XXI Broj:10 35 KM 7.10.2019.godine 1011610071934527 II...Omanjska bb, iznos od 1.500,00 KM; - Marijan (Pave) Bejić, Bejići bb, iznos od 1.500,00 KM - Vinko (Petar) Pranjić, Sivša

7.10.2019.god. Službeni glasnik Općine Usora Broj:10/19 Stranica 1.

Izdavač: OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE USORA Odgovorni urednik: Dijana Katić, dipl. pravnica tel: 032/893-479, fax: 032/893-514 e-mail: [email protected] Web adresa: www.usora.com

Godina:XXI Broj:10

7.10.2019.godine

USORA

Tisak: OPĆINA USORA Godišnja pretplata 35 KM

Ž i r o - r a č u n : 1 0 1 1 6 1 0 0 7 1 9 3 4 5 2 7

Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo Poslovnica Usora

“Službeni glasnik” izlazi prema potrebi

Na temelju članka 23. Statuta Općine Usora («Sužbeni glasnik Općine Usora» broj: 5/17), članaka 86. i 87. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Usora („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 8/17) Općinsko vijeće Usora na svojoj XXX (tridesetoj) redovitoj sjednici održanoj dana 27.09.2019. godine, a nakon provedene rasprave d o n o s i:

O D L U K U o odobravanju sredstava za sanaciju

klizišta

I Općinsko vijeće Općine Usora odobrava financijsku pomoć u svrhu sufinanciranja sanacije klizišta koje se pojavilo u neposrednoj blizini stambenih objekata, i to kako slijedi:

- Pavao (Pavla) Avgustinović, Srednja Omanjska bb, iznos od 1.500,00 KM;

- Marijan (Pave) Bejić, Bejići bb, iznos od 1.500,00 KM

- Vinko (Petar) Pranjić, Sivša bb, iznos od 500,00 KM

II Odobrena sredstva isplatit će se iz Proračuna Općine Usora, iz posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda. Odobrena sredstva isplatit će se na račune korisnika otvorenih kod poslovne banke.

III Korisnici sredstava se obvezuju odobrena sredstva utrošiti namjenski o čemu će Općini Usora podnijeti financijsko izvješće u roku od 60 dana od realizacije transfera.

IV

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Služba za gospodarstvo i financije Općine Usora.

V Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a ima se objaviti u „Službenom glasniku Općine Usora“. Broj: 01-05-207/19 PREDSJEDATELJ OV-a Datum: 30.9.2019. godine Ivo Suvala =======================================

mailto:[email protected]


Na temelju članka 23. Statuta Općine Usora («Sužbeni glasnik Općine Usora» broj: 5/17), članaka 86. i 87. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Općine Usora („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 8/17) Općinsko vijeće Usora na svojoj XXX (tridesetoj) redovitoj sjednici održanoj dana 27.09. 2019. godine, a nakon provedene rasprave d o n o s i:

O D L U K U o raspodjeli sredstava za stipendije

I Općinsko vijeće Općine Usora odobrava da se sa transfera pojedincima, izdaci za stipendije predviđen Proračunom Općine Usora za 2019. godinu, na poziciji 80 307, ekonomski kod 614 200, iznos od 2.800,00 KM raspodijeli na 14 studenta sa područja Općine Usora koji su ostvarili pravo na stipendiju kod Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona u akademskoj 2018/2019. godini. Na ovaj način će se sufinancirati 2. (druga) rata stipendija i isplata će iznositi 200,00 KM po studentu.

II Općinsko vijeće Općine Usora odobrava da se sa transfera pojedincima, izdaci za stipendije predviđen Proračunom Općine Usora za 2019. godinu, na poziciji 80307, ekonomski kod 614200, iznos od 800,00 KM raspodijeli kao jednokratna pomoć na tri studenta iz iste obitelji (266,6 KM po studentu) i to za: 1. Kristina (Milenko) Ćosić, studentica IV

godine medicinskog fakulteta u Tuzli 2. Gabrijela (Milenko) Ćosić, studentica II

godine medicinskog fakulteta u Tuzli 3. Žaklina (Milenko) Ćosić, studentica II

godine stomatologije u Banja Luci

III Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Služba za gospodarstvo i financije Općine Usora.

IV Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a ima se objaviti u „Službenom glasniku općine Usora“. Broj: 01-05-208/19 PREDSJEDATELJ OV-a Datum: 30.9.2019. godine Ivo Suvala =======================================

Općinsko vijeće Općine Usora na temelju članka 104. Statuta Općine Usora («Službeni glasnik Općine Usora» broj 5/17), na svojoj XXX (tridesetoj) redovitoj sjednici održanoj dana 27.09.2019. godine na prijedlog Općinskog načelnika d o n o s i:

O D L U K U o izmjenama i dopunama odluke o sufinanciranju troškova prijevoza

učenika koji pohađaju srednju školu

I. U Oduci o sufinanciranju troškova prijevoza učenika koji pohađaju srednju školu („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 8/19) vrše se slijedeće izmjene i dopune: Iza članka II dodaje se novi članak III koji glasi: Općina Usora preuzima obvezu da u školskoj 2019./2020. godini sufinancira razliku u cijeni prijevoza učenika koji pohađaju srednju školu, a zbog izgradnje mosta na rijeci Usori nemaju osiguran autobuski prijevoz do škole. Dosadašnji članak III postaje članak IV, a dosadašnji članak IV postaje članak V.

II. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u «Službenom glasniku Općine Usora». Broj: 01-05-209/19 PREDSJEDATELJ OV-a Datum: 30.9.2019. godine Ivo Suvala =======================================


Na temelju članka 23. Statuta Općine Usora («Službeni glasnik Općine Usora» broj: 5/17) i članaka 86. i 94. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Usora («Službeni glasnik Općine Usora» broj:8/17) Općinsko vijeće Usora na svojoj XXX (tridesetoj) redovitoj sjednici održanoj dana 27.09.2019. godine d o n o s i

Z A K LJ U Č A K

I Usvaja se Informacija o Dokumentu okvirnog Proračuna Općine Usora za razdoblje 2020.-2022. godina koje su vijećnici dobili u materijalima za XXX (tridesetu) redovitu sjednicu Općinskog vijeća Usora.

II Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja. Broj: 01-05-204/19 PREDSJEDATELJ OV-a Datum: 30.9.2019. godine Ivo Suvala =======================================

DOKUMENT OKVIRNOG PRORAČUNA OPĆINE USORA ZA RAZDOBLJE 2020.-2022.

POGLAVLJE 1: Uvod u Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2020-2022. godina 1.1. Uvodne napomene U skladu sa Zakonom o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH" broj: 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16 i 5/18) pripremljen je Dokument okvirnog proračuna Općine Usora za 2020.-2022. godine koji je dio pristupa Srednjoročnog okvira rashoda za isto razdoblje. Izrada Dokumenta okvirnog proračuna (DOP) za

trogodišnje razdoblje je postala uobičajena praksa na svim razinama vlasti u BiH u proteklih nekoliko godina. Ovaj dokument je ključan rezultat izrade i planiranja, srednjoročnog planiranja po metodologiji „10 koraka“, koja je zasnovana na najboljim međunarodnim iskustvima. Zakonom o proračunima u Federaciji BiH uspostavljeno je srednjoročno planiranje kao kontinuiran proces koji počinje donošenjem smjernica gospodarske i fiskalne politike Vlade Federacije BiH u skladu sa kojim se projicira gospodarski i fiskalni položaj Općine u trogodišnjem razdoblju, a završava odobrenim konačnim proračunom i procjenama za buduće dvije godine. Također, Zakonom o proračunima u Federaciji BiH propisan je proračunski kalendar kojim su utvrđeni krajnji rokovi za svaku fazu proračunskog planiranja i kojim je predviđeno da DOP, kao jedinstven dokument razmatra i usvaja načelnik općine. Smjernice gospodarske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, kao osnova za pripremu DOP-a, u skladu sa Zakonom o proračunu u F BiH, treba da sadrže strateške ciljeve i pokazatelje gospodarske i fiskalne politike, osnovne makroekonomske pokazatelje, pretpostavke društvenog i gospodarskog razvoja, te procjeni prihoda i rashoda za godine koje su obuhvaćene DOP-om. Dokument okvirnog proračuna predstavlja preliminarni Nacrt proračuna za 2020. godinu, te daje predviđanja za 2021. i 2022. godinu. Ključni cilj Dokumenta okvirnog proračuna je da se osigura bolja povezanost između prioritetne politike Općine Usora i načina na koji ona vrši raspodjelu proračunskih sredstava kao i da doprinese razvoju strateškog planiranja prioriteta i ciljeva Općine Usora. Teškoće za primjenu ovako definiranih zakonskih odredbi predstavlja činjenica da su i novim Zakonom o proračunima u FBiH definirane iste procedure i rokovi za pripremu proračunskih dokumenata za sve razine vlasti, da se u pripremi navedenih dokumenata treba bazirati na smjernice gospodarske i fiskalne politike viših razina


vlasti koje općine nemaju u razdoblju pripreme svojih proračunskih dokumenata. Polazni temelj za izradu DOP-a za razdoblje 2020.-2022. godine su procjene gospodarskog razvoja, potrebe socijalnog sektora, makroekonomski pokazatelji, te procjena prihoda i rashoda za godine koje su obuhvaćene DOP-om, a u skladu sa raspoloživim sredstvima. Imajući u vidu navedeno srednjoročne makroekonomske prognoze u DOP-u Općine Usora za razdoblje 2020.-2022. godine baziraju se na trenutno dostupnim elektronskim verzijama sljedećih dokumenata viših razina vlasti: (1) Smjernice gospodarske i fiskalne politike za razdoblje 2020.-2022. godina, (2) Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika Bosne i Hercegovine, (3) Projekcija prihoda od indirektnih i direktnih poreza za županije i općine za razdoblje 2019.-2022. godine (Federalno ministarstvo financija, svibanj 2019. godine). Dokument okvirnog proračuna Općine Usora za razdoblje 2020.-2022. godine pokriva sljedeće oblasti:

srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze

prognoze izravnih i neizravnih prihoda projekciju rashoda i tekući transfera

(upravljanje javnom potrošnjom) proračunske prioritete za razdoblje

2020-2022. godine. POGLAVLJE 2: Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze U ovom poglavlju dani su osnovni srednjoročni makroekonomski pokazatelji i prognoze na kojima su temeljene preliminarne procjene DOP-a Federacije BiH za razdoblje 2020.-2022. godina, a na temelju čega se rade projekcije jedinica lokalne samouprave. Bosna i Hercegovina je, prema prvim procjenama u 2018. godini ostvarila rast od 3,3% u odnosu na 2017. godinu, potaknut jačanjem domaće potražnje i povoljnim kretanjima u međunarodnom gospodarskom okruženju. Najznačajniji rast

je, kao i u prethodnom razdoblju, ostvaren u domenu privatne potrošnje i investicija, dok je doprinos neto izvozu bio neutralan. Pri ovoj procjeni je važno uzeti u obzir usporavanje gospodarskog kretanja u zemljama EU u drugoj polovini 2018. godine, koja će se sa sigurnošću odraziti i na gospodarska kretanja u Bosni i Hercegovini. Naime, posljednji podaci Eurostat-a za 2018. godinu ukazuju na usporavanje rasta za četvrti kvartal 2018. godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine (1,4%), dok je istovremeno došlo i do usporavanja rasta u glavnim trgovinskim partnerima Bosne i Hercegovine, Njemačke i Italije (rast u posljednjim kvartalima 2018. godine je iznosio 06%, odnosno 0,00%). Prema preliminarnim procjenama, a na temelju objavljenih priopćenja Federalnog zavoda za statistiku za četiri kvartala 2018. godine BDP Federacije Bosne i Hercegovine je u 2018. godini iznosio 21,2 mlrd. KM i realno je veći za 3,5% u odnosu na 2017. godinu. U razdoblju od 2019.-2022. godine prema projekciji DEP-a u Federaciji Bosne i Hercegovine se očekuje rast BDP-a po stopama 3,7%, 3,8%, 4,0%, i 4,2%. Usprkos projiciranom usporenom rastu u Evropskoj uniji (projiciran rast EU28 je revidiran sa 1,9% na 1,5%), u Federaciji Bosne i Hercegovine se u 2019. godini očekuje nastavak gospodarskog rasta, po nešto sporijoj stopi u odnosu na prethodno razdoblje, u iznosu od 3,7%. Očekivani rast će najznačajnije uporište imati u očekivanom porastu privatne i javne potrošnje, usljed višegodišnje provedbe politike fiskalne konsolidacije, te porastu ukupnih (privatnih i javnih) investicija. Očekuje se da će glavni oslonac projiciranog rasta u srednjoročnom razdoblju biti domaća potražnja. Povećanje ukupne gospodarske aktivnosti, uz očekivano povećanje industrijske proizvodnje, građevinarstva, a s tim u vezi i broj uposlenih i prihod od izvoza, trebali bi rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka građana, te u konačnici i povećanje privatne potrošnje. Na razini zemlje, prosječni rast privatne potrošnje u


razdoblju od 2020.-2022. godine očekuje se po stopama 1,8%, 2,0%, i 2,1%. Uz navedeno, nastavak provedbe politike fiskalne konsolidacije će imati za cilj smanjenje javne potrošnje u odnosu na BDP, kroz ograničavanje rasta tekće potrošnje i tekućih transfera, uvažavajući zakonski predviđen rast istih, te bi se eventualno ostvarene uštede, odnosno fiskalni prostor usmjerio na kapitalne investicije, čijim bi se rastom u konačnici ostvario i veći svukupni gospodarski rast. Dakle, u narednom srednjoročnom razdoblju se u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuje značajniji doprinos javnih investicija rastu BDP-a, prvenstveno kroz planiranu izgradnju putne i energetske infrastrukture. Uz izvjesno sticanje statusa BiH kao kandidata za člannstvo EU, te kontinuirane procese unapređenja poslovnog okruženja i provedbu ostalih sveobuhvatnih strukturnih reformskih mjera, izvjestan je i veći priliv domaćih i stranih investicija. U 2019. godini se, usljed slabljenja izvozne tražnje, odnosno smanjene gospodarske aktivnosti u okruženju, očekuje usporavanje izvoznog i uvoznog rasta, s tim da će ovakvo usporavanje biti izraženije na uvoznoj strani, što će u konačnici rezultirati blagim smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita, odnosno pozitivnim gospodarskim rastom. Jedan od temeljnih preduvjeta održivog gospodarskog rasta te povećanja uposlenosti jeste makroekonomska stabilnost. Makroekonomska stabilnost ostvarit će se efikasnim upravljanjem javnih financija kroz daljnje unaprijeđenje procesa upravljanja državnim proračunom, fiskalnu konsolidaciju i efikasno upravljanje javnim dugom, jačanje sistema unutarnjih financijskih kontrola i unutarnje revizije te razvojem makroekonomske statistike. Osnovni rizici za navedene projekcije su eksterni faktori koji se mogu odnositi na kretanja svjetskih cijena (prvenstveno cijena nafte i hrane) gospodarski poremećaji glavnih vanjskotrgovinskih partnera BiH, usporavanje svjetske trgovine, elementarne nepogode te interni faktori od kojih su najznačajniji kašnjenje u formiranju vlasti

nakon općih izbora 2018. godine te migracije mladih i obrazovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine. ___________________________________________________ Direkcija za ekonomsko planiranje –DEP, travanj 2019. Godine. POGLAVLJE 3: Srednjoročna fiskalna prognoza Srednjoročni plan ukupnih javnih prihoda za razdoblje 2020.-2022. godina prati nastavak zabilježenog pozitivnog trenda ostvarenja prihoda i zasniva se na pozitivnim makroekonomskim pretpostavkama. Za sve kategorije poreznih i neporeznih prihoda (izuzev indirektnih poreza koje procjenjuje Uprava za neizravno oporezivanje BiH), Federacija projicira konzervativni trend rasta (za oko 3% u 2020. i 2021. godini), dok bi ukupni okvir prihoda županijskih i općinskih/gradskih proračuna trebao imati prosječan rast 4,5%. Prioriteti u oblasti porezne politike i javnih prihoda za razdoblje 2020.–2022. godina bit će orjentirani na nastavku aktivnosti predlaganja zakonskih rješenja radi osiguranja ambijenta za gospodarski rast društva, stabilnih i predvidivih uvjeta poslovanja i jačanje prihodovne strane proračuna svih razina vlasti uz poboljšanje naplate javnih prihoda kao osnovnog agregata za planiranje razvojnih, socijalnih i drugih društvenih potreba i obveza. U oblasti javnih prihoda kontinuirano se provode i aktivnosti na sagledavanju zakonskih rješenja pripadnosti i raspodjele javnih prihoda u Federaciji BiH, sa posebnim naglaskom na davanje prijedloga za poboljšanje postojećeg vertikalnog i horizontalnog izjednačavanja sustava raspodjele prihoda od neizravnih poreza, što je ujedno i temelj za pripremu novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda. Takođe, radi se na uspostavi razmjene podataka o uplaćenim javnim prihodima na teritoriji Federacije BiH između Federalnog ministarstva financija i Porezne uprave FBiH. Tehnička pomoć za realizaciju


navedenog pružena je od strane USAID-ovog projekta „FAR“ izradom Modela za izvještavanje, koji će Federalnom ministarstvu financija obezbjediti pristup i pregled svih uplata javnih prihoda u FBiH i poslužiti kao osnov za unapređenje procesa izvještavanja, analizu fiskalne politike, kao i podloga za izmjenu zakonske regulative u oblasti javnih prihoda. U skladu sa navedenim dokumentima, strateški ciljevi Vlade F BiH vezani su za usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje fiskalne odgovornosti, gospodarske reforme, izgradnju i rekonstrukciju transportne, energetske i okolišne infrastrukture, nastavak reformi pravosuđa i javne uprave, zdravstva i socijalnog sektora, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, jačanja suradnje sa organizacijama civilnog društva, zaštita od diskriminacije i jačanje regionalne suradnje i koordinacije između županija. Također, u cilju izvršavanja efikasnijeg prikupljanja javnih prihoda i prateći izmjene Zakona koji reguliraju direktne poreze, upravne pristojbe i ostale javne prihode, a u cilju smanjenja sive ekonomije i rada na crno predlaže se novi Opći porezni zakon i Zakon o Poreznoj upravi. Smjernicama su obuhvaćene i mjere fiskalne i porezne politike kojima je cilj stvaranje povoljnog poslovnog okruženja kroz povećanje cijene rada, rasterećenje privrede restrukturiranjem poreznog sustava, smanjenje poreznog duga, povećanje discipline poreznih obveznika, kreiranje stabilnog poreznog sustava, povećanje direktnih investicija i približavanje standardima EU. Navedene mjere obuhvaćaju:

primjenu novog Zakona o porezu na dohodak i Zakonima o doprinosima (proširenje osnovice dohotka i smanjenje ukupnih doprinosa);

pripremu novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH s ciljem poboljšanja verikalne i horizontalne raspodjele prihoda od neizravnih poreza i sustava izjednačavanja;

oporezivanje imovine na federalnoj razini umjesto postojeće županijske razine ne mijenjajući korisnike javnih prihoda (donošenje jedinstvenog federalnog zakona s ciljem pojednostavljenja poslovnog okruženja);

izmjene Zakona o fiskalnim sistemima (s ciljem povećanja porezne discipline);

kreiranja web aplikacije iz trenutno objavljenog interaktivnog Registra pristojbi i naknada u FBiH i donošenje krovnog propisa s ciljem kontrole uvođenja i smanjenja parafiskalnih nameta;

nastavak reforme Poreske uprave FBiH i pojačan inspekcijski nadzor.


Tabela 1. Makroekonomski pokazatelji za razdoblje 2017.-2022.

Zvanični

Projekcije

podaci

Indikator

2017 2018 2019 2020 2021 2022

Nominalni BDP u mil. KM 32.510 34.034 35.507 37.107 39.036 41.098

Nominalni rast u % 4,8 4,7 4,3 4,5 5,2 5,3

BDP deflator (prethodna godina = 100) 101,3 101,4 101,2 100,8 101,3 101,3

Realni BDP u mil. KM (prethodna godina = 100) 32.092 33.578 35.090 36.804 38.535 40.581

Realni rast u % 3,4 3,3 3,1 3,7 3,8 4,0

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u % 1,3 1,4 1,3 1,4 1,5 1,7

Potrošnja u mil. KM 31.036 31.921 32.809 33.782 34.827 36.076

Realni rast u % 1,6 1,5 1,3 1,6 1,7 1,8

Vladina potrošnja u mil. KM 6.369 6.497 6.614 6.753 6.874 7.080

Realni rast u % 1,5 0,8 0,3 0,6 0,3 0,5

Privatna potrošnja u mil. KM 24.667 25.425 26.195 27.030 27.953 28.996

Realni rast u % 1,6 1,7 1,6 1,8 2 2,1

Investicije (bruto) u stalna sredstva u mil. KM 5.653 6.251 6.715 7.378 8.108 8.952

Realni rast u % 5,8 10,3 7 9,3 9,7 8,8

Vladine investicije u mil. KM 728 932 1.035 1.283 1.501 1.711

Realni rast u % 1,4 26,5 9,4 22,2 15,3 11,2

Privatne investicije u mil. KM 4.924 5.318 5.680 6.095 6.607 7.241

Realni rast u % 6,4 7,9 6,6 7 8,5 8,3

Uvoz u mil. KM 17.701 19.091 20.036 21.491 23.055 24.931

Nominalni rast u % 13,3 7,9 5 7,3 7,3 8,1

Realni rast u % 7,9 6,3 2,9 4,7 5,1 4,6

Izvoz u mil. KM 12.575 13.976 14.955 16.362 17.941 19.712

Nominalni rast u % 18,4 11,1 7 9,4 9,6 9,9

Realni rast u % 12,2 8,9 4,9 7,2 6,7 6,6

Nacionalna bruto štednja u % BDP-a 15,8 16,9 17,8 18,7 20 20,9

Bilans tekućeg računa u mil. KM -1.473 -1.488 -1.451 -1.498 -1.512 -1.657

Rast u % 5,1 1 -2,5 3,2 1 9,6

Bilans tekućeg računa u % BDP-a -4,5 -4,4 -4,1 -4,0 -3,9 -4,0

IZVOR: DEP - ožujak 2019. godine

3.1. Neizravno oporezivanje na razini Bosne i Hercegovine i raspodjela prihoda Neizravni porezi se prikupljaju na razini Države, i to od strane Uprave za neizravno oporezivanje, a uključuju prihode od: poreza na dodanu vrijednost, carina, carinskih davanja, posebnih poreza, naknada za ceste i slično.

Prikupljeni prihodi se raspoređuju u skladu sa Zakonom o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini, i Zakonom o uplati i raspodjeli prihoda sa

jedinstvenog računa Uprave za neizravnog oporezivanja. Na ovakav način prikupljeni prihodi raspoređuju se sljedećim redom: (1) raspodjela na račun pričuve/rezervu, (2) za financiranje institucija Države, (3) za financiranje Entiteta i Distrikta Brčko i (4) otplata vanjskog duga. Nakon raspodjele sredstava vanjskog duga, preostalo se raspoređuje između entiteta (na razini FBiH vrši se dalja raspodjela prihoda na federalni proračun, proračun županija i općina i na račune Direkcije puteva temeljem Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH,


dok u slučaju RS-a dalja raspodjela sredstava se vrši spram općina i Direkcije puteva). Prema Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH za financiranje funkcija Federacije („Službene novine FBiH“ broj: 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), Federaciji pripada 36,25, županijama 51,23%, Sarajevo gradu 0,25%, JP Putevi Federacije BiH 3,9% i jedinicama lokalne samouprave 8,42%. Prihodi od neizravnih poreza čine preko 80% ukupnih poreskih prihoda generiranih u Bosni i Hercegovini. Zbog toga projekcije kretanja istih imaju veliki značaj, posebno za godišnje i srednjoročno planiranje proračuna na svim razinama vlasti.

Srednjoročan plan ukupnih javnih prihoda za razdoblje 2020.-2022. godina prati nastavak zabilježenog pozitivnog trenda ostvarenja prihoda i zasniva se na pozitivnim makroekonomskim pretpostavkama. Od 01.02.2018. godine prihodi po osnovu namjenske putarine za autoputeve povećani su sa 0,10 KM/lit na 0,25 KM /lit.

U planu ukupnih pihoda najvećim udjelom ulaze prihodi po osnovu neizravnih poreza. Projekcije ove kategorije prihoda za Proračun FBiH, županija, jedinica lokalne samouprave i upravitelja puteva temelje na srednjoročnom planu ukupnih prihoda od neizravnih poreza na Jedinstvenom računu koji u skaldu sa nadležnostima priprema Odjeljenje za makroekonomsku analizu BiH. Isti se zasniva na projekcijama kretanja makroekonomskih pokazatelja u navedenom razdoblju, kao i povjesnom trendu naplate ovih prihoda.

Prema prelimnarnom izvješću Uprave za neizravno oporezivanje u travnju 2019. godine neto naplata prihoda od neizravnih poreza je bila veća za 65,3 miliona KM ili 13,6%. Netto efekti za prva četiri mjeseca 2019. godine iznosili su 153,9 miliona KM, što predstavlja rast od 8,4% u odnosu na netto naplatu u istom razdoblju 2018. godine.

Glavni generator rasta prihoda u prva četiri mjeseca 2019. godine je PDV, kojeg je naplaćeno 86,4 miliona KM više nego 2018. godine, s tim da se očekuju i veći efekti nakon usklađivanja neusklađenih prihoda

od cca 34,2 miliona KM. Pozitivni efekti ostvareni u naplati trošarina na derivate nafte i putarine, te u naplati prihoda od carina. Prihodi od trošarina na duhanske prerađevine su u travnju zabilježili pad od 8,2%, čime je nuliran rast u prvom kvartalu 2019. godine.

Prema projekcijama Odjeljenja za makroekonomsku analizu iz listopada 2018. godine, očekivalo se da će u 2018. godini biti prikupljeno 6.142,6 miliona KM prihoda od neizravnih poreza. Pokazalo se da su projekcije bile relativno oprezne, s obzirom da je naplaćeno 6.220,8 mil. KM ili 78,2 mil. KM više prihoda. Projekcije su premašene na prihodima od PDV-a i trošarina na duhan zbog pozitivnih trendova naplate neto PDV-a u posljednjem kvartalu 2018. godine, te promjene strukture tržišta cigareta u korist uvoznih koja je donijela i promjene sheme naplate prihoda od trošarina. Prrojektovani iznos naplate netto prihoda od neizravnih poreza za 2019. godinu iznosi 6.452,9 mil.KM što je za 3,7% više nego u 2018. godini. Projektirana stopa rasta prihoda je za 1,1 viša od projekcija Odjeljenja iz listopada prošle godine. Najveći doprinos projektiranom rastu prihoda u 2019. godini od 232,1 mil. KM imaju prihodi od PDV-a (140,4 mil. KM). Slijede prihodi od putarina i trošarina sa projektiranim rastom od 35,7 i 35,4 miliona KM. Projektirani rast od carina iznosi 15,7 miliona KM.

Projektirani iznos prihoda po vrstama za 2019. godinu čini osnovu za izradu projekcija za razdoblje 2020.-2022. godine. Projektirani rast prihoda od neizravnih poreza iznosi 176,6 miliona KM, 199,1 miliona KM i 223,9 miliona KM za 2020., 2021. i 2022. godinu respektivno.

Uputom o određivanju učešća županija i jedinica lokalne samouprave u prihodima od neizravnih poreza, Zeničko-dobojskoj županiji za 2019. godinu pripada 13,873%, učešće Općine Usora za 2019. godinu iznosi 0,263%. Međutim, pripadajući dio tih prihoda korisnicima u Federaciji u skladu sa metodologijom raspodjele s Jedinstvenog računa, zavisi od troškova financiranja države i utvrđenoj visini plana otplate spoljnog duga.


Tabela 2. Projekcije prihoda od neizravnih poreza (2019-2022)

Vrsta prihoda (neto)

u mil KM

Izvršenje Projekcija Projicirana stopa rasta

2018 2019 2020 2021 2022 2019 2020 2021 2021

PDV 3.839,00 3.979,50 4.106,3 4.246,5 4.405,00 3,70% 3,20% 3,40% 3,30%

Trošarine 1.444,70 1.480,10 1.495,6 1.517,10 1.539,60 2,50% 1,00% 1,40% 2,50%

Carine 286,6 302,3 324,4 348,10 376,30 5,50% 7,30% 7,30% 5,90%

Putarina 620,7 656,4 668,3 681,60 695,90 5,80% 1,80% 2,60% 1,70%

Ostalo 29,7 34,6 35,0 35,4 35,8 16,40% 1,10% 1,00% 1,00%

UKUPNO 6.220,80 6.452,90 6.629,6 6.828,7 7.052,60 3,70% 2,70% 3,50% 3,10%

Putarina (0,10)

-385,90 -410,3 -417,7 -426,0 -435,0 6,30% 1,80% 1,60% 1,70%

SREDSTVA ZA RASP.

5.834,90 6.042,70 6.211,90 6.402,70 6.617,70 3,60% 2,80% 3,10% 3,20%

Napomena: Izvor podataka Odjeljenje za makroekonomsku analizu UIO BiH, svibanj 2019. godine

Tabela 3: Projekcije prihoda od neizravnih poreza u % BDP-a (2019-2022)

Vrsta prihoda (neto)

u % BDP-a

Izvršenje**) Projekcija

2018 2019 2020 2021 2022

PDV 11,3% 11,2% 11,1% 10,9% 10,7%

Trošarine 4,2% 4,2% 4,0% 3,9% 3,7%

Carine 0,8% 0,9% 0,9% 0,9% 0,9%

Putarina 1,8% 1,8% 1,8% 1,7% 1,7%

Ostalo 0,1% 0,1% 0,1% 0,1% 0,1%

UKUPNO 18,3% 18,2% 17,9% 17,5% 17,2%

Namjenska putarina *) -1,1% -1,2% -1,1% -1,1% -1,1%

SREDSTVA ZA RASPODJELU 17,1% 17,0% 16,7% 16,4% 16,1%

Napomena: Izvor podataka Odjeljenje za makroekonomsku analizu UIO BiH, svibanj 2019. godine

Napomena: *) Namjenska putarina je do 1.2.2018. iznosila 0,10 KM/litar derivata nafte, a od 1.2.2018. 0,25 KM/litar derivata nafte **) S obzirom da za 2018. nisu bili dostupni zvanični podaci iz nacionalnih računa, nego su uzete projekcije BDP-a od strane DEP-a(ožujak 2019.), podaci u koloni „Izvršenje za 2018.“ se takođe mogu smatrati projekcijama. Tabela 4. Prihodi od indirektnih poreza iz raspodjele sa Jedinstvenog računa u KM

VRSTA PRIHODA

IZVRŠENJE PROJEKCIJA

2018 2019 2020

2021 2022

1. Prihodi od indirektnih poreza iz raspodjele sa Jedinstvenog računa 228.720.430 237.528.264 246.808.722 255.430.152 269.613.834

1.1. Kantonalni budžet 192.109.545 199.936.962 207.748.692 215.005.691 226.944.660

1.2. Općinski/gradski budžeti 36.610.884 37.591.302 39.060.030 40.424.460 42.669.175

1.2.1. Breza 1.315.605 1.264.887 1.314.307 1.360.218 1.435.749

1.2.2. Doboj Jug 359.418 376.624 391.339 405.009 427.498

1.2.3. Kakanj 3.451.767 3.609.902 3.750.944 3.881.971 4.097.531

1.2.4. Maglaj 2.405.161 2.501.349 2.599.080 2.689.870 2.839.234

1.2.5. Olovo 1.132.505 1.184.351 1.230.625 1.273.612 1.344.334

1.2.6. Tešanj 4.509.676 4.187.865 4.351.489 4.503.494 4.753.567

1.2.7. Usora 614.853 622.969 647.309 669.920 707.120

1.2.8. Vareš 958.447 987.749 1.026.341 1.062.193 1.121.175

1.2.9. Visoko 3.564.792 3.763.868 3.910.926 4.047.540 4.272.295

1.2.10. Zavidovići 3.869.958 4.076.536 4.235.810 4.383.774 4.627.199

1.2.11. Zenica 11.282.102 11.715.600 12.173.340 12.598.575 13.298.156

1.2.11. Žepče 3.146.601 3.299.602 3.428.521 3.548.284 3.745.316


IZVOR: Projekcije rađene na bazi ukupnog plana prihoda na Jedinstvenom računu, preuzetog od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za neizravo oporezivanje (OMA), travanj 2019. godine.

NAPOMENA: Raspodjela prihoda za županije i općine pojedinačno za 2019. godinu i razdoblje 2020.-2022. godina urađena je u skladu sa metodologijom propisanom Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 22/06, 43/08, 22/09, 35/14 i 94/15), prema primjenjivanim koeficijentima raspodjele za 2019. godinu, utvrđenim Uputstvom o određivanju učešća županija, jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih ustanova za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda za 2019. godinu („Službene novine Federacije BiH”, broj: 102/18).

3.2. Prihodi koji se prikupljaju od strane Zeničko-dobojske županije, općinski prihodi i transferi 3.2.1. Porezni prihodi Porez na dohodak i ostali porezi građana Zakon o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“ broj: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) odnosi se i na dohodak od nesamostalne djelatnosti, od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, od ulaganja kapitala, te od dobitaka ostvarenih sudjelovanjem u nagradnim igrama i igrama na sreću. Zakonom o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda na području Ze-do kantona („Službene novine Ze-do županije“ broj: 1/06, 2/06, 5/06, 7/09 i 12/13) općinama pripada 34,46 % od naplaćenog poreza na dohodak, a županiji pripada 65,54% poreza na dohodak. Stopa poreza na dohodak je 10% s tim što postoje osnovni osobni odbici kojim se umanjuje osnovica za obračun

poreza na dohodak, a samim time i umanjenje prihoda. Ovi prihodi projicirani su u skladu sa očekivanjima o kretanju bruto plaća, zaposlenosti i gospodarskog rasta, te se u narednom razdoblju očekuje blagi rast. Ukupni prihodi od poreza na dohodak su projicirani na 34,5 miliona KM u 2020. godini, što uključuje i zaostale obveze po osnovu poreza na plaću. Prateći makroekonomske pretpostavke, predviđen porast razine zaposlenost, kao i uvođenje do sada neoporezivih izvora prihoda u sustav oporezivanja, prihodi po osnovu poreza na dohodak planirani su prosječnim srednjoročnim rastom od 4,17% te stabilnim projiciranim učešćem od 2,0% u kretanju DBP-a. Promatrajući izvršenje u zadnje dvije godine, došlo je do značajnog rasta ove kategorije prihoda za oko 11,00% prosječno, a određen dio rasta ostvaren je kao rezultat primjene otpisa na zatezne kamate na dugovanja javnih prihoda.

Tabela 5. Izvršenje prihoda od poreza na dohodak za 2018. godinu i projekcije za razdoblje 2020-2022. godina

ŽUPANIJA: Zeničko-dobojska županija

Vrsta prihoda IZVRŠENJE

2018.

Projekcije

2019. 2020. 2021. 2022.

Porez na dohodak 48.971.971 50.798.093 52.664.289 54.991.938 57.654.644

Kanton 31.845.223 33.293.070 34.516.175 36.041.716 37.786.854

Općine 17.126.748 17.505.023 18.148.114 18.950.222 19.867.790

svibanj 2019. godine Sektor za poreznu politiku i javne prihode


Porez na imovinu i nekretnine Također, predstavlja porez iz skupine direktnih poreza, u skladu sa odredbama Zakona o porezima u Zeničko-dobojskoj županiji, pri čemu prihod od poreza na imovinu i nekretnine pripada u 100% iznosu u Proračun općine. Porez na promet nekretnina se primjenjuje na svaku prodaju nekretnina nakon prve prodaje nove nekretnine na koju se primjenjuje PDV. Utvrđivanje vrijednosti za naplatu poreza nije prodajna cijena imovine nego cijena vrijednosti koju obično utvrdi općinsko povjerenstvo. Porez na naslijeđe i darove plaća se po propisima županije i zakonskim propisima o PDV-u, te je uvođenjem bilo neophodno da županije stave van snage ovaj porez, jer je uvođenjem PDV-a bilo neophodno da svi drugi poreski oblici koji oporezuju promet nekretnina pravnih i fizičkih lica prestanu da važe. Prema zakonskim propisima porez na imovinu plaćaju fizičko i pravno lice koji su vlasnici ili korisnici sljedeće imovine, a plaćaju se godišnje u paušalnom iznosu i to: poslovni prostori koji se izdaju pod

zakup 0,75 KM/M2, - stambena zgrada ili stan koji se izdaju pod zakup 0,75 KM/m2, - garaža koja se izdaje pod zakup 1,00 KM/m2, - parking prostor koji se izdaje 1,00 KM/m2,- za zgrade ili stan za odmor i rekreaciju 1,00 KM/m2 i porez na putničke automobile.

Prihodi po osnovu poreza na imovinu i nekretnine, čija je naplata trenutno regulirana županijskim zakonima i propisima jedinica lokalne samouprava, zbog izuzetno izraženih oscilacija u kretanjima za prethodne godine, planirani su sa prosječnim rastom od približno 3,%. 3.2.2. Neporezni prihodi Neporezni prihodi općine uključuju:

1. prihode od gospodarske aktivnosti i imovine, te

2. prihode od naknada, novčanih kazni pristojbi i pružanja usluga,

3. ostali neporezni prihodi (uključujući i vlastite prihode proračunskih korisnika)

Za razliku od neizravnih poreznih prihoda i poreza na dohodak, čiju je projekciju izradilo Federalno ministarstvo financija, projekcija neporeznih prihoda za razdoblje 2020.-2022. godine urađena je na temelju podataka o ostvarenom izvršenju neporeznih prihoda za protekle godine. Promatrajući projekciju ukupnog konsolidiranog okvira neporeznih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, u odnosu na izvršenje prethodne godine, te projicirane iznose za naredno srednjoročno razdoblje, uočljive su oscilacije od značajnog projiciranog pada u 2019. godini u odnosu na izvršenje u 2018. godini. Za 2020. godinu predviđa se porast neporeznih prihoda u 2021. i 2022. godini doći će do usporavanja rasta prihoda. Prihodi od gospodarske aktivnosti i imovine Čine prihode koje proračun Općine Usora realizira kroz naplatu usluga od iznajmljivanja općinske imovine. Prihode od naplate izdavanja u zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta, poslovnih prostora, javnih površina i slično. Općina Usora je donijela Odluku o stavljanju van snage Odluke o građevinskom zemljištu („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 4/19), Naplata javnih prihoda vrši se za sada za zauzimanje taxi stajališta i javnih površina u putnom pojasu. Donesena je Odluka o davanju na korištenje objekta vojarne za skladišni prostor. Naplata korištenja javnih površina zemljišta u društvenoj svojini vrši se na temelju Odluke o privremenom korištenju objekata i zemljišta u društvenoj svojini („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 9/18). Prihodi od naknada, pristojbi i pružanja usluga Ova skupina neporeznih prihoda predstavlja širu paletu općinskih prihoda čija naplata je utemeljena u Odluci o općinskim administrativnim pristojbama ("Službeni glasnik Općine Usora" broj: 5/13, 4/16 i 12/18), te jednim manjim dijelom prihodima od naknada za upotrebu cesta za vozila pravnih i fizičkih osoba (konta skupine 722530), Odluke o naknadama za


obavljanje usluga iz oblasti izmjere i katastra i Odluke o naknadama za korištenje podataka izmjere i katastra («Službene novine FBiH» broj: 49/15). Temeljem Odluke o komunalnim pristojbama („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 10/14 i 1/18), Općina Usora ostvari godišnje neporeznih prihoda u proračunu temeljem registriranih pravnih i fizičkih lica. Provedbom propisa na temelju donesenog Zakona o komunalnoj djelatnosti na području Ze-do županije („Službene novine Ze-do županije“ broj: 17/08), Općina Usora donijela je Odluku o komunalnim naknadama i Odluku o utvrđivanju vrijednosti boda komunalne naknade na području Općine Usora („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 1/19). Sredstva koja se prikupe na ime komunalne naknada koristiti će se za financiranje obavljanja djelatnosti zajedničke komunalne potrošnje a to je: održavanje čistoće javnih površina, održavanje zelenih javnih površina, redovito održavanje cesta, zimsko održavanje cesta, održavanje i izgradnje javne rasvjete, postavljanje i održavanje putne signalizacije, uređenje i dekoracija naselja za praznike i vjerske blagdane, održavanje spomen obilježja, javnih česmi i dr. Općina je donijela Odluku o naknadi za vatrogastvo („Službeni glasnik Općine Usora“broj: 10/13 i 10/14). Ova sredstva mogu se koristi za izgradnju objekata za potrebe vatrogasnih jedinica, nabavu vatrogasne opreme, tehnička i druga sredstva za vatrogasne jedinice, te stručno obučavanje i osposobljavanje vatrogasaca i održavanje opreme i vatrogasnih sredstava. 3.2.3.Tekući transferi Tekući transferi u najvećem dijelu odnose se na doznačene transfere od viših razina vlasti za određene namjene. Transferi od županije odnose se na porodiljska bolovanja, stipendije, zaštitu okoliša, braniteljsku populaciju, dječiji dodatak, stalna novčana pomoć i druga namjenska sredstva. Ostvarenje transfera je promjenjljivo iz godine u godinu, a ostvaruju se na temelju broja korisnika u određenom razdoblju. Na ostvarenje tekućih transfera sa viših razina vlasti i ostalih, utječu česte izmjene

zakonskih propisa, kao i donošenje Odluka tijekom fiskalnih godina kojim se Općini doznačavaju određena sredstva za infrastrukturu, obrazovanje, kulturu, socijalna davanja i drugo koje su iz godine u godinu ostvarenja različita. Pored tekućih transfera sukladno Pravilniku o knjigovodstvu proračuna u Federaciji BiH ovdje se planiraju i primljene donacije iz inozemstva i donacije BiH od pravnih i fizičkih lica. 3.2.4. Kapitalni primici i transferi Kapitalni transferi sukladno novom Pravilniku o knjigovodstvu proračuna mogu se promatrati kao: primljeni kapitalni transferi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija i kapitalne transfere od ostalih razina vlasti. Kapitalne potpore su namjenska sredstva koja za svrhu imaju nabavu stalne imovine, izgradnja i rekonstrukcija stalne imovine i sanaciju stalne imovine. Budući da su potrebe Općine Usora velike za ulaganja u infrastrukturu općine, od svojih vlastitih prihoda nismo u mogućnosti sve financirati, stoga se očekuju i planiraju dodatna sredstva u vidu kapitalnih transfera od viših razina vlasti, inozemnih organizacija i fondova za završetak započetih projekata i ulaganja u nove projekte. Projekti koji će se najviše financirati u narednom razdoblju su projekti od vodnih naknada, rekonstrukcije i sanacije puteva, kanalizacija, izgradnja objekta sportske dvorane i dječijeg vrtića, zaštite okoliša i ostale potrebe. Kada su u pitanju kapitalni trasnferi Općina Usora u proteklom razdoblju nije tražila sredstva od MZ-a i građana u izgradnji infrastrukture po naseljenim mjestima, nego je aplicirajući na Javne pozive kod viših razina vlasti ostvarivala prihode za rješavanje izgradnje putne i druge infrastrukture u naseljenim mjestima. Ukoliko bi mjesne zajednice i građani u narednom razdoblju učestvovali sa određenim sredstvima, ostvarenje prihoda od kapitalnih transfera u proračunu bi bilo veće.

Kapitalni primici u narednom razdoblju neće predstavljati veće prihode u DOP-u za razdoblje 2020.-2022. godinu u odnosu na prethodna razdoblja. Ostvarivanje prihoda


po ovom osnovu ovisi o opredjeljenosti Općine Usora za prodajom resursa koje trenutno ima na raspolaganju. Ovdje se misli na zemljište i objekte koji trenutno nisu u funkciji, kao što su objekt vojarne i drugi objekti u vlasništvu Općine Usora.

Tabela 6. Projekcija prihoda i primitaka

Vrsta prihoda

Ostvare.

2018.

Plan

2019

Projek.

2020

Projek.

2021.

Projek.

2022.

I Porezni prihodi 1.019.000,0 1.222.000,0 1.300.000,0 1.320.000,0 1.330.000,0

Porez od PDV 702.000,0 797.000,0 850.000,0 850.000,0 850,000,0

Porezi na dohodak 227.000,0 300.000,0 300.000,0 300.000,0 300.000,0

Porez na dobit 0,00 0 0 0 0

Porezi građana 90.000,00 125.000,0 150.000,0 170.000,0 180.000,0

Ostali porezi 0,00 0 0 0 0

II Naknade, pristojbe i ost.prih

358.000,00 388.000,00 380.000,0 450.000,0 450.000,0

Naknade i pristojbe 358.000,0 388.000,00 380.000,0 450.000,0 450.000,0

III Novčane kazne 5.000,0 10.000,0 10.000 10.000,0 10.000,0

Novčane kazne 5.000,0 0 0 0 0

Ostali prihodi 3.592,0 10.000,0 10.000 10.000,0 10.000,0

IV Ostali neporeski prihodi 14.000,0 20.000,0 20.000 20.000,0 20.000,0

Ostali neporeski prihodi 14.000,0 20.000,0 20.000 20.000,0 20.000,0

V Financiranje i transferi 1.101.000,0 3.535.000,0 1.150.000,0 1.200.000,0 1.250.000,0

Transferi 1.101.000,0 3.535.000,0 1.150.000,0 1.200.000,0 1.250.000,0

VI Kapitalni primici 221.000,00 150.000,0 90.000,0 100.000,0 90.000,0

ukupno (I + II+III+IV+V+VI) 2.718.000,0 5.325.000,0 2.950.000,0 3.100.000,0 3.150.000,0

3.3. Rizici po projekciju prihoda Rizici ostvarivanja projiciranih prihoda se mogu klasificirati u dvije grupe i to na eksterne i interne. Ključni rizik za ostvarenje ovog scenarija u kratkom roku mogao bi predstavljati interne dinamike u BIH koje se manifestiraju kroz komplikovan sustav donošenja odluka i problem formiranja vlasti na svim razinama nakon općih izbora u 2018. godini. Također, eventualni zastoj u reformskim procesima gotovo sigurno bi se negativno odrazio i na gospodarski rast. Srednjoročno, postoji rizik migracije stanovništva što bi uz ostalo moglo rezultirati smanjenjem produktivnosti rada i sporijim rastom BDP-a.

S obzirom na osnovne postavke projekcija neizravnih poreza i ukupne gospodarske uvjete u Bosni i Hercegovini i u svijetu ostvarenje projektirane razine prihoda od neizravnih poreza u razdoblju 2019.-2022. je podložno sljedećim rizicima:

- Projekcije prihoda od neizravnih poreza usko su vezane za projekciju makroekonomskih pokazatelja DEP-a. Svako odstupanje ovih parametara predstavlja rizik za projekcije prihoda;

- Slabiji gospodarski oporavak glavnih izvoznih partnera BiH (EU, zemlje CEFTA) povećavaju razinu rizika za ostvarenje makroekonomskih projekcija;


- Jačanje crnog tržišta duhanskih prerađevina, uzrokovanog bržim rastom poreznog opterećenja cigareta u BiH u odnosu na zemlje u okruženju utječu na projekcije prihoda od trošarina;

- Makroekonomske pretpostavke, razvoj drugih događaja (elementarne nepogode, promjene razine zaduženosti, rad porezne administracije i dr.);

- Masovni odljev stanovništva može prouzročiti smanjenje oporezive potrošnje koju su nezaposlenih građani koji napuštaju BiH financirali dohodcima sivog gospodarstva ili iz doznaka iz inozemstva, kao i potrošnja radno-aktivnih građana koje napuštaju BiH, čiji će se dohodak zbog seljenja obitelji većinom trošiti izvan BiH;

- Pojava eksternih šokova, u vidu rasta cijene nafte i derivata na svjetskom tržištu.

Projekcije su rađene pod pretpostavkom da neće doći do prijenosa nadležnosti između jedinica lokalne samouprave i drugih razina vlasti, kao i zakonskih promjena u oblasti neizravnog oporezivanja. POGLAVLJE 4: Struktura potrošnje u javnom sektoru U ovom poglavlju je opisana i sažeta politika javnih rashoda. Ovakva analiza predstavlja važan element u srednjoročnom planiranju proračuna i pruža pregled strukture proračuna po ekonomskoj klasifikaciji, a koristi se za određivanje svih strukturalnih neravnoteža, koja se treba razmotriti u procesu razmatranja prioritetnih rashoda i definiranja gornjih granica rashoda proračunskih korisnika. U ovom dijelu se analiziraju i daju preporuke o strukturi proračuna s osvrtom na plaće i naknade, materijalne troškove, grantove i kapitalne izdatke. Kao i prethodnih godina, planiranje proračuna će se oslanjati na načela stabilizacijskog djelovanja fiskalne politike kroz smanjenje javne potrošnje. Općina Usora će i u narednom razdoblju biti opredijeljena za provođenje mjera štednje javne potrošnje u razdoblju 2020.-2022. godine, čiji je osnovni cilj održavanje

stabilnog fiskalnog sistema, održavanje proračunske ravnoteže i kontrola javne potrošnje. 4.1. Bruto plaće i naknade uposlenih u službama za upravu Ukupno očekivana potrošnja na plaće i naknade troškova uposlenih sa doprinosom poslodavca u Općinskim službama i organima Općine Usora iznosi 638.000,00 KM za 2019. godinu i planirana su za 23 uposlenika. U razdoblju 2020. do 2022. godine očekuje se rast za plaće i naknade u odnosu na 2019. godinu, postupno od 5-10% na godišnjoj razini. U narednom razdoblju broj zaposlenih pojiciran je na bazi 24 kao rezultat kontinuirane fluktacije uposlenika zbog mogućih odlazaka u mirovinu i popune radnih mjesta predviđenih sistematizacijom. Donesena odluka o povećanju osnovice za obračun plaće koja trenutno iznosi 290,00 KM. Sukladno zakonskim propisima i svojim mogućnostima izdvajanja za naknade uposlenih planiraju se za: topli obrok 1% prosječne plate u Federaciji, prijevoz na posalo i s posla, regres za godišnji odmor 50% prosječne plaće u Federaciji, otpremnina za odlazak u mirovinu, pomoć u slučaju bolesti ili smrti uposlenika i njegove uže obitelji i druge naknade sukladno financijskim mogućnostima i izvršenju poračuna za fiskalnu godinu. Iznos proračunskih sredstava za ove namjene u narednom razdoblju zavisiti će od upošljavanja novih uposlenika suklado potrebama organa uprave (Općinski inspektor i dr.), kao i mogućim dodatnim izmjenama zakonskih propisa koji reguliraju predmetnu oblast. Doprinosi poslodavca obračunavaju se ukupnom stopom od 10,50% na bruto plaću. U planiranim i izvršenim rashodima u proračunu Općine Usora imaju učešće od cca 2,00%. U tijeku su prijedlozi zakonskih izmjena kojim bi se u popunosti ukinuli doprinosi poslodavca, kako bi se rasteretile obveze poslodavaca i samim time mogućnost većeg ulaganja u ostale namjene.


Tabela 7. Bruto plaće, naknade uposlenih, te broj uposlenih u Općini Usora

Općina Usora

Ostvareno u 2018.

Planirano u 2019.

Projekcija u 2020.

Projekcija u 2020.

Projekcija 2021.

Bruto plaće 439.919,90 505.000,00 565.000,00 565.000,00 595.000,00 Naknade uposlenih 66.002,00 77.000,00 77.000,00 77.000,00 80.000,00 Doprinosi poslodavca 46.191,57 56.000,00 60.000,00 60.000,00 65.000 Broj uposlenika 21 23 24 24 24 Prosječna bruto plaća 1.746 1.830 1.962 1.962 2.066 4.2. Materijalni troškovi, usluge i sitan inventar Ukupna općinska potrošnja za materijalne troškove i ugovorene usluge za razdoblje 2020. do 2022. trebala bi iznositi oko 300.000 KM godišnje. Alokacija za materijal i usluge obezbjeđuju resurse neophodne za rad proračunskih korisnika i troškove kojima se podmiruju javne potrebe. Bez dovoljno resursa za materijalne troškove, rukovoditelji programa imaju ograničenu mogućnost za pružanje adekvatnih usluga lokalnoj zajednici, a što je temeljna uloga i zadaća svake administracije. Najznačajnije rashode ove kategorije čine izdaci za: komunalne usluge i komunikaciju, energiju, nabava materijala, gorivo, tekuće održavanje, bankarske usluge, osiguranje,

ugovorene usluge i druge posebne usluge za potrebe oragana uprave Općine Usora. Neodgovarajuća razina potrošnje na materijalne troškove u odnosu na plaće može rezultirati manje efikasnim i djelotvornim javnim sektorom. Postupno uvođenje programiranog proračuna će u velikoj mjeri unaprijediti transparentnost prilikom raspodjele resursa i pomoći vijeću općine za raspodjelu resursa na proračunske programe koji održavaju najviše ekonomske i socijalne prioritete u Općini Usora. Prognoze ove vrste rashoda ipak treba uzeti s rezervom s obzirom da kretanja tržišnih cijena direktno utječu na visinu potrošnje za ove namjene.

Tabela 8. Materijalni troškovi, usluge i sitan inventar

Općina Usora

Ostvareno u 2018 .

Planirano u 2019.

Projekcija u 2020.

Projekcija u 2021.

Projekcija 2022.

Mater.usluge i sit.inv. 272.907,00 283.000,00 280.000 280.000 280.000 4.3. Tekući transferi Ukupni tekući transferi planirani su kao transferi nižim razinama vlade, (MZ), transferi pojedincima, transferi udruženjima građana, transferi javnom sektoru, i transferi javnim, privatnim poduzećima i ostali tekući transferi. Značajan udio u rashodima proračuna Općine otpada na tekuće transfere. Planiranje i ostvarenje tekućih transfera na razini općinskog proračuna uveliko ovisi o Zakonskim propisima na razini Federacije i Ze-do županije koje reguliraju navedene

oblasti, kao i samog transferiranja odobrenih sredstava sa više razine prema općinskom proračunu. Od ključne je važnosti usvojiti restriktivnu praksu planiranja tekućih transfera i obveza sa kavlitetnim obrazloženjem analize proračunskog zahtjeva. U strukturi planiranih tekućih transfera najveći dio odnosi se na transfere iz oblasti rješavanja pitanja socijalne zaštite je posljedica primjene Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštite obitelji sa djecom i zakonskih propisa o pravima branitelja, obitelji branitelja i obitelji poginulih branitelja. Općina Usora sukladno


svojim mogućnostima donijela je Odluku o poticaju za obitelj sa troje i više djece i Odluku o dodjeli novčane pomoći porodiljama sa područja Općine Usora. Određeni Tekući transferi financiraju se iz namjenskih sredstva od zaštite okoliša, i posebne naknade za zaštitu i spašavanje od elementarnih nepogoda. U narednom razdoblju značajan udio u relizaciji tekućih

transfera imat će izdaci za sufinanciranje Hitne medicinske pomoći, dječijeg vrtića i Radio postaje Usora. Projekcije tekućih transfera proračuna Općine Usora u narednom razdoblju se trebaju uklopiti u raspoložive prihode Općine. Općina na godišnjoj razini donosi Programe za poticaje iz oblasti poljoprivrede i razvoja gospodarstva.

Tabela 9. Tekući transferi proračuna Općine Usora

Godina Ukupni transferi Ukupan proračun % učešća

2018 888.211 2.733.723 32,50 % 2019 983.000 5.403.000 19,00 % 2020 978.000 2.950.000 33,00 % 2021 995.000 3.100,000 32,00 % 2022 1.010.000 3.150.000 32,00 %

4.4. Kapitalni proračun Općine Usora Kapitalni proračun odnosi se na kapitalne transfere i kapitalne izdatke- nabava stalnih sredstava koji se realiziraju temeljem određenih dokumenta kao što su programi, strategije, odluke i drugi dokumenti. Kapitalni transferi jednim dijelom financiraju se iz namjenskih sredstava kao što su sredstva zaštite okoliša, posebne naknade za zaštitu i spašavanje, cestovnih naknada, vatrogasnih naknada, komunalnih naknada i ostalih namjenskih naknada. Kapitalni transferi planiraju se kao: (I) kapitalni transfer drugim razinama vlasti, (II) kapitalni transfer pojedincima, (III) kapitalni transfer neprofitnim organizacijama. Kapitalni projekti koji se planiraju uraditi u razdoblju 2020. do 2022. godina su: 1. Poduzetnička zona u Žabljaku ( putne

infrastrukture) 2. Poduzetnička zona Lugovi, Srednja

Omanjska ( putna infrastruktura) 3. Izgradnja objekta sportske dvorane 4. Izgradnja objekta dječijeg vrtića

- nastavak izgradnje kanalizacijskog

sustava u naseljenom mjestu Žabljak-Tešanjka

- rekonstrukcija električne mreže na području Općine Usora,

- regulacija vodotoka korita rijeke Usore.

Implementacija ostalih kapitalnih projekata uveliko će ovisiti o izradi projektne dokumentacije koja je jedan od uvjeta za učešće Općine kod viših razina vlasti za dodjelu sredstava. Projekti koji ovise o doznačenim sredstvima viših razina vlasti su:

1. Projekti iz zaštite okoliša, 2. Rekonstrukcija putne mreže na

području Općine Usora, 3. Sanacija i proširenje vodovodne mreže

na području Općine Usora , 4. Izgradnja Vatrogasnog doma, 5. Nabava opreme za vatrogasnu

postrojbu i jedinice CZ. Implementacija navedenih projekata u velikoj mjeri će ovisiti od viših razina vlasti koliko će biti spremne ulagati u navedene projekte na području Općine Usora, sama općina neće moći izdvojiti značajna sredstva za projekte iz proračuna. Donesena je Odluka o izradi Strategije integralnog lokalnog razvoja Općine Usora za razdoblje 2014.-2028. godina („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 3/13 i 3/17), Odluka o usvajanju planova potencijalnih projekata javnog privatnog partnerstva


2017.-2019. godine („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 7/17) i Odluka o pristupanju izrade Lokalnog ekološkog

akcionog plana-LEAP („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 3/17).

Tabela 10. Kapitalna potrošnja proračuna Općine Usora

Godina

Kapitalni

Izdaci

Ukupan

proračun

% učešća

Kapitalni transferi

Ukupan proračun

% učešća

2018 823.047 2.733.723 30,10 % 191.643 2.733.723 7,00% 2019 3.165.000 5.403.000 58,50 % 334.000 5.403.000 6,20% 2020 660.000 2.950.000 22,40% 330.000 2.950.000 11,10% 2021 788.000 3.100.000 25,40% 335.000 3.100.000 10,80% 2022 790.000 3.150.000 25,00% 330.000 3.150.000 10,50%

POGLAVLJE 5: Proračunski prioriteti za razdoblje 2020.-2022. godine Cilj Dokumenta okvirnog proračuna je da pruži kvalitetniji strateški osnov za srednjoročno planiranje proračuna i pripremu godišnjeg proračuna kroz povezivanje trogodišnjih projekcija rashoda sa utvrđenim srednjoročnim prioritetima Općine. Proračun je glavni instrument za određivanje politika izvršne vlasti. On je sredstvo putem kojeg se strateški ciljevi provode u usluge, programe i aktivnosti koje su usmjerene ka ispunjavanju socijalnih i gospodarskih potreba građana. U narednom razdoblju prioritetni zadaci zakonodavne i izvršne vlasti trebali bi biti usmjereni na demografsku situaciju (problem iseljavanja), stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i pružanje podrške lokalnom gospodarskom razvoju kroz planiranje, modernizaciju i ekonomski održivu javnu infrastrukturu i realizaciju infrastrukturnih i drugih projekata. Općina Usora se suočava sa problemom zahtjeva za sredstvima, za programe i usluge koji proračunski korisnici pružaju i raspoloživih resursa koji su većinom niži od zahtjeva. Suočena sa prioritetima i zahtjevima koji nadilaze razinu raspoloživih resursa, obveza je izvršne vlasti općine da donese odluke o prioritetima. S obzirom na to da su potrebna sredstva za razdoblje 2020.-2022. godina bazirani na općim trenutnim procjenama, nisu iskazani pojedinačni projekti u okviru

projekata, a koja će se u konačnim vrijednostima utvrditi prilikom izrade proračuna za konkretne godine. Orjentiranje na one poslove kojima se jača prihodovna strana društva kao osnovni agregat za planiranje razvojnih, socijalnih i drugih društvenih potreba i obveza. U narednom razdoblju zadržati proračunski suficit (višak prihoda) u izvršenju proračuna. Broj:02-14-454/19 OPĆINSKI NAČELNIK Dana,27.08. 2019 Zvonimir Anđelić =======================================

Na temelju članka 18., stavak 1., članka 25. Zakona o javnim nabavama BiH (Službeni glasnik BiH, broj: 39/14), članaka 41. i 107. Statuta općine Usora (''Službeni glasnik općine Usora'', broj 5/17), sukladno i Planu javnih nabava za 2019. godinu („Službeni glasnik općine Usora" broj 3/19), u predmetu dodjele ugovora za javnu nabavu radova: Izvedba kanalizacijskog sustava 'Žabljak' – Faza III, općina Usora, Općinski načelnik d o n o s i :

O D L U K U o ponovnom pokretanju postupka

javne nabave 1. Odobrava se ponovno pokretanje

postupka dodjele ugovora o javnoj nabavi radova: Izvedba kanalizacijskog


sustava 'Žabljak' – Faza III, općina Usora, CPV kod iz JRJN 45232410-9.

2. Procijenjena vrijednost nabave radova iz točke 1. ove Odluke iznosi 855.000,00 KM, bez uračunatog PDV-a.

3. Javna nabava radova iz točke 1. ove

Odluke finansirat će se iz odobrenih grant sredstava prema Programu utroška sredstava vodnih naknada za 2019. godinu, iz odobrenih grant sredstava utvrđenih Financijskim planom fonda za zaštitu okoliša FBiH za 2018. godinu i potpisanim Ugovorom o dodjeli financijskih sredstava od 28.3.2019. godine, te iz kreditnog zaduženja (EIB Kredit) i Proračuna općine Usora za 2019. godinu.

4. Postupak dodjele ugovora o javnoj

nabavi radova iz točke 1. ove Odluke će se provesti putem otvorenog postupka za dostavu ponuda za radove, sukladno Zakonu o javnim nabavama BiH.

5. Prilikom ocjene ponuda primjenjivat će

se ''kriterij najniže cijene“, uz provođenje e-aukcije.

6. Ova Odluka stupa na snagu danom

donošenja, a objaviti će se u 'Službenom glasniku općine Usora'.

Broj:02-23-44/19 OPĆINSKI NAČELNIK Dana,20.09. 2019 Zvonimir Anđelić =======================================

Na temelju članka 18., stavak 1., članka 88. stavak 2. Zakona o javnim nabavama BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 39/14), članaka 41. i 107. Statuta Općine Usora (''Službeni glasnik Općine Usora'', broj: 5/17), a u predmetu dodjele ugovora o javnoj nabavi radova za: Unutarnje uređenje objekta – Završni građevinski radovi“ , Općinski načelnik d o n o s i :

O D L U K U o pokretanju postupka javne nabave

1. Odobrava se pokretanje postupka

dodjele ugovora o javnoj nabavi za: „Unutarnje uređenje objekta – Završni građevinski radovi“.

2. Procijenjena vrijednost nabave predmetnih radova iz točke 1. ove Odluke iznosi: 17.000,00 KM, bez uračunatog PDV-a.

3. Javna nabava radova iz točke 1. ove

Odluke financirati će se iz sredstava proračuna Općine Usora za 2019. godinu.

4. Postupak dodjele ugovora o javnoj

nabavi radova iz točke 1. ove Odluke će se provesti putem konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda, sukladno Zakonu o javnim nabavama BiH.

5. Prilikom ocjene ponuda primjenjivat će

se ''kriterij najniže cijene“, a nakon provedene e-aukcije.

6. Ova Odluka stupa na snagu danom

donošenja. Broj: 02-23-49/19 OPĆINSKI NAČELNIK Datum, 26.9.2019. godine Zvonimir Anđelić =======================================


Na temelju članka 59. stavak 3. Zakona o Proračunima u Federaciji BiH («Službene novine FBiH» broj: 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/15 i 5/18), članka 13. Odluke o izvršenju proračuna Općine Usora za 2019. godinu («Službeni glasnik Općine Usora» broj: 1/19) i članka 41. i 107. Statuta Općine Usora («Službeni glasnik Općine Usora» broj: 5/17), na prijedlog Službe za gospodarstvo i financije i Općinskog načelnika, d o n o s i:

O D L U K U o prestrukturiranju sredstava Prihoda

Proračuna Općine Usora za 2019. godinu.

Članak 1.

Odobrava se preraspodjela sredstava planiranih u Proračunu Općine Usora za 2019. godinu („Službeni glasnik Općine Usora“ broj: 1/19) za Prihode tekućih transfera sljedećih pozicija.

Članak 2.

Preraspodjela sredstava u Proračunu Općine Usora za 2019. godinu vrši se na sljedeći način:

- na poziciji Tekući transferi sredstva planirana na ekonomskom kodu 732114-121 Tekući transferi – transfer od županije sredstva za branitelje umanjuju se za 20.000,00 KM;

- na Tekućim transferima sredstva planirana na ekonomskom kodu 732114-108 Primljeni tekući transferi županije sredstva za ostale transfere uvećavaju se za 20.000,00 KM.

Članak 3.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Služba za gospodarstvo i financije – Odjel za financije.

Članak 4.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, i primjenjivat će se za 2019. godinu i objaviti će se u Službenom glasniku Općine Usora. Broj: 02-14-503/19 OPĆINSKI NAČELNIK Datum, 12.9.2019. godine Zvonimir Anđelić =======================================

Na temelju članka 17. Zakona o javnim nabavama ("Službeni glasnik BiH" broj 39/14), članka 41. Statuta općine Usora („Službeni glasnik općine Usora" broj 5/17), sukladno sa Proračunom Općine Usora za 2019. godinu („Službeni glasnik općine Usora" broj 1/19) i Odluci o izvršenju proračuna Općine Usora za 2019. godinu („Službeni glasnik općine Usora" broj 1/19), na prijedlog općinskih Službi, Općinski načelnik donosi:

ODLUKU o usvajanju 5. dopune Plana nabava

općine Usora za 2019. godinu I

Općina Usora, kao Ugovorno tijelo iz članka 4. Zakona o javnim nabavama, ovim vrši izmjenu i dopunu Plana nabava, broj 02-14-12/19 od 23.01.2019. godine, broj 02-14-12-1/19 od 08. 03. 2019. godine, broj 02-14-101/19 od 14. 03. 2019. godine, broj 02-14-444/19 od 13.8.2019. godine i broj 02-14-474/19 od 02.09.2019. godine, za nabavu radova, roba i usluga u kalendarskoj 2019. godini.

II 5. izmjena i dopuna Plana nabava za 2019. godinu (Plan u tablici) je prilog ove Odluke i čini njen sastavni dio.

III 5. izmjena i dopuna Plana nabava za 2019. godinu objavit će se na web stranici Ugovornog tijela, www.usora.com.

IV Ova Odluka se objavljuje u „Službeni glasnik općine Usora", a primjenjuje se od 3. 10. 2019. godine.

Broj: 02-14-709/19 OPĆINSKI NAČELNIK Datum, 3.10.2019. godine Zvonimir Anđelić =======================================

http://www.usora.com/


5. DOPUNA PLANA NABAVA ZA 2019. GODINU

OPĆINA USORA

R. B.

PREDMET NABAVE/ Proračunska

stavka

CPV Kod iz JRJN

PROCIJE-NJENA VRIJE-

DNOST (bez PDV)

VRSTA

POSTUPKA

OKVIRNI DATUM POKRETANJA POSTUPKA

OKVIRNI DATUM

ZAKLJUČE- NJA

UGOVORA

IZVOR FINANCIRANJA

Konto/ Ekon. kod

ZADUŽENI VODITELJ

POSTUPKA/ Služba

ROBE

5. Nabava LED lampi za javnu rasvjetu za mjesne zajednice opdine Usora

34993000-4 6.000,00 Izravni

sporazum Listopad – Studeni Listopad

– Studeni Proračun (615100) Sredstva ZDŽ

SSOPDD

UKUPNO ROBE

50.400,00

USLUGE

13. Izrada Glavnog projekta infrastrukturnog uređenja Poduzetničke zone Srednja Omanjska

71242000-6 71240000-2 8.500,00

Konkurentski zahjev

Listopad – Studeni Studeni Proračun (821500) Sredstva ZDŽ

SGPKIMPU-SGIF

UKUPNO

354.000,00

RADOVI

12. Rekonstrukcija prometnice u poduzetničkoj zoni Srednja Omanjska, faza II.

45233222-1 170.000,00 Otvoreni postupak

Listopad – Studeni Studeni Proračun (821210)

Sredstva Proračuna + ZDŽ SGIF

13. Sanacija lokalne prometnice u naseljenom mjestu Alibegovci

45233222-1 135.000,00 Otvoreni postupak

Listopad – Studeni Studeni Proračun (821220) Sredstva Proračuna + ZDŽ

SGPKIMPU

14. Ograđivanje mezarja i postavljanje ulične rasvjete u MZ Alibegovi, zaselak Tokme

45342000-6 45316110-9

17.000,00 Konkurentski

zahtjev Listopad – Studeni Studeni

Proračun (615300) Sredstva ZDŽ

SSOPDD

UKUPNO

2.187.300,00

UKUPNO (ROBE+USLUGE+RADOVI)

2.591.700,00


Na temelju članka 59. stavak 3. Zakona o Proračunima u Federaciji BiH («Službene novine FBiH» broj: 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/15 i 5/18), članka 13. Odluke o izvršenju proračuna Općine Usora za 2019. godinu («Službeni glasnik Općine Usora» broj: 1/19) i članka 41. i 107. Statuta Općine Usora («Službeni glasnik Općine Usora» broj: 5/17), na prijedlog Službe za gospodarstvo i financije i Općinskog načelnika, d o n o s i:

O D L U K U o prestrukturiranju Tekućih transfera

Proračuna Općine Usora za 2019.godinu.

Članak 1.

Odobrava se prestukturiranje Tekućih transfera planiranih u Proračunu općine Usora za 2019. godinu u poziciji Transfera pojedincima.

Članak 2.

Prestrukturiranje će se vršiti na sljedeći način:

- u razdjelu 8, Tekući transferi planirani na poziciji 80308, ekonomski kod 614 232 Izdaci za branitelje i obitelji poginulih branitelja - sredstva županija, umanjuju se za 20.000,00 KM,

- na razdjelu 8, Tekući transferi planirani na poziciji 80303, ekonomski kod 6142229 Izdaci za ostala socijalna davanja obiteljima - sredstva županija uvećavaju se za 20.000,00 KM.

Članak 3.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se Služba za gospodarstvo i financije – Odjel za financije.

Članak 4.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjivat će se za 2019. godinu i objaviti će se u Službenom glasniku Općine Usora. Broj: 02-14-504/19 OPĆINSKI NAČELNIK Datum, 12.9.2019. godine Zvonimir Anđelić =======================================

Na temelju članka 180. i članka 184. stavak 1. točka 6. i stavak 2. i 3. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća («Službene novine F BiH» broj: 39/03, 22/06 i 43/10), članka IV i VI Odluke o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih na temelju posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća («Službene novine F BiH» broj: 4/12 i 80/13), članka 41. i 107. Statuta Općine Usora («Službeni glasnik općine Usora» broj: 5/17), Odluke o izvršenju proračunu Općine Usora za 2019. godinu («Službeni glasnik Općine Usora» broj: 1/19), Općinski načelnik d o n o s i:

R J E Š E N J E o izdvajanju sredstava od posebne naknade za zaštitu od prirodnih i

drugih nesreća 1. Na temelju Odluke o izravnom

sporazumu broj: 02-44-23/19 od 3.9.2019. godine o izvođenju radova na sanaciji klizišta u blizini obiteljske kuće Branka Jelić iz Srednje Omanjske izvršit će se od strane „Div Jeleč“ d.o.o. Makljenovac sanacija klizišta. Izvođenje radova financirati će se iz sredstava prikupljenih od posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

2. Iznos potrebnih sredstava za izvođenjem

radova iznosi 2.497,95 KM sa PDV-om. 3. Odobrena sredstva iz prethodnog stavka

isplatiti će se iz Proračuna Općine Usora za 2019. godinu, razdjel 9 Kapitalni transferi, pozicija 90105-01, Kapitalni transfer sredstva Općina-CZ, ekonomski kod 615116, sa transakcijskog računa broj 1011610071935594.

4. Rješenje stupa na snagu danom

donošenja.

O b r a z l o ž e n j e Branko Jelić iz Srednje Omanjska podnio je Zahtjev za pomoć u sanaciji klizišta u blizini njegove obiteljske kuće. Općinski načelnik rješenjem broj: 02-44-12/19 od 16.05.2019. godine imenovao je povjerenstvo koje je


pregledalo navedeni lokalitet i dalo preporuke za izvođenjem radova sanacije navedenog klizišta. Nakon donošenja Odluke o izravnom sporazumu, zaprimljena je ponuda broj: 73.04/19 od 10.06.2019. godine od strane Div Jeleč d.o.o, Makljenovac za sanacijom klizišta u iznosu 5.961,15 KM. Općina Usora na temelju potpisanog Ugovora broj: 02-27-53-1/19 od 04.09.2019. godine preuzela je obvezu u sufinanciranju sanacije klizišta u iznosu od 2.500,00 KM. Ostali dio radova u iznosu od 2.461,15 KM financirat će vlasnik obiteljske kuće. Na temelju Odluke o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih na temelju posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine F BiH“ broj: 4/12 i 80/13), sredstva iz tekućeg godišnjeg priliva i neutrošena sredstva iz prethodne godine mogu se koristiti za financiranje potreba Civilne zaštite u skladu sa točkom 6. i stavak 6. i 7. članka 184. Zakona. Općina Usora trenutno nema obezbijeđena sredstva iz drugih izvora financiranja, pa se sukladno tome pristupilo donošenju ovog rješenja. Broj: 02-14-520/19 OPĆINSKI NAČELNIK Datum, 23.9.2019. godine Zvonimir Anđelić =======================================

Na temelju članaka 41. i 107. Statuta Općine Usora („Službeni glasnik Općine Usora“, broj: 5/17) i Ugovora broj: 02-27-50/19 od 26.08.2019. godine, a vezano za realizaciju Projekta: ''Sanacija i stabilizacija klizišta u naselju Žabljak'', Općinski načelnik d o n o s i:

R J E Š E N J E o imenovanju Povjerenstva za

primopredaju radova i konačan obračun

I

Imenuje se Povjerenstvo za primopredaju i konačan obračun radova za Projekt: ''Sanacija i stabilizacija klizišta u naselju Žabljak'', prema Ugovoru broj: 02-27-50/19 od 26.08.2019. godine, zaključenog između Općine Usora kao naručitelja i Grupe Ponuditelja: ''DIV Jeleč'' d.o.o. Makljenovac

i ''DOBOJPUTEVI'' d.d. Doboj Jug, kao izvođača radova, u sastavu: 1. Ivan Katić, predsjedatelj Povjerenstva i 2. Ivica Labudović, član Povjerensta.

II

Povjerenstvo će pristupiti primopredaji radova i konačnom obračunu dana 03.10.2019. godine u 12:30 sati, na lokalitetu predmetnih radova.

III

Zadatak Povjerenstva je da prilikom primopredaje radova utvrdi sve relevantne podatke vezane za realizaciju Ugovora odnosno da utvrdi da li su radovi izvedeni prema predmetnom Ugovoru, projektnoj dokumentaciji i predmjeru radova, kvalitet radova, eventualne nedostatke, pregled atesta ugrađenog materijala, garantne listove i certifikate, dan okončanja radova i eventualna prekoračenja. Prilikom konačnog obračuna Povjerenstvo će utvrditi međusobna financijska prava i obveze potpisnika Ugovora, utvrditi vrijednost ugovorenih i izvršenih radova, pregledati ispostavljenu okončanu situaciju, eventualna prekoračenja, naknade štete i zatezne kamate.

VI

Povjerenstvo je dužno sačiniti zapisnik o primopredaji i konačnom obračunu radova gdje će se utvrditi sva međusobna prava naručitelja radova i izvođača radova.

V

Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objaviti će se u ''Službenom glasniku općine Usora''. Broj: 02-23-55/19 OPĆINSKI NAČELNIK Datum, 3.10.2019. godine Zvonimir Anđelić =======================================


Na temelju članka 13. Zakona o javnim nabavama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), članka 3. Pravilnika o uspostavljanju i radu povjerenstva za nabave („Službeni glasnik BiH“, broj: 103/14), članka 7. Odluke o pokretanju postupka javne nabave, broj 02-27-51/19 od 26.8.2019. godine, u predmetu dodjele ugovora u javnoj nabavi usluga za Okvirni sporazum - Zimsko održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta u općini Usora za razdoblje 2019.-2022. godine, sukladno članku 107. Statuta općine Usora, (''Službeni glasnik općine Usora'', broj 5/17), Općinski načelnik donosi :

R J E Š E N J E o imenovanju Povjerenstva za javnu

nabavu

Članak 1. Imenuje se Povjerenstvo za javnu nabavu u predmetu odabira najpovoljnijeg ponuditelja /izvršitelja u predmetu: Zimsko održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta u općini Usora za razdoblje 2019.-2022. godine - Okvirni sporazum, pokrenutog Odlukom o pokretanju postupka javne nabave, broj 02-27-51/19 od 26.8.2019. godine, prema Obavijesti o nabavi broj 715-1-2-10-3-12/19 od 13.9.2019. godine, u sastavu: 1. Martin Grujo, predsjedatelj Povjerenstva, 2. Ana Nikić, član -//- 3. Mario Pranjić, član -//- 4. Ivica Labudović, tajnik Povjerenstva.

Članak 2. Povjerenstvu iz članka 1. ovoga Rješenja, pristupa otvaranju ponuda 7.10.2019. godine u 12:15 sati, te u svrhu ispunjavanja utvrđenih poslova daju se potrebna ovlaštenja sukladno Zakonu, koja uključuju slijedeće: a) Otvaranje zahtjeva za sudjelovanje, b) Provođenje javnog otvaranja ponuda, c) Pregledavanje, ocjenu i uspoređivanje

ponuda, d) Sastavljanje zapisnika o ocjeni ponuda, e) Sastavljanje izvješća o postupku javne

nabave, f) Davanje preporuke ugovornom tijelu za

donošenje odluke o odabiru izvršitelja ili odluke o poništenju postupka nabave.

Članak 3.

Prije početka rada, svaki član povjerenstva i tajnik potpisuju izjavu o nepristranosti i povjerljivosti, te nepostojanju sukoba interesa, sukladno članku 11. Zakona, da je upoznat sa odredbama članka 52. Zakona, odnosno da je upoznat sa obvezom da tijekom cijelog postupka rada u povjerenstvu dužan prijaviti mogući sukob interesa i tražiti isključenje iz rada povjerenstva. U izjavi iz prethodnog stavka daje se i izjava da u posljednjih pet godina nadležni sud nije donio presudu kojom je utvrđeno da je ta osoba počinila kazneno djelo koje sadrži elemente korupcije, pranja novca ili primanja ili davanja mita, krivotvorenja, zlouporabe položaja i ovlaštenja.

Članak 4. Povjerenstvo djeluje od dana donošenja odluke o njegovom imenovanju do okončanja svih poslova vezanih za predmetnu javnu nabavu koju mu ovim rješenjem povjerava ugovorno tijelo, sve sukladno zakonu, podzakonskim aktima i općim aktima ovog ugovornog tijela.

Članak 5. Povjerenstvo, nakon okončanog postupka, daje ugovornom tijelu preporuku, zajedno s izvješćem o radu i razlozima davanja takve preporuke, te daje prijedlog odgovarajuće odluke. Ugovorno tijelo može prihvatiti preporuku povjerenstva ili je odbiti, ako je prijedlog nezakonit. U slučaju da ugovorno tijelo ne prihvati preporuku povjerenstva dužno je dati pismeno objašnjenje svog postupanja, tj. u čemu se sastoji nezakonitost, te tražiti da se ista otkloni. Konačnu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorno tijelo, koje snosi odgovornost za javnu nabavu.

Članak 6. Tajnik povjerenstva, bez prava glasa, dužan je da nakon okončanja postupka nabave, cjelokupan predmet sa svim dokumentima postupka nabave od odluke o pokretanju postupka nabave do obavijesti o dodjeli ugovora, pripremi i arhivira sukladno općim aktima koji uređuju pitanje uredskog i

https://www.javnenabavke.ba/index.php?id=10pza&pza=60&jezik=hr



arhivskog poslovanja. Administrativni poslovi za povjerenstvo uključuju i pripremu zapisnika sa sastanaka povjerenstva i izradu izvještaja o radu povjerenstva, pripremu pomoćnih obrazaca i druge poslove koje zahtijeva predsjedatelj povjerenstva u svezi sa predmetom javne nabave.

Članak 7. Povjerenstvo u svim fazama postupka javnih nabava donosi odluke, zaključke i preporuke, u pravilu na sjednicama zatvorenog tipa koje saziva i kojima predsjedava predsjedatelj povjerenstva. Sve odluke, zaključke i preporuke povjerenstvo donosi na sjednici kojoj nazoče sva tri člana povjerenstva, javnim glasovanjem i većinom glasova od tri nazočna člana. Predsjedatelj i članovi povjerenstva se ne mogu uzdržati od glasovanja. Sve sjednice povjerenstva su zatvorenog tipa, osim dijela sjednice sa otvaranja ponuda na kojemu sudjeluju i ovlašteni predstavnici ponuditelja. O svim donesenim odlukama, zaključcima i preporukama na sjednicama povjerenstva se sačinjava zapisnik o radu.

Članak 8. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objaviti će se u 'Službenom glasniku općine Usora'. Broj: 02-27-63/19 OPĆINSKI NAČELNIK Datum, 4.10.2019. godine Zvonimir Anđelić =======================================

Na temelju članka 13. Zakona o javnim nabavama („Službeni glasnik BiH“, broj 39/14), članka 3. Pravilnika o uspostavljanju i radu povjerenstva za nabave („Službeni glasnik BiH“, broj 103/14), sukladno Odluci o ponovnom pokretanju postupka javne nabave, broj 02-23-44/19 od 20.9.2019. godine, u predmetu dodjele ugovora u javnoj nabavi radova za „Izvedba kanalizacijskog sustava 'Žabljak' – Faza III, općina Usora-ponovljeni postupak“, i članku 107. Statuta općine Usora, (''Službeni glasnik općine Usora'', broj 5/17), Općinski načelnik donosi :

R J E Š E N J E o imenovanju Povjerenstva za javnu

nabavu

Članak 1. Imenuje se Povjerenstvo za javnu nabavu u predmetu odabira najpovoljnijeg ponuditelja /izvršitelja u predmetu: Izvedba kanalizacijskog sustava 'Žabljak' – Faza III, općina Usora-ponovljeni postupak, pokrenutog Odlukom o ponovnom pokretanju postupka javne nabave, broj 02-23-44/19 od 20.9.2019. godine, prema Obavijesti o nabavi broj 715-1-3-11-3-13/19 od 20.9.2019. godine, u sastavu:

1. Anto Bonić, predsjedatelj Povjerenstva, 2. Amira Jusufbašić, član -//- 3. Roksanda Školjić, Član -//- 4. Nermina Hodžić, član -//- 5. Martin Grujo, član -//- 6. Ivica Labudović, tajnik Povjerenstva.

Članak 2.

Povjerenstvu iz članka 1. ovoga Rješenja, pristupa otvaranju ponuda 15.10.2019. godine u 13:15 sati, te u svrhu ispunjavanja utvrđenih poslova daju se potrebna ovlaštenja sukladno Zakonu, koja uključuju slijedeće:

a) Otvaranje zahtjeva za sudjelovanje, b) Provođenje javnog otvaranja ponuda, c) Pregledavanje, ocjenu i uspoređivanje

ponuda, d) Sastavljanje zapisnika o ocjeni ponuda, e) Sastavljanje izvješća o postupku javne

nabave, f) Davanje preporuke ugovornom tijelu za

donošenje odluke o odabiru izvršitelja




ili odluke o poništenju postupka nabave.

Članak 3.

Prije početka rada, svaki član povjerenstva i tajnik potpisuju izjavu o nepristranosti i povjerljivosti, te nepostojanju sukoba interesa, sukladno članku 11. Zakona, da je upoznat sa odredbama članka 52. Zakona, odnosno da je upoznat sa obvezom da tijekom cijelog postupka rada u povjerenstvu dužan prijaviti mogući sukob interesa i tražiti isključenje iz rada povjerenstva. U izjavi iz prethodnog stavka daje se i izjava da u posljednjih pet godina nadležni sud nije donio presudu kojom je utvrđeno da je ta osoba počinila kazneno djelo koje sadrži elemente korupcije, pranja novca ili primanja ili davanja mita, krivotvorenja, zlouporabe položaja i ovlaštenja.

Članak 4. Povjerenstvo djeluje od dana donošenja odluke o njegovom imenovanju do okončanja svih poslova vezanih za predmetnu javnu nabavu koju mu ovim rješenjem povjerava ugovorno tijelo, sve sukladno zakonu, podzakonskim aktima i općim aktima ovog ugovornog tijela.

Članak 5. Povjerenstvo, nakon okončanog postupka, daje ugovornom tijelu preporuku, zajedno s izvješćem o radu i razlozima davanja takve preporuke, te daje prijedlog odgovarajuće odluke. Ugovorno tijelo može prihvatiti preporuku povjerenstva ili je odbiti, ako je prijedlog nezakonit. U slučaju da ugovorno tijelo ne prihvati preporuku povjerenstva dužno je dati pismeno objašnjenje svog postupanja, tj. u čemu se sastoji nezakonitost, te tražiti da se ista otkloni. Konačnu odluku o dodjeli ugovora donosi ugovorno tijelo, koje snosi odgovornost za javnu nabavu.

Članak 6. Tajnik povjerenstva, bez prava glasa, dužan je da nakon okončanja postupka nabave, cjelokupan predmet sa svim dokumentima postupka nabave od odluke o pokretanju

postupka nabave do obavijesti o dodjeli ugovora, pripremi i arhivira sukladno općim aktima koji uređuju pitanje uredskog i arhivskog poslovanja. Administrativni poslovi za povjerenstvo uključuju i pripremu zapisnika sa sastanaka povjerenstva i izradu izvještaja o radu povjerenstva, pripremu pomoćnih obrazaca i druge poslove koje zahtijeva predsjedatelj povjerenstva u svezi sa predmetom javne nabave.

Članak 7. Povjerenstvo u svim fazama postupka javnih nabava donosi odluke, zaključke i preporuke, u pravilu na sjednicama zatvorenog tipa koje saziva i kojima predsjedava predsjedatelj povjerenstva. Sve odluke, zaključke i preporuke povjerenstvo donosi na sjednici kojoj nazoče svi članovi povjerenstva, javnim glasovanjem i većinom glasova nazočnih članova. Predsjedatelj i članovi povjerenstva se ne mogu uzdržati od glasovanja. Sve sjednice povjerenstva su zatvorenog tipa, osim dijela sjednice sa otvaranja ponuda na kojemu sudjeluju i ovlašteni predstavnici ponuditelja. O svim donesenim odlukama, zaključcima i preporukama na sjednicama povjerenstva se sačinjava zapisnik o radu.

Članak 8. Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objaviti će se u 'Službenom glasniku općine Usora'. Broj: 02-27-64/19 OPĆINSKI NAČELNIK Datum, 8.10.2019. godine Zvonimir Anđelić =======================================


Sadržaj:

Akti Općinskog vijeća 1. Odluka o odobravanju sredstava za

sanaciju klizišta...............................str.1.

2. Odluka o raspodjeli sredstava za stipendije...........................................str.2.

3. Odluka o izmjenama i dopunama

Odluke o sufinanciranju troškova prijevoza učenika koji pohađaju srednju školu..................................str.2.

4. Zaključak o usvajanju Informacije o

Dokumentu Okvirnog Proračuna Općine Usora za razdoblje 2020.-2022. godina..................................str.3.

5. Dokument Okvirnog Proračuna

Općine Usora za razdoblje 2020.-2022. godina............................str.3.-17.

Akti Općinskog načelnika

1. Odluka o ponovnom pokretanju postupka javne nabave.....................................str.17.-18.

2. Odluka o pokretanju postupka javne nabave............................................str.18.

3. Odluka o prestrukturiranju

sredstava Prihoda Proračuna Općine Usora za 2019. godinu................str.19.

4. Odluka o usvajanju 5. dopune Plana

nabava Općine Usora za 2019. godinu.......................................str.19.-20.

5. Odluka o prestrukturiranju tekućih

transfera Proračuna Općine Usora za 2019. godinu.................................str.21.

6. Rješenje o izdvajanju sredstava od

posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.................................str.21.-22.

7. Rješenje o imenovanju Povjerenstva

za primopredaju radova i konačan obračun..........................................str.22.


za javnu nabavu.....................str.23.-24.


za javnu nabavu.....................str.24.-25.

Documents

XXI Broj:10 35 KM 7.10.2019.godine 1011610071934527 II...Omanjska bb, iznos od 1.500,00 KM; - Marijan (Pave) Bejić, Bejići bb, iznos od 1.500,00 KM - Vinko (Petar) Pranjić, Sivša