Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 1 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

Zadaci pripreme za drugi ispit iz geografije u 7. razredu – reljef Europe.

1. Koja znanost proučava

postanak, oblik i građu

Zemlje?

a) ekologija

b) geografija

c) geologija

d) seizmologija

2. Na koliko godina se

procjenjuje starost Zemlje?

a) 2,6 milijardi

b) 3,6 milijardi

c) 4,6 milijardi

d) 5,6 milijardi

3. Kako se zovu najdulja

geološka razdoblja Zemljine

prošlosti?

a) doba

b) eoni

c) ere

d) periodi

4. Kako se zove najduže

geološko razdoblje koje je

trajalo 4 milijarde godina?

a) devon

b) fanerozoik

c) ordovicij

d) prekambrij

5. Kada otprilike počinje nagli

razvoj života na Zemlji?

a) prije 4 milijarde godina

b) prije 570 milijuna

godina

c) prije 250 milijuna

godina

d) prije 66 milijuna godina

6. Što nije geološka era?

a) fanerozoik

b) kenozoik

c) mezozoik

d) paleozoik

7. Koja je najstarija geološka

era (započela prije 570

milijuna godina)?

a) fanerozoik

b) kenozoik

c) mezozik

d) paleozoik

8. U kojoj geološkoj eri mi

živimo?

a) fanerozoik

b) kenozoik

c) mezozoik

d) paleozoik

9. Što nalazimo u stijenama

starijim od milijardu

godina?

a) dijamante

b) drvo

c) naftu

d) ugljen

10. Na koji način su nastali

dijamanti?

a) isparavanjem

b) kondenzacijom

c) kristalizacijom

d) sublimacijom

11. Što nije potrebno za

nastanak dijamanata?

a) brzo podizanje magme

b) inverzija temperature

c) određena temp. i tlak

d) puno ugljik. dioksida

12. Koji je drugi naziv za

vulkanske stijene?

a) magmatske

b) metamorfne

c) preobražene

d) sedimentne

13. Dijamanti se nalaze u:

a) kori

b) plaštu

c) unutrašnjoj jezgri

d) vanjskoj jezgri

14. Gdje su nastale taložne

stijene?

a) na dnu mora

b) na vrhu planine

c) u krateru vulkana

d) u meteorskom jezeru

15. Drugi naziv za taložne

stijene je:

a) metamorfne

b) preobražene

c) sedimentne

d) vulkanske

16. Koje stijene nastaju u dubini

Zemljine kore pod visokom

temperaturom i tlakom?

a) metamorfne

b) sedimentne

c) taložne

d) vulkanske

17. Koju državu ne ubrajamo u

velike proizvođače

dijamanata?

a) Bocvanu

b) Ganu

c) Kanadu

d) Rusku Federaciju

18. Što nije Baltički štit?

a) Baltičko more

b) istok Skand. poluotoka

c) Finsku

d) Norvešku

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 2 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

19. Koji dio Europe obuhvaća

Ruska ploča?

a) istočni

b) južni

c) sjeverni

d) zapadni

20. Što je udubilo Baltički štit?

a) lavine

b) ledenjaci

c) oluje

d) vjetrovi

21. Što je nastalo u udubinama

na Baltičkom štitu?

a) dine ili sipine

b) fjordovi

c) ledenjačka jezera

d) polderi

22. Koju državu se ponekad

naziva ''zemlja milijun

jezera''?

a) Finsku

b) Island

c) Norvešku

d) Švedsku

23. Koje ledenjačko jezero u

Finskoj, je u sjevernom

hladnom pojasu?

a) Inari

b) Mälaren

c) Vänern

d) Vättern

24. Jedina država u cijelosti na

Baltičkom štitu je:

a) Finska

b) Norveška

c) Ruska Federacija

d) Švedska

25. Koje je najveće prirodno

bogatstvo Finske?

a) dijamanti

b) nafta

c) šume

d) vinogradi

26. Što nije važno u

gospodarstvu Finske?

a) drvna industrija

b) proizvodnja namještaja

c) proizvodnja papira

d) uzgoj maslina

27. Kako se zove najpoznatija

finska tvrtka osnovana

1865. godine?

a) Alcatel

b) Motorola

c) Nokia

d) Samsung

28. Koja država je smještena na

Ruskoj ploči?

a) Estonija

b) Danska

c) Finska

d) Švedska

29. Koji zaljev razdvaja Finsku i

Estoniju?

a) Botnički

b) Finski

c) Ӧresund

d) Riški

30. Što ne možemo reći pri

opisu Estonije?

a) Bogata rudama

b) močvarne obale

c) nizinska država

d) obale su pjeskovite

31. Koja ruda je nedavno

otkrivena u Estoniji?

a) bakra

b) cinka

c) urana

d) željeza

32. Što se tijekom paleozoika

događalo s reljefom

Europe?

a) izdizale su se planine

b) reljef se nije mijenjao

c) reljef se samo spuštao

d) u reljefu su

prevladavale dine

33. Kako kiše, snjegovi, vjetrovi

i ledenjaci oblikuju reljef?

a) čine ga višim

b) nikako ne utječu na

reljef

c) održavaju ga na istoj

visini

d) snižavaju ga

34. Što je nastalo u paleozoiku?

a) mlade ulančane planine

b) nizine

c) stara gromadna gorja

d) štitovi

35. Zašto se stara gorja nazivaju

gromadnima?

a) nemaju smjer pružanja

b) vrlo su visoka

c) izražen smjer pružanja

d) zbog starosti

36. Što nije obilježje starih

gromadnih gorja?

a) blagih su padina

b) izlomljene su u

gromade

c) jako su visoka

d) zaobljenih su vrhova

37. Između starih gorja su:

a) lagune

b) poldere

c) uvale

d) zavale

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 3 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

38. Kako se zove stara

visoravan u Španjolskoj?

a) Anatolija

b) Iranska

c) Meseta

d) Tibet

39. Koje staro gorje nije u

Francuskoj?

a) Ardeni

b) Rodopi

c) Središnji masiv

d) Vogezi

40. U kojoj državi je smješteno

staro Kantabrijsko gorje?)

a) Andori

b) Francuskoj

c) Portugalu

d) Španjolskoj

41. Kako se, zbog

industrijalizacije i velikog

onečišćenja, još naziva

sjeverna Engleska?

a) crna Engleska

b) nezdrava Engleska

c) prljava Engleska

d) smeđa Engleska

42. Što se dogodilo s rudnicima

crne Engleske?

a) nastavilo se rudariti

b) otvoreni su novi

c) povećalo se rudarenje

d) zatvoreni su

43. Koji grad je najmanje

zahvatila kriza zbog

zatvaranja rudnika i stare

industrije?

a) Leeds

b) London

c) Manchester

d) Sheffield

44. U što su prenamijenjeni

nekadašnji rudnici?

a) u crkve

b) u kolodvore

c) u muzeje

d) u škole

45. Koji engleski grad je u XIX.

st. bio središte svjetske

prerade pamuka?

a) Liverpool

b) Manchester

c) Newcastle

d) Southampton

46. Što je Commonwealth?

a) Britansko Carstvo

b) naziv za britanske

vjernike

c) najveća engleska banka

d) zajednica država viših

britanskih kolonija

47. Za što se danas u

Commonwealthu koristi

naziv manchester?

a) čarape

b) jaknu

c) majicu

d) posteljinu

48. Sredinom 1970-ih

Luksemburg je veliki

proizvođač:

a) čelika

b) drveta

c) maslinovog ulja

d) nafte

49. Koja djelatnost uslužnog

sektora je osobito razvijena

u Luksemburgu?

a) bankarstvo

b) promet

c) turizam

d) ugostiteljstvo

50. Na koji način je Luksemburg

privukao 200 banaka?

a) niskim porezima

b) višim carinama

c) velikim kreditima

d) visokim kamatama

51. Kako se zove glavni grad

Luksemburga?

a) Amsterdam

b) Bruxelles

c) Luksemburg

d) Vaduz

52. Što je Luksemburg prema

obliku vlasti?

a) kneževina

b) kraljevina

c) republika

d) veliko vojvodstvo

53. Mlade ulančane planine su

većinom smještene na:

a) istoku Europe

b) jugu Europe

c) sjeveru Europe

d) zapadu Europe

54. Mladi planinski lanac na

jugu Pirenejskog pol. je:

a) Betijski Kordiljeri

b) Peninsko gorje

c) Pireneji

d) Šarsko – pindsko gorje

55. Planinski lanac na granici

Francuske i Španjolske su:

a) Alpe

b) Apenini

c) Dinaridi

d) Pireneji

56. Najistočnija i najviša mlada

planina (planinski lanac)

Europe je:

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 4 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

a) Dinara

b) Kavkaz

c) Stara planina

d) Šar planina

57. Naziv za Staru planinu je i:

a) Balkan

b) Harz

c) Normandija

d) Pribaltika

58. Vrhunac posljednjeg velikog

uzdizanja planina

(orogeneza) zbio se prije:

a) 50 milijuna godina

b) 100 milijuna godina

c) 150 milijuna godina

d) 200 milijuna godina

59. Većina stijena od kojih su

građana mlade ulančane

planine u Europi uzdigla se:

a) iz nizina

b) iz središta Zemlje

c) sa dna mora

d) sa visoravni

60. Taložne (sedimentne)

stijene nastale su

taloženjem tisuća metara

nanosa. Što se nije taložilo

u moru?

a) ljušture uginulih

organizama

b) mulj

c) nafta

d) pijesak

61. Koja stijena je najčešća u

grupi taložnih stijena?

a) Breča

b) dolomit

c) gips

d) vapnenac

62. Što najviše utječe na

trošenje vapnenačkih

stijena?

a) kiša

b) led

c) snijeg

d) tuča

63. Kako nazivamo reljef koji

nastaje na vapnenačkim

stijenama?

a) krški reljef

b) ledenjački

c) obalni reljef

d) pustinjski reljef

64. Što ne ubrajamo među

površinske krške reljefne

oblike?

a) jame i špilje

b) polja u kršu

c) ponikve

d) škrape i kamenice

65. Špiljski ukrasi koji vise sa

stropa špilja su:

a) stalagmiti

b) stalagnati

c) stalaktiti

d) stromatoliti

66. Špiljski ukrasi koji rastu s

poda špilja su:

a) stalagmiti

b) stalagnati

c) stalaktiti

d) stromatoliti

67. Najviši vrh Europe je

smješten na Kavkazu, a u

pitanju je:

a) Ararat

b) Elbrus

c) Mont Blanc

d) Škara

68. Najviši vrh Europe visok je:

a) 4810 m

b) 5642 m

c) 5895 m

d) 8848 m

69. Što olakšava prometno

povezivanje u dolinama

mladih planinskih lanaca?

a) akvedukti

b) estuariji

c) razvodnice

d) vijadukti

70. Najviši vrh Alpa (4808 m) je:

a) Dom

b) Matterhorn

c) Mont Blanc

d) Monte Rosa

71. Na granici koje dvije

europske države je

smješten najviši vrh Alpa?

a) Austrije i Slovenije

b) Francuske i Italije

c) Švicarske i Lihtenštajna

d) Švicarske i Italije

72. Kroz koji tunel prolazi

autocesta koja znatno

ubrzava prolaz kroz Alpe?

a) Guadarrama

b) Gotthard

c) Romerike

d) Vorotan - Arpa

73. Što ne vežemo uz Alpe?

a) kupališni turizam

b) proizvodnju

hidroenergije

c) stočarstvo alpsko i

kvalitetno mlijeko

d) zimski i ljetni turizam

74. U koje dvije države Alpe

zauzimaju 2/3 površine?

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 5 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

a) u Austriji i Švicarskoj

b) u Austriji i Njemačkoj

c) u Italiji i Lihtenštajnu

d) u Sloveniji i Češkoj

75. Glavni grad Austrije je:

a) Beč

b) Bern

c) Ljubljana

d) Vaduz

76. Na koji oblik prometa

Austrija preusmjerava

cestovni promet kako bi

smanjila štetnost ispušnih

plinova u AlpamaŽ?

a) pomorski

b) riječni

c) zračni

d) željeznički

77. Koje su elektrane zakonom

zabranjene u Austriji?

a) geotermalne elektrane

b) hidroelektrane

c) nuklearne

d) termoelektrane

78. Austrija najviše struje

proizvodi u:

a) geotermalnim elektr.

b) hidroelektranama

c) nuklearnim elektran.

d) termoelektranama

79. Što često nalazimo u

rudnicima u Austriji?

a) dijamante

b) sol

c) srebro

d) zlato

80. Koji austrijski grad je poznat

kao ''zamak soli''?

a) Beč

b) Graz

c) Innsbruck

d) Salzburg

81. Koje velike rijeke izviru u

švicarskim Alpama?

a) Dunav i Drava

b) Rajna i Rona

c) Saone i Sava

d) Visla i Volga

82. Kako se zove najdulji

planinski lanac na Zemlji?

a) Himalaja

b) Srednjoatlantski

oceanski hrbat

c) Ural

d) Ande

83. Koji otok se nalazi na

Srednjoatlantskom

oceanskom hrptu?

a) Irska

b) Island

c) Sardinija

d) Sicilija

84. Island je zemlja vulkana.

Koliko vulkanskih stožaca

ima na Islandu?

a) 70 b) 40

b) 210 d) 280

85. Što je Eyjafjallajӧkull na

otoku Islandu?

a) fjeld

b) fjord

c) ledenjak

d) morena

86. Zbog aktivnosti jednog

islandskog vulkana 2010. u

Europi je zaustavljen:

a) cestovni promet

b) riječni promet

c) zračni promet

d) željeznički promet

87. Kako nazivamo vrstu

termalnog izvora koji

redovito ili povremeno uvis

izbacuje velike količine

tople vode ili pare?

a) fumarola

b) gejzir

c) polder

d) solfatara

88. Pomoću čega na Islandu

proizvode električnu

energiju, zagrijavaju

kućanstva i staklenike?

a) drveta

b) nafte

c) tople vode

d) ugljena

89. Energija dobivena toplinom

iz Zemljine unutrašnjosti je:

a) fosilna goriva

b) energija vjetra

c) geotermalna energija

d) hidroenergija

90. Koliki je udio neplodnog

zemljišta u površini Islanda?

a) 1/4

b) 1/2

c) 3/4

d) 4/5

91. Što pokriva čak 13%

površine Islanda?

a) černozjom

b) ledenjaci

c) prapor

d) zavale

92. Island je zemlja:

a) ''kiše i snijega''

b) ''medvjeda i pingvina''

c) ''Eskima i Inuita''

d) ''vatre i leda''

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 6 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

93. Točno - netočno

a) Zbog slabih uvjeta za razvoj poljoprivrede Island je gospodarski vrlo nerazvijena država. T N

b) Golfska struja dolazi do svih obala Islanda pa se njegove obale nikada ne zalede. T N

c) Island ima dovoljno svih prehrambenih proizvoda, a jedino što mora uvoziti je riba. T N

d) Island je 2008. zahvatila bankarska kriza. T N

e) Aktivni vulkani postoje na Islandu, ali i na jugu Italije. T N

f) Najaktivniji i najviši vulkan u Europi je Vezuv pored grada Napulja. T N

g) Vulkan Etna smješten je na Siciliji. T N

h) Vulkani na jugu Europe nastaju zbog podvlačenja Euroazijske pod Afričku ploču. T N

i) Vezuv je 79. uništio Pompeje i Herkulanum. T N

j) Nitko se u Napulju ne zabrinjava zbog Vezuva pa ga ni ne prate. T N

94. Navedi 4 aktivna vulkana na jugu Italije? ………………………., ……………………………., …………………………. I …………………………… .

95. Na kojem grčkom otoku je 1650. prije Krista došlo do katastrofalne erupcije vulkana? ………………………………………………… .

96. Nadopuni rečenice. Nizine su svi prostori na Zemljinoj površini niži od ……….. metara nadmorske visine. Nizine spadaju

među reljefno ……………………………. oblike na Zemlji. Nastale su, a nastaju i danas, …………………………. najnižih prostora na

kopnu, česticama ……………………………………. stijena.

97. Na koji način se donose čestice koje zatrpavaju nizine na određenom prostoru? ……………………….., ………………………………..,

………………………………………… ili …………………………………………………………………. .

98. Kojom bojom se na geografskom zemljovidu označavaju nizine? ……………………………………………… .

99. Koja je površinom najveća europska nizina i na kojoj platformi je nastala? …………………………………………………………………… .

100. Poveži pojam s objašnjenjem.

……….. fjeld A – prašinasta naslaga donesena vjetrom s morena

……….. fjord B – usitnjeni stjenski materijal koji ledenjak gura ispred ili ispod sebe

……….. ledenjak C – dubok i uzak morski zaljev, nastao radom ledenjaka

……….. morena D – kamenita visoravan uglačana radom ledenjaka

……….. oledba E – hladnije razdoblje unutar ledenog doba

……… prapor ili les F – velika nakupina leda koja se zbog sile teže polako spušta niz padinu

101. Zaokruži točan dio tvrdnje.

a) Velike naslage prapora ili lesa vjetar je istaložio u Istočnoeuropskoj i Panonskoj – Pribaltičkoj i Priatlantskoj nizini.

b) Pribaltička nizina je – nije jako plodna.

c) Pribaltička nizina prekrivena je nanosima koje su donijeli ledenjaci – vulkani.

d) Pribaltička nizina nastala je i od nanosa koje su u nju iz planina donosile rijeke s juga – sjevera.

e) Za Pribaltičku nizinu koristi se naziv Poljsko-litvanska – Njemačko-poljska nizina.

f) Andaluzijska, Padska i Vlaška nizina nastale su na isti – različit način od Pribaltičke nizine.

g) Andaluzijska, Padska i Vlaška nizina nastale su radom rijeka – ledenjaka.

h) U Andaluzijskoj, Padskoj i Vlaškoj nizini rijeke su otrpavale – zatrpavale mora i zaljeve velikom količinom mulja.

i) Panonska nizina je vrlo plodna – vrlo neplodna.

j) Riječni nanosi u Panonskoj nizini prekriveni su lesom ili praporom – laporom.

k) Prapor ili les je uočljiv u Vinkovcima – Vukovaru.

l) Prapor ili les je u Panonski nizinu vjetar donio s ruba jezera – ledenjaka.

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 7 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

102. U kojoj državi se nalazi najveći dio Panonske nizine? ……………………………………………………………… .

103. Je li vlažniji istočni ili zapadni dio Panonske nizine? ……………………………………………………………….. .

104. Kako se nazivaju stepe koje su nastale u istočnom dijelu Panonske nizine? ……………………………. .

105. Da – ne pitalice.

a) Je li Panonska nizina plodnija od Pribaltičke? Da - Ne

b) Ima li u Mađarskoj planina? Da - Ne

c) Jesu li Matra, Bükk i Bakonjska šuma nazivi za mađarske šume? Da - Ne

d) Protječu li Dunav i Tisa kroz Mađarsku? Da - Ne

e) Je li glavni i najveći grad Mađarske Beč? Da - Ne

f) Protječe li Dunav i kroz Beč i kroz Bratislavu i kroz Budimpeštu? Da - Ne

g) Može li ledeno doba trajati dulje od tisuću godina? Da - Ne

h) Je li tijekom geološke prošlosti postojalo samo jedno ledeno doba? Da - Ne

i) Je li posljednje ledeno doba završilo prije 11 000 godina? Da - Ne

j) Jesu li tijekom posljednjeg ledenog doba postojale 3 oledbe (hladnija razdoblja)? Da - Ne

k) Je li u ledeno doba razina svjetskog mora bila viša nego danas? Da - Ne

l) Je li nakon završetka ledenog doba došlo je do taljenja ledenjaka i povećanja razine vode? Da - Ne

106. Za koliko metara se razina mora povisila nakon završetka zadnjeg ledenog mora? ……………………………….

107. U kojem dijelu Europe su u reljefu najuočljiviji tragovi ledenog doba i rada ledenjaka? ……………………………………………….

108. Zaokruži 2 prostora u kojima su najuočljiviji tragovi ledenog doba u reljefu. Engleska Finska Norveška Škotska

109. Zaokruži ono što je fjord. brežuljak dina planina visoravan zaljev

110. Zaokruži ''zemlju fjordova''. Danska Estonija Finska Norveška Švedska

111. Zaokruži najdulji europski fjord. Bergenfjord Nordfjord Oslofjord Sognefjord Trondheimfjord

112. Zaokruži ono što nije obilježje fjordova. duboki su jug Europe strmih padina uvučeni u kopno

113. Zaokruži ono što je fjeld. brežuljak dina planina visoravan zaljev

114. Zaokruži gorje u kojem ima puno fjeldova. Betijski Kordiljeri Kavkaz Pireneji Skandinavsko

115. Zaokruži kakvo je prema starosti Skandinavsko gorje. prastaro staro mlado

116. Zaokruži naziv za brežuljak nastao radom ledenjaka u ledeno doba. fjord fjeld morena polder

117. Zaokruži nizinu u kojoj ima puno morena. Andaluzijska Padska Pribaltička Vlaška

118. Zaokruži more koje je nastalo nakon završetka zadnjeg ledenog doba. Baltičko Crno Egejsko

119. Zaokruži kakva su jezera prema postanku u sjevernoj Europe. krška ledenjačka tektonska vulkanska

120. Zaokruži državu čiji je glavni grad Talin. Danska Estonija Finska Island Litva Norveška

121. Zaokruži državu čiji je glavni grad Helsinki. Danska Estonija Finska Island Litva Norveška

122. Zaokruži državu čiji je glavni grad Oslo. Danska Estonija Finska Island Litva Norveška

123. Zaokruži državu čiji je glavni grad Reykjavik. Danska Estonija Finska Island Litva Norveška

124. Zaokruži državu čiji je glavni grad Bern. Austrija Lihtenštajn Mađarska Slovenija Švicarska

125. Zaokruži državu čiji je glavni grad Beč. Austrija Lihtenštajn Mađarska Slovenija Švicarska

126. Zaokruži državu čiji je glavni grad Budimpešta. Austrija Lihtenštajn Mađarska Slovenija Švicarska

127. Zaokruži državu čiji je glavni grad Vaduz. Austrija Lihtenštajn Mađarska Slovenija Švicarska

128. Zaokruži državu čiji je glavni grad Ljubljana. Austrija Lihtenštajn Mađarska Slovenija Švicarska

129. Zaokruži državu čiji je glavni grad Bratislava. Češka Poljska Rumunjska Slovačka Ukrajina

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 8 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

Rad sa slijepim zemljovidom

130. Koja država je na slijepom političkom

zemljovidu Europe obojena crnom

bojom? ………………………………………..

131. Finsku označi vertikalnim crtama.

132. Norvešku označi horizontalnim crtama.

133. Državu čiji je glavni grad Lisabon oboji

zelenom, Madrid crvenom, a Beč žutom.

134. Na otoke upiši slova:

a) na Siciliju SI

b) na Sardiniju Sa

c) na Korziku Ko

d) na Island Is

e) na Irsku Ir

f) na Kretu Kr

135. Zaokruži najveći europski otok.

136. Koja nizina je označena brojem: 1 - ……………………………….. 2 - ………………………………… 3 - ………...………………….

137. Koja nizina je označena brojem: 4 - ……………………………….. 5 - ………………………………… 6 - ………...………………….

138. Očitaj geografske koordinate za točku A. ……………………………………………… i …………………………………………….

139. Plavom podebljaj rijeke i napiši njihova imena: Dunav, Laba, Po (Pad), Rajna, Rona, Sava, Seine, Ural i Volga.

140. U kvadratiće označi: Alpe – 1 Apenini – 2 Dinaridi – 3 Kantabrijsko gorje – 4 Pireneji – 5 Rodopi - 6

141. U trokute upiši: Balaton – 1 Bodensko jezero – 2 Peipsi – 3 Ladoga – 4 Vänern – 5 Vättern – 6

1

2

3 4

5

6

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 9 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.

142. U odgovarajuće strelice upiši: Ardeni Bretanja i Normandija Karpati Meseta Središnji masiv Vogezi

143. U elipse označi: Gibraltarska vrata - 1 La Manche - 2 Mesinski prolaz - 3 Sicilski prolaz - 4 Skagerrak - 5

144. U pravokutnike upiši zaljeve: Biskajski Finski Ligurski Riški

145. Pored

odgovarajuće točke

na sz upiši glavne

gradove pojedinih

europskih država:

Andora La Vella,

Amsterdam, Beč,

Bern, Bratislava,

Budimpešta, Lisabon,

London, Luksemburg,

Ljubljana, Madrid,

Kopenhagen, Pariz,

Rim i Vaduz.

146. Zelenom oboji

Priatlantsku nizinu.

147. Plavom ucrtaj

rijeke i upiši imena:

Ebro, Po, Tajo i Tiber.

Osnovna škola Vladimira Nazora, Vinkovci 10 Ponavljanje pripremio Milenko Zovko, prof.