ZA 2015./2016. PEDAGOŠKU GODINUji vrtić Matije Gupca... · izrađuje se detaljan kalendar aktivnosti koji se nalazi na svim oglasnim pločama u vrtiću, dostupan je svim djelatnicima,

1

DJEĈJI VRTIĆ MATIJE GUPCA

BRAĆE CVIJIĆA 18

10 000 ZAGREB

KLASA: 601-02/16-02/1

UR.BROJ: 251-597-01-16-1

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU

ZA 2015./2016. PEDAGOŠKU GODINU

Zagreb, rujan 2016.

2

Na temelju članka 20. Statuta Dječjeg vrtića Matije Gupca, Zagreb, Braće

Cvijića 18 Upravno vijeće vrtića na 21. sjednici odrţanoj 31.08.2016.donijelo je

odluku o prihvaćanju Izvješća o radu za pedagošku godinu 2015./16.

Isto je razmatrano na sjednici Odgojiteljskog vijeća odrţanoj 30. lipnja 2016.

Predsjednica Upravnog vijeća:

_____________________________

/Milica Cekuš/

Ravnateljica:

_____________________________

/Lidija Vuković/

3

I. USTROJSTVO RADA

Protekle pedagoške godine rad u Dječjem vrtiću Matije Gupca odvijao se:

u 17 odgojnih skupina cjelodnevnog programa: 5 jasličkih i 12 vrtićkih

skupina

u 2 skupine programa Predškole s ukupno 16-oro djece koja su program

pohađala u dva objekta - u Zagrebačkoj i Dugavskoj ulici

u jednoj skupini u objektu u Cvijićevoj ulici, provodio se i posebni program

ranog učenja engleskog jezika

Tablica 1. Prikaz broja skupina i broja djece u redovitom programu tijekom 2015/2016. godine

u pojedinim objektima

OBJEKT BROJ SKUPINA UKUPNI BROJ DJECE

jaslice vrtić

Braće Cvijića 18 2 4 146

Zagrebačka avenija 5a 1 3 109

Horvaćanska 6 - 2 48

Dugavska 3 2 3 118

SVEUKUPNO 5 12 4 21

Tablica 2. Prikaz skupina i broja upisane i prosječno prisutne djece djece u redovitom

programu tijekom 2015/2016. god.

Objekt 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 Ukupno

Braće

Cvijića

Upisano 142 143 146 147 147 148 148 148 147 144 146

Prosj.pris. 110 106 115 91 94 107 104 117 121 98 106

% 77 74 79 62 64 72 70 79 82 68 73

Zagrebačka

avenija

Upisano 110 109 109 109 109 109 109 109 109 108 109

Prosj.pris. 81 85 87 66 66 83 72 81 81 68 77

% 74 78 80 61 61 76 66 74 74 63 71

Horvaćanska

Upisano 48 49 49 49 49 48 49 49 49 42 48

Prosj.pris. 36 39 42 34 33 36 38 39 40 32 37

% 75 80 86 69 67 75 78 80 82 76 77

Dugavska

Upisano 120 119 119 119 120 118 117 117 116 115 118

Prosj.pris. 90 90 87 71 76 80 74 89 83 64 80

% 75 76 73 60 63 68 63 76 72 56 68

UKUPNO

Upisano 420 420 423 424 425 423 423 423 421 409 421

Prosj.pris. 317 320 331 262 269 306 288 326 325 262 301

% 75 76 78 62 63 72 68 77 77 64 71

4

Na Natječaj za upis djece u Dječji vrtić Matije Gupca u pedagoškoj

godini 2015/2016. predano je ukupno 136 zahtjeva u roku i 14 zahtjeva izvan

roka natječaja. U travnju 2016. (za 0 ti upis - prijelaz iz drugih vrtića u naš) je

predano 11 zahtjeva. Za upis u Program predškole (2 x tjedno) predano je 11

zahtjeva, a očekuje se još prijava tijekom rujna 2016. Među predanim

zahtjevima je i 20-ero koja s 1.9.2016. ne navršavaju godinu dana te će se

njihov prijam rješavati sukladno mogućnostima vrtića te potrebama roditelja

tijekom pedagoške godine. Od svih 172 zahtjeva pozitivno je riješeno njih 106.

Radi prostornih ograničenja na području Kneţije dio zahtjeva ostao je

neriješen. Zalaganjem ravnateljice i stručnog tima te koordinacijom s GUOS

većini roditelja pronađeno je alternativno rješenje. Neupisani su ostali samo

oni koji nisu navršili godinu dana. Problem nije moguće kvalitetno riješiti bez

proširenja kapaciteta. Skupine na Kneţiji su na gornjim normativima i veliki

problem je nedostatak polivalentne dvorane u svim objektima. U ovako

popunjenim sobama u zimskim mjesecima izuzetno je teško zadovoljiti

potrebu djeteta za kretanjem.

Vrtić organizira program predškole u trajanju od 250 sati. U program

uključujemo svu zainteresiranu djecu, hrvatske drţavljane. Program se realizira

u dvije skupine u objektima Zagrebačka i Dugavska. U obje skupine ove je

godine bilo uključeno 16-ero djece.

Od kraćih programa ove pedagoške godine provodio se program

ranog učenja engleskog jezika u sva četiri naša objekta, u 7 skupina. U

objektu u Zagrebačkoj aveniji program su vodile odgojiteljice Marija Marković

(druga godina učenja) te Dijana Paštrović i Nina Dolanjski (prva godina

učenja), u objektu u Dugavskoj odgojiteljica Helana Tomičak, u objektu u

Horvaćanskoj Iva Olujić (druga godina učenja) i Dubravka Puljić (prva godina

učenja), a u centralnom objektu Ivana Prpić (prva godina učenja). U objektu

u Dugavskoj program ritmike provodila je Udruga Mali medvjedići, u

centralnom objektu nije bilo interesa roditelja, u objektu u Horvaćanskoj nema

prostornih uvjeta za ovakav program, u objektu u Zagrebačkoj također nije

bilo interesa roditelja.

5

RADNO VRIJEME

Tijekom godine odgojno-obrazovni rad odvijao se:

od 6,00 do 7 sati - u jednoj mješovitoj skupini na razini objekta

od 7 do 7,30 sati - u dvije mješovite skupine na razini objekta

od 7,30 do 16,30 sati – rad u skupinama

od 16,30 do 17,00 – u jednoj mješovitoj jasličkoj skupini u centralnom objektu

te od 17,00 do 18 sati u mješovitoj skupini na istom objektu za sve skupine

od 16,30 do 18,00 sati u jednoj mješovitoj skupini u područnim objektima

OSIGURAVANJE ORGANIZACIJSKIH I KADROVSKIH UVJETA SVIH SLUŢBI

Ove godine u mirovinu je, na svoj 65-ti rođendan otišla odgajateljica

Marija Ţnidarić. U stalni radni odnos primljena je odgajateljica Dubravka

Puljić. Na razini stručnog tima i ove se godine dogodila promjena. Psihologinja

Nina Ĉernjul zatraţila je i dobila prekid radnog odnosa, a u stalni radni odnos

primljena je psihologinja Lea Šušković.

38 odgojiteljica u relativnom kontinuitetu sudjelovalo je u provedbi

programa odgojno-obrazovnog rada. Ove godine imali smo 6 odgojiteljica

pripravnica koje su se stručno osposobljavale bez zasnivanja radnog odnosa.

Odgojiteljice Martina Borovec, Sabina Radaslić, Monika Stojanović i Nina

Novosel završile su stručno osposobljavane, a na stručnom osposobljavanju

trenutno se nalaze odgajateljice Sara Kotur i Mateja Jurčec. Sve one, osim što

su provodile zadaće iz svog Plana uvođenja u samostalan rad, dale su svoj

doprinos kvalitetnijem zadovoljavanju potreba djece i realizaciji odgojno

obrazovnih zadaća.

Ove godine s nama su bile i odgojiteljice: Ana Jurčić, Ivana Prpić i

Maja Šoda koje su uključivane u skupine u kojima su bila djeca s teškoćama.

6

Tablica 3. Sati bolovanja djelatnika tijekom 2015/2016. godine prema strukturi uposlenih i

izvoru financiranja

BOLOVANJA DJELATNIKA OD 01. 09. 2015. DO 30. 06. 2016.

Struktura uposlenih Sati bolovanja

na teret vrtića Sati bolovanja

na teret fonda

Ukupno

Odgojiteljice 2480 4344 6824

Stručni tim 136 312 448

Administrativni i tehnički

djelatnici

2168 4456 6624

UKUPNO 4784 9112 13896

Bitne zadaće u odnosu na ustrojstvo rada ove pedagoške bile su:

1. Osigurati organizacijske uvjete za nove programe u ponudi vrtića – kraći

program engleskog jezika, program ranog otkrivanja i poticanja

darovitosti kod djece. Sudjelovanje u projektima Erasmus+ zahtjeva

pravovremenu i kvalitetnu reorganizacijubrada kako bi uvjeti za sve

sudionike procesa bili podjednako kvalitetni

Rezultat rada na ovoj bitnoj zadaći je povećani interes roditelja za upis

djeteta u kraći program ranog učenja engleskog jezika (7 skupina u svim

objektima). Obzirom na velike potrebe roditelja za primarnim programom

nismo u mogućnosti ponuditi roditeljima više cjelodnevnih posebnih

programa te smo na ovaj način kompenzirali tu nemogućnost. Obzirom na

dislociranost naših objekata potreban je veliki trud svih sudionika procesa da

se organiziraju dodatni programi, a pri tome zadrţi kvaliteta redovnog

programa. Raspodjela tako zarađenih sredstava, odnosno dio koji se odnosi

na stimulaciju djelatnika koji provode program, početkom kalendarske

godine promjenjen je Programom javnih potreba. To je dovelo u pitanje

provođenje tih programa, ali smo dodatnim odobrenjem GUOS uspjeli

osigurati nastavak programa, odnosno stimulaciju vratili na prijašnji iznos.

Sudjelovanje djelatnika u programu Erasmus+ zahtjevalo je pojačani

angaţman i onih koji su sudjelovali, ali i onih koji su za to vrijeme provodili

redovan rad. Ove godine imali smo 14 mobilnosti.

7

2. U suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport te Hrvatskim

zavodom za zapošljavanje nastaviti sa zapošljavanjem odgojitelja

pripravnika volontera, a s nadleţnom Udrugom i roditeljima u skladu s

mogućnostima i potrebama osigurati angaţman educiranog asistenta za

dijete s TUR

Ove pedagoške godine vrtić je imao 6 odgojiteljica pripravnica koje su dio

svog neposrednog rada s djecom odradile i u zamjenama za bolesne

djelatnice. Veliku ulogu u kvalitetnoj organizaciji zamjena odigrali su voditelji

objekata. Imali smo i dvije osobne asistentice za djecu s teškoćama koje su

plaćali roditelji.

3. U okviru suradnje s Volonterskim centrom pokušati uključiti volontere u

uređivanju okoliša vrtića, kao i u odrţavanje i štićenje vanjskih prostora

Na ovoj zadaći nismo uspjeli učiniti dovoljno i ostaje nam truditi se više

slijedeće pedagoške godine

4. Omogućavati i poticati komunikacijske uvjete u kojima će svaki

djelatnik vrtića biti svjestan zajedničkog cilja u radu s djecom i

komunikaciji s roditeljima, te u kojoj će razvijati osjećaj osobne vaţnosti i

vaţnosti njegova radnog mjesta za cjelokupno funkcioniranje procesa

odgojno-obrazovnog rada

Na internoj vritćkoj razini ova se zadaća uspješno ostvarivala. Svaki mjesec

izrađuje se detaljan kalendar aktivnosti koji se nalazi na svim oglasnim

pločama u vrtiću, dostupan je svim djelatnicima, a u njega unosimo podatke

vaţne za sve djelatnike, a ne samo za odgojno-obrazovni rad i roditelje.

Kalendar objavljujemo i na mreţnoj stranici vrtića.

u vrtiću je ove godine bila izraţena ideja o zajedništvu i kroz zajedničke

akcije prikupljanja pomoći djelatnicima koji su na bilo koji način pogođeni

(teţa bolest, smrtni slučajevi i sl.) Ove smo godine naţalost prikupljali

pomoć i za brata naše djevojčice oboljelog od leukemije

prikupljali smo sredstva za Udrugu za školovanje pasa vodiča prodajom

ulaznica za predstavu Hrkalo i kamilica u okviru projekta Darujmo djeci

kazalište

8

nastavili smo s tradicijom zajedničkog druţenja jednom godišnje pa smo i

ove godine organizirali Boţićni domjenak

ZAKLJUĈNO RAZMATRANJE U PODRUĈJU USTROJSTVA RADA

Naredne pedagoške godine potrebno je nastaviti sa zalaganjem

ravnateljice u cilju zadovoljavanja potreba obitelji naselja Kneţija –

povećanjem raspoloţivih kapaciteta vrtića na području Kneţije, odnosno

koordinacijom s najbliţim i roditeljima najpogodnijim vrtićima.

Radno vrijeme vrtića i njegovih djelatnika prilagođavano je potrebama

djece osobito u pogledu organizacije jutarnjeg i poslijepodnevnog rada, te u

odnosu na duljinu vremena u kojem s djecom rade oba odgojitelja (osobito u

vrijeme prilagodbe novoupisane djece).

Poboljšanje uvjeta rada svakog djelatnika, te unapređivanje informiranosti

djelatnika i kvalitete odnosa među odraslima u vrtiću i dalje će biti bitna

zadaća u području ustrojstva rada. Svjesni smo značaja izgrađivanja istinite i

otvorene komunikacije svih djelatnika što je dobra osnova za postavljenje

odgojno-obrazovnih ciljeva i za usmjerevanje teţišta unapređenja rada s

djecom sa sadrţaja rada na načine komunikacije i primjene sadrţaja.

I dalje je potrebno stvarati uvjete za proširenje ponude kraćih programa

budući za njih postoji interes roditelja.

9

II. MATERIJALNI UVJETI RADA

Nabavka didaktike, stručne literature i drugih sredstava koji

omogućavaju i podrţavaju odgojno-obrazovni proces tijekom godine vršene

su prema prilivu sredstava.

Tablica 4. Podaci o troškovima s 30. 06. 2016. vaţnim za odrţavanje i nabavku opreme te za

provedbu programa odgojno-obrazovnog rada u pedagoškoj godini 2015/2016.

Vrsta investicije Utrošena sredstva u razdoblju

01.07.2015.-30.06.2016.

Seminari, savjetovanja, stručni ispiti 51.813,49

Ĉasopisi, glasila, stručna literatura 10.131,98

Potrošni za skupine 27.510,75

Didaktika 29.387,14

Oprema 26.792,60

Sitan inventar- didaktika 20.933,75

I ove pedagoške godine izostalo je financiranje nabavke didaktike od

strane osnivača. Sredstva koja smo ove godine utrošili iz vlastitih su prihoda

(posebni i kraći programi), odnosno od Ministarstva znanosti, obrazovanja i

športa namjenjena djeci s TUR, darovitoj djeci te za djecu u godini prije

polaska u školu. Ta smo sredstva koristili i za plaćanje troškova polaganja

stručnih ispita za djelatnike pripravnike budući nam osnivač za tu namjenu ne

osigurava dovoljno sredstava. Trošili smo i sredstva iz programa Erasmus+ i to

na stručno usavršavanje i didaktiku, sukladno samom projektu. Dinamika

trošenja dodijeljenih sredstava definirana je i praćena od strane Agencije za

mobilnost i programe Europske unije.

Naš vrtić ima objekte koji su jedni od najstarijih u gradu (jedan od njih

izgrađen je 1929. godine, a jedan 1939.) Iz tog je podatka jasno da je u

objekte, kao i u vanjske prostore, potrebno jako puno ulagati, kako novca

tako i radnog vremena domara.

10

Osvrt na bitne zadaće:

1. Povećati sigurnost djece u vrijeme boravka u vrtiću – smanjiti na

najmanju moguću mjeru mogućnost ugroţavanja djetetova zdravlja i

narušavanja osjećaja sigurnosti u unutarnjim i vanjskim prostorima vrtića.

Fizička sigurnost djeteta u ustanovi svakodnevna je zadaća ravnatelja, ali

i svih djelatnika. Ona postaje osobito vaţna otvaranjem skupina i u trenutku

kad se odgojno obrazovni rad odvija i u zajedničkim prostorima vrtića. Sustav

ulaska u objekt pomoću šifre na ulaznim vratima imaju 3 objekta. Kritična

točka još uvijek su vanjski prostori. Djeca iz objekta u Dugavskoj koriste

nenamjenski vanjski prostor koji je neograđen i neopremljen. Kako su

negodovali i roditelji upisane djece Vijeće gradskih četvrti obećalo nam je

pomoć početkom nove pedagoške godine.Materijalni uvjeti u svim objektima

i dalje su takvi da je potreban pojačan oprez svih djelatnika.

2. Opremiti unutarnje i vanjske prostore u kojima borave djeca u funkciji

realizacije projekata iz programa Erasmus+

Prostor kao treći odgojitelj-sintagma je koja je sve jasnija svim sudionicima

procesa, ali promjene koje se u tom smislu događaju moraju biti promišljene i

planirane. U našem slučaju različite su od objekta do objekta i potrebno je

uvaţavati specifičnosti koje objekti imaju (kadar, veličina prostora,

arhitektonske determinante i slično). Projekti koje provodimo, a financirani su

„europskim novcem“ dobra su prilika da dio sredstava utrošimo na

poboljšanje, između ostalog, i materijalnih uvjeta.

3. Maksimalno se angaţirati na podizanju kvalitete uvjeta djetetova

boravka u vrtiću kao i njegova optimalnog razvoja

Ostvarenje ove zadaće bilo bi lakše kada ono ne bi ovisilo o prilivu

sredstava. Ovako se pomak postiţe kompromisom između ţeljenog i

mogućeg. Svoj doprinos ostvarivanju ove zadaće daju svi djelatnici vrtića, a

osobito odgojiteljice koje koriste sve dostupne resurse kako bi boravak djece

u vrtiću učinile sadrţajnijim i poticajnijim.

11

Što je od Programa investicija, investicijskog i tekućeg odrţavanja objekata

za 2015/16. godinu ostvareno:

NABAVLJENA OPREMA

Računala za kancelarije i prijenosno računalo financirano sredstvima iz

projekta Erasmus+

Računalni program za obračun kraćih programa

Kutići za igru u Dugavskoj i Horvaćanskoj

Leţaljke za Horvaćansku

TEKUĆE ODRŢAVANJE GRAĐEVINSKIH OBJEKATA I OPREME

Pedagošku godinu o kojoj izvještavamo započeli smo s obnovljenim

malim igralištem objekta u Zagrebačkoj. Obnovilo ga je i opremilo

Vijeće gradskih četvrti – Trešnjevka –jug. Istovremeno je uređen i prilaz

za vatrogasno vozilo

Servis klima uređaja (14 kom.)

Ličenje svih soba u kojima borave djeca u Dugavskoj

Uređenje sanitarija za kuhinjsko osoblje u Dugavskoj

Brušenje i lakiranje parketa u Dugavskoj

Servisiranje kuhinjske opreme (svi kuhinjski uređaji iako su novi dosta se

često kvare i u odrţavanje ulaţemo značajna sredstva kako osnivača

tako i vlastita)

ZAKLJUĈNO RAZMATRANJE U PODRUĈJU MATERIJALNIH UVJETA RADA:

Naredne godine i nadalje treba raditi na nadopuni opreme i zamjeni

dotrajalih sredstava, osobito u objektu u Horvaćanskoj

Iznimno uspješnom ocjenjujemo suradnju s Vijećem gradskih četvrti

Trešnjevka – jug, a ove godine bolja je suradnja i s Vijećem gradskih četvrti

Trešnjevka - sjever

Slijedeće godine potrebno je u potpunosti obnoviti dječje sanitarije u

centralnom objektu budući zbog kašnjenja procesa Javne nabave ovo

ljeto to nismo učinili. Kako se radi o opseţnim radovima nije ih moguće

obavljati za vrijeme dok su na objektu djeca

12

3 od 6 boravaka u centralnom objektu ima u potpunosti uništene parkete

i potrebno ih je zamjeniti

U vrlo lošem i opasnom stanju su i prozori 5 boravaka u centralnom

objektu kao i staklene stijene koje omeđuju unutarnji vrt

III. ORGANIZACIJA NJEGE, BRIGE ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE

DJECE

1. Djeca sa zdravstvenim teškoćama

2. Posebna prehrana

3. Rast i razvoj

4. Evidencija pobola

5. Evidencija epidemioloških indikacija

6. Zdravstveni projekti/ostalo

1. Djeca sa zdravstvenim teškoćama

Pedagoške 2015/2016. godine u Dječji vrtić Matije Gupca upisano je 15

djece s određenim zdravstvenim teškoćama. Kako bi povećali sigurnost te

djece u vrtiću kao i djece s drugim specifičnim razvojnim potrebama, u

skupinama već dvije godine koristimo oglasne panoe koji koriste isključivo za

protokole (korištenje lijeka i sl.), upute o postupanju ili čuvanje lijeka za dijete.

Panoi su se pokazali izuzetno korisni, posebice u situacijama kad je u skupini

odgojiteljica u zamjeni. Obzirom da je svake godine sve veći broj djece sa

specifičnim potrebama, ova mjera sigurnosti se nametnula kao izuzetno

vaţna. Za sljedeću pedagošku godinu planiramo revidiranje podataka i

nastavak korištenja oglasnih panoa.

Tablica 5. Prikaz vrsta zdravstvenih teškoća novoupisane djece u pedagoškoj 2015/2016

godini.

VRSTA BOLESTI I SIMPTOMA BROJ DJECE

febrilne konvulzije 1

alergija na hranu 7

intolerancija na hranu 2

atopijski dermatitis 5

reflux 1

Down Syndrom 1

13

2. Posebna prehrana

Pedagoške 2015/2016 godine, Dječji vrtić Matije Gupca pohađalo je

34-oro djece koja su imala određene nutritivne alergije ili intolerancije. Među

njima je bilo i 6-oro djece kojoj smo kuhali posebno iz vjerskih razloga. Na

svakodnevnoj razini kuhali smo posebno za 17-oro djece, a ostalima smo

izbjegavali davati namirnice koje ne smiju (orašasti plodovi i sl.).

Obzirom da su liječnički savjeti roditeljima vrlo individualni, molili smo

roditelje da za vrtić pribave zamjensku namirnicu koja im je savjetovana,

industrijski pakiranu, te dostave u centralnu kuhinju gdje smo ju koristili za

pripremu obroka.

Tablica 6. Prikaz dolaznosti (prosječna) djece u jutarnje i popodnevno deţurstvo tijekom

2015/16 pedagoške godine

Tijekom ove pedagoške godine dodatno smo pratili dolaznost djece u

deţurstva kako bi eventualno korigirali vrstu doručaka i uţina te smo došli do

zaključka da je broj djece u jutarnjem deţurstvu manji nego u popodnevnom,

te da je nuţno uvesti promjene u jelovniku u smislu korigiranja popodnevnih

uţina. Naravno da je potrebno slijediti Prehrambene standarde te u skladu s

njima definirati moguće promjene.

CVI ZAG DUG HOR

BR. DJECE U JUTARNJEM

DEŢURSTVU

6 – 7:30 h

14

7,5

12,2

3

NAJRANIJI DOLAZAK

OKO

6:30 h

6:00 h

6:10 h

6:20

BR. DJECE

6 -7 h

1 1,45 5 1,45

BR. DJECE U

POPODNEVNOM

DEŢURSTVU

16:30 – 18:00 h

26,5

(od 10 – 35)

15,5

(od 10 – 25)

14,5

(od 7 – 25)

6,48

(od 3 – 12)

NAJKASNIJI ODLAZAK

OKO

17:50h

17:45 h

17:20 h

17h

BR. DJECE

17 – 18 h

11

(od 5 – 20)

3,5

(od 1 – 7)

4,3

(od 1 – 6)

1,57

(od 1 – 4)

14

3. Rast i razvoj

Ove godine je izmjereno 298 od 386 djece predviđene za mjerenje (bez

mlađih jasličkih skupina) odnosno 77,2% djece. U tablici 2. slijedi podjela stanja

uhranjenosti za 2015/2016 godinu.

Broj 298 predstavlja 100% i po njemu procjenjujemo stanje uhranjenosti.

Od toga broja 1,34% djece je bilo pothranjeno (ispod 3 centila) što je 4 vrtićke djece.

Gojazno je bilo 5% djece (iznad 97 centila) što je15 vrtićke djece.

Tablica 7. Podjela stanja uhranjenosti za 2015/2016 godinu

Moţemo zaključiti da je i ove godine najveći broj normalno uhranjene djece

te da su brojke pothranjenih, slabije uhranjenih, lagano preuhranjenih te

gojaznih podjednak u odnosu na protekle godine.

Kako bi usporedili trendove unatrag nekoliko godina, u tablici 8 je prikazan

broj djece po kategorijama uhranjenosti uz napomenu da je ukupan broj

izmjerene djece u pedagoškoj godini uvijek podjednak: 2011/2012= 289

djece, 2012/2013= 310 djece, 2013/2014= 317 djece 2014/2015= 315 djece i

2015/2016= 298

Tablica 8. Podjela stanja uhranjenosti unatrag nekoliko godina

KATEGORIJE UHRANJENOSTI

2011/2012

2012/2013

2013/2014

2014/2015

2015/2016

ispod 3 per. – pothranjeni 1 1 2 5 4

između 3 i 15 per. – slabije

uhranjeni

15 22 21 29

22

između 15 i 85 per. – normalno

uhranjeni

223 229 245 237

222

između 85 i 97 per. – lagano

preuhranjeni

36 36 34 29

35

iznad 97 per. – gojazni 15 22 15 15 15

KATEGORIJE UHRANJENOSTI

BROJ DJECE POSTOTAK

DJECE

ispod 3 percentile – pothranjeni 4 1,34%

između 3 i 15 percentile – slabije uhranjeni 22 7,3%

između 15 i 85 percentile – normalno uhranjeni 222 74,4%

između 85 i 97 percentile – lagano preuhranjeni 35 11,7%

iznad 97 percentile – gojazni 15 5%

15

4. Evidencija pobola

Ukupan broj izostanaka djece radi bolesti od početka pedagoške godine do

kraja lipnja 2016. godine je 808.

Broj izostanaka u proteklih pet pedagoških godina:

2010/2011 = 836 izostanaka

2011/2012 = 841 izostanak

2012/2013 = 749 izostanaka

2013/2014 = 896 izostanaka

2014/2015 = 968 izostanaka

2015/2016 = 808 izostanaka

Ukupan broj izostanaka radi bolesti po objektima:

Cvijićeva – 290 puta:

Zvjezdice 82x

Točkice 46x

Školjkice 51x

Tratinčice 56x

Baloni 39x

Delfini 16x

Zagrebačka – 204 puta:

Iskrice 76x

Zečići 56 x

Ribice 43 x

Jagodice 29x

Horvaćanska – 67 puta:

Bubamare36 x

Patuljci 31 x

Dugavska – 247 puta:

Kikići 82x

Loptice 55x

Pčelice 51x

Vrapčići 31x

Jeţići 28x

Treba naglasiti kako je u dolje navedenoj tablici prikazan broj upisane

djece ali i prosječna prisutnost s kojom onda uspoređujemo izostanke.

Zaključno: obzirom na prosječnu prisutnost od 301 djeteta, svako dijete je u

prosjeku bilo bolesno 2,68 puta. Najčešće su bila bolesna djeca u dobi od 1- 3

16

godine i to 4,8 puta (među njima najviše Kikići s prosjekom od 8,2 x po

djetetu), a najrjeđe djeca u mješovitim skupinama, 1,48 x godišnje (najrjeđe

Delfini s 0,9 x po djetetu).

Tablica 9. Prikaz učestalosti izostanaka radi bolesti po dobi

DOB BROJ UPISANE

DJECE

PROSJEĈNA

PRISUTNOST OD

RUJNA 2015 DO

LIPNJA 2016

BROJ

IZOSTANAKA

OD RUJNA 2014

DO LIPNJA 2015

PROSJEĈAN

IZOSTANAK PO

DJETETU

1 – 3 god. 106 71 341 4,8

3 – 5 god. 77 54 158 2,92

5 – 7 god. 191 141 257 1,82

miješovita 48 35 52 1,48

UKUPNO 421 301 808 3,28

SPECIFIKACIJA DIJAGNOZA BOLESTI (ili od čega smo sve bolovali i koliko

puta) PO MKB – 10, međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih

problema

Radi zaraznih i parazitarnih bolesti djeca su izostala 223 puta:

MKB–10 Naziv br.

izostanaka

A02 Ostale infekcije uzrokovane salmonelama 1

A08 Virusne i druge specificirane crijevne infekcije 2

A09 Dijareja i gastroenteritis za koje se predpostavlja da su

infekcioznog podrijetla 21

A38 Scarlatina 15

B00 Herpesvirusne infekcije 1

B01 Varicella 14

B07 Virusne bradavice 1

B08 Druge virusne infekcije karakterizirane promjenama na

koţi i sluznicama, nesvrstane drugamo

3

B33 Ostale virusne bolesti, nesvrstane drugamo 15

B34 Virusne infekcije nespecificirane lokalizacije 143

B80 Enterobijaza 2

B85 Pedikuloza 4

B95 Streptokok i stafilokok kao uzročnici bolesti koje su

svrstane u druga poglavlja

1

17

Radi bolesti dišnog sustava djeca su izostala 368 puta:

MKB – 10 Naziv br.

izostanaka

J00 Akutni nazofaringitis 43

J01 Akutna upala sinusa 14

J02 Akutna upala ţdrijela 35

J03 Akutna upala tonzila 110

J04 Akutna upala grkljana i dušnika 17

J06 Akutna infekcija gornjega dišnog sustava multiplih i

nespecificiranih lokaliz

87

J11 Influenca, virus nije dokazan 4

J15 Bakterijska pneumonija 1

J18 Pneumonija, nespecificiranog uzročnika 3

J20 Akutni bronhitits 44

J30 Vazomotorni i alergijski rinitis 1

J35 Kronične bolesti tonzila i adenoida 3

J38 Bolesti glasnica i grkljana, nesvrstane drugamo 1

J40 Bronhitis nespecificiran kao akutni ili kronični 4

J45 Astma 1

Radi bolesti oka i uha djeca su izostala 122 puta:


izostanaka

H00 Hordeolum i halacion 1

H10 Konjuktivitis 45

H60 Upala vanjskog uha 4

H65 Nesupurativna upala srednjeg uha 58

H66 Supurativna i nespecificirana upala srednjeg uha 13

H68 Salpingitis i opstrukcija Eustahijeve tube 1

Radi ostalih bolesti djeca su izostala 90 puta:


izostanaka

Nepoznati uzrok bolesti 5

D69.6 Trombocytopenia 2

K12 Stomatitis 1

K40 Preponska kila 1

K42 Pupčana kila 1

L01 Impetigo 1

L04 Lymphadenitis acuta 2

L20 Dermatitis atopica 1

L50 Urtikarija 6

M02 Reaktivne artropatije 1

M65 Sinovitis i tenosinovitis 1

N10 Akutni tubulointersticijski nefritis 1

N30 Upala mokraćnog mjehura 1

18

N39 Drugi poremećaji urinarnog sustava 2

Q10 Prirođene malformacije očne vjeđe 1

Q68 Ostali prirođeni mišićno – koštani deformiteti 1

R00 Abnormalnosti otkucaja srca 2

R05 Kašalj 19

R10 Bol u trbuhu i zdjelici 2

R11 Mučnina i povraćanje 9

R31 Krv u mokraći 1

R39 Drugi simptomi i znakovi koji se odnose na urinarni sustav 1

R50 Vrućica nepoznatog podrijetla 25

S00 Površinska ozljeda glave 3

S01 Otvorena rana glave 1

S42 Prijelom nadlaktice 1

S43 Dislokacija ramenog pojasa 1

S60 Površinska ozljeda ručnog zgloba i šake 1

T78 Štetni učinci, nesvrstani drugamo 1

5. Evidencija epidemioloških indikacija u 2015/2016 godini

A09 – Dijareja i gastroenteritis za koje se pretpostavlja da su infekcioznog

podrijetla – 21x

A38 – Scarlatina – 15x

B01 – Varicella – 14x

B85 – Pedikuloza – 4x evidentirano u liječničkoj ispričnici, dok su iz vrtića djeca

isključena 31x

U svakom pojedinom slučaju obaviješteni su roditelji, djeca izolirana iz skupine

te nakon tretiranja i kontrole vraćena u skupinu.

H10 – Konjuktivitis – 45x

J03 –Akutna upala tonzila – 110x J11 – Influenca, virus nije dokazan – 4x

J18 – Pneumonija, nespecificiranog uzročnika – 3x

Zaključak: ove pedagoške godine nije bilo većih odstupanja u smislu

povećanja broja oboljelih od zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje

od interesa za Republiku Hrvatsku.

6. Zdravstveni projekti/ostalo

Pripravnički staţ sanitarnih inţinjera

U periodu od 11. 4. – 6. 5. 2016. godine u našem vrtiću boravila je

pripravnica Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ vezano za

obavljanje pripravničkog staţa za zvanje bacc. sanit. ing.

U tom periodu pripravnica je upoznata s:

1. Pravilnicima i zakonima koji reguliraju rad dječjeg vrtića

19

2. Pravilnicima i zakonima koji su vezani isključivo na suradnju dječjeg

vrtića i higijensko – epidemiološke sluţbe, zavoda za javno zdravstvo,

gradskog ureda za zdravlje i nadleţnog Ministarstva zdravlja

3. Zdravstvenom dokumentacijom u dječjem vrtiću

Pripravnica je aktivno sudjelovala u:

-vođenju Evidencije epidemioloških indikacija

-zdravstvenom odgoju - aktivnost: Pravilno pranje zubi

-izradi postupaka i mjera za sprečavanje širenja scabiesa i enterobijaze

u dječjem vrtiću

Program obnove znanja iz pruţanja prve pomoći

Ove godine smo ponovili Program obnove znanja iz pruţanja prve

pomoći s odgojiteljicama našeg vrtića u organizaciji Crvenog kriţa Zagreb.

Program je vodio dr. Igor Bićanić. Edukacija je odrţana 27. i 28. siječnja 2016.

godine te je vrlo visoko vrednovana od strane odgojiteljica u smislu kvalitete i

dobrobiti koju program donosi.

Rekreativni programi:

KLIZANJE

Program obuke klizanja u organizaciji Zagrebačkog klizačkog saveza:

2. 11. – 13.11.2015. –Bubamare, Delfini, Patuljci, Jeţići, Jagodice

23.11. – 6.12.2015. – Baloni

20

IV. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

1.a) VIZIJA I MISIJA – pedagoški put djelovanja unazad četiri godine

Dječji vrtić nastavlja svoj put ostvarenja vizije i misije. Protekla

pedagoška godina obilovala je događajima i aktivnostima koje su bile na

tragu što kvalitetnije prakse. Ĉetvrta je to godina u kojoj smo ostvarivali, ali i

preispitivali istu. Uz male korekcije, vizija i misija ostale su aktualne s

naglaskom na suradnji i partnerstvu s roditeljima. Također, naglasili smo

kulturnu i inu različitost kao sastavni dio odgojno obrazovnih zadaća. Put je

bio dinamičan i raznovrstan, obiljeţen mnogim događajima i raznovrsnim

situacijama kao što i priliči dječjem vrtiću. Ponovno smo gotovo

svakodnevno svjedočili činjenicama kako je naša mala vrtićka zajednica

prepuna raznovrsnih ţivotnih situacija djece, roditelja, obitelji, djelatnika, svih

koji su na neki određeni način sudjelovali posredno ili neposredno u

procesu, dolazili ili odlazili iz vrtića, svatko u svojoj ulozi.

Većina događaja obiljeţila je ozračje i razinu odgojno obrazovne

skupine, a mnogi su djelovali na ozračje u objektu i cijelom vrtiću. Davali su

„obol“ njenom djelovanju. Svi su oni u međuzavisnom odnosu i isprepleteni

zavisno o mjestu i načinu njihova djelovanja na proces. Pri tom vaţno nam je

da u našoj ustanovi vlada harmonija odnosa, ţivljenja i odgojno obrazovnog

rada. Izazovi, poteškoće, radosni i ini trenuci obiljeţavaju ţivot naše vrtićke

zajednice.

Naša vizija i misija obvezuje sve djelatnike te smo kao i do sada nastojali

ţivjeti i još kvalitetnije doprinijeti njenoj realizaciji. Fokusirani na „trenutak“ u

kojem ţivimo i radimo, izazovi s kojima smo svakodnevno suočeni, društvena

događanja i promjene, sve to još nas više motivira, zapravo obvezuje da

ustanovu organiziramo i pedagoški oblikujemo po mjeri djece, roditelja i

zadovoljnih djelatnika. Smatramo da je vrtić mjesto gdje, uvaţavajući

prioritetno mjesto obitelji, započinje djetetov korak u ţivot.

Na koji način osigurati i zadrţati dostignute odgovarajuće primarne

uvjete, reagirati brzo i dinamično na zahtjeve prakse u 4 različita objekta.

21

Uvijek iznova, svake pedagoške godine to je za nas ponovni izazov i zadaća.

Uvaţavajući zakonske okvire, zahtjeve i preporuke nadleţnih tijela traţimo

rješenja, djelujemo na kvalitetu i nastojimo biti suvremeni uvaţavajući dobra

dosadašnja iskustva. Veliki je izazov zadrţati određeni standard, nadograditi

ga, iskoristiti postignuća za daljnji rast i razvoj naše ustanove.

Vizija Dječjeg vrtića Matije Gupca: Dječji vrtić Matije Gupca je vrtić u

kojem se igraju i uče sretna djeca, rade uspješni i kompetentni djelatnici u

suradnji i partnerstvu s roditeljima.

Svi naši ciljevi usmjereni su na djecu i njihovu dobrobit te je potrebna

stalna simbioza svih čimbenika u ostvarenju zadanih odgojno obrazovnih

ciljeva i zadaća. Suradnja i osvješćivanje osobne odgovornosti svih zaposlenih

važno je u našem svakodnevnom radu. Putovi ostvarenja zadane vizije

uvažavaju i motiviraju sve sudionike u našem pedagoškom djelovanju.

Motivacija su postignuća djece, zadovoljstvo sudionika procesa.

Misija Dječjeg vrtića Matije Gupca:

Planirati i ostvarivati odgojno obrazovne zadaće koje pomažu razvoju

potencijala i zadovoljavanju potreba svakog djeteta

Kreirati okružje koje poštuje kulturnu različitost, promiče toleranciju,

suradnju i međusobno uvažavanje

Promicati različite modele učenja djece uvodeći inovativne pristupe

Stručno usavršavanje i stjecanje novih znanja i vještina prilagođavati u

skladu s potrebama pedagoške prakse i osobnih afiniteta

Kroz suradnički i partnerski odnos omogućiti roditeljima kroz različite

oblike sudjelovanje u pedagoškom procesu

U stvaranju i kreiranju svekolikih uvjet u vrtiću rukovoditi se načelom

fleksibilnosti

Pogled unazad, naročito na proteklu pedagošku godinu učvrstio je naše

uvjerenje da imamo snage i motivacije za ostvarenje zacrtane vizije i misije.

Planiramo našu ustanovu činiti još kvalitetnijom i nadasve prepoznatljivom na

dobrobit djece, roditelja i djelatnika. U budućnosti naša vizija i misija dobivati

će na kvaliteti ostvarenja, prije svega kroz učvršćivanje zadanih, ali i

planiranih standarda. Svjesni smo da je iste teško postići i zadrţati, ali isto tako

22

smo spoznali da vrijedne i stručne dosege cijene naši korisnici, stručno okruţje i

naša lokalna zajednica.

1.b) Što smatramo vaţnim u procjenama i valorizaciji ?

Svaka pedagoška godina po mnogočemu je ista ili slična mnogima, ali

opet potpuno drugačija. Protekla 2015./2016. bila je nadasve dinamična,

obiljeţena mnogim projektima i aktivnostima.

Na kraju svake pedagoške godine nastojimo realno i temeljito

valorizirati odgojno obrazovni proces te dobiti pedagošku sliku vrtića i našeg

sveukupnog djelovanja. Relevantni pokazatelji odnose se na uvid i

promatranje u proces svih uključenih , te uvid i refleksiju osobne prakse. Biti dio

procesa, kroz aktivnu ulogu ili pak ulogu promatrača najbolji je način

stjecanja dojmova i činjenica o tome što i na koji način se događa u procesu.

Posebno vrijednim smatramo pedagoške bilješke i zapaţanja kroz sve

dijelove procesa tijekom cijele pedagoške godine. Protekle godine puno

puta raspravljali smo o njima, razmjenjivali mišljenja o njihovu opsegu, načinu

korištenja i slično. One su nam jedan značajan dio i pokazatelj u kojem

smjeru trebamo planirati daljnje praćenje i unapređivanje. Stoga smo

inzistirali na njihovu kontinuiranom vođenju, često raspravljali o njihovoj

svrsishodnosti i metodološkom pristupu. Ostaje nam realna procjena i dalje što

i na koji način ih oblikovati u kvalitativnom i kvantitativnom obimu. Ovoj

problematici posvetili smo veliku količinu vremena na našim internim

radionicama i radnim dogovorima. Suvremena terminologija, postupci

promatranja, dinamika biljeţenja, metodološki pristup… mnogo pitanja

ostaje nam za raspraviti odnosno pronaći odgovore što je nabolje za našu

praksu u određenom trenutku. Ono što nas veseli je činjenica što smo

prepoznali kao lijepo i trajno da nema gotovih recepata i uputa što i na koji

način djelovati kroz praksu. Ljepota istraţivanja i sloboda kreiranja svekolikih

uvjeta izazov je za svakog odgojitelja. Naša ustanova tijekom proteklih godina

doţivjela je svojevrsni „procvat“ u smislu dolaska mlađe populacije

odgojitelja. Veliki je izazov povezati iskustvo i mladost što također smatramo

prednošću za ustanovu.

23

Otvoreni razgovori, interni radni dogovori, rasprave, aktivi, a nadasve

pedagoške radionice imaju u fokusu aktualna pitanja prakse, planiranja

zadaća, ali i uvijek aktualna pitanja: Što moţemo i trebamo drugačije?

Moţemo li to objasniti i znati zašto treba nešto mijenjati? Bila je to još jedna

godina sa puno pitanja i preispitivanja, traţenja rješenja, ali i uţivanja u

istraţivanju vlastite pedagoške prakse. Dijete u centru kao dio skupine i dio

vrtićke cjeline. Na koji način učiniti ga dijelom pozitivne vrtićke priče da bi

potvrdili našu misiju sretnog i zadovoljnog djeteta? Zadovoljno i sretno dijete

treba potporu, prije svega roditelja te smo u njima traţili suradnike i partnere.

Dojam je, što je i iskazano u valorizacijama odgojitelja da su roditelji

zainteresirani i otvoreni prema vrtiću. Dodatno smo to naglasili u našoj misiji.

Uvjereni smo da na taj način potpunije djelujemo na dobrobit djeteta i

obitelji.

Stalno osvješćivanje potreba i prava djeteta, zastupanje njegovog

najboljeg interesa zadaća je naših zaposlenika i smatramo da su naši

djelatnici sada više senzibilizirani za tu tematiku i da u praksi prepoznaju i

rješavaju mnoge situacije i probleme koje su sastavni dio vrtićkog ţivota

djeteta i odrastanja uopće.

U odnosu na neka ranija vremena sada drugačije, odgovornije, promišljamo

o vaţnosti našeg zastupanja djeteta i osiguravanju svih uvjeta boravka u

ustanovi. Prepoznali smo kroz to i značaj našeg djelovanja koji prelazi okvire

vrtića. Kao i do sada, tijekom godine razmjenjivali smo informacije i iskustva

dostupne nam pedagoške prakse iz drugih ustanova putem razgovora,

sastanaka, radionica te smo ih nastojali primijeniti i ugraditi u našu praksu.

Svjesni značaja timskog pristupa u realizaciji svih zadaća i rješavanju

problemskih situacija nastojimo ga promovirati kao svojevrsni stil pedagoškog

rada. Na tom planu djelatniji smo kroz ciljane i vođene radionice i rasprave u

kojima svatko ima priliku za iskazivanje mišljenja. Razine dogovaranja na

pojedinom objektu i timsko planiranje vaţni su nam za praksu, ali još uvijek

nismo u potpunosti zadovoljni njihovim učincima što je vidljivo iz valorizacija.

Razmjena mišljenja i prakse, nove informacije, spoznaje i iskustva viđene

očima iskusnih kolegica ili pak mlađih djelatnika bili su svojevrsni izazov za nas.

24

U vrtić dolaze pripravnici, stječu iskustvo, ali i pokazuju da imaju svoje

osobne sklonosti za određena područja i situacije. Promjene su sastavni dio

ţivota, njegova odlika, te na tom tragu i dalje povezujemo spoznaje i znanje

iskusnijih kolegica i ideje mlađih djelatnika. Ponovno naglašavamo, dobar

omjer te dvije činjenice, način povezivanja i međusobnog učenja u

istraţivanju pedagoške prakse otvara nam niz novih mogućnosti u

pedagoškom otkrivanju. Naša ustanova, otvorena je za nove mogućnosti i

prilike svakog u procesu.

1.c) Procjene i viđenja odgojitelja vezano uz osobni pogled na kraju

pedagoške godine

Dobrom se pokazala i prihvaćena je praksa odgojitelja da iskazuju

osobna viđenja u odnosu na proteklu pedagošku godinu. Promišljanjem i

iskazivanjem razine zadovoljstva i osjećaja vezano uz proteklu pedagošku

godinu odgajatelji imaju priliku sagledati svoj doprinos, osvijestiti i iskazati svoja

stanja i općenito dati jedan osobni osvrt na cijelu pedagošku godinu.

Odgojitelji su u odnosu na prijašnji period otvoreniji i konkretniji u opisima.

Vezano uz događaje i aktivnosti koje su značajnije i pozitivno utjecali

na radni angaţman 2015/2016. odgojitelji su u valorizacijama naveli mnoge,

uz naglasak na bitnima. Za potrebu ovog izvješća izdvojili smo:

CVIJIĆEVA HORVAĆANSKA ZAGREBAĈKA DUGAVSKA

1. - projekti

ERASMUS+

- „stalna

dostupnost „

stručnog tima

- međusobna

podrška i pomoć

odgojitelja

- sudjelovanje u

dva značajna

projekta: Darujmo

djeci kazalište ,

Festival djeteta u

Šibeniku

- priprema

predstave ,

- intenzivnije

- projekti ERASMUS+

-projekt: „Osjetila.“,

kreiranje poticaja

- intenzivna suradnja

dvije skupine na

objektu, dinamičnost

- rad u skupini – 3

odgojitelja, iskustvo

planiranja

- zajedničke

predstave

- suradnjas

roditeljima

- projekti

ERASMUS+,

- suradnje/ druţenja

s roditeljima

- međugrupna

suradnja

- zajednička izrada

poticaja za projekt

Učenje o svijetu

putem osjetila

- priprema

zajedničkih

predstava

- projekti

ERASMUS+,

- projekt „Učenje o

svijetu putem

osjetila“

- izrada poticaja i

osmišljavanje

strukture Osjetilne

sobe

- podrška roditelja

25

međugrupne

aktivnosti,

- projekt „Učenje

putem osjetila“

- glazbeni doţivljaji

Odgojno obrazovni proces sloţen je organizacijski i pedagoški proces.

Tijekom godine bilo je i problemskih situacija koje su ponekad stvarale osjećaj

teţine, a izdvajamo najznačajnije koje su vidljive u valorizacijama:


2. - uvjeti na koje

(realno) ne

moţemo utjecati

- ponekad

izostanak interesa

od strane roditelja

- poteškoće

komunikacije s

nekim roditeljima

- nerealni zahtjevi i

očekivanja

pojedinih roditelja

-promišljanje o

kvaliteti

zadovoljavanja

potreba djece

- napor i

preispitivanje

strategija rada u

odnosu na djecu s

p.p.

- u suradnji s

roditeljima –

uglavnom

poteškoće

komunikacije s

određenim

roditeljima

- doţivljaj osobnog

neuspjeha vezano

uz neprihvatljiva

ponašanja djece

- međuljudski odnosi,

ponekad

nerazumijevanje

uradnoj okolini,

izostanak podrške

- nedostatak

vanjskog prostora –

stalna aktivacija

sigurnosnih protokola

Svaki objekt ima svoje specifičnosti i obiljeţja koje stalno naglašavamo.

Kroz radno pozitivnu klimu nastojimo da djelatnici prepoznaju i maksimalno

iskoriste prednosti objekta u svrhu provođenja kvalitetnog odgojno

obrazovnog rada. U valorizaciji na pitanje o prednosti rada na pojedinom

objektu odgajateljice su naglasile:


3. Korištenje

kompetencija ostalih

odgojitelja na

objektu (glazbena

znanja i vještine),

- raskošni vanjski

prostor, sloboda u

organizaciji aktivnosti

na bnz

- blizina stručnog

tima i brzina

rješavanja složenijih

-pozitivna atmosfera

, stalna komunikacija

i suradnja djelatnika

-ukupno manji broj

djece- 2 skupine-

mogućnost

obiteljskog ozračja

- pozitivna suradnja s

roditeljima, lakši uvid

u proces i razmjenu

informacija

-„lijepo malo

-dobra protočnost

informacija -

olakšana

komunikacija –

idealan broj djece

na objektu

-Mogućnost rada na

principu Otvorenih

vrata

-Bolje mogućnosti

dogovaranja i

komunikacije

-Mirna atmosfera

-Kvalitetna

suradnja s

tehničkim

osobljem,

-„otvorenija“ djeca

i roditelji

- otvorenost u

suradnji s

roditeljima

26

situacija

- kvalitetni

međuljudski odnosi

- dobra suradnja i

međusobna potpora

igralište“

- lakše i konkretnije

dogovaranje,

suradnja

-Vanjski prostor s dva

igrališta

- kvalitetna

opremljenost soba

boravka

U pogledu „nedostataka“ ili onoga što oteţava rad, a navode

odgajateljice, kao značajnije izdvajamo:


- nedostatak

prostora- unutarnjeg

– koji bi doprinjeli

podizanju kvalitete

pojedinih aktivnosti

- nepostojanje

dvorane za tjelesne

aktivnosti- svi

odgojitelji ističu

potrebu za istim

- zadani

arhitektonski uvjeti

koji onemogućuju

bolju povezanost i

otvorenost

- nedostatak

prostora za

odgojitelje-

radnasoba

- otključavanje-

zaključavanje objekta,

- česta deţurstva

(rana), jer su samo 2

skupine,

- nedostatak tehničke

sluţbe

- primjedbe vezane uz

provedbu zajedničkih

projekata – dramsko

scenskih – Djeca glume

djeci

- pojačati sigurnosne

mjere u smislu stalne

izmjene informacija s

roditeljima – prolaz kroz

igralište, zatvaranje

vrata – popodnevni

boravak na otvorenom

- ponekad problem

u timskom radu,

- uvjeti boravka na

zraku– nedostatan

veličinom,

opremljenošću,

potreba pojačanih

sigurnosnih mjera i

stalno praćenje i

postupanje po

sigurnosnim

protokolima

Za dobar timski rad i sveukupno ozračje bitan je radni osjećaj i

sveukupno funkcioniranje. Odgajatelji su imali priliku kazivati o tome kako su

se osjećali na koji način su doţivjeli proteklu pedagošku godinu i što bi

naznačili kao značajno i drugačije, što im je davalo poticaja i energije za

daljnji rad, što je moţda i oteţavalo, ali bilo je izazovno? Ovo su neki od

navoda: Zadovoljstvo djece i roditelja, saznanje da ti uvijek netko može

pomoći, ciljani boravak roditelja u skupini individualni razgovori s roditeljima,

dogovor s partnericom, podrška kolegice u stresnim situacijama, radionice i

radni dogovori, sudjelovanje u Erasmus+ projektima, putovanja i razmjena

iskustava, postignuća djece, sloboda djece, timsko planiranje, projekt: Učenje

o svijetu putem osjetila, uređenje prostora, kazališne predstave na objektu,

razumijevanje ravnateljice, pomoć i podrška stručnog tima, zahtjevna i teška

godina, prigovori nekih roditelja, dobra, naporna godina s kojom sam

27

osobno zadovoljna, zahtjevno vođenje kraćeg programa engleskog jezika,

nerealna očekivanja roditelja.

Kao i do sada odgojitelji su dobili priliku iskazati osjećaje, poruke, ţelje

na kraju pedagoške godine. U svima je primjetna pozitivna energija i ţelja za

nastavak uspješnog rada. Evo nekih poruka : „Voljela bih ostati ovdje jer

odlično surađujemo, djeca to osjete“,“Mi jedni druge trebamo“.

1.d) Skupina kao mjesto zajedničkog učenja i ţivljenja djece i odraslih –

vaţan dio vrtićke zajednice

Vrtićka zajednica za nas je neiscrpno mjesto rasta i razvoja svakog

pojedinca. Unutar nje skupina je mjesto svakodnevnog ţivljenja i rada djece i

odraslih. Gotovo svakodnevno u takvoj dinamičnoj zajednici događa se

mnoštvo situacija i emocija, vaţnih događaja… Saţimanje postignuća i

rezultata na kraju pedagoške godine po skupinama naša je dugogodišnja

praksa pa tako i ove godine. Doprinosimo, na taj način iskazivanju identiteta

svake skupine i specifičnosti u radu i pristupu odgojiteljica. Vidljivija je ta

raznolikost koja je sama po sebi veliko bogatstvo i odraz je te naprijed

spomenute osobnosti, različitih uvjeta, afiniteta, tipova ličnosti, kreativnih

mogućnost itd. Jasnije se vidi u čemu smo slični, a što je drugačije. Svaka

skupina tijekom godine prolazi kroz određena razdoblja, razvija se i stvara

određene znakove prepoznatljivosti. Razvojni trenutak djece pri tom ima

odlučujuću ulogu, a odgojitelji kreiraju uvjete i stvaraju prilike za puni razvoj

djece.

„Miješaju se emocije, stanja, aktivnost- svaki dan donosi nešto novo. Baš

zbog toga ovaj posao ima posebnu draž i ljepotu! Izrečeno je zapravo naše

viđenje i percepcija rada s djecom.“

Odgojitelji navode specifičnosti skupine, najčešće kroz aktivitet djece i

radosne događaje u skupini, suradnju s roditeljima, „iznenađenja“ koja su im

priredila djeca, situacije koje su bile neočekivane. Također, zamjetan je broj

opaski i zapaţanja vezano uz angaţman odgojitelja, prosudbu osobnog

profesionalnog rasta i razvoja.

28

Slijedom navedenog izmjenjivali su se, kako navode odgojitelji, lakši i

teţi periodi, ovisno o potrebama djece, događanjima u skupini, očekivanjima

roditelja, očekivanjima od samih sebe. Cjelokupni rad procjenjuje se kao

izuzetno teţak i zahtjevan što povezujemo s odgovornošću i svjesnošću za

dijete i njegov razvoj, napredak i sigurnost.

Evo što su kroz valorizaciju u odnosu na skupinu procijenile i „izrekle“

odgajateljice. Radi preglednosti saţeli smo podatke po objektima i izdvojili

značajnije kategorije procjene:


TEŢINA

RADA

- srednje teţak - izuzetno teţak i

zahtjevan

- izuzetno teţak i

zahtjevan

- izuzetno teţak i

zahtjevan

UVJETI

ZA REALIZ.

O.O.

RADA

- zadovoljne-

vrlo zadovoljne

- zadovoljne-vrlo

zadovoljne

- zadovoljne - zadovoljne

IND.

POTREBE

DJECE

DA- skupina“

daje prostor“ za

ind. potrebe

DA- skupina „daje

„prostor za ind.

Potrebe

DA- skupina „daje

„prostor za ind.

Potrebe

- skupina „ daje

„prostor za ind.

Potrebe – veliki

trud odgojitelja

TIMSKO

PLANIR.

- timsko

planiranje je

učinkovito i

korisno

- timsko planiranje je

korisno

- timsko planiranje

je korisno, visoko

cijene „dogovor u

u hodu“- situacijski

pristup

- timsko

planiranje je

korisno,ali ne

uvijek učinkovito

ZNAĈAJNI

PROJEKTI

NA

OBJEKTU

- „Učenje putem

osjetila.“,

ERASMUS K1 i K2,

Kretanje uz

ritam,

-projekti

Darujmo djeci

kazalište,

Međunarodni

festival djeteta,

koncerti

- „Učenje putem

osjetila.“, Ples

pisanja, Ukrasi za

blagdane, „Hrkalo“,

- Dani dječjih vrtića

- „Učenje putem

osjetila“,

Istraţivački centar,

Izrada ukrasa za

blagdane

- zajedničke

aktivnosti na

otvorenom – eko

sadrţaji

- „Učenje putem

osjetila“

- Osmišljavanje

osjetilne sobe

- primjena pbl

metode

Angaţman na projektima, posebice onima koji se odnose na Erasmus+

imao je značajni utjecaj na odgojno obrazovni rad. Kroz projekt „Učenje o

svijetu putem osjetila“ odgajatelji su razmijenili mnoga iskustva, ideje i zamisli.

Pri tom značajnu ulogu imalo je timsko planiranje i dogovaranje. U objektu

Dugavska još uvijek su prisutne povremene zapreke zajedničkog

dogovaranja i planiranja te ih nastojimo riješiti kroz podizanje svijesti o

29

odgovornosti pojedinca, bolju protočnost informacija i jasniju podjelu

zaduţenja. Na rad naročito utječu, navode odgojitelji: broj djece te broj

djece s posebnim potrebama i mogućnost zadovoljavanja potreba,

očekivanja roditelja. I dalje su prisutne opaske vezano uz očekivanja roditelja

i obitelji. Odgojitelji ih često smatraju nerealnima. Uvjete, najčešće vezano uz

materijalno organizacijski kontekst odgojiteljice veţu uz nedostatak prostora

koji bi im omogućio kvalitetniju organizaciju aktivnosti. Prostor, osobito

dvorana za tjelesne i ine aktivnosti otvorio bi mnogobrojne nove mogućnosti

rada s djecom.

Iz opisa i zapisa odgojiteljica vidljivo je da im je vaţno cjelokupno

okruţje i uvjeti djelovanja s naglaskom na socijalni kontekst. Navodeći za njih

najljepše i najznačajnije događaje u skupini odgojitelji uglavnom navode

trenutke, „svojevrsne skice“ uţivanja djece u igrama i reakcijama na

ponuđene poticaje. Realizirani projekti na razini skupina,a posebno na razini

cijelog vrtića vesele i ponosni su na njih – svi stručni djelatnici. Pojedinačna

postignuća djece i skupine u cjelini i dalje zauzimaju visoko rangirano mjesto.

Učešće i angaţman roditelja u skupini također ističu kao značajne doprinose

u realizaciji programa. Doprinos i Interes roditelja za odgojno obrazovni rad

bolji je, procjenjuju kvalitetniji u odnosu na proteklu godinu što povezujemo sa

boljim informiranjem o radu.

Najkorisnijim i dobro provedenim i dalje se procjenjuju zajedničke

radionice i druţenja odgojitelja, djece i roditelja. One su za sve sudionike

ugoda i prilika za produbljivanje komunikacije, a time i poboljšanje suradnje.

Zahvala i potpora roditelja, priznanje za uloţeni trud i rad odgojitelja

zauzimaju također vaţno mjesto u procjeni i opisu odgojiteljica. Suradnju s

kolegicama, suradnju sa stručnim timom također smatraju vaţnim dijelom

djelovanja. Primjetan je povećan broj opaski vezano uz stručni tim – podrška,

pomoć,savjet, upute – koji su pomogli u praksi.

Mnoge predvidive i nepredvidive situacije obilježile su proteklu

pedagošku godinu. Većinom su bile komunikacijske prirode i odnosa. Varirale

su vremenski i intenzitetom u objektima. Svaki objekt ima svoju specifičnost

ovisno o lokaciji, materijalnim kontekstom, potrebama obitelji, nekim

30

navikama i slično. O svemu tome promišljamo i vodimo računa u planiranju i

valoriziranju procesa. Nekoliko specifičnih situacija i procesa u pojedinim

objektima i skupinama utjecalo je povremeno na ozračje i dinamiku skupine,

ali i objekta. Angaţman odgojiteljica i stručnog tima bio je kontinuiran, pri tom

smo vodili računa o zaštiti i integritetu djeteta i obitelji. Tako smo tijekom

godine bili suočeni s nezadovljstvom i ponekim nesporazumom u skupini

Jagodice. Određenih nezadovoljstava, pitanja i zahtjeva roditelja djece s

posebnim potrebama bilo je u skupinama Zvjezdice, Tratinčice, Ribice,

Školjkice. Sa svima smo kroz razgovor i konkretne prijedloge uspijevali iznalaziti

najprihvatljivije modele za dijete.

2.a) O ODGOJNO OBRAZOVNIM SKUPINAMA - OBILJEŢJA, ZALAGANJE

ODGAJATELJA, POSEBNOSTI, DOGAĐAJI

CVIJIĆEVA

ZVJEZDICE – I jaslička (odgojiteljice : Vesna Radić, Vlatka Šimić)

Temeljito upoznavanje potreba djece i provjera očekivanja roditelja

postepenost dolaska djece na prilagodbu i uključivanje roditelja u tijek

Pedagoško estetska prilagodba i uređivanje prostora tiekom cijele

godine

Praćenje razvojnih mogućnosti djece i ponuda poticaja s uočenim

potrebama

Dobra suradnja s članovima St-a tijekom cijele godine po konkretnim

pitanjima

Planirana i promišljena suradnja s roditeljima, konkretna priprema za

individualne razgovore

Dogovor s pedagogom i zdrav. voditeljicom i priprema tematskih

komunikacijskih roditeljskih sastanaka

Dogovor i dokumentiranje procesa kroz foto zapis i prezentaciju

roditeljima

Boravak na otvorenom dijelu igrališta, upoznavanje prostora vrtića,

šetnje vrtićkim igralištem, poticanje različitih oblika kretanja

31

Nazočnost kazališnim predstavama i priprema malih dramsko scenskih

predstava u sobi boravka

Aktivno uključivanje obje odgojiteljice u pedagoško oplemenjivanje

prostora vrtića

TOĈKICE- II jaslička (odgojiteljice: Josipa Johnson, Vlatka Habijan)

Razmjena informacija s roditeljima, upućivanje na konzultacije sa

stručnim timom, provjera informacija

Suradnja sa stručnim timom vezano uz određena ponašanja i reakcije

djece

Konzultacije s pedagogom vezano uz određene materijalno

organizacijske promjene

Priprema djece i prisustvovanje kazališnim predstavama u vrtiću – princip

postupnosti

Prikupljanje neoblikovanog materijala u kontinuitetu, naročito u suradnji s

roditeljima

Konzultacije i priprema komunikacijskog sastanka s pedagogom

Foto dokumentiranje procesa i prikaz roditeljima uz tumačenje

Priprema letka na temu odgoja u suradnji s pedagogom

Šetnje i upoznavanje vrtićkog igrališta

ŠKOLJKICE– mlađa vrtićka (odgojiteljice: Iva Oujić, Ivana Prpić)

• Ciljana suradnja sa članovima stručnog tima vezano uz strategije

djelovanja za pojedinudjecu

• Priprema i reaalizacija komunikacijskog sastanka sa pedagogom

• Dogovaranje i suradnja s roditeljima, stalna razmjena informacija

• Sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima sa susjednim skupinama –

glazbene, dramsko scenske

Glazbeno ritmičke aktivnosti na razini objekta - odojiteljica Olujić

Promjena i prilagodba materijalne sredine i poticajnih uvjeta u sobi

boravka

Aktivno učešće odgojitejice Olujić u događanjima za svu djecu -

glazbeno ritmička radionica- bubnjevi

32

Upoznavanje roditelja sa pojednim aktivnostima putem panoa –

pismeno, putem foto dokumentacije

Osmišljavanje i izrada poticaja u svrhu istraţivanja i istraţivačkih aktivnosti

(pnm, kutije, rastresiti materijali, boje…)

TRATINĈICE – srednja vrtićka (odgojiteljice: Boţena Capak , Marica Hubej)

• Integracija djeteta s Tur, stalna nazočnost trećeg odgojitelja

• Ponuda novih materijala i tehnika u radu s djecom, naročito likovnih

• Poseban trud i promišljanje u cilju jačanja interesa roditelja za

događanja u skupini, isticanje tjednih planova i zadaća rada s djecom

na panou za roditelje

• Planirana i ciljana suradnja, naročito u dramsko scenskom i glazbenom

području sa skupinama Delfini i Baloni

• Rad na projektima, uključivanje roditelja u njihovu realizaciju, konkretna

i ciljana suradnja – donošenje potrebitih materijala tijekom cijelegodine

• eko sadržaji u cvjetnjaku

• Konzultacije i dogovor sa pedagogom vezano uz komunikacijski

roditeljski sastanak , priprema p. p. prezentacije

• Izrada i distribucija letaka u suradnji s pedagogom

• Radno praktične aktivnosti u sobi i na otvorenom

BALONI – I starija vrtićka (odgojiteljice: Ivka Suša, Biserka Podbevšek)

• Uključivanje u skupinu djeteta s tur, suradnja s pomagaćima

• Organizacija odgojno obrazovnog rada s tri odgajateljice

• Glazbene i dramsko scenske aktivnosti i radosni doživljaji sa susjednim

skupinama Delfini, Tratinčice, Školjkice

• Priprema komunikacijskih sastanaka, dogovor sa pedagogom

• Izrada plakata, uvođenje novih tehnika izraţavanja, posebice likovnih

• Suradnja s roditeljima- sudjelovanje u procesu

• Aktivno uključivanje u projekt Erasmus + - provedba aktivnosti s djecom

– PBL metoda

• Radno praktične aktivnosti u sklopu eko projekta Naš vrt i cvjetnjak

• Plakati i poruke na razne životne teme i potrebe u brizi za sebe i svoje

potrebe

33

• Konkretna suradnja sa logopedom vezano uz djecu s p.p.

• Organizacija kazališnih predstava, posjete kazalištima s djecom i

roditeljima

• Konkretna suradnja i konzultacije s pedagogom vezano uz suradnju s

roditeljima, komunikacijski roditeljski sastanak, podrška i pomoć

obiteljima u trenutno otežanim uvjetima

DELFINI – mješovita vrtićka skupina primarnog programa obogaćenog

engleskim jezikom (odgojiteljice: Jana Bjelajac, Ivana Stančerić)

Planiranje i organizacija procesa uz stalno uvaţavanje, propitivanje

novih mogućnosti

Kreiranje uvjeta u kontinuitetu vezano uz dobne razlike djece -

mješovitost

Uvaţavanje raznovrsnih i specifičnih potreba djece i obitelji

Upoznavanje djece i korištenje u radu novih tehnika i mogućnosti

izraţavanja

Ciljana i stalna suradnja sa članovima stručnog tima po pitanjima

obogaćivanja programa na engleskom jeziku

Kontinuirana suradnja i angažman vezano uz potrebe pojedinih obitelji i

djece s izraženim posebnim potrebama kraćeg i dužeg trajanja

Prikaz pojedinih segmenata rada roditeljima s ciljem pribliţavanja

zadaća i pojašnjenja načina rada

• Izrada zanimljivih didaktičkih igara, društvenih igara,pomagala i

plakata u suradnji s djecom i odgajatelji samostalno

• Aktivna participacija u zajedničkom eko projektu - vrtne aktivnosti

• Korištenje raznovrsnih tehnika u radu s djecom posebice u području

likovnih aktivnosti, izraziti doprinos estetskom uređenju prostora

• Provedba više raznovrsnih projekata kraćeg trajanja, učešće u EU

projektima putem e-twinning portala – odgojiteljica Bjelajac

• Provođenje aktivnosti po PBL metodi

• Aktivna suradnja sa svim skupinama, a posebice s jasličkom skupinom

Zvjezdice – „briga i skrb za mlađe“

34

• Suradnja sa susjednim skupinama Baloni, Tratinčice – glazbeni i dramski

doţivljaji – odgojiteljica Stančerić

HORVAĆANSKA

PATULJCI- starija vrtićka skupina (odgojiteljice: Silvija Zlatar, Štefica Škrlin, Ana

Jurčić)

• Dobra i osmišljena priprema djece i roditelja na promjenu objekta i

novih uvjeta (prelazak iz centralnog u područni objekt)

• Organizacija odgojno obrazovnog rada s tri odgojiteljice

• Promišljena i ciljana priprema i dogovor sa stručnim timom vezano uz

pripremu djece za školu

• Korištenje i konkretizacija sadržaja iz područja nenasilnog rješavanja

sukoba, slike o sebi, zadovoljavanja potreba

• Raznovrsnost poticaja i materijala u funkciji poticanja razvojnih

mogućnosti

• Ciljani sadrţaji i aktivnosti za djecu s p.p.

• Obogaćivanje boravka na zraku, provođenje šetnji, posjeta,

razgledavanje

• Suradnja sa susjednom skupinom Bubamare, zajedničke igre i aktivnosti,

druţenja, zajedničke igre na otvorenom

• Razmjena informacija i iskustava koji su pomogli kvalitetnom

provođenju procesa u objektu,ali i na razini vrtića

• Sudjelovanje u projektima na razini vrtića kraćeg vremenskog trajanja,

izrada plakata – crteţi, izjave djece, doţivljaji svijeta

• Aktivno sudjelovanje u projektu Erasmus + - provedba aktivnosti s

djecom – PBL metoda

• Sudjelovanje na Danima vrtića – glazbeno scenski nastup

BUBAMARE - mješovita vrtićka skupina (odgojiteljice: Marija Hrustić, Marija

Ţnidarić)

• Mješovita skupina djece s mnoštvom raznolikih potreba i obiteljskih

situacija

• Nastavak uspješne integracije djeteta s posebnim potrebama

• „Nijansirano“ prepoznavanje potreba djece i obitelji

35

• Zalaganje i trud odgajatelja bili su usmjereni konkretnim situacijama i

potrebama svakog djeteta ponaosob

• Izrazite individualne potrebe roditelja, različite reakcije koje su tražile

puno truda i zalaganje odgojitelja kako situacija ne bi imala negativne

efekte na proces i pojedine izdvojene situacije

• Ciljana i jasna suradnja s roditeljima kako bi još bolje prepoznali i

shvatili dobrobit za svoje dijete, osobito u slučaju složenijih obiteljskih

prilika

• Izlaţenje maximalno u susret potrebama pojedinih roditelja (dolazak u

vrtić, zadovoljavanje raznovrsnih potreba i ţelja...)

• Dokumentiranje procesa na svim razinama, a posebno vrijedno –

pedagoški zapis i dokumentiranje zajedno sa djecom tijekom procesa -

plakati

• Zapisi djece o aktivnostima druge djece – međusobno promatranje i

bilježenje kroz sva osjetila

• Priprema ciljanih komunikacijskih sastanaka s pedagogom,

osmišljavanje letaka i drugih pisanih materijala

• Redovito izvješćivanje roditelja o događajima u procesu putem panoa i

kroz verbalni iskaz

• Propitivanje strategija djelovanja- odgojiteljica Hrustić

Obje skupine: Zajedničke aktivnosti na otvorenom – natjecateljske igre, PBL

aktivnosti, učenje na otvorenom korištenjem prirodnih materijala i okružja.

ZAGREBAĈKA

JAGODICE – II starija vrtićka (odgojiteljice: Majda Kancir, Snjeţana Tomšić)

• Angažman i promišljanje u planiranju i radu vezano uz raznovrsne

potrebe djece

• Planiranje i provedba aktivnosti vezano uz funkcionalnu pripremu djece

za školu

• Raznoliki poticaji u svrhu radno manipulativnih aktivnosti - šivanje,

pletenje, kaširanje, modeliranje, ... životno praktične aktivnosti- aktivna

priprema za školu, usvajanjevještina

36

• Pojačan rad i trud u području istraţivačkih aktivnosti, formiranju i

planiranju centara, njihova stalna dinamizacija i razvojni tijek

• Suradnja s roditeljima, učestalo pojašnjavanje očekivanja, provjera,

rješavanje nesporazuma , dilema,

• Konzultacije i traženje savjeta od strane stručnog tima, stalni dogovori s

pedagogom vezano uz upite roditelja

• Promišljena prilagodba sobe i organizacija prostora, fleksibilnost,

dinamičnost

• Provođenje projektnog planiranja i realizacija projekata u skupini,

uključivanje roditelja u konkretne aktivnosti

• Primjena raznovrsnih tehnika u radu i njihovo kombiniranje

• Povremene problemske situacije sa pojedinim roditeljima, iznalaţenje

strategija djelovanja u suradnji sa stručnim timom

RIBICE – I starija (odgojiteljice: Dubravka Dojčinović, Nina Dolanjski)

• Suradnja i dogovaranje, zajedničko planiranje sa skupinom Ribice,

planiranje i provedba zajedničkih aktivnosti- osobito istraživačko

spoznajne

• Ponuda raznovrsnih materijala i sredstava u radu, poticaji i motivacija,

naročito likovne aktivnosti, istraţivačke aktivnosti, mogućnosti

kombiniranja

• Raznovrsnost kutića i centara, stalna nadopuna i promjena, projektno

planiranje

• Suradnja i komunikacija sa svim skupinama u objektu, naročito

skupinom Jagodice

• Suradnja s psihologom i pedagogom vezano uz situacije u skupini i

djecu s p.p., dogovor i strategije u komunikaciji s roditeljima

• Povremene poteškoće komunikacijske prirode sa pojedinim roditeljima

• Priprema i realizacija dramsko scenske igre, predstavljanje roditeljima

• Provođenje malih projekata i aktivnosti ekološke tematike – sadnja,

briga o sadnicama, uređivanje malog cvjetnjaka

• Aktivno sudjelovanje u provedbi aktivnosti – PBL metoda

37

ZEĈIĆI - srednja vrtićka (odgojiteljice: Katica Borovec, Marija Marković)

• Suradnja i komunikacija sa ostalim skupinama na objektu po konkretnim

pitanjima, uključivanje u projekte

• Daljnje prepoznavanje potreba i Integracija djeteta s p.p.

• Raznovrsnost aktivnosti, raznovrsnost tehnika i načina rada, istraživačke

aktivnosti

• Zajedničko ciljano planiranje i dogovaranje sa skupinom Ribice

• Korištenje prostora izvan sobe boravka- ciljano i planski

• Poticanje raznolikih oblika kretanja, provedba ciljane tjelovjeţbe

• Osmišljeni boravak na zraku kroz ciljane tjelesne aktivnosti

• Suradnja i dogovaranje s roditeljima kontunuirano, provjera očekivanja

i mogućnosti.., rješavanje poteškoća komunikacije i nerazumijevanja

• Stalno traţenje rješenja i pruţanje podrške djetetu i majci u potrebi

• Poticanje međugrupne suradnjei zajedničkih aktivnosti

• Suradnja sa širom obitelji i prepoznavanje potreba

ISKRICE– starija jaslička (odgojiteljice: Goranka Masnec, Marijana Mokrović))

• Individulni pristup svakom djetetu u prilagodbenom periodu i sa svakim

roditeljem ponaosob

• Prilagodba organizacijsko tehničkih uvjeta prema uočenim potrebama

• Komunikacija i suradnja s roditeljima – ciljana i jasna, konkretna

• Suradnja i komunikacija sa svim skupinama u objektu – otvorenost

prostora, mogućnost istraživanja djece, odlasci u druge prostore

• Dogovor i provjera poželjne prakse odgojiteljica sa stručnim timom,

osobito ravnateljem i pedagogom

• Provedba tjelesnih aktivnosti, poticanje na kretanje

• Uključivanje u kazališne predstave i vesele događaje na objektu

• Prikupljanje materijala i neoblikovanog materijala - osmišljavanje

aktivnosti i poticaja

38

DUGAVSKA

JEŢIĆI - II starija vrtićka skupina (odgojiteljice: Dubravaka Ordanić, Ivana

Šeparović)

• Suradnja s roditeljima tijekom cijele godine uspješna i plodonosna,

naročito u obogaćivanju materijalne sredine i realizaciji projekta

ekološke tematike

• Sudjelovanje roditelja/obitelji u neposrednom radu – dogovorenim

aktivnostima

• Glazbene, dramsko scenske aktivnosti, prorada doţivljaja, mnoštvo

likovnih aktivnosti – različitost tehnika

• Sudjelovanje na Danima vrtića na Bundeku- sportske igre djece i

roditelja

• Raznovrsnost aktivnosti, stalna dopuna materijala, mnoštvo motoričkih

aktivnosti- posebice plesnih

• Izrada i osmišljavanje didaktičkih igara, kartica, memory

• Korištenje novih spoznaja, tehnika u radu (ples pisanja, neobični

instrumenti…)

• Suradnja sa stručnim timom, konzultacije sa pedagogom po pitanjima

materijalno organizacijskog unapređivanja

• Priprema i provedba tematskih komunikacijskih sastanaka

• Provedba aktivnosti po PBL metodi

• Specifičnost uvjeta boravka na otvorenom – ciljani i osmišljeni poticaji

VRAPĈIĆI - I starija vrtićka (odgojiteljice: Dubravaka Puljić, Dijana Paštrović)

• Mnoštvo prepoznatih i zadovoljenih potreba djece, mnogo specifičnih

metoda u radu – akcent na stvaralačkim aktivnostima

• Planiranje, ponuda i provedba mnogih ţivotno praktičnih aktivnosti

• Prikupljanje i pedagoško sortiranje neoblikovanog materijala

• Trud i napor odgojitelja usmjereni na poboljšanje uvjeta, naročito

fizičkog okruţja – raznovrsnost centara

• Priprema raznovrsnih aktivnosti, stalna dopuna i obogaćivanje kutića i

centara

39

• Suradnja s roditeljima u kontinuitetu, dogovaranje, razmjena

informacija, savjeti, razgovor…

• Spremnost za suradnju i dogovaranje sa stručnim timom i traţenje

najpogodnijih rješenja

• Nijansirani pristup i pomoć obitelji sa specifičnim potrebama

• Priprema roditeljskog sastanka komunikacijskog tipausuradnji s ST- om

• Upoznavanje s ciljevima i zadaćama neposrednog rada putem kutića i

u verbalnom kontaktu s roditeljima

PĈELICE – mlađa vrtićka (odgojiteljice: Helena Tomičak, Andrea Biruš

Jusufhodţić)

• Trud i nastojanje usmjereni ka potrebama djece

• Pomoć i razumijevanje, potpora roditeljima koji su iskazivali određena

specifična očekivanja,aponekad i negodovali

• Senzibilitet za potrebe svake obitelji, iskazivanje razumijevanja i

učinkovito djelovanje

• Pitanja i interes roditelja, zadovoljstvo roditelja reakcijama na pojedine

aktivnosti

• Priprema komunikacijskih sastanaka i popratnih materijala, foto

dokumentiranje

• Intervencije u prostoru, prilagodba mogućnostima djece,

reorganizacija i obogaćivanje prostora

• Poticajna okolina, prikupljanje pedagoški neoblikovanog materijala

• Poticanje i provedba aktivnosti iz područja usvajanja kulturno higijenskih

navika, zdravog načina ţivota

• Doprinos obogaćivanju sobe za senzomotoriku

LOPTICE – starija jaslička (odgojiteljice: Mirjana Radaslić, Nevenka Pongrac)

• Razigrana skupina, razvojno zanimljiva, prepuna raznolikih potreba

• Priprema komunikacijskog sastanaka sa pedagogom, savjeti,

dogovor

• Reorganizacija sobe u skladu s uočenim potrebama i preporukama

• Korištenje ostalih prostora, posebno hodnika (naročito za lošeg

vremena

40

• Pomoć i savjetovanje roditelja u pogledu

• Izrada i dopuna materijala u sobi u dogovoru s pedagogom

• Konzultacije sa stručnim timom, ciljane metode i pristupi u komunikaciji s

pojedinim roditeljima specifičnih zahtjeva

KIKIĆI – mlađa jaslička (odgojiteljce: Ivana Filipović, Mirjana Strčić)

Uspješna prilagodba, postupni dolazak djece obzirom na dob

Dobra i konstruktivna suradnja s roditeljima, ciljani razgovori na

određene teme

Priprema tematskog letka

Priprema završnog druţenja –interaktivno – djeca i roditelji

Izrada sredstava od pnm-a, osmišljavanje poticaja

Priprema i dogovor komunikacijskog sastanka s pedagogom, bogata

foto dokumentacija – tematski izbor i prikaz

Provjera očekivanja i dogovor s roditeljima vezano uz primarne potrebe

i neka posebna promišljanja i zahtjeve pojedinih roditelja

Dobra prilagodba jasličke djece, postupnost dolaska tijekom

polugodišta – dogovor i sugestije roditeljima

Zaključno:

Pokazalo se pozitivnim i motivirajućim iskazatiodređeni identitet svake

skupine na kraju pedagoške godine. Svaka skupina ima svoju priču, zavisno o

djeci , odgojiteljima i roditeljima. Godina dana u ţivotu i radu svake skupine

donosi razne situacije, mnoštvo radosnih trenutaka . Većina obitelji na neki

svoj način donosi u vrtić dio svog obiteljskog ţivota.

Naprijed navedena obiljeţja skupina samo su manji dio onoga što moţe

ilustrirati njihovo djelovanje, odnosno dati malu sličicu identitetaiposebnosti.

Kroz navedene razlike i posebnosti vidljivo je da potičemo i uvaţavamo

različitosti djece i djelatnika, uvjete provedbe procesa. Svaka skupina,

odnosno njezini odgojitelji imaju slobodu promišljanja i kreiranja te iz toga

proistječe bogatstvo različitosti. Ritam skupine, aktivnosti, rituali u danu,

procesu, način rada, dogovori i očekivanja roditelja, motivacija odgojitelja,

41

karakteristike djece- sve se to ogleda kroz skupinu tijekom pedagoške godine,

a na kraju u jednu posebnu priču unutar vrtićke zajednice.

Naglasili smo da je ovakav globalni način opisa skupina prisutan u

našim izvješćima unazad nekoliko godina i ima pozitivan učinak kada

valoriziramo proces. On je svojevrsni dodatni poriv za daljnji trud i zalaganje

svih uključenih u proces. Odgajatelji podrţavaju ovakav zapis i otvoreno o

njemu razgovaramo na vijeću odgojitelja, dopunjujemo ga, prisjećamo se

vaţnih događaja.

2.b) Školski obveznici i Program predškole

ŠKOLSKI OBVEZNICI

U vrtić Matije Gupca u pedagoškoj godini 2015/2016. bilo je upisano 93

djece polaznika redovitog programa i 16 polaznika programa predškole,

školskih obveznika u nadolazećoj godini.

Roditelji troje djece predali su zahtjev Gradskom uredu za obrazovanje,

kulturu i sport za prijevremeni upis djeteta u prvi razred osnovne škole.

Prethodno su članovi stručnog tima razgovarali s roditeljima te napravili

procjenu razvojnog statusa djeteta kojom se potvrdila opravdanost ţelje za

prijevremenim upisom. Traţeni prijevremeni upis je u sva tri slučaja bio

utemeljen te na kraju i odobren od strane upisne Stručnih povjerenstava

osnovnih škola na području Kneţije.

Tablica 10. Prikaz broja školskih obveznika u 2015/2016. godini

ŠKOLARCI 2015/2016

Školski obveznici Predškola Raniji upis Odgode

93

16

3

2TUR

4PP 9

3 ostalo*

* Djeca za koju je stručni tim vrtića procijenio da imaju razvijene predvještine važne za

polazak u školu, ali su roditelji izrazili želju za odgodom upisa. Sukladno tome za navedenu

djecu donešena su Rješenja o odgodi od strane upisne Komisije.

42

Temeljem sluţbenih traţenja osnovnih škola, Sluţbe za školsku i

adolescentsku medicinu, Centra za socijalnu skrb stručni tim vrtića napisao je

11 mišljenja o psihofizičkom stanju i razvojnom statusu djeteta. Od navedenih

11 mišljenja, tri su bila vezana za raniji upis i osam za djecu školske obveznike. S

obzirom na ovogodišnje iskustvo traţenja dodatnih mišljenja vrtića od strane

drugih ustanova o pojedinom djetetu, mišljenja smo da bi proceduru upisa

trebalo pojednostaviti. Tako bi roditeljima i djeci olakšali taj prijelaz te spriječili

moţebitne nesporazume koji su sada prisutni. Pri tom mislimo prvenstveno na

ulogu Komisije za upis koja procjenjuje moţe li dijete krenuti u školu. Mišljenje

stručnjaka iz vrtića trebalo bi jasnije valorizirati kako nebi dolazilo do

međusobnog nepovjerenja. Dakle, u tom upisnom lancu svatko mora preuzeti

dio odgovornosti. Vjerujemo da će stručni suradnici kroz svoje sekcije i stručna

tijela predloţiti kvalitetna rješenja za ovu problematiku. Svakako ćemo aktivno

sudjelovati.

Na početku pedagoške godine organizirane su radionice za

odgojiteljice na temu Funkcionalna priprema za školu kako bi se

odgojiteljima iznova osvijestile razvojne potrebe djece te dobi, predstavili

različiti modeli („brze“) procjene svakog djeteta te konkretizirali postupci

kreativnog poticanja u manjim ili većim skupinama. Na radionicama je

naglasak stavljen na: razliku između maturacijske zrelosti i spremnosti djeteta,

različita područja spremnosti djeteta za školu (paţnja; percepcija; pamćenje;

jezično-govorno izraţavanje; predvještine čitanja, pisanja i matematike;

grafomotorika; prostorni i vremenski odnosi i orijentacija, socioemocionalni

razvoj i motivacija; logičko povezivanje i zaključivanje), razvijanje

samostalnosti kod djece, pravo na izbor svakog djeteta, poticanje učenja

stimuliranjem različitih senzornih modaliteta te umijeće odgojitelja u

prepoznavanju i zadovoljavanju potreba djeteta. Odgojiteljice su izrazile

zadovoljstvo radionicom jer su im navedeni sadrţaji bili dovoljno konkretizirani

kroz prijedloge i ideje za rad i izradu poticaja u skupini.

Kako bi pridonijeli boljem razumijevanju što polazak u školu znači

vezano uz određene predvještine i ukupnu spremnost za školu organizirali smo

roditeljske sastanke u suradnji s OŠ Matije Gupca i OŠ Horvati na način da su

43

učiteljice razredne nastave sudjelovale na istima. Kroz prigodnu prezentaciju

roditeljima smo ukazali na psihifizičke karakteristike predškolca uz napomenu

da uvijek trebamo voditi računa o individualnim razlikama i posebnostima

svakog djeteta. Naglasili smo vaţnost djetetove socioemocionalne zrelosti što

je preduvjet za savladavanje izazova koje donosi polazak u školu. Roditeljima

su bili prezentirani sadrţaji, didaktička sredstva i materijali kojima se sluţimo u

odgojno –obrazovnom radu. Većina zadaća provodi se kroz igru i pomno

planirane aktivnosti s jasno definiranim ciljevima zadaćama određenog

razvojnog područja. Učiteljice su svojim komentarima, idejama i kratkim

opisom onoga što se od roditelja i djece očekuje pri polasku u školu

nadovezale na već spomenuto. Zajednički smo pojasnili vaţnost predvještina

čitanja i pisanja kojima dijete ovladava u vrtiću. Roditelji su pozitivno reagirali,

bili su aktivni, uključivali se u diskusije te su izjavili da će im prezentirano

svakako biti od pomoći. Ovakav način prilika je za pitanja, razmjenu

informacija, provjeru dilema, što su roditelji iskoristili.

Sva djeca školski obveznici procjenjivani su od strane psihologa,

logopeda i odgojitelja, vezano uz spemnost za školu. Od prosinca 2015. do

oţujka 2016. (po potrebi i kasnije) provođena je psihološka provjera spemnosti

djece za školu. Psihološka procjena sastojala se od primjene Liste procjene

zrelosti za školu, Testa spremnosti za školu (TSŠ), Ravenovih progresivnih

matrica u boji (CPM), Lorette Bender – razvojna skala ocjenjivanja (LB-R) i

Goodenough test crteţa čovjeka. Roditelji su prema potrebi s obzirom na

postignuća djeteta informirani i savjetovani o potrebnim poticajima.

Logopedska procjena rađena je početkom pedagoške godine i tijekom cijele

godine prema potrebi. 28 djece školskih obveznika bilo je uključeno u

logopedski tretman- vjeţbe 1x tjedno. Djeca su uključivana najviše zbog

artikulacijskih teškoća, posebnih jezičnih teškoća, poteškoća u usvajanju

predvještina čitanja i pisanja te paţnji i grafomotorici. Roditelji dvoje djece

upućeni su nadleţnom pedijatru tj. specijalistu, zbog dječjih disfonija.

Savjetovani su o načinu higijene glasa.

Suradnjom članova stručnog tima (psihologa i logopeda) i odgojitelja

za pojedinu djecu su pripremljeni materijali za rad u odgojnoj skupini s ciljem

44

usvajanja predvještina čitanja i pisanja, matematičkih predvještina, jačanja

jezičnog razumijevanja i izraţavanja, paţnje i koncentracije. Temeljem

testiranja i opaţanja odgojitelja u skupini uočeno je da djeca imaju najviše

poteškoća pri usvajanju prostorne i vremenske percepcije i orijentacije,

teškoće grafomotorike, fine motorike i okulomotoričke kordinacije te

matematičkih predvještina.

Polaznicima Programa predškole (verificiran od strane Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta) u vrtiću Matije Gupca i ove je godine osiguran

kontinuitet polaska od 2x tjedno po 2 i pol sata (250 sati godišnje) u dva

područna objekta (Zagrebačka - 8 polaznika i Dugavska - 8 polaznika). U

objektu u Zagrebačkoj program je provođen u zasebnoj prostoriji, utorkom i

četvrtkom u prijepodnevnim satima (9.00-11.30 sati), a u Dugavskoj

ponedjeljkom i srijedom u poslijepodnevnim satima (14.45-17.15 sati), također

u zasebnoj prostoriji - sobi senzomotorike. Program je provodila odgojiteljica

Dubravka Matić koja ima dugogodišnje iskustvo u radu s djecom predškolske

dobi. Broj djece omogućavao individualni pristup i kreiranje potrebnih uvjeta

za svako dijete.

Djeca su bila uključena u vrtićke aktivnosti i vodili smo računa da

participiraju što je moguće više u istima kako bi realno doţivljavali socijalni

kontekst. Posebno je to bilo izraţeno u objektu u Zagrebačkoj gdje su

sudjelovala u mnogim zajedničkim igrama i provodila aktivnosti s vršnjacima iz

vrtićkih skupina. Prema planu i programu djeca su zajedno s vršnjacima

redovitog programa prisustvovala organiziranim događanjima u samom

vrtiću (predstave, koncerti, obiljeţavanja posebnih dana) ili posjetama izvan

vrtića (osnovna škola, zubar, kazališta). U vrtiću su nazočili predstavama :

„Dašenjka“, „Festival ţivotinja“ te su uţivali u prigodnim koncertima obitelji

Rabadan. Ĉesto su s njima bili i roditelji kojima je također to bilo jedno novo

iskustvo, spoznaja o tome da njihovo dijete sudjeluje zajedno s drugom

djecom u aktivnostima i veselim događajima. Druţenje i igra s djecom iz

primarnog programa provođeno je spontano, u svim mogućim prilikama što

je neprocjenjivo za navedenu populaciju, posebno s pozicije širenja socijalnih

kontakata i stjecanja socijalnih vještina.

45

Dvoje djece polazilo je program drugi puta (djeca sa određenim

razvojnim poteškoćama). Krajem veljače, u malu školu se upisuje dječak,

inače prošlogodišnji polaznik susjednog vrtića, koji je dobio odgodu upisa u

prvi razred osnovne škole. Dječak dolazi iz socijalno ugroţene obitelji, polazi

vjeţbe u SUVAG-u. Majci se kroz nekoliko razgovora i savjetovanja pruţa

podrška i daju smjernice za rad kod kuće. Dječak se lijepo uklopio u skupinu,

pokazao veliko zanimanje za rad, igru i druţenje. To je zajedno s poticanjem

svih potrebitih predvještina za polazak u školu, nadamo se, urodilo dobrim

temeljem za kasniji akademski uspjeh.

Sa svim roditeljima ostvaren je neposredni kontakt i komunikacija s

povratnim informacijama o napretku djeteta. Odgojiteljica je zadovoljna

postignućima djece i o istima je redovito izvješćivala roditelje djece te je

izuzetno zadovoljna navedenom suradnjom. Ističe njihovu zainteresiranost i

radost sudjelovanja u ponekim aktivnostima. Također, odgojiteljica je

zadovoljna rezultatima aktivnosti vezano uz čitanje, prepričavanje priča

djece i roditelja, svojevrsnim „domaćim zadaćama“. Šetnje naseljem, posjet

osnovnoj školi obradovale su djecu i potaknule mnoge procese vezano uz

obogaćivanje iskustava i stjecanje novih znanja.

Posebnosti rada:

Tradicionalno, dječji vrtić redovito zaprima zahtjeve za program

predškole i to u vrijeme upisa u redoviti program i kasnije tijekom ljeta te

početkom rujna. Postoji li interes kasnije, također primamo djecu u program.

Njegova otvorenost i fleksibilnost u pristupu jedna je od njegovih odlika. Na taj

način roditelji dobivaju informacije o odrţavanju istog. Program organiziramo

redovito i postao je prepoznatljiv na našoj lokaciji, ali i šire. Ĉesto ga

pohađaju braća i sestre, njihovi rođaci, prijatelji. Usmene preporuke, uočili

smo, imaju vaţno mjesto. Sva djeca koja prođu program steknu novo iskustvo

i motivaciju za nove socijalne odnose i interakcije.

2.c) PRILAGODBA DJECE - stvaranje uvjeta, postignuća, pitanja

Svake pedagoškegodine prilagodbenom periodu, uobičajeno,

posvećujemo puno paţnje, vremenski i organizacijski. Cilj nam je što

46

kvalitetnija prilagodba djece na nove uvjete i općenito prilagodba na uvjete

u instituciji. Neke od aktivnosti provodimo na globalnoj razini teţeći da u

periodu prilagodbe ustanovimo standarde koji će jamčiti kvalitetu i

prepoznatljivost, a neke na razini skupina odnosno ciljano i konkretno s

pojedinim odgojiteljima. Pripremljenost odgojitelja pokazali su se ponovni

odlučujućim zauspjeh procesa prilagodbe, a naročito njihova spremnost da

se realno suoče s poteškoćama, odnosno izazovima kojitaj sloţeni proces sa

sobom nosi.

U pripremne radnje vezano uz početak,odnosno prilagodbu ulaţemo

vremenski, organizacijski i stručno veliki kapacitet unutar ustanove. Svjesni smo

da je taj početak odlučujući i vaţan za daljnjitijke djetetova boravka u vrtiću.

U sklopu pripreme za pedagošku godinu – priagodbeni period 2015./2016.

odrţali smo i pripremili:

Održali smo roditeljski sastanak u lipnju 2015. na kojem smo: roditeljima

podastrli osnovne informacije o ustanovi, skrenuli paţnju na ugovorne

obveze, ukazali na vaţnost početne suradnje, razmjenu informacija,

pripremili određene praktične upute, upoznali ih sa članovima

stručnog tima i njihovim ulogama, pojasnili mogućnosti naših

smještajnih kapaciteta

Pripremili smo letak o proceduri upisa i osnovnim informacijama

Kroz upitnik o podacima o djetetu, njegovim osobinama i reakcijama

koji smo roditeljima davali na navedenom sastanku (kako bi se bolje i

temeljitije pripremili za inicijalni razgovor), ali i promislili o svojim

očekivanjima ili moţebitnim dilemama vezano uz polazak djeteta u

vrtić

Sa svim roditeljima su provedeni inicijalni intervjui kako bi dobili uvid u

sve zahtjeve i mogli realnije procijeniti mogućnost prijema djece –

uvažavamo preporuke i upute Gradskog ureda za obrazovanje,

kulturu i sport

Ukazali smo i pozvali roditelje na slobodnu, uvaţavajuću komunikaciju

koja „dozvoljava“ sva pitanja, razgovor osvim dilemama i

nedoumicama

47

S odgojiteljicama koje su preuzele nove skupine odrţani su posebni

sastanci i radni dogovori kako bi bile što pripremljenije za promjenu

koja ih očekuje

Na pojedinačnoj razini otklonjene su mnoge dileme i strahovi, osobito

odgojiteljica koje su do tada radile u starijoj skupini (Vlatka Šimić,Vesna

Radić, Iva Filipović, Mirjana Kušek Strčić)

Pripremili smo liste praćenja za svako dijete

Upućivanje i sugeriranje stručne literature i tekstova koje su iščitavali i

konzultirali

Poticanje razmjene mišljenja i iskustva na način: Što pomaže, što je

bolje? Što treba...na koji način organizirati boravak roditelja u vrijeme

prilagodbe?

Dogovor i sugestije odgojitelja i članova ST-a, posebice pedagoga u

svezi materijalno-organizacijske strukture prostora i uvjeta poboljšanja

Radionica za odgojitelje u 9 mjesecu na kojoj smo izmjenili informacije

i zajednički dobili uvid u situaciju prilagodbe te se ojačali i podržali

međusobno

Dogovarali posebne i specifične uvjete za pojedinu djecu za koju smo

na inicijalnom intervjuu procijenili potrebu drugačijih uvjeta ili utvrdili

kada je dijete krenulo u skupinu

Razmatrali zahtjeve i očekivanja pojedinih roditelja te zauzimali stav i

određivali strategije djelovanja

Na interaktivnim dogovorima zajednički razmatramo postignuća, tijek i

poteškoće prilagodbenog perioda.

Neki značajniji pokazatelji prilagodbe po objektima – izdvojeno iz valorizacija

odgojiteljica:


UVJETI

PRILAGODBE

- uvjeti dobri

- postupni

dolazak nove

djece i kratak

boravak roditelja

u skupini- dobro

iskustvo

- uvjeti dobri,

izuzetno dobri

-uspješno

dogovaranje s

roditeljima

-

- uvjeti izuzetno

dobri (koji su

olakšavali čak i

teţe adaptacije

- ozračje i odnosi

doprinos

prilagodbi

- profesionalnost

- Uvjeti dobri-

postupnost

dolaska djece ,

dogovor s

roditeljima

- potreba boljeg

protoka

informacija među

48

djelatnicima

PRIJEDLOZI

PROMJENE

- dulje

preklapanje

odgajatelja –

pomoglo

- dulje

preklapanje odg

– puno pomoglo

BORAVAK

RODITELJA U

SKUPINI

- boravak

roditelja u skupini

– potrebno,

pomogli savjeti

ST-a

- Potaknuti

roditelje na veći

angaţman -

interes

- boravak

roditelja u skupini

- potrebno

- boravak

roditelja u skupini

- potrebno

POTREBNA

ZNANJA I

VJEŠTINE

-educiranje

odg.u

komunikacijskim

vještinama

- razvojne

karakteristike-

dobro

poznavanje i

uvaţavanje

- ojačavanje i

educiranje u

komunikacijskim

vješt.

- educiranje i

ojačavanje u

komunikacijskim

vješt.,

- razvojne

karakteristike-

dobro

poznavanje i

uvaţavanje

- educiranje i

ojačavanje u

komunikacijskim

vješt.

POMOĆ U

PRILAGODBI

TKO?

- najviše

pomoglo:

partnerica i

pravodobna

reakcija

tehničkog osoblja

- najviše

pomoglo:

partnerica i ST

- najviše

pomoglo:

partnerica

- najviše

pomoglo:

partnerica, ST,

roditelji

Specifičnosti u prilagodbi novoupisane djece u jasličke i pojedine vrtićke

skupine:

I jaslička – Kikići – objekt Dugavska (odgojiteljice: Ivana Filipović Miškatović,

Mirjana Strčić)

Djeca su pristizala tijekom cijelog polugodišta

Roditelji su pozitivni i kontinuirano surađuju s odgojiteljima, prihvaćaju

upute, dogovaraju se, pitaju za savjet

Za jedno dijete procjena je odgojitelja da se radi o produţenoj

adaptaciji, jedno dijete

Prilagodba prehrane i kontinuirani dogovor s roditeljima, suradnja sa

zdrav. voditeljicom

Odgojitelji su provjeravali specifične ţelje i očekivanja roditelja

Suradnja i konzultacije sa stručnim timom

I jaslička –Zvjezdice, objekt Cvijićeva (odgojiteljice: Vesna Radić,Vlatka

Šimić)

Iz ponuđenih podataka moţe se iščitati praćenje i reakcija na potrebe i

ponašanja djece, praćenje individualnog ritma

49

Komunikacija s proširenim obiteljima (bake i djedovi)

Roditelji su boravili u skupini prema dogovoru s odgojiteljicama

U praćenje prilagodbe uključeni su članovi st-a

Boravak na otvorenom, male šetnje

Starija jaslička - Iskrice, objekt Zagrebačka (odgojiteljice: Goranka Masnec,

Marijana Mokrović)

Djeca su pristizala tijekom rujna i listopada

Roditelji boravili različito, različitog aktiviteta od promatranja do

aktivnog uključivanja

Očekivano, burne reakcije pojedine djece nakon početnog perioda

dolaska

Jedno dijete iskazuje potrebu posebnih, drugačijih rituala koje

odgojitelji prepoznaju i podrţavaju

Boravak roditelja, zahtjevi i očekivanja roditelja različiti i posebni –

prevladani strpljenjem i ţeljom za pomoći od strane odgojitelja

Stalna konzultacija i dogovor sa ST-om

Mješovita vrtićka- Bubamare – objekt Horvaćanska (odgojiteljice: Marija

Ţnidarić, Marija Hrustić)

Pravodobna priprema utjecala je na period dolaska djece – iskustvo,

materijalna i pismena priprema

Fleksibilnost pristupa u vrijeme prilagodbe

Uspješno pojašnjavanje značaja i prednosti boravka djetetau mješovitoj

skupini – razvojni put

Sa svakim roditeljem odgojiteljice su razgovarale i rješavale dvojbe,

opservirale očekivanja, ali naglašavaju potrebu veće angaţiranosti,

motivacije roditelja

Specifičnost dolaska i odlaska u vrtić, prilagodbu– vremenski

neuobičajeno, odgojiteljice prepoznaju i uvaţavaju potrebe i navike

obitelji te nastoje djelovati savjetodavno uz ukazivanje da je vrtć

institucija

U zahtjevnom i sloţenom procesu prilagodbe nemoguće je predvidjeti

sve situacije – komentar je odgojiteljica (situacije se rješavaju u „hodu“)

50

Skupina Delfini u Cvijićevoj (odgojiteljice: Jana Bjalajac, Ivana Stančerić)

Dio djece odlazi uškolu

Novoupisana djeca uključuju se bez većih poteškoća

Struktura, rutina, predvidivost – 3 bitna elementa na kojima odgojiteljice

grade sigurnost

Kod jednog djeteta mlađe dobi proces prilagodbe potrajao je duţe,

poteškoće prevladavane u suradnji i komunikaciji s roditeljima

Dogovor i razmjena mišljenja sa članovima stručnog tima

Skupina Pčelice u Dugavskoj (odgojiteljice: Andrea Biruš Jusufhodţić, Helena

Tomičak)

Razvojno zahtjevna dob ( 2-3 god.)

5-ero nove djece

Veliki trud i zalaganje u komunikaciji s roditeljima

Mješovita skupina Bubamare u Horvaćanskoj (odgojiteljice: Marija Ţnidarić,

Marija Hrustić)

Djeca pristiţu tijekom duţeg perioda

Dio djece odlazi u školu, a upisuju se nova što stvara prirodniji

Opservacije odgojitelja čije iskustvo je bogato i raznovrsno u svakom

pogledu pedagoške prakse

Uspješno pojašnjavanje značaja i prednosti boravka djeteta u

mješovitoj skupini – razvojni put

Sa svakim roditeljem odgojiteljice su razgovarale i rješavale dvojbe,

opservirale očekivanja, ali naglašavaju potrebu veće angaţiranosti,

motivacije roditelja

Odgojiteljice prepoznaju i uvaţavaju potrebe i navike obitelji te nastoje

djelovati savjetodavno

U zahtjevnom i sloţenom procesu prilagodbe nemoguće je predvidjeti

sve situacije – komentar je odgojiteljica (situacije se rješavaju u „hodu“)

U vrijeme procesa prilagodbe odgojitelji i stručni tim bili su usmjereni na:

Praćenje prilagodbe tijekom 30 dana – protokol praćenja i evidencija

zapaţanja - liste

Praćenje prilagodbe i konkretna pomoć članova st-a

51

usmjeravanje na zadaće upoznavanja i prepoznavanja potreba i

navika djeteta, obitelji…

Zajednički rad odgojitelja tzv. preklapanje prilagođavano je potrebama

djece, odnosno procesa i bilo je različite duţine trajanja u skupinama

Usmjeravanje odgojitelja u postupcima komunikacije i suradnje s

roditeljima u vrijeme prilagodbe, pomoć pri realizaciji istih

Komunikacijski roditeljski sastanci na kojima su roditelji dobili konkretne

podatke o prilagodbi, ali i sami nadopunjavali iste, razmjenjivali iskustva

I dalje ćemo preispitivati postojeći model prilagodbe, prilagođavati se

potrebama i realno sagledavati očekivanja roditelja, ali i naše mogućnosti.

2.d) Procjena uspješnosti realizacije bitnih zadaća odgojno obrazovnog rada

s naglaskom na unapređivanju rada s djecom

Zadaća 1. Daljnje unapređivanje procesa neposrednog rada s djecom kroz

kontinuirano promišljanje i kreiranje razvojno primjerenog okruţja i svekolikih

uvjeta u skupini / vrtiću koji će biti poticajni za učenje djeteta i stjecanje

iskustava o svijetu koji ga okruţuje

GLOBALNO CVIJIĆEVA HORVAĆANSKA ZAGREBAĈKA DUGAVSKA

UVJETI

PROVEDBE

- Uvjeti za provedbu

zadaće - dobri

- Uvjeti za

provedbu

zadaća- dobri

- Uvjeti za provedbu

zadaća: dobri

- Uvjeti za

provedbu zadaća:

nedovoljni

POMOĆ I

KORISNOST

U REALIZACIJI

ZADAĆA

-radionice s

pedagogom, praktična

iskustva,dokumentiranje

procesa, samouvid i

refleksija ,a najviše

izmjena iskustva s

kolegicama

-

dokumentiranje

procesa, kritički

osvrt, radionice,

zajedničke

aktivnosti, nove

metode u radu

- od navedenog sve je

bilo korisno, a najviše im

je koristilo samouvid i

refleksija,dokumentiranje

procesa

- najkorisnije

subile: razmjena

iskustava,radionice,

interaktivni sastanci

i dokumentiranje

procesa

ZADAĆE -

GLOBALNO

(procjena 1-5)

- zadovoljstvo

realizacijom zadaća: 4-

5

- zadovoljstvo

realizacijom :

zadaća: 4-5

- zadovoljstvo

realizacijom : zadaća: 4-

5

- zadovoljstvo

realizacijom

zadaća: 4

PRAVA DJETETA - „prava“ provodile: a)

kontinuirano u okvirima

globalne zadaće

- „prava“

provodile: a)

kontinuirano u

okvirima

globalne

zadaće

- „prava“ provodile: a)

kontinuirano u okvirima

globalne zadaće

- „prava“

provodile: a)

kontinuirano u

okvirima globalne

zadaće

ZASTUPLJENOST - „prava“ dovoljno

zastupljena u odgojno

- „prava“

dovoljno

- „prava“ dovoljno

zastupljena u o-o: DA,

- „prava“ dovoljno

zastupljena u o-o:

52

Zadaća 2. Omogućiti djetetu učenje, istraţivanje i igru u uvjetima suradnje,

tolerancije, uvaţavanja,odgovornosti, empatije- voditi ga prema neovisnosti i

dobrom osjećaju


REALIZACIJA

ZADAĆE 2

(SKALA 1-5)

- realizacija

zadaće

procjenjena na:

4

- realizacija

zadaće

procjenjena na: 4-

5

- realizacija

zadaće

procjinjena na: 4

- realizacija

zadaće

procjenjena na:

4

POSTIGNUĆA - postignuća se

mogu saţeti u –

jačanje

djetetovih

kompetencija u

soc-emoc.

području

- postignuća se

mogu saţeti u –

jačanje djetetovih

kompetencija u

soc-emoc .

području,

samostalnosti

- postignuća se

mogu saţeti u –

jačanje grupne

kohezije

- postignuća se

mogu saţeti u –

zadovoljstvo

djece i roditelja

PONUDA,

MATERIJALA,

POTICAJA

- osigurali

dovoljno

materijala za

stimul.osjetila: da

- ometajući:

previše djece

- osigurali dovoljno

materijala za

stimul.osjetila: da

- ometajući:

premalo prostora

- osigurali

dovoljno

materijala za

stimul.osjetila: da

- ometajući:

neprimjeren

namještaj i

- osigurali

dovoljno

materijala za

stimul.osjetila: da

- ometajući:

upitan timski rad,

financijska

obraz. Radu -DA zastupljena u o-

o: DA

OPASKA:

Previše se naglašavaju

prava a premalo

obaveze

DA

REALIZACIJA

ZADAĆE 1.

(SKALA 1-5)

- realizacija zadaće 5 - realizacija

zadaće: 4-5

- realizacija zadaće : 4 - realizacija

zadaće: 4

DOGOVOR I

SURADNJA NA

OBJEKTU –

VEZANO UZ

REALIZACIJU

ZADAĆA

- koordinacija: dobra

(zadovoljavajuća)

- koordinacija:

dobra

- koordinacija: dobra-

zadovoljavajuća

- dogovaranje „u hodu“

- koordinacija i

dogovor

poboljšani,ali još

uvijek nedovoljno

INTERES

RODITELJA

- roditelji prepoznali

trud oko zadaće 1.:

DA

- roditelji

prepoznali trud

oko zadaće 1.:

DA

- roditelji prepoznali trud

oko zadaće 1., nadamo

se da jesu

- roditelji prepoznali

trud oko zadaće 1:

DA, djelomično

NOVA

KVALITETA

- najznačajniji

napredak u odnosu na

zadaću: sloboda izbora

materijala, gruba i fina

motorika, jačanje

emocionalne

kompetencije, slušna

percepcija (ritam)

- najznačajniji

napredak u

odnosu na

zadaću: svijest

o sebi i funkcija

osjetila,

zadovoljavanje

razvojnih i

socio-emoc

potreba

- najznačajniji napredak

u odnosu na zadaću:

svijest o sebi i funkcija

osjetila, povećanje

vokabulara

- najznačajniji

napredak u

odnosu na zadaću:

svijest o sebi i

funkcija osjetila,

samostalnost i

samopouzdanje,

gruba i fina

motorika

53

premalo

didaktike (pa su

odg.morali puno

toga sami

izrađivati)

situacija, dob

djece

PROJEKT:

UĈENJE O

SVIJETU

PUTEM

OSJETILA

(skala 1-5)

- participacija

skupine u

projektu

„uč.putem osj.“:

5

- paticipacija

skupine u projektu

„uč.putem osj.“: 4

- paticipacija

skupine u

projektu


4

- paticipacija

skupine u

projektu


prosjek 4

DOGOVOR I

SURADNJA

-potrebna razina

i opseg

dogovaranja o

projektu:

uglavnom DA

-potrebna razina

i opseg

dogovaranja o

projektu:

djelomično

(samo s

partnericom)

NOVA

ZNANJA ,

VJEŠTINE,

NOVO,

KORISNO

- naučili o

timskom radu na

projektu

„uč.put.osj.“:

međusobna

suradnja je vrlo

dragocjeno i

korisno iskustvo

- naučili o timskom

radu na projektu

„uč.put.osj.“:

vaţnost tog

projekta za dječji

razvoj

- naučili o

timskom radu na

projektu

„uč.put.osj.“:

vaţnost tog

projekta za dječji

razvoj i kako je

dobro kada je

suradnja

uspješna

- naučili o

timskom radu na

projektu

„uč.put.osj.“:

kako je teško

surađivati ako

nema pozitivne

osnove u

međuljudskim

odnosima

Prilikom promišljanja i kreiranja godišnjih zadaća odgojno obrazovnog

rada rukovodimo se ciljem unapređivanja u svim segmentima rada s djecom.

Vaţno nam je djelovati u praksi, a pri tome se rukovodimo vlastitim i tuđim

iskustvima i teorijskim znanjima. Naše djelovanje, kako smo i dosad naglašavali

vidimo kao proces koji traje.

Okruţje i odgoj s naglaskom na humane vrijednosti. Stimulativno okruţje,

bogato i poticajno za senzomotorički razvoj - tijekom cijele godine smo

realizirali kroz projekt Učenje o svijetu putem osjetila. Detaljni prikaz projekta

sadrţan je u posebnom izvješću. Dolazimo do spoznaja da razigrana i

dinamična koncepcija okruţja pruţa mnogo više mogućnosti za dijete, ali i

izazova za profesionalne djelatnike koji provode rad. Uvjeti, realni kakvi jesu i

kojima svakodnevno raspolaţemo, nalaţu nam da stalno preispitujemo što i

na koji način reorganizirati, promijeniti da bi bolje i jasnije bilo upotrijebljeno i

stavljeno u funkciju unapređivanja procesa.

54

Neke segmente procesa, posebice komunikacijski, već smo detektirali i

poboljšali, a protekle pedagoške godine fokusirali smo se na socijalni, fizički,

vremenski kontekst koji će razigrati sva djetetova osjetila. Polazište nam je bilo

materijalno organizacijsko okružje i mogućnost njegova unapređivanja. S

promijenjenim uvjetima u tom dijelu konteksta zasigurno dolazi i do promjena

u socijalnom, komunikacijskom kontekstu. Dosadašnja iskustva iz naše prakse,

za koja još uvijek ne moţemo konstatirati da su dio naših standarda i dalje su

naš orijentir u odgojno obrazovnom radu. Na pitanje o osiguranju

(pred)uvjeta provedbe zadaća zacrtanih godišnjim planom i programom

većina odgojitelja odgovorila je pozitivno imajući u vidu zahtjevnost pripreme

pedagoške godine. Osvijestili smo odgovornost na osobnoj razini za svaki

uspjeh (o tome smo više izvješćivali u prijašnjim izvješćima)

Kroz opis doprinosa na osobnoj razini odgojitelji su istakli ono u čemu su

najviše doprinijeli, najčešće u pripremi okruţja, izradi sredstava, prikupljanje u

suradnji s roditeljima prirodnog i potrebitog materijala i slično. Ono što raduje

je činjenica da su istakli educiranje i konkretno u čemu su traţili iskustva iz

duge prakse, iščitavali literaturu, pretraţivali internet i slično. Motivirani su za

nastavak projektnih aktivnosti, imaju niz ideja i prijedloga. Zamjetno je da

projekti i projektno planiranje doprinose razigranosti okruţja i da okupe

odrasle i djecu u komunikaciji i zajedničkom djelovanju. Posebno motivirani

pojedini roditelji doprinose pozitivnom energijom te uvijek nastojimo istaći

njihov doprinos, prigodno, putem zahvalnice ili simbolično, mali znak paţnje.

DOGAĐAJI, PROSLAVE, AKTIVNOSTI KOJE SU OBOGATILE ŢIVOT I RAD U

VRTIĆU, DOPRINIJELE IDENTITETU I POVEZIVANJU S LOKALNOM ZAJEDNICOM

EU projekti

2016.-a obilježena je nastavkom i završetkom Eu projekta ERASMUS +/KA1,

KA2 . Voditeljica projekta je odgojiteljica Silvija Zlatar.

Teme ostvarenih projekata su:

Učenje o svijetu putem osjetila

Okruţenje za rano svladavanje vještine učenja (učiti kako učiti)

55

Projekt je provođen kroz dvije osnovne aktivnosti: mobilnosti i

strukturirane tečajeve.

Planirano je i provedeno 19 mobilnosti.

KA1 : job shadowing i strukturirani tečajevi

9- job shadowing (Bugarska, Portugal, Poljska)

10 – strukturirani tečajevi (Finska, Ĉeška, Italija) – 19 mobilnosti

KA2: školska partnerstva i ostale institucije (Turska, Grčka, Latvija,

Hrvatska, Belgija, Švedska(fakultet), Finska (Institut za vrednovanje)

Projekt EL2LE (Early learn to learn environment) je završen ove pedagoške

godine završnom konferencijom u Istanbulu, odrţanoj 15. svibnja 2016. U

organizaciji nositelja projekta OZEL UMRANIYE MADENLER IRFAN ILKOKULU –

dječji vrtić. Konferenciji su nazočile voditeljica projekta Silvija Zlatar,

ravnateljica Lidija Vuković i psihologinja Mirjana Milanović (predstavnik

stručne institucije Učiteljskog fakulteta u Zagrebu).

U sklopu diseminacije projektnih aktivnosti Erasmus + (KA2- strateška

partnerstva) “Early Learn to Learn Environment” I predstavljanja postignuća

dječji vrtić organizirao je stručni skup pod nazivom “POTICANJE PROCESA

UĈENJA KOD DJECE PREDŠKOLSKE DOBI “. Skup je odrţan 16. oţujka 2016.

godine u Zagrebu u prostorijama Tribine grada Zagreba, Kaptol 27.

Na skupu je nazočilo 72-oje odgojitelja i stručnih suradnika iz dječjih vrtića

Grada Zagreba i Šibenika.

Skupu je nazočila i dala mu potporu ispred Agencije za odgoj i

obrazovanje, gospođa Sanja Jelovčić, viša savjetnica za predškolski odgoj.

Sudionicima je ukratko prezentiran put pedagoškog djelovanja koji je

rezultirao zrelošću i odvaţnošću za uključivanje u EU projekt. Na koji način i

kroz koje aktivnosti je isti utjecao na odgojno obrazovni rad i općenito ţivot I

rad vrtića prezentirali smo sudionicima kroz etape projketa.

U radioničkom dijelu skupa prezentirana je pbl metoda u radu s djecom

kao jedna od mogućnosti učinkovitog učenja. U istoj su aktivno participirale

odgojiteljice uključene u projekt i provedbu iste u svojim skupinama. Sudionici,

podijeljeni u skupine simulirali su moţebitne konkretne aktivnosti u odgojno

56

obrazovnom radu, razgovarali , razmjenjivali mišljenja, promišljali o mogućoj

primjeni u svojoj praksi.

Stručni skup je, od strane sudionika, ocijenjen kao zanimljiv, koristan i

motivirajući za daljnji rad.

ZNAĈAJNI PROJEKTI, AKTIVNOSTI, DOGAĐAJI KOJI SU PROVEDENI TIJEKOM

PEDAGOŠKE GODINE

Dan otvorenih vrata DV Matije Gupca 2016. – u vrijeme upisnog ciklusa

U vrijeme natječajnog postupka i Dana vrtića Grada Zagreba

organizirali smo Dan otvorenih vrata. Moţemo reći da to nije bio samo jedan

dan jer su se ponuđene aktivnosti i sadrţaji provodili cijeli tjedan (drugi

tjedan mjeseca svibnja). Na taj način pruţili smo mogućnost roditeljima da

bolje upoznaju „vrtić iznutra“, osjete atmosferu, iskušaju se zajedno sa svojim

djetetom u nekoj od ponuđenih aktivnosti. Većinu aktivnosti, zahvaljujući

dobrim vremenskim prilikama fokusirali smo na otvorenom u sva naša 4

objekta i trajale su kroz cijeli dan. Kroz prigodni letak pruţili smo osnovne

informacije o vrtiću i odgojno obrazovnom radu. Atmosfera je bila ugodna i

opuštena, a svi djelatnici su bili otvoreni za razgovor i pojašnjenje. Nama je cilj

zadobti što više povjerenja u naš stručni rad i pobuditi veći interes lokalne

zajednice tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme upisa.

20.Dani dječjih vrtića Grada Zagreba 2016.

Protekle pedagoške godine sudjelovali smo na jubilarnim 20. Danima

dječjih vrtića Grada Zagreba. Sudjelovala su djeca, roditelji i odgojiteljice

skupina Jeţići i Patuljci. Odgojiteljice Ivana Šeparović i Dubravka Ordanić

zajedno s djecom i njihovim roditeljima upriličili su sportsko rekreativni

program. Pripremile su niz zanimljivih i zabavnih natjecateljskih igara u kojima

su zajedno uţivali. Igre i aktivnosti bile su koncipirane u zabavno rekreativnom

i natjecateljskom duhu. Odgojiteljice su primjenile stečeno iskustvo iz EU

projekta – Outdoor education.

Odgojiteljice skupine Patuljci Silviija Zlatar, Štefica Škrlin i Ana Jurčić

pripremile su djecu za sudjelovanje u programu na pozornici – glazbeno

scenski nastup. Potaknuti ţeljom za upoznavanjem novog i nepoznatog, kroz

57

pjesmu i pokret prikazali su putovanje različitim prijevoznim sredstvima

svijetom.

Ekipa našeg vrtića (odgojiteljice i roditelji djece iz objekta Zagrebačka i

Cvijićeva) sudjelovala je u sportskim igrama djelatnika i roditelja. Postigla je

zavidne rezultate svojim angaţmanom i trudom.

Naš vrtić bio je domaćin radionice Veliki grad za malo dijete.

Logopedinja, pedagoginja i zdravstvena voditeljica pripremile su i

prezentirale praksu našeg vrtića. Nakon prikaza prakse iz drugih vrtića kroz

otvorenu diskusiju razmijenili smo stručna mišljenja. Veliki interes izazvale su

radno praktične aktivnosti iz područja vrtlarenja što je mnogima dalo poticaj

za primjenu novih ideja u praksi.

Sudjelovanje na Međunarodnim festivalu djeteta u Šibeniku 2016.

Veliki događaj za naš vrtić bio je sudjelovanje na 56. Festivalu djeteta u

Šibeniku 2016. Dramska skupina vrtića kao uigran tim s iskustvom na sličnim

projektima, posebice Darujmo djeci kazalište, upustila se u „avanturu“ prijave

i pripreme predstave za Festival djeteta. Bio je to izazov koji se ne moţe

usporediti niti s jednim do sada kako u organizacijskom tako i u glumačkm

pogledu. Nastupili smo s predstavom Hrkalo, do sada izvođenom, ali za ovu

prigodu prilagođenom i pripremljenom za događaj na međunarodno razini.

Predstava je izvedena na otvorenoj pozornici ispred OŠ Fausta Vrančića

21.06.2016. u večernjim satima, izuzetno toplo i srdačno primljena je od

publike, odraslih i djece.

Ponosni smo što smo bili dijelom velike međunarodne manifestacije

koja je zaštitini znak Šibenika kroz koju se profilira hrvatska kultura.

Također gostovali smo u Dječjem vrtiću te smo na taj način, vjerujemo, otvorili

vrata plodonosnijoj međusobnoj suradnji. Najavu i marketinško predstavljanje

proveli smo putem prigodnog letka i plakata za predstavu.

Voditeljica projekta bila je odgojiteljica Vlatka Šimić, zasluţna za reţiju i

organizaciju svih aktivnosti vezano uz ovaj veliki poduhvat. U realizaciji

projekta financijsku potporu dao nam je Gradski ured za obrazovanje, kulturu

i sport kako bismo podmirili trošlove prijevoza. Troškove smještaja platio nam je

Grad Šibenik.

58

Sudjelovanje u projektu Darujmo djeci kazalište

Naše sudjelovanje u projektu Darujmo djeci kazalište postalo je

tradicionalno i nezaobilazno u planiranju naših vanjskih aktivnosti. Predstava

„Hrkalo i kamilica„ ispunila je 16.02.2016. gledalište Centra za kulturu

Trešnjevka. Roditelji su participirali kroz otvorenu potporu i interes, kupnjom

ulaznice i dolaskom na predstavu sa svojom djecom. Autorica slikovnice

Hrkalo i kamilica prema čijem predlošku, je uz određene modifikacije nastala

predstava, Jelena Pervan nazočila je predstavi. Iskazala je zadovoljstvo i

sreću cjelokupnim pristupom i izvedbom. Predstava je okupila odgojiteljice s

iskustvom i one koje su na početku svog profesionalnog puta.

Ĉar ove aktivnosti krije se i u činjenici da su sudjelovali i pomagali ostali

djelatnici, domari, tehničko osoblje. Nastavljamo s ovim, ali i sličnim

projektima.

Kazališne predstave u vrtiću i izvan vrtića

I protekle pedagoške godine nastojali smo obogatiti djetetov boravak

uvrtiću kroz kazališne predstave iako smo i dalje suočeni sa sloţenom

financijskom situacijom. Djeca su nazočila predstavama: Dašenka, Festival

životinjskog carstava u izvođenju vanjskih kazališta koji su upisani u Registar

kazališta.

Izostali su češći izlasci gradska kazališta,ali isto je kompenzirano

odlascima na razini pojedinih skupina u dogovorus roditeljima. U dane

blagdana i prigodne datume, u sklopu pojedinog projekta odgajateljice su

pripremile dramsko scenske predstave u svim objektima. Timski u dogovoru

na objektu djeca su uţivala u predstavama: Juha od bundeve, Djedova

pogača, Ogledalce, Rukavica, Hrkalo, Sveti Nikola i krampus, Klaun lutalica,

Niki- sob crvenog nosa, Zlatokosa i mnogim drugima. Interes djece za te

predstave je veliki jer daje osjećaj posebne uključenosti i doţivljaja.

Prigodni koncerti

Tradicionalno, zahvaljujući glazbenicima Rabadan, našim bivšim

roditeljima, djeca su u sva 4 objekta nazočila prigodnim koncertima (Boţićni

koncert, Uskršnji koncert). Kroz poznate dječje pjesmice koje smo pjevali

zajedno, ali i koncertnu glazbu imali smo prekrasan doţivljaj. Djeca su

59

upoznala instrumente,imala priliku zasvirati. Nastupila su i djeca glazbenika

koja ulaze u svijet glazbe, a bili su naši polaznici. Lijepa su njihova sjećanja na

vrtić i njihove odgojiteljice.

Moţemo, ponosno reći da smo kroz ove godine „odnjegovali“ slušačku

kulturu koncerta, primjereno naravno dječjem uzrastu. Glazbenici Rabadan u

dogovoru s pedagogom i odgojiteljicama prilagode repertoar te kroz

interaktivan pristup komuniciraju s djecom. Koncertu nazočuju i poneki roditelji

te naši vrtićki djelatnici.

Odgojiteljice Josipa Johnson i Iva Olujić pripremile su neobični glazbeno

ritmički doţivljaj za djecu u Cvijićevoj (bubnjevi). Planiramo proširiti i ovaj oblik

glazbeno scenskih nastupa.

Večer matematike

Hrvatsko matematičko društvo godinama provodi projekt Večer

matematike. DV Matije Gupca sudjelovao je prvi puta 3.12. 2015. kao jedan

od 60 uključenih vrtića u Hrvatskoj. Ukupan broj sudionika u cijeloj drţavi bio je

78 433. Kroz odabrane matematičke igre i zadatke iz priručnika HMD–a ţeljeli

smo pridonjeti popularizaciji matematike. Večer smo organizirali u centralnom

objektu, a sudjelovala su djeca i roditelji iz naših objekata na Kneţiji. Ukupno

su sudjelovale 102 osobe (42 djeteta i 60 odraslih). Pozitivno nas je iznenadio

interes i sudjelovanje cijelih obitelji. Matematičke zadatke s djecom su

rješavali roditelji, ali i djedovi i bake . Vjerujemo da je većina otkrila kako

matematika moţe biti lijepa i zabavna.

Programi koji doprinose djetetovu cjelokupnom razvoju, a posebice socio-

emocionalnom:

CAP program

Već dugi niz godina naš vrtić provodi CAP program (Child Assault

Prevention) – program primarne prevencije zlostavljanja koji osnaţuje djecu u

sprečavanju napada od strane vršnjaka, napada nepoznate osobe i napada

od strane poznate odrasle osobe.

Program provodimo u kontinuitetu svake pedagoške godine, on je dio

našega kurikuluma. Provodi ga tim u sastavu: Dubravka Dojčinović, Vlatka

Šimić, Goranka Masnec, Blaţenka Pintur i Vlatka Habijan.

60

U programu su participirala sva djeca školski obveznici u sva četiri

objekta, skupine Jagodice, Patuljci, Bubamare, Baloni, Delfini, Jeţići,

Predškola.

Program ima podršku djelatnika i roditelja. Zamjetna je informiranost

roditelja o programu tj. njegovom provođenju u vrtiću kao i svijest o

opasnostima koje nas okruţuju. Ipak, moramo napomeniti činjenicu da sa

odazivom roditelja na radionice ne moţemo biti zadovoljni. Nazočnost po

skupinama je 30-40%. Program nastavljamo dalje provoditi uz promišjanje o

učinkovitijem uključivanju roditelja u radionice.

DODATNI PROGRAMI, AKTIVNOSTI ZA DJECU U GODINI PRED POLAZAK U ŠKOLU

Klizanje

Zadnje dvije godine djeca pohađaju Program obuke klizanja u

organizaciji Zagrebačkog klizačkog saveza na Velesajmu. Uvidjeli smo

nekoliko organizacijskih prednosti zbog kojih smo i ove godine sa svim

najstarijim odgojnim skupinama pohađali taj program.

Program Djeca u prirodi

Program Djeca u prirodi kao što je poznato, namijenjen je djeci u godini

pred polazak u školu. Interes za ovaj program iskazuju svi roditelji. Protekle

pedagoške godine u njemu su participirala djeca školski obveznici iz skupina:

Patuljci, Bubamare, Delfini, Baloni, Jagodice, Jeţići.

Mentorstvo stručnim suradnicima, uvođenje u rad odgojitelja pripravnika,

studentska praksa:

Program staţiranja, protekle pedagoške godineu vrtiću su započele ili

završile odgojiteljice: Sabina Radaslić, Sara Kotur, Matea Jurčec, Nina

Novosel, Monika Stojanović, Martina Borovec. Njihovi mentori su

odgojiteljice: Vesna Radić, Marija Hrustić, Silvija Zlatar, Majda Kancir,

Dubravka Dojčinović.

Od navedenih, u fazi staţiranja je još odgojiteljica Matea Jurčec i Sara Kotur.

Odgojiteljice Radaslić i Novosel završile su staţiranje i poloţile stručni ispit.

Pedagošku praksu u našem vrtiću provodile su studentice Učiteljskog

fakulteta. Ukupno ih je bilo 9. Praksu su obavljale u naša tri objekta na Kneţiji,

a prema uputama i zadaćama Učiteljskog fakulteta odnosno pojedinog

61

kolegija. Svi stručni djelatnici bili su na dispoziciji pripravnicima i studentima

kako bi ispunili traţene i planirane zadaće. Odrţan je zajednički sastanak na

početku i završetku staţiranja

Ovo su neki od niza događaja i aktivnosti, programa koje smo odabrali za

izvješće budući smatramo da su značajnije doprinjeli razvoju i cjelokupnoj

dobrobiti djeteta

2.e) Odgojno-obrazovni rad ljeti

Ljetna organizacija rada podrazumijeva prilagodbu i određenu

promjenu svih materijalno-organizacijskih uvjeta. Ljetnim planom rada

definirali smo specifične zadaće u svim područjima rada, a isti smo razmatrali

na sjednici OV- a odrţanoj 30. lipnja 2016.

Tijekom srpnja i kolovoza, kao i do sada, odgojno obrazovni rad

provodili smo u centralnom objektu u Cvijićevoj. Djeca iz ostala tri objekta

dolazila su postepeno, prvo su nam se priključila djeca iz Horvaćanske, potom

djeca iz Zagrebačke i na kraju iz Dugavske. Praksa je to koja odgovara

potrebama roditelja tako da vrtić u tom pogledu ima pozitivno iskustvo

organizacije. Roditelji su pravovremeno upoznati s informacijama vaţnim za

prelazak u centralni objekt, putem pisanih obavijesti, razgovor sa odgojiteljima

u slučaju potrebe za dodatnim informacijama.

Kod organizacije i pripreme uvjeta za rad ljeti globalno vaţni kriteriji

organizacije su nam: sigurnost, dostupnost, fleksibilnost i dinamičnost. Shodno

svim uvjetima na mikro razini odgojiteljice su ih prilagođavale, mijenjale,

dopunjavale prema trenutnim potrebama i uočenim promjenama. Svi

sigurnosni protokoli dodatno su provjereni te su za rad ljeti posebno naglašeni

dijelovi koji su specifični za taj period. Dokumentacija o djeci i potrebita

pedagoška dokumentacija bila je na uvijek dostupnom mjestu. Određene

podatke vezano uz posebne pedagoške, zdravstvene, prehrambene i ine

potrebe saţeli smo na jednom mjestu i bile su na dispoziciji odgojiteljima koji su

radili s djecom. Pri tom smo vodili računa o zaštiti integriteta djeteta i obitelji.

Zapaţanja i informacije su vođene i prenošene redovito. Koordinacija i

dogovor svih uključenih u proces bila je transparentna. Pri planiranju i

62

organizaciji rada ljeti rukovodili smo se dosadašnjim iskustvima i uputama

Gradskog ureda koje smo dobili netom prije početka ljetnog perioda rada. U

odnosu na prijašnje godine izostale su velike temperature zraka te je u tom

pogledu rad bio olakšan. Odgojno-obrazovni rad na otvorenom i

organizacija vanjskih aktivnosti provođeni su veći dio dana. Igralište bogato

krošnjama omogućuje nesmetan i od sunca zaštićen boravak i igre na

otvorenom. Sredstva za igre na otvorenom pripremana su i korištena

svakodnevno. Poligoni, prepreke, labirinti u sjenovitom, istočnom dijelu

igrališta svakodnevno su bili na dispoziciji djeci. Poseban trud i domišljatost

ulagale su mlađe kolegice koje su iste pripremale. U tom dijelu uglavnom su

boravila djeca mlađe dobi. U zapadnom dijelu igrališta prevladavale su

istraţivačke aktivnosti i aktivnosti s naglaskom na uočavanju i promatranju

okruţja. Igre prirodnim materijalima, njihovo prikupljanje i kombiniranje te

ekspresija doţivljaja kroz razne tehnike ponuđene su ili samoinicijativno

organizirane od strane djece srednje i starije vrtićke dobi. Dobru kooperaciju

pokazala su djeca iz svih objekata te su nastali zajednički plakati i likovni

radovi na teme igara u vrtiću. Tako su iznjedrene teme: Ja i moji prijatelji u

vrtiću, Moj vrtić ljeti, Što volim na gralištu, Putujemo zajedno i druge. Cvjetnjak

i bilje u njemu bili su stalna motivacija iskusnijih kolegica koje su planirale i

provodile teme edukativnih sadrţaja iz prirodoslovlja.

Postojeća sprave domari su obnovili tako da su pobudila dodatno

zanimanje djece. Popularni vlakić zasjao je u novim bojama, a vrtuljak je

dobio novu namjenu – postao je mjesto susreta i razgovora (iz sigurnosnih

razloga je fiksiran).

Suradnja s roditeljima protekla je bez većih poteškoća, probleme u

komunikaciji rješavali smo trenutno. Roditelji su zamjećivali događanja,

komentirali uratke, pohvaljivali ozračje.

Ono što je najvaţnije, djeca su se zahvaljujući uvjetima (veliko, zeleno,

prostrano igralište) puno, nesmetano i slobodno kretala.

Tijekom ljeta rad su pratili, pomagali u procjenama i prilagođavali

uvjete članovi stručnog tima. Uvijek je bio nazočan jedan ili dva člana, a

63

informacije i konzultacije međusobno su razmjenjivali putem suvremenih

medija komunikacije.

Analizirajući rad ljeti na OV-u krajem kolovoza 2016. zaključili smo da još

ima prostora za podizanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada ljeti. Osobito u

planiranim aktivnostima i korištenju postojećih resursa. Također, još moţemo

poraditi na pravovremenosti pripreme za odgojno-obrazovni rad. Sve

navedeno u cilju podizanja standarda kvalitete odgojno-obrazovnog rada

ljeti i boravka djece i odgojitelja na otvorenom.

V. RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA i TUR

U DV Matije Gupca u pedagoškoj godini 2015/2016 bilo je upisano

prosječno ukupno 421 dijete. Od ukupnog broja upisanih, 146 djece ima neku

vrstu posebne potrebe ili teškoće u razvoju. Djeca su praćena od strane

članova stručnog tima i stručnjaka specijaliziranih ustanova. S roditeljima se

surađivalo kroz izmjene informacija, savjetovanja i /ili upućivanja na vanjske

dijagnostičke obrade, prikljupljanje nalaza i mišljenja specijalista, dogovora u

vezi odgojno-obrazovnog rada i podrške u skupini te evaluaciju postignuća

djeteta u određenom vremenskog intervalu. Prema potrebama djece nastojalo

se prevenirati i djelovati u skupini kroz pojačani angaţman odgojitelja i članova

stručnog tima. Prvenstveno se to odnosi na djecu s TUR za koju su izrađeni

individualizirani odgojno-obrazovni plan (IOOP). Djeca s teškoćama govorno

jezičnog razvoja uključivana su u logopedske vjeţbe u vrtiću.

Tablica 11. Prikaz broja djece s posebnim potrebama i TUR s obzirom na vrstu teškoće

TEŠKOĆE

DOB

1-2 2-3 3-4 4-5 5-6 6-7

UKUPNO

OŠTEĆENJE VIDA

1 2 2 5

OŠTEĆENJE SLUHA

1 1 1 3

MOTORIĈKE SMETNJE 1 2

3

64

Tablica 12. Uključenost djece s TUR u redovite skupine

INTELEKTUALNE TEŠKOĆE

1 1

NEUROLOŠKI POREMEĆAJI

1 1 1

3

POR.GOVORA I JEZIKA 2 11 19 20 19 71

POR. U PONAŠANJU I EMOCIJAMA 5 1 2 1 9

PONAŠANJA I STANJA DJ. I OKRUŢENJA KAO

FAKTOR RIZIKA

2

1

3

ZDRAVSTVENE TEŠKOĆE 4 9 7 7 10 2 39

TEŠKOĆE SOC. KOMUNIKACIJE 1 1 1 1

4

AUTIZAM I PAS

1 2 3

ADHD

0

DOWN SY 1 1 2

UKUPNO 5 15 25 36 39 26

146

Rb

DIJ

ETE

KD

VR

STA

TEŠK

OĆ

E

SKU

PIN

A

BR

. D

JEC

E

BR

.DJE

CE

UK

LJU

ČEN

OST

U R

EDO

VIT

I

PR

OG

RA

M

NA

LAZI

I

MIŠ

LJEN

JA

OB

LIK

PO

TPO

RE

U

SKU

PIN

I

UK

LJU

ČEN

OST

U T

RET

MA

N

1 M.V.

V. 5-6 Down Sy

Starija vrtićka

25 poludnevni PVT-a, DV-a 3.O SU,PS, Dv-

a

2 N.M. 5-6

Poremećaj govora i jezika,

Intelektualne teškoće

Mještovita vrtićka

24

poludnevni

PTV-a, Dv-a, Drugih ustanova

P - OP

SU, PS

3 K.G. 4-5 Down Sy Srednja vrtićka

25 Poludnevni 3x

tjedno PVT-a, DV-a P – OP

Su, PS, Dv-a

4 L.S. 4-5 PAS Srednja vrtićka

25

2x tj u Centru za autizam

Poludnevni 3x tjedno vrtić

PTV, DBV-a

AS, P-OP, SU, PS, DV-

a

5 S.J. 4-5

Poremećaj govora i jezika,

zdravstvene teškoće,

motoričke smetnje

Srednja vrtićka

24

2x tj u Slavi Raškaj

cjelodnevni

Dv-a, drugih

ustanova

B

Su

6 L.S. 3-4 Susp. PAS Mlađa vrtićka

27 poludnevni SAMO Dv-a AS, P – OP

PS

65

Legenda:

3.0 – treći odgojitelj, POP - pomagač - odgojitelj pripravnik, B - bez, AS - asistent

DV – dječji vrtić, PS - privatni stručnjaci, SU – specijalizirane ustanove

U prikazanoj tabeli vidljivo je da su djeca s TUR uključena u sustav

redovitog programa odgojno obrazovnog rada u našem vrtiću. Svakoj se

obitelji pristupalo prema razvojnim karakteristikama i potrebama djeteta

uviđajući i individualne razlike u mogućnostima i zahtjevima roditelja.

Na početku godine načinjen je OOOP za novo upisanu djecu ( K.G.,

J.G.) odnosno IOOP za djecu u već postojećim skupinama. Suradnja s

odgojiteljima, pomagačima i članovima stručnog tima redovito se ostvarivala

na nivou informiranja, savjetovanja, realizacije poticaja, organizacije rada u

skupini, valorizacije istih. Vođena je ostala potrebita pedagoška

dokumenatacija kako bi se pratio boravak i sama postignuća djece s

teškoćama u razvoju.

7 J.G. 4-5

Teškoće soc. Komunikacije,Teš

koće jezičnog razumijevanja

Teškoće SI, susp. ADD/HD SY

Starija vrtićka

29

2 h

Rješenje HZZO-a, drugih

ustanova,DV-a P-OP

SU, PS, Dv-a

8 Š.P. 2-3

Poremećaj socijalne

komunikacije (Suspekt PAS)

Srednja vrtićka

27 cjelodnevni SAMO Dv-a B ili

povremeno P-OP

PS, Dv-a

9 F.Ć. 4-5

Oštećenje sluha, Teškoće

soc.komunikacije, Usporen gov-jez razvoj,teškoće SI

Srednja vrtićka

25

cjelodnevni

PTV-a, drugih ustanova,Dv-a

P-3O

SU, PS

10 N.M. 5-6

Teškoće emocionalne

kontrole, suspektni elektivni

mutizam, usporen govorno jezični

razvoj

Starija vrtićka

29 poludnevni HZZO-a, drugih ustanova,Dv-a

B SU, DV-a

11 F.B. 3-4 Suspe.komunikaci

jske teškoće Starija jaslička

24 cjelodnevni Drugih ustanova B PS

12 W.M.

P 3-4

Usporen govorno jez razvoj,

ponašanja i stanja dj. i okruženja kao

faktor rizika

Mlađa vrtićka

25 cjelodnevni Dv-a B

66

Ove se pedagoške godine, s obzirom na specifičnosti razvojnog statusa -

djecu s posebnim potrebama, dinamiku odgojnih skupina i broj upisane

djece, pokazala velika potreba za pomagačima u skupini. Nakon

opservacijskog perioda produţio se boravak djevojčice K.G. u skupini

Tratinčice i dječaka J.G. u skupini Baloni. Pokušalo se što duţe zadrţati istog

odgojitelja pripravnika za pojedino dijete. No, uslijed drugih obaveza

odgojitelja pripravnika prema pripravničkom staţu i samom vremenskom

ograničenju, dolazi do čestih promjena u organizaciji rada. Takve prilike

znale su promijeniti i dinamiku svih sudionika procesa (odgojitelja, stručnih

suradnika, roditelja)

Tablica 12. Oblik potpore u skupini

Tablica 13. Logopedske trijaţe, savjetovanja roditelja i vjeţbe

Broj djece u

2015/16

Logoped.trijaţe Savjetovanja Log.vjeţbe

89

50

28

Školarci i mlađi

prema potrebama

Upućivanja u

druge institucije,

rad kod kuće +

materijali,

periodični dolasci

na log.vjeţbe,

poticanje u skupini

U kabinetu

POMAGAĈI

OBLIK POTPORE

BR.

SKUPINE

Prisutnost pomagača u

skupini

TREĆI

ODGOJITELJ

3

Patuljci

Bubamare

Kontinuirano, prema potrebi

Vrapčići (uslijed duţeg bolovanja,

manjak odgojitelja)

Školjkice (uslijed duţeg bolovanja,

manjak odgojitelja)

PRIPRAVNICI iz

poticajnih mjera

Zavoda za

zapošljavanje

6

Baloni Kontinuirano uz izmjene osoba

Tratinčice Kontinuirano uz manje prekide

i izmjene pomagača

Školjkice Kontinuirano uz manje prekide

i izmjene pomagača

Zečići Kontinuirano uz manje prekide

i izmjene pomagača

ASISTENT 2

Tratinčice Kontinuirano uz izmjene

pomagača

Zečići Kontinuirano uz izmjene

pomagača

VOLONTERI 2 Zečići, Tratinčice Studenti s ERF-a (*20 h)

67

Tablica 14. Djeca s poremećajima jezika, govora i komunikacije

Ĉetvero djece (D.M., T.K., K.C., J.C.,) je praćeno zbog povremenog

mucanja, roditelji su pravovremeno informirani i upućeni na postupke. Dvije

djevojčica (G.F. 3 g., L.D.-5g.) su upućena na daljnju obradu. Roditelji su

redovito savjetovani od strane vrtićkog logopeda. Odgojiteljice su osvijestile

način komunikacije s djecom te su uvele korisne promjene. U vrtiću su se

paralelno pratile jačine mucanja kao i popratni simptomi. Roditelji su bili

zadovoljni jer su uvidjeli koliko je i promjena u njihovom načinu interakcije u igri

pomogla djeci.

VI. SURADNJA I PARTNERSTVO S RODITELJIMA/OBITELJI

Suradnja s roditeljima stalni je izazov za sve naše stručne djelatnike.

Kontinuirano smo u procesu preispitivanja procesa suradnje, posebno

pojedinih grupnih oblika. Zadaće smo, prvenstveno kreirali u pravcu

informiranja i upoznavanja roditelja s odgojno obrazovnim procesom je smo

ţeljeli još kvalitetnije pribliţiti roditeljima vrtić i odgojno obrazovno djelovanje.

Mjesto smo provođenja odgojno obrazovnog procesa i to stalno

naglašavamo. Cilj nam je također bio zadrţati kvantitetu i kvalitetu, naročito

u pogledu komunikacijskih sastanaka i individualnih razgovora s roditeljima.

Sadrţajno, dva različita modela suradnje koji zahtijevaju sloţenu

pripremu i paţljivu provedbu. Svaka skupina kreira smjer svakodnevne

suradnje, međusobne komunikacije i razumijevanja. Temelj dobre suradnje je

DJECA S POREMEĆAJIMA JEZIKA, GOVORA I KOMUNIKACIJE

DJECA S OSTALIM

TUR /PP

POR.

IZGOVORA

POR.GLASA POR. RITMA

I TEMPA

JEZIĈNE

TEŠKOĆE

POR.SOC

KOMUNIKACIJE

UKUPAN BROJ

36

2

6

20

7

BROJ DJECE

LOG.VJ. U

VRTIĆU

13

/

2

10

3

68

povjerenje, a njegovo stvaranje je proces. U sveukupno oteţanim uvjetima

rada ovom području rada posvećujemo, što je vidljivo iz naših dosadašnjih

izvješća, puno paţnje i planiramo konkretne zadaće kojima nastojimo

kvalitativno djelovati na suradnju s roditeljima i graditi međusobno

povjerenje. U procjeni zadovoljstva suradnjom s roditeljima odgajatelji su

izrazili zadovoljstvo u sva 4 objekta (prosječna procjena). Pojedinačna

nezadovoljstva bila su prisutna na razini pojedinih skupina i generalno nisu

remetila suradničke odnose. Stručni suradnici i odgojitelji traţili su rješenja i

predlagali strategije u skupinama Jagodice, Tratinčice, Ribice, Bubamare,

Jeţići, Pčelice, Loptice.

I protekle godine isticali smo i rukovodili se slijedećim:

Roditeljevo je pravo na pravovremenu i točnu informaciju o njegovom

djetetu, prije svega na informaciju o igri i ponašanju djeteta u skupini kao i

pravo na iznošenje vlastitih stavova i promišljanja o djetetu.

Na temelju navedenog izdvajamo postignuća po pojedinim zadaćama:

1.Informirati i upoznati roditelje s Godišnjim planom rada ustanove te bitnim

odgojno obrazovnim zadaćama u radu s djecom – pravo na informaciju

Nastavili smo s dobrom praksom upoznavanja roditelja o tome što se

generalno radi u vrtiću, „pozivamo“ se na godišnji plan i program. I dalje

inzistiramo i traţimo najkvalitetnije modele kroz koje roditelj redovito ima

informaciju o tome što se događa u vrijeme odgojno obrazovnog rada u

kojem participira njegovo dijete. To smatramo vaţnim prije svega zbog

izgrađivanja povjerenja i uvaţavanja međusobnih kompetencija. Stručni

argumenti za nas su uvijek polazište u pribliţavanju i pojašnjavanju odgojno

obrazovnog rada. Protekle godine više paţnje posvetili smo informiranju kroz

kutiće za roditelje.

Na početku pedagoške godine na prvim roditeljskim sastancima

upoznali smo roditelje s bitnim zadaćama unapređivanja na razini ustanove.

Pri tom im vizualno i verbalno približimo plan i omogućimo uvid u isti.

69

Smatramo da u tom području možemo postići više te da je važno prve

sastanke održati u mjesecu rujnu.

Bitne zadaće ističemo i u pisanom obliku, našim informativnim kutićima,a

odgojitelji u direktnoj komunikaciji s roditeljima vrše informiranje i pojašnjavaju

iste. Veći interes pokazali su roditelji djece upisane u jaslice (Zvjezdice, Kikići,

Točkice) te roditelji djece u starijim skupinama (Ježići,Patuljci, Delfini, Ribice)

Na tom planu smo i kroz pisane materijale - letke i pisane tekstove

pojašnjavali roditeljima što i na koji način radimo u pojedinoj skupini. Pri tom

smo nastojali naglasiti specifičnost pristupa budući da dijete boravi u ustanovi

i da taj način socijalizacije i uvjeti imaju svoja obiljeţja. Primjedbe, pitanja i

zapaţanja roditelja odgojitelji pomno biljeţe i o njima raspravimo i donesemo

određene zaključke. Primjetno je da se roditelji sve više interesiraju i pitaju o

odgojno obrazovnom radu. Zamjećuju promjene u zajedničkim prostorima,

komentiraju zajedno sa djecom poruke, obavijesti slično… Nastojali smo biti

zanimljivi i učiniti prostor poticajnim za učenje. U našem vrtiću nerijetko se čuje

roditelj koji govori djetetu: “ A..,pogledajmo što tu piše … ili …Moramo složiti

ova puzzlle.., To ste danas radili ..“?

2. Uključiti roditelje u“ţivot i rad vrtića“ i odgojno obrazovni proces

Poštujući međusobne uloge u odnosu na dijete – roditeljevu i

odgojiteljsku polazimo od aktivnog uključivanja roditelja u pojedine segmente

procesa vodeći računa o međusobnim kompetencijama, interesima i

potrebama. Svakodnevno se suočavamo s različitim izazovima i pitanjima na

koje nastojimo što kvalitetnije odgovoriti. Ono što ţelimo naglasiti je da uvijek

nastojimo biti podrţavajući u odnosu i komunkaciji s roditeljima.

Povjerenje nastojimo graditi kroz otvorenost I davanje prilike roditeljima da

vide što I na koji način radimo, nastojimo da prepoznaju dobrobiti za dijete

u odnosuna participacijuu programu. Priliku uključivanja roditelja u proces

koristili su, odnosno poticali odgojitelji u svim skupinama. Roditelji su bili

naročito aktivni u skupinama Patuljci, Delfini, Baloni, Jagodice, Bubamare,

Jeţići, Ribice, Zečići. Roditelji su uključivani u obiljeţavanje blagdana,

pripremu predstava.

70

3. Omogućiti roditelju pravo na informaciju o djetetu kroz individualni

razgovor s odgojiteljem

U pogledu individualnih razgovora s roditeljima naš cilj ide u smjeru

jačanja stručnih argumenata i zalaganja za uvaţavanje mišljenja, uvijek na

dobrobit djeteta. Individualni razgovori kao način upoznavanja s radom u

skupini pokazao se kao dobar način jer odgojitelju daje priliku da pojasni i

obrazloţi postupke koje rabi u odgojnom procesu, da upozna roditelja sa

reakcijama njegova djeteta, da razmijene mišljenja o nekom određenom

pitanju, poteškoći ili jednostavno da razgovaraju o aktualnom djetetovom

razvoju.

Podsjetnik za razgovor o djetetu i protekle godine bio je podloga za

individualni razgovor, a odgojitelji su ga koristili i nadopunjavati prema

aktualnim potrebama. Na našim internim sastancima svi su procijenili korisnost

istih i postali su sastavni dio pripreme i razgovora s roditeljima. Temeljem

zapaţanja i zajedničkih promišljanja isti smo i ove godine nadopunili i

aktualizirali. Na radnim sastancima analizirali smo sastavnice i bilješke istog.

Teme razgovora s roditeljima bile su vrlo raznolike i motivirajuće za doprinos

odgojno-obrazovnom radu. Nastojimo pratiti razvojne potrebe i svake

pedagoške godine dopunjavati teme u skladu s aktualnim razvojnim

potrebama, događajima i procjenama stručnih djelatnika.

Navodimo najučestalije u jasličkim skupinama :Ponašanjei reakcije djeteta u

skupini, Dječje potrebe,načini zadovoljavanja, Prilagodba i moţebitne

reakcije, Uloga prijelaznog objekta, govorni razvoj, Odvajanje od roditelja,

Negativizam i agresivnost, Odvikavanje od pelena

U vrtićkim skupinama i programu predškole: Polazak djece u školu i stupanj

samostalnosti, Kako i na koji način olakšati djetetu prilagodbu na školu,

Dileme roditelja vezane uz odgodu od škole, Priprema za školu u programu

predškole,Ponašanje djeteta u skupini i druţenje sa vršnjacima, Agresivnost i

neprihvatljivi oblici ponašanja, Prehrana, značaj motiviranja i pruţanja

pozitivnog modela, Zdravstvene smetnje djeteta i moguće reakcije u skupini,

71

Razvoj govora i značaj stimulativne okoline, Igra djeteta i druţenje s

vršnjacima, Odgoj za toleranciju i različitost, Razvoj spolnosti

Na kraju pedagoške godine u pogledu individualnih oblika suradnje s

roditeljima zaključujemo slijedeće:

Stručni suradnici i odgojitelji nastavili su dobru praksu individualnih

razgovora s roditeljima i ponovno potvrdili potrebu njihova odrţavanja. Oni

omogućuju najizravniji kontakt i komunikaciju dvaju partnera. Razgovori su

odrţavani izvan neposrednog odgojno obrazvonog rada uglavnom u

poslijepodnevnim satima, a ponekad i nakon jutarnje smjene odgojiteljica.

Ovisno o procjeni odgojiteljica istima su nazočile obje ili jedna o čemu su

zajednički odlučivale i donosile odluku. Razgovori su bili učestaliji u drugom

polugodištu. Primjetno je da su oni najčešći u jasličkim, a posebno u srednjim i

mlađim vrtićkim skupinama. Potrebno je poraditi na sadrţajnom opsegu i

kvaliteti razgovora-komunikacije.

Tablica 14. Učestalost roditeljskih sastanaka po mjesecima

Skupina 10mj 11mj 12mj 1 mj 2mj 3 mj 4 mj 5 mj 6 mj Ukupno

Baloni 4 4 1 1 2 1 3 2 1 19

Patuljci 3 3 2 3 2 1 6 1 - 21

Zvjezdice 10 4 1 1 1 1 1 1 - 20

Loptice 2 2 2 1 2 2 1 1 1 14

Delfini 3 3 4 3 2 2 3 3 2 25

Pčelice 5 4 1 - 2 2 2 2 - 18

Jeţići - - - 2 2 2 2 3 2 13

Vrapčići 2 3 - - 2 2 2 2 - 13

Točkice 3 2 1 1 2 1 2 2 - 14

Školjkice - 1 - - 1 1 1 - 1 5

Tratinčice 7 3 2 2 3 3 3 2 - 25

Iskrice 2 5 6 6 5 2 5 4 2 37

Jagodice 2 - 1 2 2 - 1 - 7

Bubamare 4 1 - 2 2 1 2 2 - 14

Kikići 1 3 2 2 2 4 4 4 3 25

Ribice 8 3 3 2 6 2 4 - 3 29

Zečići 5 2 2 4 3 4 7 2 - 29

Ukupno 58 45 25 31 41 33 47 32 16 328

72

Prošle pedagoške godine odrţano je ukupno 76 susreta s roditeljima.

(+2 u odnosu na proteklu godinu). Broj se kretao od 3 do najviše 8 susreta po

skupini. Prema vrstama susreta i broju odrţanih situacija je slijedeća:

Tablica 15. Vrsta roditeljskih sastanaka

VRSTA SUSRETA/RODITELJSKOG SASTANKA BROJ ODRŢANIH

SUSRETA

komunikacijski roditeljski sastanak 28

zajednička druţenja djece, radionice , izleti, kazališta, svečanosti 45

Skupni roditeljski sastanci 2

Ukupno 76

Tablica 16. Broj roditeljskih sastanaka po skupinama i prisutnost roditelja

SKUPINA BROJ SASTANAKA BROJ PRISUTNIH RODITELJA PO SUSRETU

Loptice 3 10,14,16

Patuljci 6 16,19,20,23,9,25,37

Tratinčice 4 15,13,16, 32

Bubamare 5 16, 7, 7,16,6

Delfini 6 19, 24, 6, 6,24,20

Jeţići 7 13,20,16,7,27,14,29

Iskrice 3 17,18,19

Jagodice 4 18, 10, 16,23

Baloni 5 19,17,10,5,2,55

Pčelice 4 15,16,25,3

Vrapčići 4 14,13,2,22

Školjkice 4 13,15,9,22

Zvjezdice 3 11,15,17

Kikići 3 11,10,9

Ribice 5 17,18,15,25,11

Točkice 3 20,5,21

Zečići 3 12,15,21

Program predškole 4 6, 8,4,10

UKUPNO 76

U odnosu na proteklu pedagošku godinu biljeţimo povećanje za dva

susreta. Sagledavajući aktualne razvojne potrebe skupine, očekivanja

roditelja i zadaće unapređivanja na razini ustanove u svim skupinama odrţani

su komunikacijski roditeljski sastanci s temama djetetova razvoja i odgojne

tematike. Odaziv i interes za sastanke je zadovoljavajući,a zamjetan je

pojačan interes za radionice djece i odraslih te teme iz aktualnog razvoja.

Pomoć i potporu odgojiteljima u osmišljavanju i provedbi komunikacijskih

sastanaka davao je pedagog. Također zajednički su radili i na osmišljavanju

pisanih materijala i letaka za iste. U izradu pisanih materijala uključivali su se svi

73

ostali članovi stručnog tima zavisno o temi sastanka te zdravstvena

voditeljica. Također, participirali su u sastancima u jasličkim skupinama –zdrav.

Voditeljica te logoped u vrtićkim – vezano uz govorno jezični razvoj –skupina

Pčelice.

Aktualne teme na komunikacijskim sastancima u pojedinim skupinama:

U susret promjenama koje donosi polazak djeteta u školu – skupine –

Predškola, Bubamare, Delfini, Jagodice,Ježići

Emocije - pokretači ponašanja djeteta – skupina Točkice

Načini učenja - poticajni uvjeti u skupini – Zvjezdice

Moje dijete na putu osamostaljivanja – skupina Školjkice, Vrapčići

Poticanje procesa učenja kod djece predškolske dobi – prikaz primjene

PBL metode u sklopu Erasmus + projekta – svi objekti

Naš put osamostaljivanja u jaslicama - Kikići

Granice u odgoju – skupina Pčelice

Načini učenja u skupini – skupina Delfini

Aktualne zadaće u skupini, načini učenja – Skupina Bubamare

Razvojne osobine i poželjni oblici ponašanja, Jagodice, Bubamare, Točkice

Razvoj samostalnosti ,Razvoj pozitivne slike o sebi, Skupina – mjesto

socijalizacije

Krenuli smo u jaslice – prilagodba- Iskrice,Zvjezdice,Kikići

Razvoj govora (govorimo, pričamo, slušamo) -skupina Vrapčići

Prevencija zanemarivanja i zlostavljanja djece, CAP program – sve starije

skupine

Za roditelje smo organizirali i sljedeće radionice:

Baby sign - znakovanje kao poticaj govorno jezičnog razvoja

(voditeljice: zdravstvena voditeljica i logopedinja)

Ususret školi (Logoped, pedagog, odgojiteljice matičnih skupina, Gosti-

učiteljice razredne nastave (OŠ Matije Gupca i OŠ Horvati)

Večer Matematike (Ĉlanovi stručnog tima, ravnateljica, odgojiteljice)

Dobru i ciljano učinkovitu suradnju s roditeljima, vezanu uz oplemenjivanje

materijalne sredine biljeţimo u skupinama Jeţići, Patuljci, Ribice, Zečići, Baloni,

Bubamare, Zvjezdice, Delfini, Jagodice.

74

I dalje potičemo roditelje na sudjelovanje kroz donošenje određenih

materijala koje koristimo u radu s djecom. U oblicima suradnje one su

najzastupljenije i kontinuirane i odgojitelji ih visoko vrednuju kroz doprinos i

interes za proces. Najučestalije je bilo sudjelovanje roditelja u prikupljanju

sezonskih materijala i sredstava (prirodni materijali, reciklirajući materijali ) kao

doprinos u obogaćivanju postojećih i formiranju novih centara i kutića dječje

igre i raznovrsnih aktivnosti.

Protekle godine jasnije i bolje smo nastojali roditeljima pojasniti funkciju

donešenih i prikupljenih materijala te ih upućivati na poţeljne pedagoške

kriterije prilikom donošenja istih. Budući je bitna zadaća odgojno obrazovnog

rada bila fokusirana na kreiranje i promišljanje materijalne sredine na početku

pedagoške godine upoznali smo i naglasili roditeljima značaj uključivanja u

iste. Povratna informacija o iskorištenosti i namjeni donešenih materijala i

sredstava pruţa roditelju sliku o radu i trudu odgojitelja. Najviše prilike za to

bilo je u zajedničkim projektima i događanjima na objektu kada su roditelji s

interesom zapaţali i komentirali uratke djece i odgojitelja. Radionice djece,

roditelja i odgojitelja, zajednička druţenja vezano uz pripremu i obiljeţavanje

prigodnih dana i blagdana bile su zastupljene i protekle godine naročito

kao: Tematske, prigodne radionice za godišnja doba, radionice za Dan

otvorenih vrata, završna druţenja i susreti.

4. Ĉetvrta bitna zadaća - Pomoći roditelju i biti podrška roditeljskoj ulozi

Kroz kutić za roditelje kao svojevrsni pismeni oblik komuniciranja

roditeljima smo ukazivali na vaţnost igre za razvoj djeteta. Nastojali smo

reducirati količinu i vrste neprihvatljivih igračaka koje su djeca donosila u vrtić.

Najčešće smo utjecali kroz razgovor i dogovor. Primjetno je da se roditelji

teško nose sa „zahtjevima„ djece i često popuštaju njihovim ţeljama koje

često nisu u skladu s poţeljnim i pogodnim odabirom za djecu.

Poticali smo roditelje na osmišljavanje vremena koje provode s djetetom,

upućivali na mogućnosti, poticali na čitanje, pričanje. Ĉlanovi stručnog tima

savjetovali su i razgovarali s roditeljima te na taj način doprinosili ravnoteţi

odnosa u skupinama, jačali stručne pozicije i doprinosili timskom pristupu u

radu s obiteljima. Odgojitelji su upućivali roditelje na razgovor i savjetovanje.

75

Unapređivanje pismenih oblika suradnje s roditeljima

Pisani oblik komunikacije s roditeljima koji ima svoju veliku vrijednost

roditelji su u svim našim skupinama mogli koristiti kroz mogućnosti: ankete

bitne za organizaciju odgojno-obrazovnog rada skupina - prema procjeni

odgojitelja, ankete kroz koje su iskazivali svoja očekivanja i davali prijedloge –

prijedlozi za teme sastanaka, upitnici vezani uz izraţavanje vlastitih očekivanja

roditelja u grupnim oblicima rada – komunikacijskim sastancima, pisane

suglasnosti za određene programe, letci s određenim temama, pisma

roditeljima vezano uz organizacijske promjene, plakati za roditelje s

određenim, ciljanim porukama. Letci koji su bili na raspolaganju roditeljima na

prigodnim mjestima oglasnih ploča, u svim objektima. Letci su promptno

izmjenjivani i dopunjavani prema potrebi i uočenim traţenjima od strane

roditelja. Inicijativu izrade letaka često su davali i sami odgojitelji, a vaţno je

napomenuti da su roditelje upućivali na iste. Na svakom komunikacijskom

roditeljskom sastanku roditelji su također dobili letak vezano na temu

sastanka. Izradu istih, vezano uz proces poticao je padagog u suradnji s

odgojiteljima te ostali članovi ST-a ciljano na teme: Polazak u školu, Biti

drugačiji, Dijete i igra, Ja kao roditelj, Prilagodba, Djeca i mediji, Razvoj

spolnosti, Razvoj govora, Djeca i strahovi itd.

I protekle godine ekonomska situacija i procjena o potrebi

ekonomičnijeg pristupa distribuciji letaka imali su za posljedicu smanjenu

količinu istih,ali smo zato vodili računa o dostupnosti roditeljima u trenutku

kada smo procijenili da će im koristiti. Više paţnje smo posvetili upućivanju i

poticanju roditelja da iste konzumiraju. Princip aktualnosti pokazao se

kvalitetnim u tom smislu.

Završni osvrt na ostvarivanje zadaća suradnje s roditeljima:

Uvaţavajući sve okolnosti djelovanja smatramo da je suradnja s

roditeljima bila kvalitetna, ali da traži stalna ulaganja. Individualni razgovori i

komunikacijski sastanci biti će naš prioritet. Na informiranju je potrebno

dodatno poraditi odnosno osmisliti način da informacija bude dostupna

roditelju, odnosno da je on zatraţi jer je to njegovo pravo, a naša obveza.

Odgovornost za to dijele odgojitelji istručni suradnici.

VII. STRUĈNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

Sloţeni i specifični uvjeti rada podrazumijevali su i određenu logistiku

kroz stručno usavršavanje. Kontinuirano stručno usavršavanje prisutno jeu

različitim formama i oblicima kod većine naših djelatnika. Povezivanje prakse,

dobrih iskustava i razmatranje uvjeta koji bi mogli biti kvalitetniji i na dobrobit

djece bili su prisutni u svim oblicima stručnog usavršavanja. Usavršavanje u

ustanovi imalo je pri tom kao i do sada značajnu ulogu. Financijska situacija

utjecala je na opseg usavršavanja izvan ustanove. Dokumentiranje procesa,

prikazi prakse, učinkoviti načini učenja, kompetencije odgojitelja i

profesionalni pristup u radu, komunikacijske vještine, teme su kojima smo se

tijekom godine bavili na planu stručnog usavršavanja.

Radionice i sastanci su obzirom na naše 4 lokacije kombinirani prema

interesima odgojitelja, zadaćama Godišnjeg plana i programa, događanjima

u praksi. I dalje teţimo ka usavršavanju koje će podupirati našu viziju

suvremenog odgojitelja kao kreatora kvalitetne prakse. Jasno smo to naglasili

kroz misiju našeg vrtića.

U tom smislu naši ciljevi stručnog usavršavanja idu u pravcu:

Razvijanja profesionalnih kompetencija odgojitelja i stručnih suradnika

Podrţavanja i poticanja inicijativnosti odgojiteljica i stručnog tima

uedukacijama

Istraţivanja novih metode i strategije rada s djecom

Razvijanja komunikacijskih vještina, usvajanje novih oblika

Podrţavanje i usvajanja vještina suradničkih odnosa, timskog rada

Jačanje kapaciteta za nošenje sa stresnim situacijama

Stalno usavršavanje i dopunjavanje vještina i znanja odgojitelja zadaća je i

odgovornost svakog ponaosob, ali i potvrda spremnosti vrtića da se razvija i

usavršava na putu stvaranja kurukuluma i vlastitog prepoznatljivog identiteta.

Teme i područja našeg stručnog usavršavanja koje se isprepliću:

Dijete – okružje – odrasli- obitelj – razvoj – poticaji- komunikacija – modeli-

metode – strategije – odgoj- suradnja- partnerstvo- uključivanje

OBLICI STRUĈNOG USAVRŠAVANJA

a) Radionice u sklopu internog stručnog usavršavanja

U godišnjem planu planirali smo odrţavanje raznih pedagoških radionica.

Odrţavane su nakon neposrednog rada odgojitelja, u pravilu nakon jutarnje

smjene.

Kroz pedagošku godinu odrţane su slijedeće radionice :

VRIJEME NAZIV/MJESTO SUDIONICI VODITELJI

kolovoz 2015

Baby sign -

znakovanje kao

poticaj govorno

jezičnog razvoja

Odgojiteljice mlađih

jasličkih skupina

Zdravstvena voditeljica,

logoped

rujan 2015

Prilagodba –„ još

jedan novi

početak“

Odgojiteljice jasličkih

skupina Pedagog, odgojiteljice

Listopad

2015

ZDRAVSTVENA EDUKACIJA – „Uši“-

prepoznavanje,mjere opreza,postupci –

zdravstvena voditeljica

Odgojiteljice vrtića Zdravstvena voditeljica

Rujan 2015

Travanj 2016

Planiranje –

preduvjet dobre

ped. prakse

Odgojiteljice vrtića Pedagog

16.listopad

9.,10.studeni

2015.

Funkcionalna

priprema za školu

Odgojiteljice djece

školskih obveznika

Logoped, pedagog,

psiholog

5. studeni

10. prosinac

2015.

Učenje različitih

obrazovnih

područja na

otvorenom –

Outdoor education

program

Odgojiteljice svih

skupina

Odgojiteljice Marković,

Dojčinović, Šeparović i

logoped

24., 25.

Studeni

1., 2. i 3.

Prosinac

2015.

Nove metode

učenja - PBL

metoda – Učenje

putem rješavanja

problema

Odgojiteljice svih

skupina

Ĉlanovi ST-a, odgojiteljice

Dojčinović, Šeparović,

Zlatar i Johnson

27., 28.

Siječanj

2016.

Pruţanje prve

pomoći Svi djelatnici vrtića Dr. Bičanić (Crveni Kriţ)

20. i 21.

Siječanj

2016.

PBL metoda u praksi

vrtića – mogućnosti,

primjeri prakse

(pedagoška

radionica)

Odgojiteljice vrtića Pedagoginja i odgojiteljice

17. i 18.

Veljača

2016.

Okruţje koje

pogoduje procesu

učenja i stjecanju

kompetencija

Odgojiteljice Pedagoginja i odgojitejice

Oţujak 2016. Obiljeţavanje dana

oralnog zdaravlja Djeca vrtićkih skupina

Zdravstvena voditeljica i

odgojiteljic

8. i 10.

Oţujak 2016.

Suradnja s

roditeljima

Očekivanja i

potrebe roditelja

Odgojiteljice vrtića Pedagoginja

27. travanj

2106.

Izazovi uključivanja

djece s TUR u

skupinu

Odgojiteljice odabranih

skupina

Psiholog, logoped,

odgojiteljice Jurčić i Puljić

16. svibanj

2016.

„OTVORENA VRATA

VRTIĆA“, tematske

radionice u dječjim

vrtićima Grada

Zagreba

Odgojitelji i stručni

suradnici

DV Matije Gupca, Dv Duga,

DV M Sachs, DV Zrno

Voditeljice radionice :

logoped, pedagog, zdrv.

VoditeljicA

Prilagodba – još jedan novi početak

Ova radionica odrţana je u rujnu, početkom pedagoške godine i nazočili

su svi odgojitelji. Radionica je kombinirana s elementima interaktivnog

dogovora – razmjena osobnih iskustava, iznošenje prijedloga, podsjećanje na

teorijska znanja. Nove skupine, ali i skupine na ponovnom početku imaju

određene specifične potrebe početkom godine te o tome vodimo računa

kod kreiranja i sadržajnog okvira radionice. Razmjena iskustva na ovoj

radionici, iskazivanje osobnih stanja i očekivanja,načini nošenja sa težim

situacijam – pomogli su odgojiteljima da lakše i učinkovitije prođu krozproces

prilagodbe.

Okružje koje pogoduje procesu učenja

Okruţje kao pedagoški pojam u najširem značenju bilo je tema ove

radionice. Okruţje je sastavni dio naših odgojno-obrazovnih zadaća i fokus

našeg interesa kroz cijelu pedagošku godinu. Na radionici su otvorena

mnoga pitanja koja se odnose na pedagošku kvalitetu okruţja u kojem se

dijete osjeća ugodno, ali i na okruţje koje je poticajno u smislu poticanja

razvojnih mogućnosti djeteta. Radionici su nazočili svi odgojitelji (odrţana je u

nekoliko termina) te su uočene razlike i specifičnosti pojedinih objekata, ali i

skupina u pogledu pristupa u promišljanju i kreiranju okruţja. Razmijenjene su

mnoge ideje za stvaranje materijalno organizacijkih uvjeta, pripremu i

korištenje poticaja te komunikacijskih uvjeta.

Funkcionalna priprema djeteta za školu

Obilovala je prilozima i pisanim materijalima koje su odgojitelji koristili u

konkretnom radu s djecom. Tematski, radionice su planirane svake

pedagoške godine, a nastojimo ih osvjeţiti novim idejama i konkretnim

prijedlozima. Protekle godine smo posebno i detaljnije analizirali vjeţbe

fonološke svjesnosti i grafomotoričke pripreme te smo na konkretnim

primjerima (crtančice, listići, raznovrsni materijali) i raspravljali o istima. Svaka

skupina iskazala je svoj način i resurse koje koriste u radu. Na radionici smo

koristili foto zapise –aktivnosti djece, igre i vjeţbe u funkciji razvoja pojednih

vještina. Također, raspravljalo se o očekivanjima roditelja i svojevrsnim

„pritiscima“ pred polazak u školu.

Učenje različitih obrazovnih područja na otvorenom- Outdoor Education

Radionica se sastojala od dva dijela. U prvom kraćem dijelu je prikazan

tijek boravka odgojiteljica i logopedinje na strukturiranom tečaju Outdoor

Education u Ĉeškoj. Zatim se kroz pomno planirane igre i zadatke prikazao

konkretan rad s djecom kako bi se ciljano poticalo uključivanje svakog

djeteta prema mogućnostima u aktivnosti, razvijanje pozitivne slike o sebi,

kretanje i boravak na zraku, korištenje prirodnih materijala i povezivanje s

prirodom, bogaćenje rječnika i općenito jezičnih kompetencija. Sve je

smišljeno kao integrativno učenje različitih obrazovnih područja kroz zabavu i

igru. Kolegice su pokazale veliko zanimanje te se radionice planiraju ponovno

provesti sljedeće pedagoške godine. Na temelju radionica je napravljen

interni Priručnik za odgojitelje kao podsjetnik i vodič kroz igre i zadatke.

Učenje putem rješavanja problema – PBL metoda

Problem Based Learning (PBL) –metoda orijentirana je na dijete koje

aktivno rješava problem. Pri tom koristi dostupne resurse u određenom

vremenskom razdoblju, a na kraju prezentira svoje rješenje. PBL učenje

obuhvaća tri dimenzije: zadatak/problem, sadrţaj i timsko učenje. Na

radionici odgojitelji su kroz pisani materijal dobili širi uvid u ovu metodu, njen

povijesni razvoj I mogućnosti primjene u praksi. Budući da je metoda sastavni

dio projekta i provodila se u pojedinim skupinama našem vrtiću, radionica je

bila izuzetno zanimljiva i dala je priliku komparacije sa nekim drugim

metodama u radu koje odgojitelji potiču. U valorizacijama odgojitelji su istakli

korisnost iste te vjerujemo da je prepoznata kao jedan od izazova za rad u

slijedećoj pedagoškoj godini.

Izazovi uključivanja djece s TUR u skupinu

Radionicom se nastojala postići senzibilizacija i razumijevanje odgojitelja

prema djeci s posebnim potrebama/TUR i njihovim obiteljima. Kroz različite

dinamične igre i aktivnosti odgojiteljice su bile upoznate s problemima,

izazovima i mogućnostima djelovanja u cilju uključivanja u vrtić i širu

zajednicu. Poseban naglasak stavljen je na mogućnosti konkretne podrške u

praksi. Odgojiteljice su radionice procijenile korisnima, te će se iste nastaviti i

sljedeće godine. Planiraju se provesti i radionice za djecu i roditelje kako bi se

cjelovito realizirali postavljeni ciljevi.

Suradnja s roditeljima – očekivanja i potrebe roditelja

Radionica s tematikom suradnje s roditeljima kao potpora kvalitetnoj

provedbi zadaća imala je za cilj daljnju senzibilizaciju odgojitelja za potrebe

roditelja. Na koji način zadrţati profesionalnu distancu, a izgraditi povjerenje.

Povjerenje je process koji se izgrađuje, ali ga treba I podrţavati. Roditelj

očekuje informaciju - jasnu i cjelovitu. Na koji način komuniciramo s

roditeljima, gdje ima poteškoća – pitanja su na koja smo traţili odgovore u

praktičnom dijelu radionice. Također, raspravljali smo o mogućnostima i

načinima kvalitetnijeg informiranja roditelja rezultat čega su kutići bogatiji

informacijama o tome što se konkretnoradi i događa u skupini.

Planiranje kao preduvjet dobre odgojno - obrazovne prakse

Radionice su sadrţajno imale dva dijela. U prvom je analiziran obavezni

postojeći način planiranja (pisani dio u obveznu dokumentaciju) uz konkretne

primjere pojedinih odgojiteljica. Uočene su razlike u shvaćanju pojma

planiranja, sadrţajno, materijalno i organizacijski. U drugom dijelu temeljitije

smo razgovarali o širini pojma planiranje, posebice o promišljanju i pripremi za

odgojno-obrazovni rad. Na radionici su problematizirana mnogobrojna

pitanja – način planiranja, situacijski pristup u planiranju, vaţnost

pravovremene pripreme – što to znači? Ovom tematikom sigurno ćemo se

baviti i slijedeće pedagoške godine.

Nakon svake radionice odgojitelji su kroz evaluacijske listiće i prigodne

načine iskazivanja vlastitih stanja i osjećaja procjenjivali osobno zadovoljstvo

radionicom, interesantnost teme, način vođenja i korisnost za pedagošku

praksu. Sve odgajateljice radionice su ocijenili korisnim i potrebnim u praksi.

Očekuju još više konkretnih razmjena prakse s kolegicama.

b) Interaktivni dogovori

Dogovori su odrţavani u svakom tomjesječju, a ovisno o aktualnim

potrebama i izvan tog okvira. Procjena o boljoj učinkovitosti i potrebi usmjerila

nas je prema odrţavanju sastanaka na objektu. Teme dogovora najčešće su:

Aktualne zadaće u radu s djecom - što i na koji način planirati i realizirati

Projekti na objektu i razini vrtića - podjela zadaća

Razmjena iskustava i planiranje tjednih zadaća – timsko planiranje

Razmjena sadrţaja i preporuke za rad, razmjena rekvizita, pnm-a i slično

Zajednička problematika u komunikaciji s roditeljima

c) Stručna literatura – mogućnost za stručno usavršavanje

Vrtić stalno nadopunjuje postojeći fond stručne i dječje literature

vrtićke knjiţnice novim, preporučenim aktualnim izdanjima s područja

predškolskog odgoja kao i s područja srodnih mu znanstvenih disciplina.

Stručne časopise i periodike, novine bez obzira na recesijske prilike nabavljali

smo i protekle godine. Knjige iz naše vrtićke knjiţnice dostupne su svim

djelatnicima, a po potrebi i preporuci i roditeljima koji su tu ponudu koristili.

Ĉlanovi stručnog tima i odgojitelji upućivali su roditelje na pojedine knjige i

priručnike te su pojedini roditelji tu mogućnost koristili često.

d) Studentska praksa

Vrtić je pruţio mogućnost realiziranja studentske prakse uz mentorstvo i

pomoć odgajatelja. Studenti su primani na praksu temeljem dostavljenog

popisa i preporuke nadleţne institucije. Sve studentice izrazile su zadovoljstvo

načinom obavljanja prakse i mogućnostima koje su dobile za učenje,a

ponekad i osobno kreativno izraţavanje. Ovom dijelu rada pristupamo

odgovorno sa ţeljom da studentima pruţimo što više realno ţivotnih prilika u

vrtiću kako bi dobili što realniju sliku o svakodnevnoj pedagoškoj praksi. Na

praksi je bilo 9 studentica Učiteljskog fakulteta. Logopedinja vrtića bila je

mentor jednoj studentici Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (kolegij:

Logopedska praksa) studentu koji je u sklopu kolegija Volontiranje proveo u

vrtiću 20 sati.

e) stručno usavršavanje izvan ustanove

Naprijed navedena financijska situacija utjecala je i na stručno

usavršavanje izvan ustanove. Osobnom inicijativom odgojiteljica ili

upućivanjem od strane vrtića odgojiteljice su nazočile seminarima,

radionicama i predavanjima izvan ustanove.

Odgojiteljice Ivana Šeparović, Helena Tomičak, Andrea Biruš, Silvija Zlatar,

Ana Jurčić, Dijana Paštrović– seminar Osjetila, Snjeţana Tomšić – Model

upravljanja problemskim situacijama (UPS metoda), Nina Novosel– Građanske

kompetencije u demokratskom i digitalnom okruţenju , Mirjana Strčić– Sajam

zdravlja, Ivana Prpić- Građanske kompetencije u demokratskom i digitalnom

okruţenju, Praćenje razvoja djeteta i planiranje putem razvojnih mapa,

Transakcijska analiza, Marijana Mokrović, Štefica Škrlin – UPS metoda u radu s

djecom, Vesna Radić, Vlatka Šimić- Dječji vrtić – pedagoški prostor, Razvojne

mape, Dijana Paštrović, Helena Tomičak- seminar Magic English Box,

Odgojiteljice Zlatar, Škrlin, Tomičak, Marković, Dojčinović, Bekić, Bjelajac,

Olujić, Kancir, Šeparović, Šimić, Biruš sudjelovale su aktivnostima Erasmus + , a

od članova stručnog tima logoped, pedagog i zdravstvena voditeljica.

Napomena uz realizacije zadaća stručnog usavršavanja: Dio odgojitelja

bio je na nekim oblicima usavršavanja za koji su procijenili da im je koristio u

radu, kao npr. predstavljanje knjiga, tematska predavanja u organizaciji

udruga i slično. Isto im je koristilo u radu i osvježilo znanja, unijelo dodatni polet

u rad.

Sudjelovali smo na stručnim usavršavanjima, kongresima izvan vrtića,

kao gosti, sudionici, domaćini i predavači.

VRIJEME NAZIV/MJESTO SUDIONICI VODITELJI

15-17.listopad

2015.

Podrška uključivanja

djece s teškoćama u

razvoju u redovite vrtiće

u RH – HURID ( DV Vrbik)

Odgojitelji, stručni

suradnici vrtića (

Odgojiteljice Puljić i

Jurčić, logoped

Odgojitelji, stručni

suradnici DV Vrbik ,

prof. dr.sc Marta

Ljubešić

5. studeni 2015. Diseminacija projekta

Erasmus +, Gradski vrtić

Šibenik

Ravnateljica, stručni

tim i odgojiteljice DV

Šibenik

Ravnateljica Lidija

Vuković o

odgojiteljica Silvija

Zlatar

11.studeni 2015. HPKZ Jesenska škola Odg.Silvija Zlatar i

pedagoginja Pintur

18. veljajče 2016. Edukacijena ERF-u Mentori studenata

logopedije (vrtić,

škola)

(logopedinja)

J. Ivšac Pavliša, B.

Brozović, D. Blaţi

1. Oţujak 2016. Međuţupanijski stručni

skup: Integracija

eTwinning projekata u

kurukulum odgojno

obrazovne skupine i vrtić

a- AZOO

Stručni suradnici i

odgojitelji drugih

vrtića

Ravnateljica Vuković,

odgojiteljice Bjalajac

i Zlatar

7.oţujak 2016. Obiljeţavanje Europskog

dana logopedije-

Procjena jezično-

govorne- glasovne

komunikacije djece rane

i predškolske dobi u

sklopu savjetovališta - DV

M. Sachsa

Djeca jasličke i

vrtićke dobi, njihovi

roditelji

Logopedi Babić,

Ĉukelj, Galunić,

Karačić, Tomakić i

Urukalović

8. oţujak 2016. Predavanja u organizaciji

HLD-a – Dyspraxia, Tribina

Grada Zagreba

Stručni suradnici Dolores Petrović, dr.

med. spec.pedijatar,

Monika Gardaš,

fizioterapeut, Ivana

Miler, prof. logoped

09. oţujak 2106. Predavanja za

Globaladmin

Stručni suradnici i

drugi zaposlenici

(psiholog i

Globaldizajn

zdravstveni voditelj

vrtića)

12. oţujak 2016.

Edukacija iz ciklusa

Osjetila

Odgojiteljice

Centar za doţivljajnu

pedagogiju

16.oţujak 2106.

Stručni skup DV Matije

Gupca u okviru projekta

Erasmus+(KA2- strateška

partnerstva)

Poticanje procesa

učenja kod djece

predškolske dobi

Odgojiteljice i stručni

tim drugih vrtića

Ravnateljica, članovi

stručnog tima i

odgojiteljice

18. oţujak 2016.

Simpozij Izazovi

odrastanja u

suvremenom društvu –

DV Lojtrica

Zdravstveni voditelji Vedrana Ĉabraja i

suradnici

06. travanj 2016. Projekti u kraćim

programima engleskog

jezika

Odgojiteljice

Paštrović i Prpić

9. travanj 2016. Praćenje razvoja djeteta

i planiranje putem

razvojnih mapa

odgojiteljice

Radić, Šimić,

Prpić, Šoda,

Masnec i Kancir

12.-15. Travanj

2016.

Seminar za ravnatelje

(AZOO)

Ravnatelji

15.travanj 2016. Simpozij:

„Multidisciplinarnost u

dijagnostici i liječenju

glasovnih poremećaja“

Stručni suradnici

(logopedinja)

Stručnjaci iz

područja

dijagnostike, kirurškog

liječenja

i rehabilitacije

glasovnih

poremećaja iz

Hrvatske i drugih

zemalja

7.Svibnja 2016 Dječji vrtić kao

pedagoški prostor

Vlatka Šimić i Vesna

Radić

Centar za doţivljajnu

pedagogiju

30. lipanj 2016. 7. kongres nastavnika

matematike RH -

Doprinos razvoju

matematičkih

kompetencija kroz PBL

metodu- prikaz rada u

predškolskoj ustanovi

Stručni suradnici,

odgojitelji, učitelji

razredne nastave,

učitelji i nastavnici

matematike

Odgojiteljice

Dojčinović, Zlatar,

psiholog i logoped

Uvaţavajući trenutnu situaciju i mogućnosti smatramo da smo potakli

djelatnike i međusobno se osnaţivali kroz stručno usavršavanje. Interne vrtićke

radionice pruţile su mnogo prilika za iskustveno učenje ili pak dale poticaj za

proširivanje znanja i učenje koje je neophodno da bi zadovoljili zahtjeve i

očekivanja koje od nas traţi svakodnevna praksa. Razmjena iskustava

najbolji je način jačanja osobnih kompetencija i profesionalnog usmjeravanja.

Stoga i dalje namjeravamo intenzivno nastaviti sa radionicama, tim više što

su i očekivanja odgojitelja u tom smjeru naznačena i u valorizacijama. Teme

će se kretati u okvirima: dokumentiranje procesa, razgovori s roditeljima,

tolerancija, a u skladu s bitnim zadaćama i potrebama koje su odgojitelji

istakli u valorizacijama.

Prepoznali smo potrebu da svaki odgojitelj izradi – kreira vlastiti put

usavršavanja. Kroz vrtićke oblike, ali i osobnu inicijativu moguće je naći model

koji će odgovarati potrebama pojedinca.

VIII. RAD ODGAJATELJSKOG VIJEĆA

Tijekom pedagoške godine odrţano je 6 sjednica Odgojiteljskog vijeća.

Tematski i sadrţajno podupirale su ostvarivanje bitnih zadaća, te doprinosile

unapređivanju cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Odgojitelji su dali

aktivan doprinos svim temama kroz uključivanje u raspravu, isticanje svojih

iskustava, razmjenu informacija i podataka s kolegicama iz drugih objekata.

Smatramo da su odgojiteljska vijeća kvalitetom na zadovoljavajućoj razini i

kroz njih odgojitelji imaju priliku zajednički na jednom mjestu čuti jedne druge,

naučiti novo, ojačati svoju kompetenciju, dobiti poticaj I smjernice za daljnji

rad.

IX. SURADNJA S DRUGIM INSTITUCIJAMA

Tijekom protekle godine surađivali smo s:

Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu I sport

Vijećem gradskih četvrti Trešnjevka – jug i Trešnjavka - sjever

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa

Agencijom za odgoj i obrazovanje

Dječjim vrtićima grada Zagreba, osobito s područja Trešnjevke - razmjena

iskustava I postignuća

Osnovnim školama na području Kneţije

Centrom za socijalnu skrb Trešnjevka

Gradskom knjiţnicom Zagreb – odjel Albaharijeva

Agencijom za mobilnost i programe EU

Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom

Centrom za autizam Zagreb

X. RAD UPRAVNOG VIJEĆA

Na sjednicama Upravnog vijeća raspravljalo se I donošene su odluke

vaţne za rad vrtića – od donošenja Godišnjeg plana i Izvješća do raspisivanja

natječaja za popunu radnih mjesta, odluka o izboru kandidata na upraţnjena

radna mjesta, te rasprava I odluka u svezi sa svim dokumentima vaţnim za

naše pravno i financijsko poslovanje.

Ukupno je odrţano 7 sjednica. Promijenjena su 3 člana koji predstavljaju

osnivača. Sada su s nama Mirta Tomljenović, Ţarko Magazin i Marin Oluić.

Tijekom rasprava članovi Upravnog vijeća pokazali su interes za našu

djelatnost, osobito za uvjete u kojima se odvija rad s djecom. Suradnja sa svim

članovima je vrlo dobra i mišljenja smo da se novi članovi osjećaju

prihvaćeno i vaţno.

Izvješće sačinile:

Ravnateljica: Lidija Vuković

Pedagoginja: Blaţenka Pintur

Logopedinja: Zrinka Urukalović

Psihologinja: Lea Šušković

Zdravstvena voditeljica: Vedrana Ĉabraja

Pri izradi Izvješća korišteni su podaci iz valorizacija odgojiteljica

Documents

ZA 2015./2016. PEDAGOŠKU GODINUji vrtić Matije Gupca... · izrađuje se detaljan kalendar aktivnosti koji se nalazi na svim oglasnim pločama u vrtiću, dostupan je svim djelatnicima,