ljudi potrebni za realizaciju zadataka, a projektiranje ukljuuje:
A) SASTAV - potreban je ravnomjeran sastav koji nije ni top-heavy horizontalno i vertikalno teak ne smije biti vertikalno i horizontalno deformiran.
B) FAKTORE INTEGRACIJE bonusi, blagdani, statusni simboli, neformalna sredstva
C) REPRODUKCIJU primanje novih lanova
D) SREDSTVA prostorije, lokacije, veliina treba alocirati u skladu s Eulorovom distribucijom
1 2 3 4
2 1 4 3
3 4 1 2
4 3 2 1
2.1.3.2. Projektiranje odnosa
obuhvaa projektiranje dijela org. kojim se omoguuje definiranje sustava upravljanja, uspostavljanje odnosa izmeu dijela org. i jednog dijela sa cijelom org. te uspostavljanje odnosa org. s okolinom koja ju okruuje.
za to je potreban optimalan informacijsko-komunikacijski sustav
2.1.3.3. Projektiranje jedinica org.
potrebno je shvatiti procese ralanjivanja i grupiranja zadataka
ini osnovicu projektiranja strukture
jedinice koje projektiramo su: osnovne (sektori), posebne (slube); izvedene posebne (odjeli) i pojedinane (mjesta)
jedinice projektiramo u odnosu na dva aspekta: aspekt ralanjivanja zadataka i a. grupiranja zadataka
departentalizacija vri se u skladu s izabranim kriterijem ralanjivanja i sabiranja, a odnosi se na: SEKTORE jedinice prve razine ralanjivanja (za malapoduzea 2-5, za velika 5-9)
SLUBE usluna podrka sektorima kojih nema vie od 5-6
ODJELI podjedinice slue za veliku slubu im moe biti 2-15; to su odjeli sliniji ima ih vie
RADNA MJESTA kada su slina ima ih puno, ne vie od 64
2.1.3.4. Projektiranje sredstava za proizvodnju
ovisi o prirodi proizvodnje
obuhvaa: izbor opreme, prostorni raspored opreme i projektiranje unutranjeg transporta, upotrebu opreme, predmet rada
IZBOR OPREME u skladu s inicijacijom te radnom zajednicom
RASPORED linijski (sva sredstva uz radnju se lociraju onoliko puta koliko to zahtjeva radnja); paralelan (paralelno se radi na istim sredstvima), trokut (ravnomjerno postavljamo slina sredstva); sloeni (sve metode)
PREDMETI RADA ovise o tehnolokim i kadrovskim sposobnostima
2.1.4. PRIMJENA
planovi, kolovanje, prijenos i izvedba
2.1.4.1. Razrada detaljnih planova
ukljuuje: razradu primjene, odreenje rokova/faza primjene, nositelja te dokumentacije
2.1.4.2. kolovanje
ukluuje: internu, eksternu, informativnu i formativnu obuku
2.1.4.3. Prijenos
predstavlja prijenos znanja, vjetina i planova sa tima koji je izradio projekt na tim koji e voditi projekt
4 faze: 75%-25%, 50%-50%, 25%-75%, 0%-100%
2.1.4.4. Izvedba org. projekta
4 podkoraka: dostavu projektne dokumentacije, rasprava dokumentacije, primjena te praenje primjene
2.2. VRSTE STRUKTURA
univerzalne, strukture prema subjektu, s. prema objektu, online strukture
2.2.1. UNIVERZALNE STRUKTURE
predstavljaju savren oblik ispunjavanja prostora
to su: radijalna, tringularna, pentagonalna i kvadratna
2.2.1.1. Radijalne
vezane su uz element zraka
u aspektu dr. organizacije predstavljaju je kruno rasporeeni jednakopravni sudionici okrugli stol ili vijee staraca
2.2.1.2. Tringularne
vezane su uz element vatre
org. gledano metamorfoziraju se u piramidalnu hijerarhijsku strukturu
proizlazi iz djelatnosti gdje vijee jednako udaljenih ili istorazinskih jedinica izbacuje vrh ili vou
2.2.1.3. Pentagonalne
vezane su uz element vodu
omoguuje najefikasnije irenje komunikacija i informacija
2.2.1.4. Kvadratne
upuuju na klasinu org.
linearni sustav
2.2.2. STRUKTURE PREMA SUBJEKTU
org. subjekt je entitet koji stvara, mijenja org. i njene ciljeve (npr. vlasnici, direktori, efovi...)
kljuni pojam koncept odnosa upuuje na kvalitetu odnosa u prostoru tj. koncept prostora
strukture upravljanja
to su: organska, matrina, modularna i linijska
2.2.2.1. Organska struktura (radijalana)
oznaena je radijalnim oblikom, orijentacija na ideju
nastaje u poetnoj, koncepcijskoj fazi
ne postoji hijerarhija, svi su ravnopravni
subjekti direktno komuniciraju bez granske, profesionalne podjele rada, nema voe
INICIJALNA (APOSTOLSKA) org. struk.
sastoji se od jednakopravnih lanova koji su svi kompetentni za sve i pojedinano i grupno; povezani su radijalno (sijede za okruglim stolom)
kanali komunikacije su identini i nema odvajanja informacijskog i delegacijskog naela
prednost: etinost; efikasnost (tehnike, planske, financijske itd. kompetentnosti su integrirane); informiranost (broj komunikacijskih odnosa je optimalan, odnosno minimalan s obzirom na prisutnost vertikalnih i indirektnih kanala
neformalnost
jeftinoa
nedostaci: desinkronizacija zbog razliitog tempa rada i razliitih sposobnosti; dezintegracija zbog razliitih interesa; dezorjentacija zbog razliitih sustava koordinacije; anarhija,centrifuga, raspad
Latinska zbog centrifugalnih pritisaka na organsku rukovodnu strukturu pojavljuje se prvi meu jednakima
centralna osoba koja garantira opstojnost i identitet org. vrhu: znai samo se jedna osoba iskristalizirala,
nastaje kao reakcija org. strukture u raspadanju: osoba, ideja, programa, ustava;
prednosti: definicija identiteta vezana je uz samo jednu osobu, brzina odluivanja, sukladnost ciljeva
nedostaci: neslaganje baze i centralne osobe, autokracija, samovolja
Hibridna (grko-latinska, katoliko-pravoslavna)
dolazi do raslojavanja na dva interna kruga, org. rukovode oni koji istovremeno sjede na dva stola
prednosti: omoavanje timske i individualne specijalizacije
slobodni izbor best fit pojedinci se uklapaju u timove u kojima su kompetentni
usklaivanje strunosti i strukture odluivanja
fleksibilnost prema promjenama
nedostaci: tendencija hijerarhijskoj diferencijaciji, tendencija metarmorfozi u projektnu strukturu, tendencija stvaranja klanova
Kolegijalna struktura (Likertova) spada u organske strukture po kriteriju ravnopravnosti, ali po kriteriju komunikacije ukljuuje i paralelne strukture koje sve zajedno ine tematske cjeline
prednosti: specijalizacija na temu, efikasna komunikacija
nedostatak gubitak kolektivnog identiteta
2.2.2.2. Matrina (trokutasta) struktura
izvritelj dobiva nareenja od veeg broja nadreenih, a svaki od njih specijaliziran je za odreeni dio posla
Horizontalna (razvojna) struktura dolazi do definiranja odreenog i viestrukog broja kanala komunikacije, ali bez projekcije odnosno bez uzdizanja ili diferencijacije bilo kojeg lana kao specijaliste ili voditelja
definirani broj lanova uprave zajedniki upravlja kolektivom i to ini putem kanala voenja koji su uspostavljeni horizontalno
ukupan broj komunikacijskih kanala N=n(n-1)
Specijalistika definirani specijalisti vode na taj nain da ispod sebe imaju po nekoliko podreenih kojima rukovode u okviru pojedinane specijalnosti
vei broj efova, najmanje dva tonije imamo onoliko efova koliko imamo vrsta specijalizacije
prednosti: profesionalna struna relevantnost uz niske trokove
nedostatak: razgranienje odgovornosti jednog subjekta po viestrukom kriteriju; jedna osoba x primat e direktivu po vie kriterija od veeg broja osoba
ista matrina struktura vertikalno i horizontalno hijerarhijski rukovoditelji upravljaju podreenim izvoditeljima
ne dolazi do hijerarhijskog diferenciranja izmeu razliitih dimenzija, ve izmeu upravitelja i onih kojima se upravlja
prednost usmjerenost na vie aspekata, rastereenje vrha, direktni putevi, viedimenzionalnost, optimalni raspored izvora i dunika
nedostatak nejasna definicija odgovornosti, tendencija prema favoriziranju jednog aspekta
Projektna struktura voenje je podreeno jedinstveno definiranom cilju sa zadanim izvorima i vremenom realizacije
ukljuuje naglu i intenzivnu koncentraciju kadrova i sredstava s ciljem da se uz odreene trokove te u odreenom vremenu realizira projekt
projekt je zaokruen i cjelovit pothvat ije se karakteristike i cilj mogu definirati, a koji se mora ostvariti u odreenom vremenu uz odreeni troak.
2.2.2.3. Modularna
vrsta org. voenja s konstektualno definiranim ulogama, vezama i hijerarhijom
temelji se na modulima u okviru kojih predstavljamo cjelokupnu org. ili jedinicu
u treem periodu formiranjem uprave poduzea org. formiraju se cjeline moduli sposobni voditi bilo kojim tijelom ili cijelom organizacijom.
modul je specificiran ili kontekstualno definiran samostalan sustav
Funkcijski modul kriterij grupiranja je funkcija, to su oni moduli koji sublimiraju sve potrebne elemente voenja
Tematski modul tema je kriterij konstruiranja modula i teme se kronoloki izmjenjuju. Naelo na temelju kojeg formiramo modul je tematski redosljed, odnosno i kronoloki definiran sustav tema koje se nadovezuju ili redaju u procesu voenja org.
Prostorni modul kriterij grupiranja je prostor. Zove se jo i geografski, zemljopisni modul. Unutar svakog prostora postoje prostori sposobni da vode neku stranu. Moduli se izmjenjuju i ugrauju prema potrebi. U okviru ovog modula zemljopisni su prostori ishodita odnosno naela oko kojih gradimo module.
Predmetni modul kriterij grupiranja je predmet, u okviru ovog modula voenje predmeta, usluga, strateki aspekt generiraju upravo moduli.
2.2.2.4. Linijska struktura
sve funkcije su koncentrirane na vrhu upravljakog nivoa i postoji jedinstvena podjela naloga
ova struktura koncentrira sve aspekte voenja u jedinstveno mjesto i konano, u vrh upravljake razine, s tim da linija ini jedini put voenja i informiranja.
svaka osoba u org. podreena je samo jednom rukovodeem mjestu
odvaja financijsko-delegacijske principe odnosno temelje na delegacijskom principu sa izvjesnim modifikacijama u odnosu na tab-stoer.
osnovna misao je da informacija tee samo jednim kanalom, a isto tako i odluke odnosno nareenja
informacija ide samo vertikalno
isto linijska struktura direktive se primaju od neposredno nadreenog, ograniavajua je i dosadna, normalni oblik org. voenja s jasnim i definiranim razgranienjem odgovornosti
prednost visok stupanj kontrole
nedostatak sklonost stvaranju pararelne horizontalne odnosno pogrene strukture
isto linijska sa centralnim mjestom normalni oblik organiziranja voenja s jasnim i definiranim razgranienjem odgovornosti
s obzirom na specifinosti pojedinaca na niim razinama mogue je po definiranom kriteriju izabrati centralno mjesto i uspostavljati transrazinsku komunikaciju izmeu viih i najvie razine i centralnog mjesta
prednost: visok stupanj kontrole
nedostatak sklonost stvaranju poprene strukture
Stoerna linijska struktura odvaja se strunost od voenja, u ovoj strukturi diektor ili predsjednik, ef odjela itd. moe po kriteriju strunosti formirati struni tab-stoer
putem stoera komunicira se s drugim instancama koje takoer formiraju svoj mikro stoer
tabovi se mogu javljati na svim razinama ili izabranim razinama
Stoerna s centralnim mjestom gotovo identina linijskoj strukturi s centralnim mjestom, s tim da centralna mjesta ne primaju direktna nareenja samo od formalno definiranih rukovoditelja ve i od definiranih tabnih strunjaka
znai da formalno definirani voditelji i strunjaci savjetnici mogu donositi odluke i izdavati naredbe
komunikacija ide od stoera do centralnog mjesta
ne postoje stoeri na niim razinama
prednosti: sinergija povezivanja linije i strunosti
nedostatak: sredinja mjesta pokazuju tenju preuzimanja iskljuivo kontrole
u praksi su najee kombinirane situacije
Projektiranjem usklaujemo i:
SUBJEKTE na razliitim org. razinama
strateka razina strateg
taktika razina taktiar
logistika razina logistiar
operativna razina operativac
OBJEKTE - odnose se na vrstu posla, zadatka, funkcije kojima se org. bavi u kontekstu projektiranja. U org. prepoznajemo 4 elementa (objekta):
struktura
metode
sredstva
proces (postupci)
PREDIKATE opisuju i sintetiziraju objekte i subjekte u vremenu, a za potrebe projektiranja prepoznajemo 4 predikata (faze):
- koncepcija
- analiza
- organizacija
- primjena
2.2.3. STRUKTURE PREMA OBJEKTU
org. strukture s naglaskom na vezama, te proizlaze iz naela prema kojima vrimo podjelu rada i formiramo org. jedinice
manifestira se kao sustav veza i odnosa org. jedinica
strukture temeljene na odnosima meu jedinicama i na odnosima izmeu podelemenata unutar jedinica
naglasak je na kriteriju prema kojem grupiramo poslove
objekt one osobe, snage orua, materijali kojima se org. ostvaruje i izvodi
to su: funkcionalna, procesna, prostorna i predmetna
2.2.3.1. Funkcionalna
ona struktura kod koje poslove okupljamo u skladu s kriterijom vrste posla (u skladu s poslovnom funkcijom)
temeljena je na grupiranju poslova koji su slini i srodni s obzirom na cilj i nain obavljanja
prednosti: loginost ljudima su lako shvatljivi
kriteriji
standiziranost odnosi se na sline vremenske sekvence, sline pokrete na istim lokacijama
efikasnost temeljena je na ponavljanju velikog broja slinih akcija to rezultira manjim trokom
skraivanje dijela procesa u okviru funkcionalnog org. traimo osobu ili stroj koja u najkraem vremenu izvodi radnju; sve ostale strojeve i osobe usklaujemo s ciljnim strojem ili osobom
ekonominost proizlazi it najmanjeg energetskog, vremenskog i supstitucijskog faktora unutar jedinice, slube, odjela itd.
nedostaci: - nedostatak lateralne (horizontalne)
komunikacije
odsutnost meu-predmetne koordinacije
odsutnost meu-kadrovske koordinacije
konzervatizam tj. zadravanje postojeeg oblika zbog nesagledavanja cjeline
nedostatak transverzalne komunikacije
neusklaenost posebnih funkcija sa poslovnim f-jama
oblici funkcionalne strukture:
Inicijalni oblik javlja se kad jedna org. jedinica (direktor ili tim) obavlja sve infrastrukturne i poslovne funkcije
Razvojni oblik sa predpostavkom n poslovnih f-ja razvojni oblik oznaava formiranje org. jedinica iji je broj manji od n, a vei od 1
Standardni oblik broj org. jedinica odgovara broju org. f-ja; predpostavka je da postoji prepoznatljiv broj posl. f-ja kod standardnog oblika broj org. jedinica jednak je broju poslovnih funkcija. U 80% sluajeva razlikujemo 8 poslovnih funkcija: financije, raunovodstvo, nabava, prodaja, razvoj, kadrovi , istraivanje i proizvodnja
Razvijeni oblik u iznimnim sluajevima dvije ili vie org. jedinice obavljaju poslove jedne f-je koja se ralanjuje. To je nestandardna situacija koja na dui rok nije odriva, odnosno razvijena org. struktura u kojoj je broj jedinica vei od broja poslovnih f-ja. U postojeu strukturu ubacuju se dodatna poslovna mjesta.
2.2.3.2. Procesna
temelji se na podjeli rada i okupljanju org. jedinica po kriterijima proizvodne faze tj. poslove grupiramo prema vremenskim fazama odvijanja poslova
tretira pojedini aspekt poslovne funk. kao nezavisni i jednako vanu funk. prema kojoj se planira org. jedinica
vezana je uz proizvodnju koja ima vremenski fiksirane proizvodne faze (npr. poljoprivreda, medicina,...)
podvrsta je funkcionalne
kljuno je kako emo grupirati poslove. Postoje razliiti kriteriji, ali kad se odluimo za jedan onda ga se moramo i drati. Razliite situacije zahtjevaju razliito grupiranje
4 kriterija procesnog grupiranja: zonska, tehnoloka, tematska, kadrovska
Zonska (fizika) srodnost ovu srodnost definiramo tijekom proizvodnje koja se u toku procesa kree iz zone u zonu, s time da se u okviru pojedinog vremnskog segmenta zone preklapaju na nain analogon preklapanu zone odgovornosti u okviru hibridnih struktura upravljanja. Proces se odvija po zonoma koje virtualno spajamo u funkcijsku strukturu (npr. snimanje filma na raznim lokacijama)
Tehnoloka (specijlistika) srodnost definirana je specifinom tehnologijom ili specijalnosti na temelju kojih se formiraju org. jedinice. Ovakve strukture javljaju se u proizvodnji raznovrsnih proizvoda koje fazno obaujemo istim ili slinim alatom, strojevima ili utvrenim postupcima. Posao trebamo vremenski struktuirati, strukturu formiramo na temelju jednog loginog procesa u skladu sa strojem
Tematska srodnost tema odreuje vremenski redosljed odvijanja procesa. Tematska srodnost definirana je specificiranim zadacima, temama u skladu s kojima okupljamo razliite tehnologije, alate i predmete u procesno definirane jedinice. Ovakva srodnost prisutna je u prehrambrenoj industriji.
Kadrovska srodnost definirana je vrstom kadrova koji specijaliziraju izvjestan proces i koji formiraju jedinice. Ova struktura javlja se u administraciji i obradi razliitih tema.
2.2.3.3. Prostorna (geografska, zemljopisna) struktura
temelji se na podjeli rada i okupljanju org. jedinica (povezivanje srodnih poslova) prema zemljopisnim podrujima, teritorijima
na geografskoj lokaciji grupiramo sve elemente ili osnovne f-je to je vrlo kritino!
geogr. struktura nastaje u situaciji kada na jednoj lokaciji moemo obaviti ukupan zadatak ili u najmanje neki poseban zadatak
Strukovni (kvalifikacijski) prostor u okiru prostora moramo imati dovoljan broj struka koje omoguavaju funkcionirnje kritikih ili osnovnih f-ja
Politiki prostor pol. institucionalizirani uvjeti moraju biti takvi da omoguavaju divizionalno organiziranje. Division je onaj tko je sposoban voditi posao, npr. u vojsci divizion je broj vojnika koji moe izvriti neku odreenu operaciju.
Trini kriterij, trite trite mora omoguavati prodaju i nabavu dijelova, kadrova itd. koji su potrebni za divizionalno funkcioniranje
Informatika komunikacijska infrastruktura (infrastrukturalni kriterij) infrastruktura mora omoguavati poslovanje svim osnovnim i kritinim elementarnim funkcijama
2.2.3.4. Predmetna struktura prema objektu
org. struktura u kojoj proizvod ili usluga definira naelo na temelju kojega ralanjujemo zadatke te okupljamo org. djelatnosti i org. subjekte u okvire posl. jedinica
u kontekstu jednog predmeta grupiramo sve osnovne ili sve kritine f-je
Fiziki predmet - svi ili vei dio poslova (nabava, prodaja...) javljaju se u okviru org. jedinice vezane uz fiziki predmet proizvoda. Odnosi se na konkretan proizvod i to kad su proizvodi jako razliiti
SBU (strateka poslovna jedinica) u okviru grupe predmeta spajamo f-je potrebne za financijsku i strateku nezavisnost. SBU nezavisni profitni centar je ona jedinica gdje za grupu predmeta grupiramo funkcije koje omoguuju financijsku i strateku neovisnost s obzirom na uslugu. Karakterizira ih srodna tehnologija, proizvodnja, marketing, te ine nezavisne profitne centre
Projektna predmetna struktura (projekt) projekt u ovom kontekstu vri ulogu predmeta oko kojeg okupljamo jedinice. Projektna struk. je ona koja definira resurse, cilj, rok i u tom kontekstu vee osnovne elementarne f-je
Strukture s obzirom na usluge i dodatnu vrijednost ova org. struktura temelji se na naelima predmetne podjele s time da se usluga tretira kao predmet
2.2.4. ON-LINE STRUKTURE
pojavljuju se u infor. baziranim org., a temelje se na autonomnim org. jedinicama i zaposleni postaju najvaniji org. resurs, org. su sve plie, br. org. razina se smanjuje
to su: virtulana, izvrnuta, fraktalna i klaster struktura
2.2.4.1. Virtualne on-line strukture
prividna org. , nema svoju strukturu
predstavlja spajanje vie poslovnih partnera koji dijele trokove i resurse kako bi zajedniki proizvodili proizvode i usluge.
osnovne karakteristike: izvrsni rezultati, optimalna iskoritenost resursa, prilagodljivost potrebama trita i promjenama, povjerenje partnera i tehnologija
nastaje privremenim ugovorom najee strateke alijanse
2.2.4.2. Izvrnute on-line strukture
nehijerarhijska org., oblik promjena u pravcu decentralizacije, nije je mogue svuda primjeniti
individualni strunjaci posjeduju vei dio znanja org., dakle kada oni ne trebaju jedan drugoga da bi rjeili problem, samokontrola zaposlenih
2.2.4.3. Fraktalna on-line struktura
novo ime za divizijski model organizacije
fraktal se u organizaciji odnosi na samostalnu radnu jedinicu koja je ukljuena u opi informacijski i komunikacijski sustav poduzea i koja odrava unutarnju ravnoteu na sinergian nain
fraktali su manje decentralizirane u veoj ili manjoj mjeri autonomne organizacijske jedinice, prilagodljive trinim zahtjevima i nesigurnoj okolini
jasno definirani ciljevi, velika autonomija dijelova, ali i integritet cjeline
2.2.4.4. Klaster on-line struktura
koristi se u onim org. koje istovremeno upotrebljavaju vei broj strategija tj. kod onih poduzea koja su prvenstveno orijentirana na strategiju nepovezane diverzifikacije
podrazumijeva hijerarhiju i hijerarhijski red, ali su decentralizirani oblik org.
klaster u sebi moe imati vei ili manji broj profitnih centara, a neki od klastera nazivaju se strategijske poslovne jedinice3.METODE
metodologija gr. methodos (po putu), po definiciji to je redosljed, pravilna primjena, grupiranje po shemi zadanim hodom
metode grupiramo ili s obzirom na kronoloki redosljed ili s obzirom na logiki redosljed tj. DEDUKTIVNO (logika-vertikala)
deduktivan slijed je koncepcija
u projektiranju imamo ogranien broj funkcija, metoda, rjeenja... Ako imamo 3 ili 4 jedinice (funkcije) moemo obaviti jedinini osnovni zadatak
divizionalni pristup moemo definirati na puno naina. Sve org. se rascjepljuju ili po divizionalnom ili po funkcionalnom pristupu. U svakoj org. situaciji biramo izmeu dva pristupa. Usklaujemo subjekte, objekte i predikate org.
deduktivne i induktivne metode
3.1. DEDUKTIVNE METODE iznutra prema van
dedukcija kretanje od univerzalnog ka partikularnom
to su metode u okviru kojih organizator na temelju zadane sheme, koncepcije logikim slijedom projektira organizaciju
zahtijevaju logino razmiljanje, a ne mjerenje
deduktivan slijed je: koncepcija, formulacija, adaptacija, definicije
3.1.1. KONCEPCIJA zaee
moe biti gupna ili inividualna
ako je individualna, onda osoba koj provodi koncepcijsku metodu mora sama sebi biti partner protagonist (suprotnik)
grupna je superiornija
metode koncepcije su: sinetika, brainstorming, funkcijska, Delphi (kad zadnje 2 koristimo eksperte, kvantitativne)
3.1.1.1. Sintetika metoda
sastavljanje elemenata koji su u postojeim uvjetima nespojivi
vana je heterogenost, ciljano biramo takve grupe profila koje su u stanju spajati suprotnost
kreativna i nekvantitativna, a temelji se na sintetici spajanje razliitog, a to znai novo u poznatim situacijama ili poznato u nepoznatim situacijama
provodi se sa 5-12 heterogeno sastavljenih sudionika
2 su naela sagledavanje nepoznatog org. stanja sa stanovita postojee org.; sastavljanje poznatog org. stanja iz nepoznatog ugla
3 su faze: izbor sudionika, kolovanje sudionika, oravanje konferencije
7 koraka: postavljanje problema, spontane reakcije, direktna analogija, osobna analogija, simbolika analogija, opis i analiza cijelog problema jezikom objekta, sintetika projekcija
3.1.1.2. Funkcijska analiza
metoda rje. inovacijskih problema u kojoj se svaki problem panajprije funkcijski definira, a zatim promatra u irem okviru
zapoinje razradom pojedinih f-ja, predhodi joj logiki pretpostavljen cjelokupni zadatak
koje je f-je potrebno obaviti da bi se ispunili ciljevi org.
objektivna metoda gdje koristimo strunjake u svrhu jedinstvenog i konkretnog org. modela odnosno ideje. Primjenjujemo je tako da ukupni zadatak formuliramo u okvire zadanog broja f-ja na temelju kojih formuliramo org. rjeenja odn. jedinice.
3.1.1.3. Brainstorming
grupna metoda koncipiranja org. tj. organ. rjeenje
premise: irina predstoji dubini, odvajanje procesa evaluacije od procesa generacije, skupna kreacija predstoji individualnoj, relativizacija strunosti
imamo veliki broj razl. rjeenja
predpostavljamo da se ljudi suoavaju i dolaze u kontakt licem u lice
UVJETI: broj sudionika izmeu 6 i 12 (lepeza mogunosti); trajanje kratki 30-35 min.; puni 50-55 min; kompletni 90 min
broj rjeenja 60 kratki i 110 puni
multidisplinarni voditelj moraq aproksimirati svih 8 uesnika (7-8 gledanja); voditelj je modularna cjelina svih 6-12 uesnika
ne smijemo imati ni premalo ni previe rjeenja
3 grupe ideja: iskoristive ideje, rjeenje koje treba doraditi, rjeenja koja nisu za sada upotrebljiva
pravila igre: 1. faza -nema besmislenih rjeenja, kvaliteta vanija od kvantitete, orginalnost vanija od loginosti, jednakopravnost uesnika; 2. faza reduktivna faza
3.1.1.4. Delphi metoda
metoda konzultiranja specijaliziranih strunjaka putem pisanog upitnika te koritenjem ponavljanja i redefinicija sa kvantitativnim opisom koncepcije i brojano izraenom mogunou realizacije
pismena i kvantitativna metoda koja zavrava statistikom procjenom vjerojatnosti ishoda zadanog org. rjeenja
provodi se od eksperata koji ne dolaze u kontakt licem u lice
ne elimo suoavanje: da ne bi dolo do negativnog miljenja, djelovanja (utecaj), elimo da svatko preuzme odgovornost za izrieno (odgovornost)
odvija se u 5 koraka: priprema upitnika i izbor sudionika, ispunjavanje upitnika, obrada upitnika, cikaa i usaglaavanje, izbor rjeenja i statistika obrada
3.1.2. FORMULACIJA
umanjena forma
predstavlja org. formula i metodoloku djelatnost kojom ve koncipiranu ideju izvravamo umanjenim oblikom modela bez da konano odreujemo objektivne parametre i duinu, veliinu trajanje
osmiljenu koncepciju izraavamo konkretnim modelom odnosno umanjenom formom-formulom
3.1.2.1. Samoformulacija autopoetina metoda
svodi se na organsku samoorganizaciju kompleksnoga, ali neorganiziranoga skupa organizacijski sposobnih elemenata
3.1.2.2. Meyer Nagelova metoda
odnosi se prvenstveno na projektiranje informacijskih sustava. Omoguava sintetiko usklaivanje projektiranja ire org. i informatikoga sustava, sastoji se od 3 stupnja, 8 faza i 8 nosioca
STUPNJEVIFAZENOSIOCI
Analiza0. Inicijacija
1. Predhodna studijaOrganiz. odjel Radna skupina korisnika i informatiara
Projektiranje2. Istraivanje
3. Koncipiranje sustava
4. Programiranje
5. Testiranje sustavaProjektna skupina informatiara
Eksploatacija6. Stavljanje sustava u pogon
7. Eksploatacija Korisnici i projektna skupina informatiara
Organizacijski odjel
3.1.2.3. Sustavni inenjering (ciklika metoda)
u okviru svakog ciklusa i faze ponavljamo isti br. koraka i predkoraka
pobuda, predhodna studija, glavna studija, studija djelovanja odluivanje, izgradnja, voenje, iskoritavanje
3.1.2.4. Kairoloka (morfoloka) metoda
metoda formuliranja i org. modela putem definiranog br. zadataka i rjeenja
sastoji se od 4 koraka: predstavljanje problema, definiranje zadataka i rjeenja, postavljanje morfoloke slike, stav i evolucija
3.1.3. ADAPTACIJA
od ad-aptus pri, kod, uz, prisutan
org. adaptacija metodoloka je djelatnost kojom org. koncepciju usklaujemo s objektivno zadanim mogunostima razliito koncipiranog okruenja
to su metode prilagoavanja sadanjici i budunosti
sadanjica materijalno stanje, norme, zakoni, itd.
budunost predvidive promjene , nepredvidive promejne
sadanjica i budunost 4 elementarna uvjeta
3.1.3.1. Dokumentacijske metode
org. model se adaptira pomou: analiza, usporedba obrade razliitih dokumenata, fenomena i injenica
studij dokumenata se sastoji od studije: pisanih izvjetaja, pisane korespondencije, kvantitativnih izvjetaja, kvantitativne korespodencije
3.1.3.2. Normativne metode
ogleda se u otklonu u odnosu na zadane norme
koraci kod vrednovanja varijanti: izbor broja i prirode varijanti, opis varijanti (kvantitativan i verbalan), ocjenjivanje varijanti vrednovanje, izbor i primjena
3.1.3.3. Grafiko - matrina meoda
matrino najsposobnijoj se dodijeluje posao
putem grafikih simbola odluujemo o odnosima izmeu pojedinih djelatnosti i nosioca
4 koraka: izbor djelatnosti broj i priroda
izbor nosioca djelatnosti broj i priroda
izbor odnosa broj i priroda
primjena, definicija odnosa
u okviru slike djelatnosti moramo imati sve to je potrebno (provjera)
Nosioci
DjelatnostA B C D
Q1
Q2
Q3
Q4
- planiranje
- upravljanje (voa)
( - komunikacija (odluivanje)
- izvoenje (talentiran)
3.1.3.4. Kronoloka metoda (Monte Carlo)
rasporeujemo posao u skladu sa slijednim protokom vremena
metoda prognoziranja stohastikih skupova za djelatnosti razliitih veliina a iste vjerojatnosti ili razliitih vjerojatnosti a istog inteziteta. Dvojaku vrijednost x i y generiramo za x putem uniformnog generatora koji sa jednakom vjerojatnosti daje svakom vrijednost Xi na intervalu koja se preklapa sa granicama intervala. Vrijednost Yi generiramo u integralu od 0 do n dobivamo proizvoljnom odlukom o veliini n. Koristi se za projektiranje i adaptiranje kompleksnih, nepredvidivih informacijskih sustava, za burzovna predvienja, sloene komunikacijske i financijske probleme
3.1.4. DEFINICIJA U VREMENU I PROSTORU RASPOREIVANJE
kvantitativnim pristupom rasporeujemo informaciju, energiju, kadrove (sve elemente sustava) u prostoru i vremenu s ciljem optimalizacije odnosno realizacije
metode projektiranja kod kojih ne poinjemo sa snimanjem, empirijom nego od vlasitte ideje. Rasporeivanje se uglavnom odnosi na ravnomjerno snabdjevanje informacijama, kadrovima, energijom i tehnologijom.
3.1.4.1. Eulerova metoda
ovom metodom rasporeujemo elemente sustava tako da optimalno snabdjevamo sustav
mtoda rasporeivanja informacija, energetskih jedinica, tehnolokih jedinica taka da se svaka djelatnost u sustavu optereuje onim brojem jedinica koliko je potrebno za optimalnu izvedbu te da se svaki nositelj isto tako optereuje adekvatno te da se sve to isto cikliki ponavlja i u svakoj fazi vremenskog procesa
djelatnosti nam moraju biti ravnomjerno rasporeene i opereene
uvijek imamo nekakve 2 veliine, 2 pola (desni i lijevi) i sustav poinje sa ta dva pola. Ako imamo 3 pola imamo i neefikasnost
raspored za optimalno snabdjevanje sustava mogue je napraviti:
po kriteriju poslovne jedinice HORIZONTALA
po kriteriju hijerarhijske razine VERTIKALA
po kriteriju vremena TRANSFERZALA
3.1.4.2. Maarska metoda
vertikalno i horizontalno rasporeujemo kritine osobe
rasporeujemo optimalno poslove po djelatnostima (svaki djelatnik radi onaj posao za koji je najsposobniji). Stvari grupiramo po nekim djelatnostima. Ne smije biti previe djelatnosti, dogaaja i nositelja.
3.1.4.3. CPM metoda metoda kritine staze
pronalaenje kritinih dogaaja iz skupa djelatnosti izjednaavanjem ranih i kasnih vremena, a kritina staza je ona na kojoj lei kritini dogaaj
osnovna pretpostavka prepoznavanje vremena trajanja svake djelatnosti
nain izrade: broj i priroda djelatnosti, trajanje aktivnosti, redosljed, mrea
KRITINA STAZA = staza na kojoj su ista najranija i najkasnija vremena
CPM je metoda mrenog planiranja gdje pararelnim i sekvencijalnim obavljanjem djelatnosti, a putevi spajanja dogaaja koje oznaavamo krugom i djelatnosti koje oznaavamo crtom traimo najbri odnosno najefikasniji put tj. kritini put
FIKTIVA = djelatnost koja ne postoji u vremenu, ali nam treba za logiki slijed
rano vrijeme = najranije vrijeme kad moemo neto poeti
kopanje temelja
1 3 5
cementiranje temelja
0 1 2 5 4
nab.lopate nita 9
fiktiva
0 5 6 2 9
1 ravnanje
cement. staze
5 staze 7
3.1.4.4. PERT metoda
metoda mrenog planiranja gdje procjenjujemo vremena trajanja djelatnosti prosjekom izmeu optimistikog i pesimistikog trajanja
dva dogaaja mogu se povezati samo 1 linijom/aktivnou
ukljuuje razliita mogua vremena trajanja
Sastoji se od 10 koraka:
1. izbor broja i prirode djelatnosti
2. trajanje djelatnosti
3. redosljed
4. povezanost (mrea) a+4m+b
5. oekivano vrijeme (OV) OV= ----------
6
a = optimistino vrijeme
b = pesimistino vrijeme
m = srednje vrijeme
6. varijanca ( = ((b-a)/6) na kvadrat
7. utvrivanje ranog vremena (RV) i kasnog vremena (KV)
8. utvrivanje kritine staze ako postoje 2 ritine staze biramo onu sa manjom varijacijom, utvrivanje dogaaja n kritinoj stazi
9. utvrivanje vjerojatnosti (V)
V= (VZ-VRn)/korijen iz ((p na kvatrat
VZ= zadano vrijeme
VRn = najranije vrijeme kompletiranja projekta
((p = suma svih varijanci na kritinoj stazi
PERT i CPM primjenjujemo konceptualno i operativno. U projektiranju org. drimo se naelno konceptualne sheme koje prosljeujemo inenjerima, arhitektima odnosno tehniarima. Osnovni elementi pravilnog definiranja poetka i kraja i ne prevelikog broja djelatnosti koji opisuju ukupni zadatak.
3.2. INDUKTIVNA METODA (vezana uz vrijeme)
kreemo od pojedinanog prema univerzalnom
ova metodologija govori da e se odnosi pojedinanih dijelova sustava i sami djelovi sustava oponaati cijeli sustav
4 su induktivne metode: snimanje, analiza, oblikovanje i terapija
3.2.1. SNIMANJE
promatranje org. stanja na temelju uzoraka
vri se biljeenje, klasificiranje, pohranjivanje vizualnih i inih zapisa o pojedinoj org. i stanju u okruenju
provodi se pomou: m. samoopisivanja; m. promatranja i metode crne kutije; studij dokumenata; ankentna metoda
3.2.1.1. Metoda samoopisivanja
putem strukturiranog upitnika izabrani i informirani predstavnici org. u sloenim situacijama opisuju sebe i svoju djelatnost
sastoji se od 4 koraka: targetiranja, formulacije tiskanica, targetiranje reprezentativnih osoba, obrada
prednost samoopisivanja: vezanost uz tematiku
nedostatak: subjektivnost i lani iskazi
3.2.1.2. Metoda promatranja i crne kutije
razlikujemo:
1. otvoreno promatranje
2. prikriveno promatranje
3. strukturirano (iznutra) promatranje u vremenskim segmentima, cijela stvar je jeftinija
4. nestrukturirano promatranje (izvana) kvalitetno , moramo imati puno uzoraka, koristi se u stabilnim okolnostima
prednosti otvorenog promatranja = objektivnost, izbjegavanje nesporazuma
negativnosti = Heisenbergov efekat djelovanje eksperimentatora na eksperiment atom se poinje samim inom promatranja drugaije ponaati
METODA CRNE KUTIJE
primjenjuje se u situacijama gdje lanovi org. ne pokazuju svoju pravu prirodu ili je broj i priroda odnosa toliko velik i sloen da ne moemo donositi zakljuke
primjenjuje se u sloenim situacijama, gdje ne moemo bez daljnjeg pistr. predviati reakcije i interakcije sa tim da sloenost objanjavamo sa 4 veliine:
1. broje elemenata
2. broj interakcija
3. broj atributa
4. stupanj kompleksnosti
crna kutija oznaava da registriramo samo ono to smo unaprijed odluili registrirati. Kod primjene CK bitno je precizno odrediti ulaze kojih ne smije biti prevelik broj, nesmije se dozvoliti bilo koji drugi ulaz osim definiranog. Ako doe do nekog drugog ulaza svi podaci reakcije se ignoriraju. Isto je i sa izlazima, s tim da broj izlaza treba biti n puta vei od broja ulaza, ali taj n ne smije biti prevelik. Na temelju postotka i sekvenci stvaramo zakljuak o prirodi sustava.
3.2.1.3. Studij dokumenata (podataka)
odnosi se na periodino snimanje objektivnih i javno dostupnih podataka kojima org. komunicira sa okruenjem ili koje po sili zakona stavlja na uvid adekvatnim slubama; ti dokumenti su: statut, opis radnog mjesta, godinja i ostala periodika izvjea...
3.2.1.4. Ankentna metoda
to su najstandardnije metode koje se sastoje od: intervjua, strukturiranih upitnika
kvaliteta upitnika ovisi o pravilnoj definiciji osnovnog skupa, a potom i uzorka
bitna su 4 uvjeta:
1. broj i priroda voditelja ankete
2. broj i priroda pitanja
3. broj ipriroda procedura
4. uzorak
pitanja se dijele u : identifikacijska, sadrajna, filtrina i kontrolna
anketa = 15 pitanja
razgovor = 60 pitanja
pisani upitnik = 30 pitanja
INTERVJU prednost: pravilna interpretacija, vei stupanj kontrole; nedostatak: visoki troak
STRUKTURIRANI UPITNIK prednost: niska cijena, iroka dostupnost; nedostatak: mogua pretjerana standarizacija
3.2.2. ANALIZA
odvajanje dijelova, koje nije fiziko ve koncepcijsko putem kojih analiziramo cjelinu koje su ti uzorci dio
analiza se odnosi na metodoloku fazu koja dolazi iza faze snimanja org. i njenog rada, s tim daorg. na temelju ve snimljenog istrauje analizira s ciljem stvaranja novog sustava org. i/ili njenih dijelova. Analiza je ralanjivanje cjeline na dijelove da bi se na temelju tih dijelova i odnosa meu dijelovima stekao sud o cjelini. Sastoji se od: funkvijske analize-revizieje; normativne metode; metode vrednovanja varijanati i Maarske metode
3.2.2.1. Funkcijska analiza REVIZIJA
metoda analize org. stanja kojem se na temelju objektivno odreenih veliina utvruje org. stanje i kvaliteta org. postupka na temelju odreenih kriterija i postupaka
osim objektivno odreenih veliina koriste se i grafiki ili simboliki iskazane veliine, podaci, brojke itd. kojim se utvruje kvaliteta org. stanja ili dosljednost postupaka prem zadanim kriterijima i postupcima
dolazi od re-visio ve vieno
revizija se temelji na 4 naela: objektivnosti (etinosti), profesionalnosti, neovisnosti i na znanstvenoj utemeljenosti
4 su f-je revizije: prevodilaka (prevodi vladi i dravnim tijelima ono ime se bavimo na administrativni ili funkcijski jezik); istraivaka, savjetodavna; garancijska
3.2.2.2. Kontrola (Normativne metode)
obavlja se na temelju objektivnih i subjektivnih postupaka, a usmjerena je na budunost
metoda analiziranja org. stanja kojim se na temelju objektivnih i subjektivnih postupaka ispitivanja utvruje otklon tekuih polovnih operacija od normi potrebnih za ostvarivanje org. ciljeva i zadataka
kontrola sadri i subjektivne procedure
orijentirana je na sprijeavanje, preventivu
saeto reeno kontrola kao metoda odnosi se na kontrolu otklona od neke zadate norme, a svrha joj je preventiva i orijentirana je na budue stanje, a u svojoj biti je i subjektivna i objektivna
razlikujemo 3 vrste kontrole: EX POST (naknadna); EX ANTE (predhodna) i SIMULTANA
3.2.2.3. Metoda vrednovanja varijanti
pod ovom metodom razumijevaju se postupci redanja izjava, brojeva i vrijednosti varijanti pojedinog org. rjeenja; kako bi se uinio vidljivim njegov rang
razlikujemo sljedee 4 metode:
1. ANALIZA KORISNOSTI multidimenzionalna metoda u okviru koje analiziramo razliite f-je korisnosti: trajnost, kvaliteta, estetski ugoaj
2. MAPI metoda istrauje srednjorone i dugorone efekte zamjena stroja (sredstva). Predpostavlja raunski postupak koji se primjenjuje osobito pri racionalizaciji investicija
3. STABLO ODLUIVANJA metoda procjene rjeenja koja se primjenjuje uvijek kad rezultat problema ovisi o 2 varijable, o odluci i sluajnoj veliini; redosljed primjene: utvrde se mogue alternative, nacrta se stablo odluke, izrauna se najbolja alternativa
4. ABC analiza poiva na Paretovoj hipotezi:Manjina inu veinu. Zalihe svih proizvoda podijeljene su na grupe ili skupine:
A grupa: 10-20% mater. ini 65% svih trok. materij.
B grupa: 20-35% mater. ini 25% svih tro. materij.
C grupa; 60-65% mater. ini 5-10% svih tr. mater.
grupi A treba posvetiti najveu pozornost
ABC analiza temelji se na Pareto naelu obrnute proporcionalnosti to je manji broj proizvoda to je vea vanost
3.2.2.4. Metoda procesnih podruja Maarska metoda
metoda kojom usklaujemo kvalitetu i broj resursa, infrastrukturne poslovne f-je (horizontalno), infrastukturne f-je (vertikalno) i procesne f-je (transferzalno) sa ciljem ujednaenog rasporeivanja
provodi se u nekoliko koraka: broj i priroda f-je, utvrivanje potrebnih pondera jednako je IFx PRF (infrastukturne f-je x procesne f-je)
utvrivanje empirijskih ocjena
stvarni ponderi sp= (ppxo)/s
pp (potrebni ponder) utvrujemo osobne kriterije kako mislimo da neto treba biti; o (ocjena) utvrujemo kako neto jest; sp (stvarni ponder); s (sektor); po (prosjena ocjena) najblia realnosti, a dobivamo je usporeivanjem sp i pp (po=(sp x ( pp x s)
3.2.3. OBLIKOVANJE (DIJAGNOZA)
odnosi se na metode oblikovanja obavijesti i komunikacija
razlikujemo 4 vrste: Top Down, EX-Centrum,Basis-Up i Viestruki (Multiple) nukleus
3.2.3.1. Top down
odozgo prema dole, u stabilnim okolinama
rukovodstvo najprije izgrauje glabalne org. jedinice pa tek onda specifine zadatke
u linijskim i hijerarhijskim situacijama, pa i u sluaju poprenih informacija kao Fayolovog mosta informacija se kree najbre putem vertikalnog priopavanja nadreenih podreenom
3.2.3.2. Ex- centrum (iz centra)
strategija klina
u modularnoj ili matrinoj org.
promjene u org. zapoinju sa sredinjih razina
u suvremenim org. paketima javljau se mnogi vertikalni, horizontalni, popreni i ini komunikacijski kanali te se javlja koncept indeksa rasprenosti.
INDEKS RASPRENOSTI suma udaljenosti pojedine toke odn. dijametra koji povezuju pojedine toke od ostalih toaka i dijametara s kojom je isti informatiki povezan.
3.2.3.3. Basis up (odozdo prema gore)
u turbulentnim okolinama, provodi se odozdo
kretanje ili inicijacija je od ishodita korijena
u izvjesnim situacijama zbog ovih ili onih razloga u najdirektnijem su kontaktu sa relativnim informacijama i ine najpodobniji kanal transmisiji tih informacija. U tom sluaju obikujemo Basis-up metodu.
3.2.3.4. Viestruki (multiple) nukleus strategija veeg broja nukleusa
istovremeno top-down i basis-up i iz centra ubacivanjem visoko specijaliziranih radnika (na svakoj razini imamo barem 1 osobu koja zna sve raditi)
org. promjene u poduzeu zapoinju istovremeno na razliitim razinama i u razliitim djelatnostima poduzea
prvi korak je prepoznavanje pravilnog broja razina to ukljuuje prepoznavanje pravilnog broja tehnolokih pomagala ili suradnika koji omoguuju tranziciju
cilj je da sa ogranienim brojem suradnika i ogranienim brojem informatikih sredstava funkcioniramo na razini koja je adekvatna situaciji gdje su svi djelatnici kvalitetni i svi rade sa kvalitetnim sredstvima.
3.2.4. TERAPIJA (PRIMJENA, APLIKACIJA)
naini primjene org. metodologije sa svrhom poboljanja postojee org.
primjer induktivne metodologije je primjena u vremenu
4 vrste: ciklika, kairoloka, kronoloka i linijska terapija
3.4.2.1. Ciklika terapija (vrijeme) Real time
u okviru svakog ciklusa primjenjujemo i rasporeujemo sve subjekte i faze, te u svakoj fazi primjenjujemo sve cikluse
ciklus-ciklus krug sadri sve elemente dogaaja
ciklino vrijeme je vrijeme koje obuhvaa faze, korake i podkorake koji omoguavaju ili opisuju realizaciju ukupnog poslovnog zadatka
3.2.4.2. Kairoloka terapija (vrijeme)
Kairos Bog pravog trenutka
koristi se JIT pristup, ne odreuju objektivnim kriterijem poetak ili svretak org. ili bilo koje njene jedinice ili djelatnosti
dogaaji u kairolokom vremenu ne dogaaju se ni cikliki, ni fazno ni po nikakvom predvidivom redosljedu nego u skladu sa trenutnom situacijom
3.2.4.3. Kronoloka terapija (fazno vrijeme)
primjena org. rjeenja koje se odvija u okvirima vremenski odvojenih faza ili koraka
umjesto odvijanja svih dogaaja u jednom ciklusu, ciklus dijelimo u faze tako da da u okviru pojedine faze opisujemo ili izraavamo sve aspekte kljunog elementa ciklusa.
kad radimo u faznom vremenu (PERT, CPM, sve vrste mrenog dijagrama, gantogrami) vano je da prije nego to krenemo u drugu fazu ili drugi PERT, CPT... ispunimo sve kritine imbenike predhodne faze
3.2.4.4. Linijska terapija (vrijeme)
poput projiciranih slidova ubrzavanjem/vezivanjem odvojenih koraka dobivamo ravnomjerni hod ili liniju
linijsko rasporeivanje sukcesivno je; jedan dogaaj automatizmom slijedi drugi poput sliice na filmskoj vrpci to stvara kontinuitet
jedan dogoaj odmah slijedi drugi
4. SREDSTVA
sredstva su materijalna i nematerijalna pomagala kojima prikazujemo ili mijenjamo organizacijsko stanje
dva su poimanja:
sredstva kojima se moe prikazivati, objanjavati... org. cilj
povezanost konanog org. cilja i sredstva kojim ostvarujemo cilj
dvije vrste: po subjektu (nakani); po objektu (vrsti)
4.1. SREDSTVA PREMA NAKANI SUBJEKATA
sredstva kojima uspastavljamo, prikazujemo, mjerimo i odravamo cilj
4 vrste: sredst. uspostavljanja org. stanja; sred. prikazivanja org. stanja; sred. odravanja org. stanja i sred. mijenjanja org. stanja
4.1.1. SREDSTVA USPOSTAVLJANJA ORGANIZACIJSKOG STANJA
polazi od pretpostavke koja je uvijek apstrakcija da org. stanje ne postoji pa je potrebno odrediti standardne okvire od kojih org. treba nastati
4 vrste: org. upute, statuti, proraun i organigram
4.1.1.1. Organizacijske upute
normativi na zadanom jeziku s time da upuuju budue elemente org. na norme i standarde te org.
stimulativne i preventivne, pismene i usmene instrukcije koje stimuliraju poeljno i destimuliraju nepoeljno djelovanje
moraju biti kratke, jasne svima shvatljive izreene ili napisane jednostavnim jezikom
4 su podkoraka:
1. naznaka eljenog stanja
2. naznaka potrebnih kanala i radnji za postizanje eljenog stanja
3. naznaka neeljenog stanja
4. naznaka moguih radnji koje treba izbjegavati
krae smjernice, opisi, preventivne i stimulativne upute
4.1.1.2. Statuti
osnovno pravno i proceduralno sredstvo uspostavljanja org.
ini ga: uvodni, nosei i zakljuni dio
UVODNI DIO sadri 4 kljuna elementa: pravnu naznaku (pravni temelj), naslov (ime i adresa); preabula (filozofiranje o svrsi); vrsta (d.d.,d.o.o.)
NOSEI DIO: identifikacijski (priroda, vlasnici, djelatnici, klijenti); uprava (upravni odbor, nadzorni odbor, direktor, predsjednik nadzornog odbora); struktura (org. struktura prema objektu iprama subjektu)
ZAKLJUNI DIO: polazne i zakljune odredbe dogaaj kad netko preuzima organiz. ili kad se org. gasi
4.1.1.3. Proraun tabelarno sredstvo kojim uspostavljamo kontrolu nad fin. ulazima i izlazima za zadani rok, a s obzirom na vremenske i ostale trokove
prema Weihridnu i Koontzu proraun je sredstvo kojim usmjeravano kontroliramo prihode i rashode: izraene u novcu i izraene u radnim satima, materijalima
postoje 4 tipa prorauna:
1. proraun trokova prihoda
2. p. vremena materijala itd.
3. p. kapitalnih izdataka
4. probnocistiki proraun
4.1.1.4. Organigrami
grafiko sredstvo za prikazivanje org. strukture gdje simbolima oznaavamo jedinice (elemente), a punim linijama odnose izmeu jedinica (elemenata)
piramidalni
blok organigram
kruni organigram
satelitski organigram
4.1.2. SREDSTVA PRIKAZIVANJA ORG. STANJA
postiemo prostornu i vremensku sukladnost org. stanja
omoguavaju koordinaciju
primjena: visok stupanj povezanosti
prikazi su org. stanja i to tako da uvod preslikava zakljuak i izlazi preslikavaju ulaz
4 njih: usmena izvjea; pismena izvjea; matrice, mreni dijagram
4.1.2.1. Usmena izvjea
usmeni prikaz org. istraivanja
moraju biti jasna, kratka i lako shvatljiva
2 f-je: analitika i obavijesna
puno izvjee = 60 min; kratko =30min
pet minuta strukturiramo na razliite naine
4.1.2.2. Pismena izvjea
piemenim opisom prikazuje se org. stanje
2 vrste: opisna i prikazna
na prvoj stranici opisujemo cijeli fenomen, dogaaj, cijelu priu koju dijelimo na M elemenata
UVOD 0. starnica M=4 A,B,C,D openito
1. stranica kratko o A
2. stranica kratko o B
3. stranica kratko o C
4. stranica kratko o D
NOSEI DIO po 5 stranica o A,B,C,D (ukupno 20 stranica)
ZAKLJUNI DIO po jedna stranica rekapitulacije o A, B, C, D i jedna stranica rekaputalacije svega ukupno 5 stranica
4.1.2.3. Matrice
prikazuju sloene odnose sa naglaskom na odnosima vie nego na vezama
prikazuje viestukost uloga, zadaa i indetiteta pojedine org. ili njenih dijelova
matrice su org. sredstvo kojim prikazujemo viestruke uloge i odnose
4.1.2.4. Mreni dijagram
dogaaji i djelatnosti
koordiniramo postupak i tokove u vremenu i prostoru sa svrhom pronalaenja optimalnog redosljeda obavljanja djelatnosti
mreni dijgram je grafiki prikaz toka kompleksog procesa koji je u obliku mree sastavljen od strelica i vorova, gdje oni prikazuju djelatnosti ili dogaaje, a redosljed djelatnosti i dogaaja nezavisan je od trajanja procesa
pet pravila kojima uspostavljamo mreni dijagram:
1. Svakoj djelatnosti predhodi i slijedi nova djelatnost
A
2. Ako vie djelatnosti npr. A,B,C predhodi jednoj djelatnosti npr D, onda A,B,C,D traju jednako izavravaju jednim dogaajem
A
B D
C
3. Ako poslije jedne djelatnosti npr. A slijedi vie djelatnosti, npr. B,C,D onda predhodne djelatnosti poinju iz istog dogaaja
B
A C
D
4. Ako 2 ili vie djelatnosti predhode jednoj djelatnosti, a trajanje im je razliito , onda spajamo dogaaje putem najdue djelatnosti, a u okviru krae ubacujemo novi dogaaj i povezujemo ga fiktivnim dogaajem
3 C
2 4 1
A B D
5. Dva dogaaja mogu biti spojena samo jednom djelatnosti
4.1.3. SREDSTVA ODAVANJA ORGANIZACIJSKOG STANJA
integriramo dijelove org. i odravamo integraciju matrine org. s okrujem
to su: tehnika sazivanja i voenja sastanaka, opis radnog mjesta, kocke podataka, komuniogrami
4.1.3.1. Tehnika sazivanja i voenja sastanaka
sredstva kojima uz komunikacijju i putem nje ostvarujemo kontrolu, kordinaciju, motivaciju i inovaciju koje u kontekstu sastnaka nazivamo org. integracijom
sasanci se sastoje od 4 elementa:
POZIV treba se navesti povod, mjesto, vrijeme i dnevni red sastanka
moe se uputiti pismeno ili usmeno. Pismeni se alje nekoliko dana, tjedana, mjeseci prije ovisno o vanosti sastanka, a usmeni poziv jedan dan prije telefonom
OTVARANJE SASTNKA pozdrav, dnecni red, odreivanje zapisniara, odreivanje ovjeritelja zapisnika
VOENJE SASTANAKA treba se drati dnevnog reda i dogovorenih izleta (van dnevnog reda). Voditelj moe naknadno uvesti neke teme. Treba strukturirati dnevni red da je vrijeme kojie odredili ili podjednako ili ponderirano.
ZATVORENJE SASTANKA zapisniar sastavlja STATE izvjetaj koji je rekapitulacija dogaaja A,B,C... i sinteze
4.1.3.2. Opis radnog mjesta
ovisno o tipu org. RM e biti vie ili manje definirano
opis RM je pismeno org. sredstvo kojim naznaujemo:
formalni naziv radnog mjesta, ifru oznaku
hijerarhijsku lokaciju, odnosno vertikalno odreenje RM po vanosti, sloenosti...
horizontalnu lokaciju, opis tipa, svrhe, prirode posla po vrsti djelatnosti
konkretne poslovne zadatke, dunosti, ovlatenja i odgovornosti vezane uz RM
RM ini definiran prostor u okviru kojega org. omoguuje pojedincu pristup tehnologiji, informaciji, sirovini i energiji kojem pojedinac obavlja definirani org. zadatak
4.1.3.3. Kocke podataka
trodimenzionalan org. sredstvo kojim vertikala prikazuje sloenost, horizontala vrste, a tranverzala vrijeme prikazivanje podataka u vie dimenzija
kocka podataka je 3D prikaz informatika: temeljene org. gdje vertikala oznauje sloenost...
kocke podatka oblikuju se prema potrebama razliitih org.
4.1.3.4. Komunikogrami
graf. sredstva koja prikazuju odnose dobre/loe komunikacije izmeu org. subjekata
puna linija kvalitetan odnos, dok razliite linije mogu oznaavati muko-enske odnose...
grafiki oblici prikazivanja organizacijskih komunikacija crteima, mreama, grafikonima
4.1.4. SREDSTVA MIJENJANJA ORG. STANJA
ostvarujemo org. motoriku i reprodukciju
prikaz bioanalognih djelatnosti koje obnavljaju i odravaju org. u vremenu
org.sredstva kojima ostvarujemo organizacijsku motoriku i raprodukciju te sredstva kojima prikazujemo i primjenjujemo metode kreativnosti nazivamo sredstvima mijenjanja stanja
to su: konferencija ideja, organizacijske projekcije, kvadratne tablice, org. modeli
4.1.4.1. Konferencija ideja (Brainstorming)
sredstvo motiviranja i inoviranja org. rjeenja putem strukt. dijagrama
konferencija ideja temeljena je na dogovoru o ogranienom broju tema, odnosno elemenata. To su u kontekstu posl. org. funkcije (7) ili u kontekstu projektiranja org. struktura, postupci, medode i sredstva
4.1.4.2. Organizacijske projekcije
prikazivanje buduih stanja na temelju postojeih stanja iz prolosti
temelje se na ekstrapolaciji trendova odnosno empirikim pokazateljima
4.1.4.3. Kvadratne tablice
povezivanje odreenog uinka s odreenom nagradom
svaki kandidat se vee za izvjesno stanje
org. sredstvo kojim povezujemo definirani uinak s definiranom nagradom ili nekim drugim oblikom motivacije, s time da relevantne odnose izraavamo tablinim prikazima
4.1.4.4. Organizacijski modeli
hipotetski prikaz org. u simuliranim uvjetima, a u svrhu mijenjanja i prikazivanja org.
grafiko sredstvo prikazivanja org. u pojednostavljenom obliku s razliitim svrhama u vidu, meu kojima poboljanje, inovacija i motivacija org. igraju vanu ulogu
4.2. SREDSTVA PREMA SVRSI
vezana uz prikazivanje i prenoenje org. relevantnih informacija
to su: usmena, pisana, tablicirana i grafika org. sredstva
4.2.1. USMENA ORGANIZACIJSKA SREDSTVA
org. pomagala koja koriste usmeni izraz u svrhu uinkovitijeg prikaza i promjene org. stanja
to su: nareenja, predoenja, govori i pregovori te problemske diskusije
4.2.1.1. Nareenja - upute
kao upute sa jasno definiranim ciljem i rjenikom
verbalna org. sredstva kojima osiguravamo da se org. zadatak obavlja u skladu sa zadanim i oekivanim normama, te u skladu sa zadanim procedurama, rokovima i standardima
4.2.1.2. Predoenja
verbalni opis pojavnog stanja u org.
verbalna org. sredstva s naglaskom na slikovitosti opisu, openitoj slici.
neki od usmenih oblika predoavanja su audio poruke i preporuke, predavanja, usmeni dio prezentacije
4.2.1.3. Govori i pregovori
kao upute, ali ciljevi i eljena stanja nisu toliko razraeni
govoi i pregovori su verb. org. sredstva kojima informiramo, integriramo, koordiniramo i motiviramo lanove organizacije
4.2.1.4. Problemske diskusije
slino brainstormingu, samo su one usmejrene na uoavanje nedostataka
prg. sred. inoviranja org. putem grupnih diskusija u svrhu iznalaenja novih org. rjeenja
ova tehnika usmjerena je na dijagnosticiranje odnosno uoavanje nedostataka (greaka u sustavu) te na ispravljanje istih
4.2.2. PISANA ORGANIZACIJSKA SREDSTVA
sredstva prikazivanja i mjerenja org. uz opotrebu brojki, rijei, slika, tabela
verbalna sred. prikazivanja i mjenjanja org. s time da se ista u svojoj nakani i primjeri primarno temelje na pisanim rjeima, a tek u drugom planu u slikama, brojkama, tablicama itd.
to su: org. propisi, poslovnici, poslovna pisma, elaborati
4.2.2.1. Organizacijski propisi
akti kojima se reguliraju pojedina manje vana org. pitanja
u principu sadre: naziv org., naziv relevantnog dijela org. (na koji se propis odnosi), vrstu propisa, naziv propisa, redni broj stranica, sadraj propisa, razradu propisa, naziv org. osobe koja je izabrala propis, podatke o mjestima na koje dopis treba dostaviti, vrijeme valjanosti propisa
4.2.2.2. Poslovnici
ureuju nain rada pojedinih organa i njihovih pomonih tijela kao to su priprema i saziv sjednice, utvrivanje dnevnog reda, nain voenja rasprave, nain glasanja, nain informiranja o radu i odlukama i sl.
poslovnik treba formulirati vrhovno rukovodstvo
4.2.2.3. Poslovna pisma
sredstvo komuniciranja, poslovnih i kurtoaznih informacija kojima rg. ulazi u odnose interakcije s okruenjem te integracije i interakcije na lokalnom planu (sama sa sobom)
iako postoje mnoge razliitosti u poslovnom komuniciranju, veina podljee osnovnim pravilima:
standardizacija oblika
stand. strukture
prepoznatljivosti nakane
redovitost
4.2.2.4. Elaborati
poput izvjea, org. sred. kojim se pisanim putem prikazuje izvjesno org. stanje
Elaborat se u principu odnosi na projekciju odnosno na izvjee o buduim eljama i/ili pretpostavljenom stanju
osnovni prikaz budueg stanja
4.2.3. TABELARNA ORGANIZACIJSKA SREDSTVA
org. pomagala kojima viedimenzionalnim pomagalima (najee dvodimenziionalnim) prikazujemo veze i odnose izmeu razl. veliina
tablice u odnosu na dijagrame tendiranja statinosti odnosno manje su podobne za prikazivanje odnosa podreenosti i nadreenosti
to su: jednostupne org. tablice, viestupne tablice, sociomatrice, organizacijske liste
4.2.3.1. Jednostupne org. tablice
prikazuju 1 vrstu odnosno 1 simbolom
sredstvo su prikazivanja org. stanja ili odnosa putem dvodimenzionalnog redanja org. relevantnih informacija
kao i ostale tablice prikazuju odnose i veze izmeu razliitih veliina s naglaskom na vezama
4.2.3.2. Viestupne tablice
prikazuju vie odnosa s vie simbola
njima prikazujemo viestruko definirane uloge pojedinih org. mjesta ili nosilaca, ili viestruko definirane nosioce koji objanjavaju jedinstvene uloge ili org. mjere
4.2.3.3. Sociomatrice
prikazuju meuljudske odnose u okviru org.
dio znanstvenih tehnika zvanih sociomatrice, a u org. smislu oznaavaju specifino sredstvo tabelarnog prikazivanja meuljudskih odnosa u okviru org.
sastavlja sociomatrice odreuje simbolom + pozitivan emocionalan odnos, - negativan, 0 neutralan odnos
4.2.3.4. Organizacijske liste
kao upute s detaljiziranim zadacima i vremenima
org. liste su pisane smjernice, obino u obliku pitanja, kojima se utvruju slaba mjesta u postojeim org. rjeenjima radi kritike procjene tih rjeenja.
4.2.4. GRAFIKA ORGANIZACIJKA SREDSTVA
org. pomagala koja crteima, linijama, mreama (dijagramima) prikazuju org. tokove, veze i odnose s naglaskom na tokovima i odnosima
to su: grafikoni, dijagrami toka, sociogra