.,xq;:;; ~

QIJENA DIN.~

..::..L- 'l.; L &.Sve ~ l _/ , .....o~ ~~l

~~--!" ~ ..J_rl d 1\..Y~_) j) y.&.~~ ~ ~ Gt'~-' '1.:...- ,.~l

G:i/, cf 11"1' ~d

GRAMATIKA ARAPSKOG JEZIKA

ZA NIE RAZREDE MEDRESA I SREDNJIH KOLA

II DIO

SINTAKSA I IT ANKA SA RJENIKOM

NAPISALI:

Dr. AIR SIKIRI, MUHAMED PAI I MEHMED HANDI

IZDANJE V AKUFSKE DIREKCIJE U SARAJEVU

1 9 3 6 DRAVNA TAMPARIJA U SARAJEVU

- ...

Ovaj je udbenik izraen po nalogu Ulema-medlisa u Sarajevu prema programu koji je sastavila naroita anketa. Rukopis udbenika je pregledan i ispravljen od strunjaka, pa je zakljukom Odbora Naiba za LV. Z. u Sarajevu br. Pov. 94/36 od 26 aprila 1936 odobren za uporabu u niim razredima medresa i slinih srednjih kola.

..

r

II DIO

SINTAKSA Nauka o nizanju rijei u reenici iove se sintaksa Ova se nauka dijeli na sintaksu imena, sintaksu glagolskih

oblika i sintaksu estica.

A) SINTAKSA IMENA

Ime moe biti:

a) primitivno ( ~ (~\ ) t. j. ono koje nije izvedeno iz ""' ." o} ........

druge rijei, na pr. u#_;l zemlja, r.li pero. ' .... . ,.,.

b) izvedeno ( 'J-:-.!..1. l) t. j. ono koje je izvedeno od infinitiva.

Infinitiv ( J J.:...l'l ) t. j. glagolska imenica je dakle oblik iz kog se tvore izvedena imena. Infinitiv je od I vrste glagola

nepravilan ( 'i ,.J: C ), a od proirenih glagolskih vrsta pra--> ~ .

vila n C.s;9~ ) . Infinitiv kao JG.i'l moe imati aktivno ....;W.: > i - ~ ~

pasivno znaenje (J;:.l'IJI "....;W.:). Kada infinitiv ima aktivno ~ ~

znaenje, imenica iza njega stoji kao subjekatski genitiv, na pr.

-. ~:-,jiIS:""~ pfakanje djeteta, t. j. dijete plae. Prema tome je - . SJ.lbjekat glagolskog infinitiva u izgovoru ( ll:.Li ) u genitivu, a po znaenju (li) u nominativu.

Ako infinitiv ima pasivno znaenje, onda je iza njega

objekatski genitiv, na pr. ::-~1 ~G ~tJ\ -~ -~- :J Ljudska je . .dunost u ime Boga posjeanje Kabe t. j. posjeati Kabu. U

-ovom sluaju je glagolski objekat u izgovoru ( (_r._:j) u geni-

i:ivu, a po znaenju ( ~) u akuzativu.

l*

Kada infinitiv koji je postao od tranzitivna glagola ima

aktivno znaenje, dolazi glagolski subjekat kao subjekatski

genitiv, a objekat ostaje u akuzativu ili s prijedlogom u geni-

tivu kao dalji objekat, na pr. ( ~~~--~ ) "&\~Vl u ",'i\'~ ::Sl5 ... ..... . . . Vojska je pobijedil'a neprijatelja.

Uz infinitiv moe stajati i genitiv koji znai mjesto ili

vrijeme, na pr. ~;....:;.1 j_,:.~ ulazak u damiju; 3_:.~~1 '~

kolska obuka; pi (.;i nono spavanje. Iz infinitiva izvedena imena su:

l) Particip aktivni (J::_ liJ\ r:-1 ), koji se tvori od aktivnih glagola i pokazuje osobu koja vri glagolsku radnju ili znai

prolazno stanje u kome se neko ili neto nalazi, na pr. ~, ((' ~

koji pie; ?} koji spava. Particip aktivni kao imenica moe biti ~C.

5

e se rije smatrati participom ili pridjevom. Ako rije naime

znai osobu koja vri ili trpi glagolsku radnju ili se nalazi u

nekom prolaznom stanju, smatra se participom, a ako pokazuje

stalno ili prolazno svojstvo, onda je pridjev. Tako rije "'t~~ uen moe biti pridjev premda ima oblik participa aktivnoga, a ,J ",.. J ~

~..,r bolestan 1 ~.;:- ranjen su participi premda imaju pri-

djevni oblik.

4) Komparativ i superlativ pridjeva (~./t-li r:.-1) dolazi na oblik J:;'i od I vrste glagola od kojih pozitiv pridjeva nije na oblik J_:.jj . Od proirenih glagolskih vrsta i od pridjeva

iji pozitiv ima oblik J:;'i tvori se komparativ i superlativ, da se pridjev pretvori u glagolsku imenicu u akuzativu bez

odreenog lana i pred nju stavi rije l:':.i jai, J;i manji, ~i vei, ~~ vei i t. d., na pr. ';z-' i crven - !JI '!. ... ; u-, :J.A- J..!.l

-;J'"''"'-;o... J.,..oJ (crveni ji od}, ? "J..!. 'll najcrveniji, ..>..:..- pruen - . , "' ... ' "" bl~\ ::;;l krai.

Oblik ~~ u komparativu ostaje isti bez obzira na rod i broj i iza njega stoji prijedlog ~~, a u superlativu je :.;W'I imenici ili linoj zamjenici ili ima odreeni lan.

A) Kada superlativ ima odreeni lan, mijenja se prema

svojoj imenici po rodu i broju ovako:

Singular

Dual

Pr. plur.

Nepr. plur.

Singular

Dual

Muki rod: enski rod:

~Vl . } .....

"J---JI

wDVI , .... , J.,

L.L...JI l,) "" J' o;: ,,...

w".W'll ' "". .... t ' .....

..::...l:J-.-A-1\

j~ liVI ' , ' ..... J-..ill

Primjeri:

Muki rod:

, .... ; ... ,,~ ... J...;..;'} l ~)l najvredniji ovjek

,_- "t .... ..., :; ...

0:>L..

Pr. plur. 0.,LJ~'i Jl:-~~~ najvredniji ljudi Nepr. plur. ~li'Vi J4-~l najvredniji ljudi

enski rod:

Singular

Dual

najvrednija ena

dvije najvrednije ene

najvrednije ene

najvrednije ene.

Pr. plur.

Nepr. plur.

B) a) Kada je superlativ ~w.J:1 odreenom imenu, moe se slagati u rodu i broju sa imenicom kojoj pripada, a moe biti i u jednini mukog roda bez obzira na rod i broj imenice . . ,_ , , , ..... Genitiv ( ~~ JW l) ovoga superlativa stoji u mnoini, na pr.

Singular

Dual

Muki rod:

~4-")1 ~~ najvredniji ovjek .. ... .. '.". ., , .... 1:

J~ J l L,4.; l dva najvrednija ov jeka Pr. plur.

Nepr. plur.

J~~~ Wi t'\',;,( dvije najvrednije ene , -

Pr. plur. ~>~i< ~i> ::..1}";.;' najvrednije ene ...... __ , ..... ,,", v

Nepr. plur. J>~ l J..,

7

5) Imenica mjesta i vremena ( _yt:'J\ ~ ~u\ ;....:1 ) . ... _ . .,.' .

6) Imenica orua ( _3-1 ~ l r-!).

Od imena su izvedene:

l) Imenice koje znae mnotvo neega na nekom mjestu

( ~~~ ;..:n i dolaze na oblik "il'.";: , na pr .... J..:t gdje ima .J. ... -t J'\. .... - ...

mnogo lavova (od J... l lav); i \.:..t. gdje ima mnogo krastav ica

(od -t~ krastavica). ' .... .- ' .

2) Pridjevi koji znae pripadnost neemu (;:-'_,_ill r-! ), ~ .~, ~Y'

na pr. -~; Kurejija, ~ Mekkanac.

3) Deminutiv (~i ;....:1 ), na pr. ~:> ovjek J:;~ o-"' , ' J. ... ' ,.,. ... "" ." '

v jeuljak, J~ vrabac ~ vrapi, '-:"':)$- ~~ tipavi, J ~ J , y .J ~y , " y ' -:-J" - ~J.> pisari, '-:"' ~ - ~ pisamce.

Odreena i neodreena imena ( ~ }:_31 ) '~ _j.f'l) ~ ~

Arapska imena ( CVI ) mogu biti odredena ('~;n)

neodreena U~ J _rl l), na pr.

~)l ovjek (poznati); '~)1 milostivi; ~~~ trei.

8

Ako vlastito ime ima odreeni lan, ne moe ga izgubiti,

osim kada je :_; Wl'l ili u vo kati vu, na pr. ~ )1 Reid; . ~ ' "" ~ ..... ' ' rJI .... ' _,.. .... ..... ' -:: .,.. ;.;~Ul Nabiga; J~ _,..._ll Semuel; ~_:U l Medina; rl!ll Sirija, ali 1~G l! O Nabiga; -~~~ll '~.t: Grad Bojeg poslanika, Medina.

... "'..... ... Ako opet vlastito ime nema odreenog lana, ne moe ga

dobiti, na pr. U Muhammed; .J"';i 1) Amr; 'o__: Mekka; ~ Egipat. - "

Neka vlastita imena mogu imati odreeni lan, a mogu

biti i bez njega, na pr. j',;,~;il ,., . .... ' ::: ,., j..

g

Arapi razlikuju tri vrste osobnih imena:

l) Pravo ime ( '(~,\ ), na pr. ~i Ahmed.

2) Naziv koji poinje rijeju ~~, (-'. t.1 ili ~~ ( '.;:;J::JI >, na pr. r;:.WI ;.~ Ebul-Kasim; ".;'i_;..: _,~tEbu Hanifa; ~;~' Ummu Atijja; ,~)'\ 0;1 lbnul-Esir; ~y:. ~ Bintu Huvejlid i

3) Priimenak t. j. naziv po nekom svojstvu ( ;_ ,i,ll\ ),

na pr. J..f;..n Siddik (iskreni); j_,~{ij\ Faruk (koji strogo razli-' .... -.... ' . .::; ....

kuje istinu od neistine); i:>;l.l..A..;-1 l Bagdaanin; iS~\ grama-,., .... ,..

tiar~ ~4.J\ Haimija.

' ~ .... ' .... . . . .... Line zamjenice ( ;, ~ll - ..:..l~ l )

Sastavljene line zamjenice mogu biti u no-, , minativu, genitivu i akuzativu. Sastavljena zamjenica je u

nominativu kao glagolski subjekat ( J:_WI ) ili u akuzativu kao ' '..... ..... ' tl' ...

objekat ( ~, J_,. ..ti 1), ako je sastavljena s glagolom, na pr. ..:.-~~ Udario sam; ~,Ji Udario sam ga. Ako je sastavljena lina zamjenica spojena uz ime ili uz prijedlog, onda je u genitivu,

na pr. ~Gf tvoja knjiga. Sastavljena zamjenica uz glagol moe biti izreena, a moe se samo pomiljati, na pr. ~;.;;

' , , ... -S ..... Udario sam; uvijek se odnosi na rije koja je u reenici prije te zamjenice. Ime na koje se

odnosi lina zamjenica zove se 'e;,~'\, na pr. ' .... , ~ ~)"lf ~) j-.t_; Doao mi je Zejd pa sam ga poastio;

i .. ' .. '.: :,5'ij _,,.,_;;') \) J"'t; Doao mi je Zejd i Amr pa sam ih ' poastio;

r',.~:::,"~tf :Jt;ji ~-.:t;" Doli su mi ljudi pa sam ih poastio.

10

Katkada se dogodi da se lina zamjenica u 3 licu odnosi

na cijelu reenicu, koja iza nje slijedi. Ova zamjenica nema

't::)'l i zove se ~W\ ~(zamjenica koja izrazuje injenicu), ako je mukoga roda, a 5" . ;l\~, ako je enskoga roda, na pr. ,;; "".,., ..... ' "'..,..s.,.,-: ''tY r, IS. ~j J" Ze j d je uen; t~ ~j ....;l Zaista je Ze j d uen; ,:,~ ~,i ... ~~ Zejd je stajao; y_}';H ~ J;i Q~i ~~ Ovaj svijet je manji od najmanjega. _ ,

Pokazne (demonstrativne) zamjenice ( oJL!'i\ C:i ) , , odnosne (relativne) zamjenice (~~_,..:jl'l) nauili smo u l dijelu

ove knjige. Treba naroito istaknuti da se nastavak !l u po-",., ,... ... "' ""' !

kaznih zamjenica kao to je dl) .!li}~. ~I.JI smatra linom

zamjenicom. Ova se zamjenica katkada ravna u broju i rodu

prema licu s kojim se govori, na pr. ~). ~). l.S::'~~. ~). ~,1 ovaj ili onaj. Prefiks ~ kod pokaznih zamjenica nije sastavni

dio zamjenice, nego je prilog (!. _ _';"~J.:,.:) i znai >>eto, na pr.

lj; (eto) ov