Pored pripreme godi{njih dokumenata P/GKFBiH,Upravni odbor je razmatrao Teze za mjere ekonomskepolitike Federacije BiH i podr`ao Projekat pripreme ele-menata za uvo|enje PDV-a u BiH i FBiH, koji }e pro-movirati i prezentirati na odgovaraju}i na~in.

S obzirom na to da P/GKFBiH treba, po svojimnadle`nostima, pravima i obavezama, da bude partnerVladi FBiH, utvr|en je prijedlog mjera ekonomske poli-tike za 2003. godinu, uz analizu stanja industrijskeproizvodnje od 1991. do 2002. godine.

Konstatovano je da je osnovni cilj koji se `eli ostvari-ti u oblasti privrede njena samoodr`ivost, a da bi se topostiglo, Vlada, kao i sve druge institucije, kao svojosnovni i temeljni zadatak mora postaviti stvaranje uvje-ta za uspje{no poslovanje privrede.

Upravni odbor je razmatrao i Prednacrt zakona o izm-jenama i dopunama Zakona o privrednim komorama uFBiH i konstatovao da, s obzirom na to da komorski sis-tem jo{ uvijek predstavlja i zastupa op}e intereseprivrede sa uspjehom kakav mo`e biti u fazi tranzicije,jo{ uvijek nisu stvoreni ekonomski uvjeti, odnosno da jepreuranjeno utvr|ivanje neobaveznosti ~lanstva.

Kao prvo istaknuto je da su privredne komore u BiHorganizovane na principima javnog kontinentalnogprava, a izmjenama Zakona se predla`e organizovanjena principima privatnog anglo-saksonskog prava.

Naime, istorijska tradicija zemalja Evrope opredjeljujei principe organizovanja komora, posebno u zemljamajugoisto~ne Evrope, {to je na{e bli`e okru`enje. Trebanaglasiti da ve}i broj dr`ava Evrope, sa kojima BiH imanajve}u robnu razmjenu, ima organizovane komore naprincipima javnog prava, {to zna~i obavezno ~lanstvo(Italija, Austrija, Njema~ka, Francuska, Jugoslavija,Slovenija, Hrvatska, Makedonija i dr). Javnopravni prin-cipi organizovanja komora podrazumijevaju direktnuvezu izme|u poslovnog svijeta, privrednih subjekata ijavne administracije, vladinih institucija, sa ulogomkreiranja veza u stvaranju poslovnog ambijenta za zdravukonkurentnost i adekvatan ekonomski razvoj.

Ovu konstataciju potvr|uje i iskustvo susjednihzemalja, posebno zemalja eks Jugoslavije, koje su

zadr`ale obaveznost ~lanstva i u tome dobile podr{kustruktura vlasti koje su shvatile zna~aj predstavljanjaprivrede kroz komorski sistem i kao organiziranogna~ina pribavljanja mi{ljenja i stavova privrednih sub-jekata o odre|enim pitanjima o ekonomiji zemlje, poseb-no u periodu tranzicije.

Koji princip organizovanja komora u BiH vi{e odgo-vara privrednim subjektima u slabo razvijenoj ekonomijikoja se nalazi u fazi tranzicije i razvijanja privatnogpoduzetni{tva, te stvaranja uslova i ambijenta za razvojmalih i srednjih preduze}a?

Odgovor treba da bude da mala i srednja preduze}akoja ~ine bazu ekonomskog oporavka i napretka usada{njoj fazi moraju imati asocijacije za podr{ku, akona~an odgovor moraju dati strukture vlasti u BiH iFBiH. Konstatovano je da su privredne/gospodarskekomore u FBiH svoje aktivnosti usmjerile ka ja~anju pri-vatnog sektora, posebno malih i srednjih preduze}a kojase bore za svoj ekonomski prosperitet.

Komorski sistem ima potrebnu infrastrukturu(kadrovi, oprema, poslovni prostor) i daje mogu}nostsvojim ~lanovima strukovnog povezivanja, asocijativnogpovezivanja privatnog sektora kao poslodava~ke asoci-jacije, kroz razne oblike organizovanja sa mogu}no{}uda pojedina~ne strukovne interese zastupaju samostalno,a op{te interese privrede preko organa i tijela komore.Ovo se pokazalo dobrim iskustvom i velikom pomo}imalim i srednjim poduzetnicima, koji nemaju ni finansi-jske mo}i niti vremena da se u ovim te{kim ekonomskimvremenima uvezuju u nove asocijativne oblike povezi-vanja koji iziskuju velika finansijska sredstva, a mogusvoje interese ostvariti kroz mre`u komora u FBiH.

Ne smiju se zaboraviti stavovi i konstatacije IV CEISamita-Konferencije predsjednika privrednih komora,odr`ane u novembru 2001. godine u Trstu. DeklaracijomKonferencije je vladama i predsjednicima zemalja CEI,me|u kojima je i BiH, predlo`eno da se pru`i podr{kaulozi komorske mre`e u implementaciji strategija done-senih na nivo CEI vlada, u smislu njihove admistrativneuloge prema malim i srednjim preduze}ima, posebnoobaveznog ~lanstva svih preduze}a u komorama svihzemalja CEI.

Nakon rasprava u kojima su ~lanovi Upravnog odbo-ra konstatovali da je ovo period ekonomskog razvoja ukojem treba pru`iti pomo} i potporu malim i srednjimpreduze}ima i u tom smislu zadr`ati obaveznost ~lanst-va, zaklju~eno je da je prije utvr|ivanja Nacrta zakonapotrebno obaviti raspravu sa nosiocima inicijative i pred-stavnicima Vlade, odnosno ministarstava, relevantnih uovom predmetu.

MMiirraa IIDDRRIIZZOOVVII]]

Upravni odbor P/GKFBiH

Komore u BiH organizovane na principima javnog kontinentalnog pravaUpravni odbor Privredne/Gospodarske komoreFederacije BiH odr`ao je ~etvrtu sjednicu uSarajevu, 21. januara. Na sjednici su, u pripremi Skup{tine P/GKFBiH, razmotreni prijedlozi: Izvje{taja o radu za 2002. godinu,Okvirni program rada za 2003. godinu iFinansijski plan za 2003. godinu

3

Preuranjene izmjene Zakona o privrednim komorama u FBiH

Ovo pitanje aktuelizirala je Misija Svjetske banke u BiH,po~etkom 2002. godine, kao uslov za odobravanjeodre|enih kredita za BiH i prilagodbu poslovnogokru`enja.

U Vladi je dato mi{ljenje u januaru 2002. godine, kao iParlamentu FBiH prije nekoliko dana, radi sagledavanjaneophodnosti temeljitog ula`enja u problem, s obzirom nato da su u sada{njem trenutku jedino komore kao asoci-jacije privrede sposobne da meritorno razmatrajuodre|ene probleme koji tretiraju privredni ambijent, usmislu konsultacija sa ~lanovima preko organa komora istrukovnih asocijacija, kao i tehni~ki i kadrovski opre-mljene za ove aktivnosti.

Predsjednici smatraju da je potrebno odr`ati kontinen-talni tip organiziranja komora, {to je prisutno u ve}ini

zemalja Evropske unije, zemalja u tranziciji i zemljamabiv{e Jugoslavije.

Zakon tretira ~lanstvo, a ne i ~lanarinu, koja objektivnonije velika i nije razlog da finansijski optere}uje ~lanove,{to se ~esto ~uje od nekih me|unarodnih institucija inevladinih organizacija.

Asocijacije poslodavaca su, kojih u BiH ima oko dvade-set, u toku vlastitog razvoja i osposobljavanja, zbog ~ega usada{njem trenutku ne bi mogle, bar u dogledno vrijeme,preuzeti ulogu zastupanja interesa ve}ine privrednih sub-jekata, a i njihova uloga ima drugi karakter u odnosu nakomore.

Privredni subjekti bi, dok se komore ne prestroje, ostalibez mjesta okupljanja i asocijativnog organiziranja, {to bibilo {tetno kako za vladine institucije tako vi{estruko zaprivredne subjekte.

U svakom slu~aju, sve komore u BiH }e zajedni~ki pris-tupiti preispitivanju zakona kojim je ure|en komorski sis-tem, kako bi se prestrukturirale i racionalizirale, u smisluorganizacije i podjele poslova, te prihvatanja javnih ovlasti,kao legitimne asocijacije privrede.

GGLLAASSNNIIKKPrivredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no.Godina IV

Broj 4januar/sije~anj 2003.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik, Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}

Juso [kalji} i Zlata Nui}, sekretar Redakcije.DDTTPP:: Privredna {tampa

AAddrreessaa::Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: m.velic@kfbih.comTTeelleeffoonnii::

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

IIzzddaavvaa~~::Privredna {tampa d.d.Sarajevo

[[ttaammppaa:: BEMUST d.o.o. Sarajevo

Put Famosa bbZZaa {{ttaammppaarriijjuuMesud SmajiÐ}

Besplatan primjerak

Sa sastanka predsjednika gospodarskih/privrednih komora FBiH

Predsjednici privrednih/gospodarskih komoraorganiziranih u FBiH razmotrili su pitanjePrednacrta izmjena i dopuna Zakona o privre-dnim komorama u FBiH, koji je predlo`ila VladaFederacije BiH, 30. decembra 2002. godine

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

4

Distributeri predla`u Vije}u ministara ivladama entiteta da i oni posvete odgovaraju}upa`nju mogu}oj naftnoj krizi i zauzmu odgovara-ju}e stavove, kako bi se, koliko je to mogu}e,preduprijedile nesta{ice goriva, pogotovo kada seima u vidu da bi rezerve kojima trenutno raspo-la`e FBiH bile iscrpljene za samo nekoliko dana.

Sa sjednice odr`ane 15. 01. 2003. godine dis-tributeri su uputili pismo Vladi FBiH u kojem tra`eda se hitno implementira Odluka o povratu sred-stava od akcize i poreza na lo`-ulje pravnim ifizi~kim licima koja lo`-ulje koriste za normalnepotrebe u procesu proizvodnje ili za zagrijavanje.Na istom sastanku je, preko Grupacije priVanjskotrgovinskoj/Spoljnotrgovinskoj komori,ponovo aktuelizirano ranije pokrenuto pitanjeizmjene propisa u smislu da se ukinu carine nanaftne derivate, a za isti iznos pove}aju akcize. Naovaj na~in bi sve dobavlja~e naftnih derivata izrazli~itih zemalja doveli u ravnopravan polo`aj.

Vlada FBiH upozorena je na to da jo{ nisu ucijelosti harmonizirani propisi koji se odnose napromet naftnih derivata u oba entiteta i Br~koDistriktu BiH i zatra`eno je da se i u FBiH izosnovice za obra~un poreza na promet izbijeputarina, kao {to se radi u Br~ko Distriktu BiH,pogotovo {to ovakav na~in predstavlja dvostrukooporezivanje i ne omogu}ava potpuno harmo-niziranje propisa na cijeloj teritorij BiH.

FFaahhrruuddiinn \\IIKKII]]

Distributeri naftnih derivata iz Federacije BiH }e u~initisve {to je u njihovoj mo}i da tr`i{te bude snabdjevenoderivatima i u slu~aju izbijanja ozbiljne krize na svjet-skom naftnom tr`i{tu. U tom cilju }e napuniti svoje rezervoare koliko im to dozvoljavaju finansijskemogu}nosti, te sa dobavlja~ima potvrditi kanale snabdijevanja i u slu~aju krize

Skup{tina Udru`enja/Udrugeveleprometnika lijekovima i farma-

ceutskim proizvodima

Zakon o lijekovimaregulisati

pravilnikomUdru`enje/Udruga veleprometnikalijekovima i farmaceutskim proizvodi-ma odr`alo je Skup{tinu, u Sarajevu,20. 12. 2002. godine. Pored teku}ihpitanja razmatran je Prijedlog pravil-nika o uvjetima uvoza lijekova kojinemaju odobrenje za stavljanje lijekova u promet u Federaciji BiH

S obzirom na zna~aj ovog pravilnika zaposlovanje veleprometnika lijekovima, uraspravi je konstatovano da nije utvr|ena raz-lika izme|u uvoza lijekova koji nemajuodobrenje za stavljanje lijeka u promet u FBiHutvr|enog ~lanom 67. stav 3. Zakona olijekovima i interventnog uvoza utvr|enog u~lanu 67. stav 2. istog Zakona.

Ovo govori da odredbe Pravilnika treba dareguli{u isklju~ivo uvoz lijekova koji nemajuodobrenje za promet. Ukoliko se smatra da iinterventni uvoz lijekova utvr|en ~lanom 67.stav 2. Zakona treba regulisati ovim pravil-nikom, konstatovano je da se to u odredbamaPravilnika treba naglasiti kako ne bi dolazilodo nejasno}a i ote`anog rada veleprometnikalijekovima.

Ministarstvu zdravstva Federacije BiH,nadle`nom za dono{enje Pravilnika, dosta-vljene su primjedbe na pojedine ~lanove, uzkonstataciju da treba pojednostaviti izdavanjeodobrenja za uvoz lijekova, jer je na tr`i{tuvidljivo da se prodaju lijekovi iz uvoza za kojei ne postoji odobrenje. Cilj Zakona o lijekovi-ma u cjelini jeste za{tita pacijenata, kontrolauvoza, ali ne i stvaranje nejasno}a i prevelikoadministriranje.

[ta je sa odobrenjima za uvoz lijekova sarokom decembar 2002. godine, za koje jezahtjev podnesen na osnovu trenutno posto-je}ih kriterija? S obzirom na to da je ovaj rokbio vezan za Zakon o lijekovima i obavezudono{enja Pravilnika, a to nije u~injeno uutvr|enim rokovima, Udru`enje/Udruga jezatra`ilo od Ministarstva posebno tuma~enje oovom pitanju. ^eka se odgovor Ministarstva.

MM.. II..

Distributeri naftnih derivata u FBiH

Nesta{ica, vjerovatno, ne}e biti

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

5

Porezna uprava }e kroz ovaj projekatdobiti potpun obuhvat svih pravnih ifizi~kih lica kao poreznih obveznika.Preko trinaestocifrenog identifikacionogbroja Federalna Porezna uprava }e sedirektno povezati sa bankama, Carinskomupravom i drugim zna~ajnim registrima,tako da }e mo}i pratiti poslovanjeporeznih obveznika.

Prema podacima Federalnog zavodaza statistiku, kako je objavila ONASA, ubazi podataka Registra poslovnih subjeka-ta za podru~je Federacije BiH (FBiH),zaklju~no sa 31. decembrom pro{legodine, registrovano je 34.885 subjekatasa novim trineastocifrenim identifikaci-jskim brojem, izjavio je Dervi{ \ur|evi},direktor Zavoda, na press konferencijiodr`anoj u Sarajevu 15. 01. 2003. godine.

- Posmatraju}i po kantonima, najvi{eregistrovanih subjekata i to njih 12.618 je uKantonu Sarajevo (KS), a najmanje, njih525, u Bosansko-podrinjskom kantonu(BPK) - istakao je \ur|evi}.

Preregistrovanih pravnih lica sa novimidentifikacijskim brojem ima 19.131, od

kojih je 49 uga{eno. Broj aktivnih pravnih lica koja su pre-registrovana sa osmocifrenog mati~nog broja je 17.765, aonih sa sedmocifrenog mati~nog broja 310.

U sastavu pravnih lica ima 10.271 preregistrovanaposlovna jedinica, a fizi~kih lica 5.457.

U Registru poslovnih subjekata, 28. septembra pro{legodine bilo je 28.312 poslovnih subjekata, aktivnih ipasivnih, tako da je u decembru bilo 62,7 odsto prereg-istrovanih poslovnih subjekata.

Prema rije~ima \ur|evi}a, uvo|enjem trinaestocif-renog identifikacijskog broja poslovnih i drugih subjekatavr{i se a`uriranje Registra, te }e se dobiti egzaktni podacio broju aktivnih subjekata na podru~ju FBiH, kao i napodru~ju BiH.

MM.. IIDDRRIIZZOOVVII]]

Statistika

Novi identifikacijski broj dobilo 34.885 subjekata

Od novembra 2001. godine Federalni zavod zastatistiku, zajedno sa Poreznom upravom FBiH,po~eo je sa projektom kojim se obuhvataju svapravna i fizi~ka lica, a on se radi na osnovuZakona o Poreznoj upravi FBiH i njegovog podza-konskog akta o uvo|enju trinaestocifrenog iden-tifikacionog broja

Udru`enje poljoprivrede, prehrambene iduhanske industrije i vodoprivrede

Ispla}en dio premija za mlijeko

U organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH,krajem decembra, odr`an je radni sastanak Grupacije proiz-vo|a~a i prera|iva~a mlijeka sa predstavnicima Federalnogministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva iFederalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Raspravljalo se o naplati premije za otkupljeno mlijekou 2002. godini.

Za prvih {est mjeseci, premije su ispla}ene onima kojisu nadle`nim institucijama na vrijeme dostavili odgovara-ju}u dokumentaciju, dok se isplata za preostale o~ekujedo kraja godine.

Uvoz mlijeka i mlije~nih prera|evina u na{u zemljuproblem je koji konstantno prati proizvo|a~e iprera|iva~e, te je stav Grupacije da {to prije treba pre-duzeti odgovaraju}e mjere i efikasnom sanitarno-veteri-narskom kontrolom za{tititi doma}u proizvodnju.

- Potrebno je zabraniti slobodan uvoz i uvoziti samozdrave i kontrolisane mlije~ne proizvode, te odgovara-ju}im aktivnostima i na{e grupacije kontingentirati uvozkako bi {to je mogu}e vi{e svje`e mlijeko za preradu, atime i za potro{nju obezbje|ivali iz doma}e proizvodnje -istakli su ~lanovi Grupacije.

Usvojen je i prijedlog da se po~etkom slijede}e godineodr`i okrugli sto, na kojem }e se govoriti o svim pote{ko}amakoje prate rad proizvo|a~a i prera|iva~a mlijeka, kao i ona~inu kreditiranja proizvodnje i prerade mlijeka.

SS.. VV..

Poduzetni{tvo

Mljekara Agrocentar uvodinovu opremu u proizvodnju

(FENA) - Mljekara Agrocentar iz Gornjeg Vakufa -Uskoplja dnevno prera|uje oko ~etiri tone mlijeka i zasad je jedina u Srednjobosanskom kantonu. U tre}uposlovnu godinu ulazi sa novom opremom zaproizvodnju sira, a planira i proizvodnju bioti~kihproizvoda.

Po rije~ima vlasnika mljekare Enesa Kurbegovi}a,za prvih {est mjeseci ove godine ostvaren je ukupanprihod od 205.000 KM.

Mljekara proizvode plasira na tr`i{te Mostara,Jablanice, Bugojna, Travnika i Sarajeva.

Zapo{ljava 12 radnika, a od njenog rada `ivi jo{ 300porodica, koje mjese~no zara|uju od 100 do 1.500 KMza otkupljeno mlijeko.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

6

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

U prvoj godini svoga djelovanja aktivnostiUdru`enja }e biti usmjerene na saradnju saSarajevskom berzom/burzom i Komisijom za vri-jednosne papire, kao trajna aktivnost.

Osnovni cilj ove saradnje }e biti izgra|ivanjestandarda koji }e dovesti do daljeg razvoja iunapre|enja tr`i{ta vrijednosnim papirima.

Pored navedenog, unapre|enje saradnje sanavedenim dru{tve-nim partnerima treba dadoprinese edukaciji gra|ana i privrednih subjeka-ta o prednostima trgovanja preko brokerskih ku}ana tr`i{tu vrijednosnim papirima, te opovrgavanjuneosnovanih glasina o brokerskim ku}ama nastal-ih nakon neuobi~ajenih aktivnosti na tr`i{tu.

Na osnovu utvr|enih aktivnosti Udru`enje jeKomisiji za vrijednosne papire odmah uputilozahtjev da:

1. ubudu}e sva obavje{tenja i uputstva na upitbrokerskih ku}a dostavljati ovom udru`enju;

2. smatramo opravdanim i nu`nim da nasobavijestite o razlozima i motivima za utvr|ivanjezabrane za poslovanje preko punomo}i, sobzirom na to da je dono{enje izmjena i dopunaPravilnika o uvjetima kupovine i prodaje vrijed-

nosnih papira (Slu`bene novine FBiH, broj67/02) ozbiljna smetnja za efikasno trgovanjedionicama;

3. da se PIF-ovi uklju~e na berzansku kotaciju~ime bi se pove}ao i ustabilio rad Berze/Burze, teostvarila ve}a dobit.

Udru`enje je, saglasno ~lanu 77. PravilaSarajevske berze/burze vrijednosnih papira,pokrenulo inicijativu i Berzi/Burzi predlo`ilo:

1. Uvo|enje indeksa Berze/Burze prema stan-dardima koje sama ocijeni najprihvatljivijim uovom trenutku ekonomskog razvoja i ekonomskemo}i, te vrijednosti kapitala privrednih subjekata.Na ovaj na~in bi se moglo pratiti stanje, odnosnorast i pad akcija na Berzi. U svijetu i Evropi trendberze se izra`ava preko indeksa koji pru`aju pre-ciznu sliku o kretanju na berzi, {to nije slu~aj naSarajevskoj berzi/burzi.

2. Uvo|enje kontinuiranog trgovanja.3. S obzirom na probleme sa kojima se susre}u

i utvr|ena pravila, postavljeno je pitanje: Naosnovu ~ega Berza/Burza poni{tava transakcije?^ija je to odluka i na temelju ~ega je donesena?

Zatra`en je sastanak sa predstavnicimaKomisije za vrijednosne papire na kojem bi sepoku{ale rije{iti odre|ene nejasno}e i dileme.Sastanku bi prisustvovali, pored brokerskih ku}a,i predstavnici Sarajevske berze/burze.

MMiirraa IIDDRRIIZZOOVVII]]

Udru`enje profesionalnih posrednika - brokerskih ku}a

Razvoj i unapre|enje tr`i{ta vrijednosnim papirima

Udru`enje profesionalnih posrednika-brokerskih ku}aodr`alo je Skup{tinu u Sarajevu, 15. januara, i donijeloProgram rada Udru`enja za 2003. godinu

7

2003. godina

Bilansiranje sekundarnih sirovinaZakonom o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala utvr|ena

je obaveza da Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, preko svog Udru`enja recikla`e, vr{ibilansiranje sekundarnih sirovina za svaku godinu posebno, na osnovu mogu}nosti proizvodnje sekun-darnih sirovina, doma}ih potreba za njima, te utvr|ivanja njihova izvoza i uvoza.

Sukladno tome, na osnovu informacija dobivenih od prera|iva~a sekundarnih sirovina u FederacijiBiH i Carinske uprave FBiH o realizaciji za devet mjeseci 2002. godine, napravljen je bilans potreba za2003. godinu.

Izdavanje jedne takve upute umjesto da olak{apreduze}ima iz oblasti tekstila i obu}e da na jed-nostavniji na~in izvr{e carinjenje robe koja dolazina doradu stvorilo je dodatne probleme. Oni seo~ituju prvenstveno u dugom razdoblju koje jepotrebno da se izvr{i carinjenje svih artikala kojiprate jedan odjevni predmet (kojih ima na hiljade),a i u obimnoj dokumentaciji koju je potrebnopripremiti da bi se izvr{ilo carinjenje.

Bitno je da u modernim uslovima poslovanjaovih industrijskih grana ne postoji ni teoretskamogu}nost da se za svaki model ta~no unaprijedznaju karakteristike proizvoda koje kupac namjer-ava poslati na doradu i preradu. Tako da je krajnjeapsurdno svrstati ove vrste proizvodnje, ~iji setrendovi mijenjaju preko no}i (zavisno od modnihzbivanja u svijetu), sa granama metalske ili nekedruge industrije ~iji se na~in ugovaranja vr{i nasasvim druga~iji na~in.

Smatrali smo da }e Carinska uprava dono{e-njem jedne takve upute razvrstati na~ine obrade icarinjenja zavisno od specifi~nosti koje sepojavljuju u razli~itim industrijama, ali nasuprottome donesena Uputa o unutra{njoj obradi uop}ene pove}ava uvid i kontrolu Carinskoj slu`bi negojo{ vi{e ote`ava rad zasipaju}i je irelevantnimpodacima. Na primjer: te`ina drikera ili konca za{ivanje po svakom modelu, tako da ono {to jenajva`nije kontrolirati - broj komada koji se {aljena obradu i normativ utro{ka - gubi se u morupodataka za svaki pojedina~ni model.

Shvataju}i te`inu problema sa kojim se pre-duze}a iz oblasti tekstila i obu}e svakodnevnosusre}u prilikom carinjenja robe koja dolazi napreradu Privredna/Gospodarska komora Federaci-je BiH, tj. Sektor za tekstil, ko`u i obu}u pokren-uo je inicijativu za odr`avanje okruglog stola:Problemi proizvo|a~a tekstila, ko`e i obu}evezane za carinske propise i kako ih rije{iti.Prijedlog je upu}en [efiki Hafizovi}, zamjeniciministra finansija u Vladi FBiH, sa molbom da sena okrugli sto pozovu, osim predstavnikaFederalnog ministarstva finansija, i predstavniciCarinske uprave FBiH kako bi se direktno saproizvo|a~ima razgovaralo i poku{alo na}irije{enje za nastale probleme.

Ni pored dva uzastopna urgiranja, nismo dobiliodgovor od zamjenice Hafizovi}.

Bilo bi pozitivno kada bi se prilikom izradeovakvih i sli~nih uputa koje direktno uti~u na radpreduze}a uklju~ile i osobe koje u privredi, tj.odre|enim industrijskim granama rade dugo iimaju znanja i stru~nosti da predla`u najbolja inajracionalnija rije{enja koja vode u pravcupobolj{anja rada, a ne u pravcu kompliciranjastanja, {to i onako posrnulu privredu dovodi jo{ ute`i polo`aj.

HHrrvvoojjee BBRRAAJJKKOOVVII]]

RReeddbbrr..

SSEEKKUUNNDDAARRNNAASSIIRROOVVIINNAA

JJeedd..mmjj..

PPoottrreebbee zzaa 22000033.. ggooddiinnuu____UUkkuuppnnoo DDoomm.. ttrr`̀.. UU vv oo zz

RRaassppoolloo--`̀iivvoo

__________RRaazzlliikkaa____________

UUvvoozz IIzzvvoozz1. Metal. `eljezo t 82.000 82.000 - 110.000 - 28.0002. Liva~ko `eljezo t 5.500 5.5000 - 6.000 - 5003. Stari liv - Gus t 4.250 4.250 - 5.000 - 7504. Papir stari t 35.000 20.000 15.000 20.000 15.000 -

Da bi se sprije~ile nelegalne vanjskotrgovinske radnje,Carinska uprava Federacije BiH zajedno sa stru~njaci-ma CAFAO-a kroz Projekt «Integralno upravljanje grani-com» izdala je Uputu za unutra{nju obradu

Tekstilno-ko`arska industrija

Problemi primjeneUpute za unutra{nju

obradu

FF..\\IIKKII]]

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

8

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

Posmatrano iz ugla Bosne i Hercegovine, bro-jke ve} godinama pokazuju stalni rast robne razm-jene sa Republikom Italijom, pri ~emu se vidi da jeItalija ve} postala prvi ekonomski partner BiH, ada sa stanovi{ta pokrivenosti uvoza izvozom pred-nja~i kao zemlja sa najpozitivnijim omjerom.

Da pomenuto nije slu~ajno, nego da predsta-vlja ukupan rezultat osmi{ljenih aktivnosti ianga`iranja brojnih ~inilaca, dokaz je i odr`avanjeIII sastanka bilateralnog Odbora za ekonomskusaradnju izme|u BiH i Italije, koji je 20. januaraove godine uprili~en u Sarajevu, u organizacijiAmbasade Italije i Italijanskog instituta za vanjskutrgovinu, podr`an od komorskog sistema u BiH,pa tako i od Privredne/Gospodarske komoreFederacije Bosne i Hercegovine.

Susret su svojim prisustvom dodatno potcrtaliAlberto Urso, zamjenik italijanskog ministraproizvodnih aktivnosti, kao i Mila Gad`i}, ministri-ca vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Povod je bio i najavljena kreditna linija u visini od18,5 miliona eura, koju je Vlada Italije odobrila kaopodr{ku razvoju malih i srednjih preduze}a u BiH.Brojnost zainteresiranih privrednika kako italijan-skih tako i bosanskohercegova~kih ukazuje na toda budu}nost ekonomskih i svih drugih odnosaizme|u dvije zemlje ima svijetlu perspektivu.Prisustvo preko 60 italijanskih i preko 200 bh.u~esnika ve} dugo nije zabilje`eno i pokazujezbog ~ega ostvarena robna razmjena ima takodobre rezultate, odnosno zbog ~ega otvaradodatne perspektive.

Odobreni kredit od 18,5 miliona eura }e bitioperativan u narednih nekoliko mjeseci, a zain-teresiranim poslovnim subjektima }e se dis-tribuirati posredstvom poslovnih banaka. Kaokvalitet treba ista}i njegovu dugoro~nost iprodu`eni period po~eka otplate od dvije godine.Jedina uslovljenost, koja je, s obzirom na izvorkredita, i razumljiva, odnosi se na to da najmanje80 odsto tako odobrenih kreditnih sredstava morabiti iskori{teno u Italiji za kupovinu italijanskihma{ina i druge neophodne opreme za pokretanjeproizvodnih aktivnosti. Prisutni doma}i privredni-ci su kroz izlaganja saradnika Italijanskog min-istarstva za proizvodne aktivnosti, odnosno agen-cija Simest, Finest i Informest, imali priliku saznatio na~inu, mogu}nostima, oblicima i veli~inipomo}i koju italijanska Vlada kroz navedene insti-tucije upu}uje i pru`a svojim izvozno orijentiranimprivrednicima, {to je njima jo{ uvijek samo `elja.Jedan od prisutnih italijanskih privrednika ukazaoje na neekonomi~nost transporta sirovina iz BiH uItaliju, zatim njihov ponovni transport kao gotovogproizvoda natrag. To je ~injenica na koju i Komorakao institucija ve} dugo ukazuje, te stoga radujetakvo razmi{ljanje i inozemnih partnera. Tako sepo~inje stvarati klima povjerenja za dolazak direk-tnih stranih investicija, {to }e otvoriti dodatne per-spektive razvoja. U BiH ne}e biti perspektive uko-liko ostane poznata po izvozu trupaca i drugihsirovina, nego }e upravo investiranja u proizvodevi{eg stepene obrade pomo}i da se oporavi njenaukupna ekonomija, a na taj na~in }e mo}i ravno-pravno konkurirati na svjetskom tr`i{tu, te pred-stavljati po`eljnog partnera i u evropskim inte-gracijama. Stoga je ova posjeta italijanskihposlovnih partnera pokazala svoju korisnost, anajavljena kreditna linija predstavlja vi{e simbolpovjerenja, koji se mora racionalno iskoristiti ipokazati da poslovnost na ovim prostorima nijenepoznat pojam.

AAhhmmeedd GGAAZZIIJJAA

Republika Italija

Kvalitetan omjer robne razmjeneSvode}i ra~une na kraju svake kalendarske godine,dr`ave poklanjaju pa`nju ekonomskoj saradnji, odnosno robnoj razmjeni sa drugim dr`avama, te naosnovu tih podataka donose zaklju~ke, stavove iplanove budu}ih aktivnosti

9

Firma SCHENKER d. o. o. Sarajevo je dobilacertifikat o kvalitetu u skladu sa standardom ISO9001:2000, izdat od ÖQS GmbH, te se takopridru`ila ostalim certificiranim ~lanovimaporodice Schenker & CO AG.

Posjete

Cilj - ~vr{}e povezivanje

Privrednu/Gospodarsku komoru Federacije BiH je21. januara ove godine posjetio Michele Crosatto,predstavnik Komore privrede, industrije, obrtni{tva ipoljoprivrede iz Trsta (CCIAA). Tom prilikom,Crosatto je upoznao predsjednika i dopredsjednikaFederalne komore s programom pomo}i komorskomsistemu BiH, na ~ijoj izradi trenutno radi Tr{}anskakomora. Razmatraju}i razvoj ekonomskog ipoduzetni~kog sistema u BiH, akcenat ovog progra-ma je na ~vr{}em povezivanju, te pru`anju brzih iefikasnih usluga preduze}ima. Specijalno kad se radio uslugama za mala i srednja preduze}a i postoje}epoduzetnike, kao i one koji to namjeravaju postati.

Aktivnosti u regiji Balkana Italija smatra prioritet-nim i u narednim godinama, naro~ito one koje seodnose na ja~anje institucionalne, kao i privrednesuradnje preduze}a iz oblasti Trsta, Lombardije iToskane s preduze}ima iz Bosne i Hercegovine.

LL.. SSAADDIIKKOOVVII]]

Otklonjene dileme

Sve osiguravaju}e ku}e izmirile dugovanja

Zelene karteNa konferenciji za {tampu, odr`anoj u prostorijama

Biroa osiguranja zelene karte, 17. januara, GavriloBobar, ~lan Upravnog odbora, izjavio je:

- Sve ku}e koje su ovih dana bile prozivane posredstvima javnog informisanja, izmirile su svojeobaveze.

Naime, Upravni odbor Biroa je razmatrao obavezeosiguravaju}ih ku}a po tri osnova, po osnovu ino{tete,po osnovu reosiguranja i po osnovu materijalnihtro{kova. Prema pravilniku Biroa, ukoliko se bilo kojaod ove tri obaveze ne ispuni, preduzimaju seodre|ene mjere. Raspravljaju}i na osnovu tabele ukojoj su upisane obaveze odre|enog broja osigurava-ju}ih ku}a po osnovu monitoringa ({tete koje su pre{le60 dana) Upravni odbor je donio odluke o suspenzijikoje su objavila sva sredstva informisanja, ~ime jenanesena velika {teta osiguravaju}im ku}ama. Oveodluke su internog karaktera i ne mogu se objavljivatidok Skup{tina ne donese odluku o isklju~enju akoosiguravaju}a ku}a, u roku 30 dana, ne izmiri svojuobavezu, kazao je Gavrilo Bobar.

Osiguravaju}e ku}e su izmirile svoja dugovanja iotklonjene su sve dileme o zadu`ivanju zelenih kar-tona.

Izvor: DDnneevvnnee eelleekkttrroonnsskkee nnoovviinnee NNoovvaacc

Net

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

10

U raspravi je istaknuto da je ribarstvo zna~ajnagrana i da nam nedostaju povoljna kreditna sred-stva i tr`i{te kako bismo razvijali ovu proizvodnju.Nagla{eno je da su firme iz ove oblasti zahvalneFederalnom ministarstvu poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva na razumijevanju iobezbje|enju financijskih sredstava - poticaja zaproizvodnju slatkovodne riblje mla|i. Poticajimaza 2002. godinu obuhva}eno je morsko ribarstvo.Za 2003. godinu o~ekujemo da }e biti obuhva}enai proizvodnja konzumne ribe i da }e pomenutoministarstvo izna}i financijska sredstva i za stimu-laciju izvoza ribe.

Grupacija je predala nadle`noj institucijiPrijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, aimenovana je i radna grupa koja }e izraditiPrijedlog zakona o morskom ribarstvu.

Podnesen je i izvje{taj dvojice predstavnikaove asocijacije koji su prisustvovali Drugoj konfer-enciji Euromediteranskih zemalja za ribarstvo itrgovinu - Euromed TDS u Italiji (Ankona -Portonovo) 29. i 30. 11. 2002. godine, uz drugeprivrednike i dr`avne predstavnike mediteranskihzemalja.

Bile su zastupljene teme:1. Certifikacija kvalitete i Tracebility ribe i

ribljih proizvoda- ISO 9000 nije obavezan, a uti~e na ugled

firme.- Obavezna certifikacija proizvoda (mikrobio-

lo{ka analiza, organska analiza, kemijska analiza,sastav proizvoda).

- Ispravno hla|enje, zamrzavanje i ~uvanjeproizvoda.

- Mora postojati neutralna certifikacijska insti-tucija u dr`avi za izdavanje potrebnih certifikata.

- Obavezno certificiranje etiketa - elektronskoetiketiranje (EC markica).

2. Tehnike certificiranja u internacionalnojtrgovini ribljih proizvoda iz euromediteranskihzemalja:

- Uniter certifikacija sistema poslovanja imenad`menta;

- certifikacija pakovanja;- transparentnost proizvoda iz uredno vo|ene

dokumentacije (istorijat proizvoda);- ispitivanje urednosti uvjeta okoli{a.3. Higijensko-sanitarni uvjeti u trgovini ribljim

proizvodima:- prilo`ena prezentacija predstavnika Food

veterinary organisation.U navedenim temama izdvajaju se zaklju~ci

koji su bitni za Bosnu i Hercegovinu:- elektronska trgovina;- BiH se ne nalazi na spisku me|u 35 zemalja

koje }e posjetiti Veterinarska inspekcija EU dokraja 2003. godine;

Grupacija proizvo|a~a ribe i riblje mla|i

Za na{e proizvode zainteresirano tr`i{te EU

U Sarajevu je 12. 12. 2002. godine odr`an sastanakGrupacije proizvo|a~a ribe i riblje mla|i. Raspravljalose o problematici u proizvodnji i plasmanu - izvozukonzumne ribe i riblje mla|i. Konstatirano je da je zana{u ribu i za riblju mla| zainteresirano tr`i{te EU, aova realizacija bi nam omogu}ila da pove}amo svojuproizvodnju i time uposlimo ve}i broj radnika i boljeiskoristimo prirodne resurse

Mjere Vlade FBiH

Isti uvjeti privre|ivanja za sveproizvo|a~e ribe

Vlada je dala saglasnost na Odluku o izmjeni Odluke ostopama, odnosno iznosima posebnih vodoprivrednih nakna-da koju donose upravni odbori javnih vodoprivrednih pre-duze}a.

Izmjenama, koje su privremenog karaktera, utvr|ena je,ni`a od dosada{nje, stopa vodoprivredne naknade za uzgojribe u visini od 0,04 KM po jedan kg prodate ribe, jedinstvenaza ribu proizvedenu u ribnjacima i kavezima, ~ime su izjed-na~eni uslovi privre|ivanja za sve proizvo|a~e.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

11

- u vezi sa priznava-njem Ureda za veterinar-stvo BiH, procedura do-laska dr`ave na listu broj1 (izvoz u EU bez ograni-~enja) traje u najboljemslu~aju jednu i po godinuod dana predavanja po-trebne dokumentacije uBrisel. Na sastanku Gru-pacije proizvo|a~a ribe iriblje mla|i, na{i u~esnicipomenute konferencije uItaliji informirali su nasda Veterinarska inspekci-ja u Briselu nije dobilazvani~no pismo Ureda zaveterinarstvo BiH;

- ukoliko dr`ava nezadovoljava uslove EU, nemogu}e je da firmeizvoze u EU bez obzira na ~injenicu da poduze}ezadovoljava uvjete EU;

- postoje financijski fondovi EU za mediter-anske zemlje;

- prenos tehnologije certificiranja proizvoda, apostoje fondovi EU za implementaciju ovih pro-jekata.

Zaklju~ci konferencije mogli bi se svesti nasljede}e:

1. Olak{ati procedure uvoza - izvoza izme|u~lanice EU i zemalja koje nisu ~lanice EU, a pri-padaju regiji Mediterana. Predstavnici {panskedelegacije su ponudili tehni~ku pomo} odMinistarstva poljoprivrede i ribarstva.

2. Pokloniti vi{e pa`nje sigurnosti okoli{a odtransportnih brodova (u vezi sa posljednjomprirodnom katastrofom koja je zadesila {panskuobalu). Apeluje se na vlasti mediteranskih zemalja

i EU da se posveti ve}a pa`nja okoli{u uSredozemnom moru.

3. Poja~ati lobiranje u EU u vezi sa trgovinomribljih proizvoda unutar euromediteranskihzemalja. U vezi sa ovim treba predlo`iti profesion-alnu platformu rada u narednom periodu.

4. Osigurati podr{ku za tehni~ku pomo} u vezisa to~kom 1. Konkretan zahtjev BiH treba bitiupu}en sekretarijatu Eueomed TDS kako bi seprona{lo rje{enje za ovu oblast.

Osnovan je Koordinacioni komitet kojeg ~inepredstavnici [panije, Egipta i Republike Hrvatske,koji }e, zajedno sa Sekretarijatom, koordiniratiposlove asocijacije.

Generalni sekretar asocijacije je predstavnikItalije.

Za 2003. godinu planirane su sljede}eaktivnosti:

- sastanak Koordinacionog komiteta u Al`iru udrugoj polovini sije~nja - januara 2003. godine;

- seminar u [paniji o Tehni~koj pomo}ipo~etkom sije~nja - januara ili krajem velja~e - feb-ruara 2003. godine;

- radionica u Al`iru u vezi sa proceduramahla|enja i smrzavanja ribljih proizvoda;

- s obzirom na preuzimanje Italije za predsje-davaju}e funkcije u EU, predlo`eno je da se tre}akonferencija odr`i u Ankoni prve sedmice listopa-da - oktobra 2003. godine.

Na{i u~esnici na pomenutoj konferenciji pre-poru~uju daljnji anga`man BiH u ovoj asocijaciji.

S obzirom na to da je asocijacija pri EU i da su~lanovi asocijacije zemlje ~lanice EU i zemlje kojenisu ~lanice, a pripadaju regionu Mediterana, odva`nosti je da ubudu}e BiH u~estvuje u radu aso-cijacije kojom je mogu}e {tititi intereseproizvo|a~a ribe BiH.

Predla`emo da se imenuje predstavnik BiH uime komora entiteta koji bi pratio rad asocijacije izastupao interese aqua i marikulture.

BB.. SSUU^̂II]]

Realizacija odluke o poticajimaza poljoprivrednu proizvodnju

Na osnovu saznanja do kojih je do{lo Federalno ministarst-vo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva u realizacijiOdluke o osnovnim kriterijima i na~inu ostvarivanja nov~anihpoticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji iz Bud`etaFederacije BiH za 2002. godinu, Vlada je na 78. sjednicizadu`ila ovo ministarstvo da pripremi tekst nove odluke.

Tom bi odlukom bilo omogu}eno Federalnom mi-nistarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva da neu-tro{ena sredstva po pojedinim stavkama predvi|enihnov~anih poticaja za primarnu poljoprivrednu proizvodnjumo`e usmjeriti na druge stavke.

Pri implementaciji poticaja do{lo se do saznanja da nekezna~ajne oblasti poljoprivredne proizvodnje nisu bile pred-vi|ene postoje}om odlukom, pa su izmjene nu`ne zboguklju~ivanja ovakvih proizvo|a~a u projekat poticanja pri-marne poljoprivredne proizvodnje iz Bud`eta.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

12

Na ovom seminaru prezentovali su svojeradove poznati stru~njaci {umarstva. Teme koje suobradili bile su: Ekolo{ki biorazgradivi energentii {umarstvo (Mirsad Gad`o, dipl. in`. {um., JPBH [UME Sarajevo), Tehni~ko-tehnolo{kiaspekti primjene goriva i maziva u {umarstvu(doc. dr Branimir Jovanovi}, [umarski fakultetSarajevo), Negativni utjecaji primjene goriva imaziva u {umarstvu na {umske ekosisteme (prof.dr Vladimir Beus, [umarski fakultet Sarajevo) iEkolo{ki prihvatljivi lubrikanti (prof. dr KemoSinanovi}, [umarski fakultet Sarajevo).

U o~uvanju i unapre|enju prirodne i `ivotnesredine {umski ekosistemi i {umarstvo kao djelat-nost imaju odlu~uju}i zna~aj u mnogim slu~ajevi-ma. Integralno {umarstvo podrazumijeva poliva-lentno kori{tenje {uma: drveta i drugih sirovina iproizvoda iz {uma, uz o~uvanje svih op}ekorisnihfunkcija {uma: za{titnih, socijalnih, pejza{nih. Ove~injenice razlog su {to je {umarska privreda svevi{e pod lupom ekolo{kih institucija i pokreta i

pod posebnim tretmanom i u zakonskoj regulativi,koja se bavi raznim aspektima za{tite prirode i`ivotne sredine izlo`enih sve razli~itijim vidovimadegradacije. Poseban vid o{te}enja {umskih eko-sistema, odnosno prirodne sredine jeste emisijomrazli~itih polutanata, gdje i upotreba mineralnihgoriva i maziva ima negativne uticaje.

O {tetnosti mineralnih goriva i maziva, te o nji-hovoj razgradljivosti nije se mnogo znalo ili se izko zna kojih razloga ovome nije pridavalo zna~aja.Imaju}i u vidu da ako samo jedan odsto goriva imaziva dospije u vodu, izgubljeno je za upotrebupreko 116 miliona kubnih metara pitke vode.Zbog toga se u Evropi radi na iznala`enju alterna-tivnih energenata tako da se mineralna maziva igoriva zamijene biolo{ki razgradljivim i ekolo{kipodno{ljivim spojevima. Kao osnova za proizvod-nju ekomaterijala su biljke uljarice.

Argumenti za uvo|enje biolo{kih brzo razgra-divih sredstava ogledaju se na za{titi voda i zemlji-{ta, u{tede na tro{kovima otklanjanja o{te}enja,za{tite i o~uvanja resursa, za{titi klime (redukcijiCO2), podsticanje i kori{tenje poljoprivredneproizvodnje i nastajanje nove proizvodnje.

Pored navedenih tema, prezentovani su iproizvodi koji se preporu~uju za upotrebu u{umarstvu:

- eksploataciono ispitivanje ulja BIOLANCOLza podmazivanje raznih garnitura motornihtestera, Desimir Jezdi}, dipl. in`. {um., JP Srbija{ume Sremska Mitrovica;

- mjere za{tite {uma i {umskog zemlji{ta saosvrtom na primjenu bio-ulja i njenom ekonom-skom opravdano{}u, Edib Pa{i}, dipl. in`. {um.,Bos{um~aj Sarajevo;

- tko je Valvoline, Josip Tomi}, dipl. in`.,Ranko Rezina, dipl. in`. Valtec BiH.

[[.. AALLIIMMAANNOOVVII]]33

[umarstvo

Ekolo{ki aspekti primjene goriva i

mazivaJP Bosanskohercegova~ke {ume i [umarski fakultet,uz finansijsku pomo} GTZ-a, organizirali su, 18. decem-bra 2002. godine, seminar Ekolo{ki aspekti primjenegoriva i maziva u {umarstvu - stanje i perspektive

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

13

Prve hidroturbine proizvedene u BiH

Uspje{no realizovanprojekat malehidroelektrane

Snje`nica (500 kw)U sklopu objekta za vodosnabdijevanje ter-moelektrane Ugljevik, na rijeci Rasto{niciizgra|ena je nasuta brana Snje`nica kojom jeformiran akumulacioni bazen ukupne zapremine20 x 106 m3, sa du`inom akumulacije oko ~etirikilometra

Prema usvojenoj koncepciji, ova akumulacija slu`i zapokrivanje vodnog deficita koji se javlja u prirodnimdotocima rijeke Janje, iz koje se, ina~e, vr{i direktno zah-vatanje vode za potrebe termoelektrane Ugljevik.

S obzirom na zna~ajan neiskori{ten hidroenergetskipotencijal, investitor JP Elektroprivreda BiH je pokrenulaprojekat izgradnje male hidroelektrane na ovom objektu.

Na javnom tenderu, ispred Siemensa, isporuku elektro-ma{inske opreme (turbine, generatori, oprema automatikeza lokalni i daljinski nadzor) je dobila doma}a firma ConelCompany, Tuzla.

Mala hidroelektrana Snje`nica, prema projektnomrje{enju, neto pad: Hn = 50 m i protok: Q = 1000 l/s imadvije turbine tipa Francis, snage 350 kW i 150 kW.

Konstruisanje, fabri~ka izrada ovih turbina, je rezultatrada na{ih in`enjera.

Conel Company d.o.o. Tuzla u oblasti hidroenergetikeje specijalizovana za:

- projektovanje, proizvodnju i monta`u ma{inskeopreme za male hidroelektrane snage do 1.000 kW (pro-jektovanje i proizvodnju Pelton, Francis i cijevnih (propel-ernih) turbina;

- projektovanje, proizvodnju i monta`u hidrome-hani~ke opreme;

- projektovanje i izradu kompletne elektroopreme,uklju~uju}i nabavku generatora i transformatorskih stani-ca.

Conel Company, Tuzla, pru`a usluge izrade tehni~kedokumetacije u AutoCad-u (2D i 3D), do nivoa radioni~kihcrte`a, iz svih oblasti ma{inogradnje.

Referenc lista Conel company Tuzla do sada realizo-vanih projekata malih hidroelektrana u:

Ljekovito bilje

Mogu}nostizapo{ljavanja

Ukupna povr{ina Federacije BiH je2.607.579 ha i od te povr{ine na {umskozemlji{te i goleti otpada 1.348.783 ha, alivade i pa{njaci zauzimaju 750,734 ha *Upravo su to stani{ta raznolikog samoniklogljekovitog bilja * Ljekovito bilje se mo`euzgajati i u planta`nom uzgoju na oranicama

Razvoj mirovnog procesa u BiH stvorio je povoljneuvjete za uspostavljanje i o`ivaljavanje gospodarstva. Uproizvodnji, sakupljanju i izvozu ljekovitog bilja i{umskih plodova ima prostora za ve}u aktivnost.

BiH je najbogatija republika u biv{oj Jugoslavijivrstama ljekovitog bilja (Angelica archangelica, Robiniapseudacacia, Plantago sp., Pinus silvestris, Betula pen-dula, Pirethrum cinerariaefolium, Cucurbita pepo,Apium graveolens, Arctium lappa, Convallaria majalis,Symphtytum officinale, Ononis spisnosa, Sinaps arven-sis, Teucrium montanum itd), od kojih nekih ima u izo-bilju (Tilia cordata - lipa, Salvia officinalis - kadulja,Atropa belladona - velebilje, Colchicum autumnale -mrazovac itd). Ovo je zemlja koja ima povoljne kli-matske i zemlji{ne uvjete za rast i razvoj ljekovitog bilja,pa i onih vrsta koje kod nas nisu zastupljene u dovoljn-im koli~inama (Angelica archangelica - an|elika,Pirethrum cinerariaefolium -buha~, Mellisa officinalis -mati~njak, Valeriana officinalis - macina trava itd).

Me|utim, iskori{tavanje ljekovitog bilja i {umskihplodova kod nas nije dovoljno razvijeno niti se ovojgrani gospodarenja daje zna~aj koji zaslu`uje, s obziromna mogu}nosti zapo{ljavanja ve}eg broja ljudi.

Za ovo ima vi{e razloga od kojih isti~emo:- polovinu teritorije FBiH ~ine {ume, livade i

pa{njaci na kojima raste raznoliko ljekovito bilje,{umski plodovi, koje se ne iskori{tava na adekvatanna~in;

- nedovoljno organiziran otkup;- ono {to se radi ne radi se na dovoljno stru~noj razi-

ni, a nekada i {tetno;- ne koriste se ve}e mogu}nosti zapo{ljavanja stari-

jih osoba, invalida rata i rada, kao i mladih stru~nihosoba.

Tu su velike rezerve koje trebamo znala~ki iskoris-titi. Svaki narod, svaki kraj i svaka epoha imaju svojenavike i obi~aje. Ljekovito bilje ima tradiciju. U okvirusvojih mogu}nosti, od najranijeg doba do pune starosti,~ovjek sti~e saznanja o korisnosti bilja koje raste u nje-govoj okolini. Kod nekih naroda ova saznanja seprenose sa koljena na koljeno i postaju za~etkom nar-odne medicine i farmacije. Manje ili vi{e poznate traveu nekim zemljama i krajevima su jedina ljekovita sirov-ina. EErriinnaa LLAASSII]]

ime elektraneMHE Snje`nicaMHE RobnikMHE HrenMHE ^ibeljMHE @upni{~eMHE Prodarjeva

GrapaMHE Kapun

snaga (kW)500200557515200

132

godina2002.2000.2000.1999.1998.1998.

1997.

JJoo{{kkoo JJEENNKKOO

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

14

Obje direktive imaju zakonsku snagu, te su dr`ave~lanice Evropske zajednice du`ne odredbe inkorporiratiu svoje zakone. Direktivama je manifestiran usagla{enkorak naprijed na me|unarodnoj razini u kontroliranjuemisije i znak da vlade ozbiljno razmatraju ukupne para-metre kvaliteta zraka, a ne samo efekte gasova stakleneba{te, kako je regulirano Kyoto Protokolom.

Dakle, direktive imaju klju~nu ulogu u naporimaEvropske zajednice da smanji zaga|enje zraka - naro~itosumpordioksidom (SO2) koji je temeljni krivac za kise-le ki{e, te azotnim oksidom (NOx).

VVeelliikkaa eenneerrggeettsskkaa ppoossttrroojjeennjjaa zzaassaaggoorriijjeevvaannjjeeDirektiva o ograni~enju emisije odre|enih polutana-

ta u zrak iz velikih postrojenja za sagorijevanje dopunja-va direktivu 88/609/EEC kojom je regulirana emisija izvelikih energetskih postrojenja (LCPs). Procijenjeno jeda se iz tih postrojenja emituje 63 odsto od ukupnogiznosa SO2 i 21 odsto od ukupnog iznosa NOx emisije uEvropskoj uniji.

Pojam veliki u ovom kontekstu zna~i da je toplot-ni input jednak ili ve}i od 50 MWt. Prvobitna direktiva,koja je usvojena 24. novembra 1988. godine, imala je zacilj da se postepeno smanjuje godi{nja emisija SO2 i NOxiz postoje}ih elektrana i da se postave grani~ne vrijed-nosti emisije SO2, NOx i pra{ine u slu~aju izgradnje novihelektrana.

Priprema nove direktive zapo~eta je, 8. jula 1998.godine, nakon {to je EZ podnio inicijalni prijedlog zadodatno poo{travanje i spu{tanje granica emisije.

Inicijalni prijedlog je obuhvatao preporuke za:- a`uriranje grani~nih vrijednosti emisije iz velikih

energetskih postrojenja, koja su dozvolu za rad dobilanakon 27. novembra 2002. godine. Klasificiranju se pris-tupilo shodno veli~ini postrojenja i vrsti goriva koje sekoristi;

- pro{irenje opsega po~etne direktive uklju~ivanjemu reguliranje i gasnih turbina;

- a`uriranje opsega fokusiranih goriva, uklju~uju}ipoja{njenje veze nove direktive sa drugim direktivamakoje tretiraju otpadni pepeo i koje upu}uju na kori{tenjebiomase kao izvora energije;

- unapre|enje i razvoj kombinirane proizvodnjetoplote i elektri~ne energije;

- poja~anje mjera koje se odnose na monitoringemisije (uklju~uju}i i one sa postoje}ih postrojenja), i napo{tivanje grani~nih vrijednosti emisije.

PPoossttoojjee}}ee eelleekkttrraanneeU startu je bilo predlo`eno da se ne a`uriraju

granice emisije za elektrane koje su dozvolu za raddobile prije 1. jula 1987. godine. Me|utim, 14. aprila1999. godine pri prvom ~itanju prijedloga, Vije}eEvrope je usvojilo 15 amandmana. Istim je, ipak,podr`ano da se u okvire ove direktive uklju~epostrojenja koja su dozvolu za rad dobila prije 1987.godine, zbog ~injenice da ta kategorija elektranaemitira zna~ajnu koli~inu SO2.

Nakon tih amandmana, Evropska komisija jezatra`ila izvje{taj kojim bi se ispitalo smanjenjeemisije uklju~ivanjem elektrana iz perioda prije1987. godine. Konstatovano je, iako je prvobitnadirektiva nametnula dr`avne krovne vrijednosti oukupnim emisijama iz elektrana tog tipa, da su pos-toje}e elektrane i dalje zna~ajan izvor emisije SO2 iNOx. U izvje{taju je zaklju~eno da bi do 2010.godine, bez mjera predlo`ene direktive, postoje}eelektrane vjerovatno bile odgovorne za 44 odstoukupne emisije SO2 i 12 odsto NOx.

SSmmaannjjeennee ggrraanniiccee eemmiissiijjaaPored nastojanja da se direktivom obuhvate pos-

toje}e elektrane, Vije}e Evrope se sna`no zalagalo ida se efektivnost nove direktive pove}a. Nakon dru-gog ~itanja, 14. marta 2001., Vije}e Evrope iZajednica se nisu slo`ili oko kona~nog teksta pred-lo`ene direktive, pa je proces uskla|ivanja bioneminovan. Centralno pitanje bilo je treba li i}i nadalje smanjenje grani~nih emisija NOx, kao produk-ta sagorijevanja goriva, prvenstveno uglja.

Kona~no, postignut je dogovor da se novomdirektivom grani~ne vrijednosti NOx za elektrane sa~vrstim gorivima smanjuju od 650 mg/Nm3 do 200mg/Nm3. To ograni~enje se odnosi na nove i za pos-toje}e elektrane do 2016. godine.

Definirane grani~ne vrijednosti emisije polutana-ta bit }e bitan reper za pregovore sa dr`avamaisto~ne Evrope koje se nadaju ulasku u EU.

Me|utim, koncesijom postoje}e elektrane mogubiti oslobo|ene obaveza koje se odnose na novestandarde o emisiji, ukoliko prije 30. 6. 2004. godinepreko pisane deklaracije upu}ene relevantnomtijelu poduzmu sve da u periodu izme|u 1. januara2008. i 31. decembra 2015. godine elektrane ne}eraditi vi{e od 20.000 radnih sati.

Dalje, za elektrane sa procijenjenom proizvod-njom od 400 MW, koje do 31. decembra 2015.godine ne rade vi{e od 200 sati godi{nje ili 500 satiod 1. januara 2016. godine primjenjivat }e se toler-antnija grani~na vrijednost za SO2 od 800 mg/Nm3.

Zaklju~eno je da sa 31. decembrom, 2004.

godine Evropski komitet mora podnijeti izvje{taj

koji }e obuhvatiti detalje o: potrebi poduzimanja

narednih mjera, efikasnosti i prednostima daljih

Novi propisi Evropske zajednice

O reguliranju emisije polutanata u zrakKrajem pro{le godine Evropska zajednica je stavila nasnagu dvije direktive koje reguliraju emisiju polutanatau zrak. Naime, 27. novembra 2001. godine u slu`benomglasilu Evropske zajednice objavljene su: LCPs -Direktiva o ograni~enju emisije iz velikih energetskihpostrojenja i NECs - Direktiva o dr`avnim krovnimemisijama

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

15

smanjenja emisija, efektima postavljenih granica emisije i konkurentnosti na tr`i{tu elektri~ne energije i

planovima za smanjenje emisije na razini dr`ava.

KKrroovvnnee ddrr`̀aavvnnee vvrriijjeeddnnoossttii eemmiissiijjaaCilj direktive o krovnim dr`avnim vrijednostima emisije odre|enih atmosferskih zaga|iva~a (NECs) jeste

da se pomo}u kontroliranja dr`avnih emisija smanji zdravstveni rizik od polutanata iz zraka. Postavljaju segranice emisije za SO2, NOx, isparljive organske komponente (VOCs) i amonijak (NH3) i o~ekuje se da do 2010.godine dr`ave ~lanice ne}e prekora~iti razinu emisije za te zaga|iva~e, kako je prikazano u tabeli ispod.

KKrroovvnnee ddrr`̀aavvnnee vvrriijjeeddnnoossttii eemmiissiijjaa zzaa SSOO22,, NNOOxx,, VVOOCCss ii NNHH33 kkoojjee }}ee bbiittii ppoossttiiggnniittee ddoo 22001100.. ggooddiinnee

Shodno toj direktivi Evropska komisija u toku 2004. i 2008. godine mora izvje{tavati Evropski parlamenti Vije}e Evrope o napretku koji je na~injen u implementaciji temeljnih na~ela i o rezultatima u me|uvre-menu ostvarenih okolinskih ciljeva, tj. o smanjenju zakiseljavanja atmosfere i razine izlaganja tla ozonu, tedugoro~nih ciljeva eliminiranja kriti~ne razine emisije i postizanja kvaliteta zraka u skladu sa smjernicamaSvjetske zdravstvene organizacije (WHO). O~ekuje se da }e zacrtani ciljevi biti ostvareni do 2010., odnos-no respektivno do 2020. godine.

Izvje{taji bi, gdje je to mogu}e, trebali biti pra}eni prijedlozima za modifikaciju dr`avnih krovnih emisi-ja i/ili vremenski definiranih okolinskih ciljeva.

PPrreegglleedd ggrraannii~~nniihh vvrriijjeeddnnoossttii eemmiissiijjaa pprreemmaa nnoovvoojj ddiirreekkttiivvii EEZZ--aaGrani~na vrijednost emisije za supstance je dozvoljena koli~ina ispu{tanja te supstance u zrak u otpad-

nim gasovima iz velikih postrojenja za sagorijevanje.

GGRRAANNII^̂NNEE VVRRIIJJEEDDNNOOSSTTII EEMMIISSIIJJEE SSOO22AA// zzaa ~~vvrrssttoo ggoorriivvooGrani~ne vrijednosti emisije za SO2 (izra`ene u mg/Nm3) - sadr`aj O2 od {est odsto za postoje}e elek-

trane i elektrane za koje je dozvola zatra`ena prije 27. novembra 2002. i koje u rad ne}e u}i poslije 27.novembra 2003. godine prikazane su u narednoj tabeli:

Tamo gdje zbog karakteristika goriva, grani~ne vrijednosti koje su prikazane na dijagramu ne mogu bitiispunjene, stepen odsumporavanja od najmanje 60 odsto bit }e postignut u slu~aju elektrana sa procijen-jenim termi~kim inputom koji je manji ili jednak 100 MWt, 75 procenata za elektrane ve}e od 100 MW t i 90procenata za postrojenja ve}a od 300 MWt.

DDrr`̀aavvaa

AustrijaBelgijaDanskaFinskaFrancuskaNjema~kaGr~kaIrskaItalijaLuksemburgHolandijaPortugal[panija[vedskaUKUkupno

SSOO22((kkiilloottoonnee))

39995511037552052342475450160746675853850

NNOOxx((kkiilloottoonnee))

1031761271708101051344659901126025084714811676519

VVOOCC((kkiilloottoonnee))

15913985130105099526155

11599

18518066224112006510

NNHH33((kkiilloottoonnee))

66746931780550731164197

12890353572973110

Termi~ki input MWt 50 100 - 500 Op}i slu~aj mg/Nm3

2.000 Linearno opadanje do 400Ako je ograni~en do 2.000 sati/godi{nje od 2008. do 2015. godine 800ili 1.500 sati/godi{nje od 2016. - pet godina teku}eg prosjeka 800

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

16

Za elektrane ve}e od 500 MWt, mora se primijeniti stepen odsumporavanja od 94 odsto ili od naj-manje 92 procenta gdje je ugovor za priklju~ak dimnih gasova na njene instalacije zapo~et prije 1. janu-ara 2001. godine.

Grani~ne vrijednosti emisije za SO2 /izra`ene u mg/Nm3 (sadr`aj O2 od {est odsto)/ za nove elektranepoznatije po oznaci nova - nova (isklju~uju}i gasne turbine u kojima se sagorijeva ~vrsto gorivo su sli-jede}e):

Ukoliko grani~ne vrijednosti iz ove tabele ne mogu biti zadovoljene zbog karakteristika goriva,postrojenja moraju dosti}i 300 mg/Nm3 SO2 ili je stepen termi~kog ulaza manji ili jednak 300 MWt. Uslu~aju postrojenja sa procijenjenim termi~kim ulazom ve}im od 300 MWt, primjenjuje se stepenodsumporavanja do maksimalno dozvoljene grani~ne vrijednosti emisije od 400 mg/Nm3.

BB//TTee~~nnaa ggoorriivvaaGrani~ne vrijednosti emisije za SO2 /izra`ene u mg/Nm3 (sadr`aj O2 od tri odsto)/ za postoje}e elek-

trane i elektrane za koje je dozvola zatra`ena prije 27. novembra 2002. godine i koje u rad ne}e u}i prije27. novembra 2003. godine. koje }e biti primijenjene za postrojenja koja koriste te~na goriva prikazanasu u narednoj tabeli:

Grani~ne vrijednosti emisije za SO2 /izra`ene u mg/Nm3 (sadr`aj O2 od tri odsto)/ za nova postroje-nja koja koriste te~na goriva (isklju~uju}i gasne turbine) su slijede}e:

CC//GGaassoovviittaa ggoorriivvaaGrani~ne vrijednosti emisije za SO2 /izra`ene u mg/Nm3 (sadr`aj O2 od tri odsto)/ za postoje}e elek-

trane i elektrane koje koriste gasovito gorivo, a za koje je dozvola zatra`ena prije 27. novembra 2002godine i koje u rad ne}e u}i poslije 27. novembra 2003. godine prikazane su kako slijedi:

Grani~ne vrijednosti emisije za SO2 (izra`ene u mg/Nm3 /sadr`aj O2 od tri odsto)/ za nova postroje-nja koja koriste gasovita goriva su slijede}e:

((NNaassttaavvaakk uu sslljjeeddee}}ÐÐeemm bbrroojjuu)) KKaaddiirraa MMOO^̂EEVVII]] ii LLeejjllaa MMAA[[AALLAA

Vrsta goriva 50 - 100 MWt 100 - 300 MWt preko 300 MWtBiomasa

Op}i slu~aj200850

200200**

200200

** Osim u slu~aju najudaljenijih regija(Francuski prekookeanski odjeli, Azuri i Madeira (Portugal), Kanarskaostrva) gdje se primjenjuje 850 do 200 mg/Nm3 (linearno smanjenje).

Termi~ki input MWt 50 - 300 300 - 500 mg/Nm3 1.700 Linearno opadanje do

400

50 - 100 MWt 100 - 300 MWt vi{e od 300 MWt850 400 - 200 linearno smanjenje** 200** Osim u najudaljenijim regionima, gdje se primjenjuje 850 - 200 mg/Nm3,linearno smanjenje.

Vrsta goriva Grani~ne vrijednosti (mg/Nm3)Gasovita goriva op}enitoUkapljeni gasNiski CV gasovi iz gasifikacije rafinerijskih otpadaka,gas iz koksnih pe}i, gas iz visokih pe}iGas iz gasifikacije uglja

35pet

800Bit }e utvr|eno kasnije

Vrsta goriva Grani~ne vrijednosti (mg/Nm3)Gasovita goriva op}enitoUkapljeni gasNiski CV gasovi iz koksnih pe}i, visokih pe}iNiski CV gasovi iz visokih pe}i

35pet400200

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

17

^vrsta goriva (sadr`aj O2 6 odsto)Vrsta goriva 50 - 100 MWt 100 - 300 MWt preko 300 MWtBiomasaOp}i slu~aj

*300 u najudaljenijim regionima

400400

300200*

200200

Te~na goriva (sadr`aj O2 3 odsto)50 - 100 MWt 100 - 300 MWt preko 300 MWt

*300 u najudaljenijim regionima400 200* 200

Preko 50 MWt toplotnog inputaPrirodni gasTe~na gorivaOstali gasovi

50120120

Austrijska firma FFrriittzz GGeettrraaeennkkee GGmmbbHH nudi sljede}e rabljenema{ine za punjenje fla{a:

- ma{ina za pranje fla{a,- punja~,- ma{ina za etiketiranje,- injector,- Mix Cult Matek,- kompresor,- skretnica,- razne transportne trake,- kotao,- stanica za skidanje kamenca.Ma{ine su bile do 2002. godine u pogonu,

a generalni remont izvr{en je 1991. godine.Ma{ine se nude za samostalnu monta`u, amogu se koristiti i u proizvodnji piva.

Zainteresovane molimo da direktnokontaktiraju sljede}u firmu:

Fritz Getraenke GmbHMarktplatz 18 aA - 8625 TurnauTelefon: 0043 3863 2235Faks: 0043 3863 2622Kontakt: Wilhelm FritzKorespondencija: njema~ki

Austrijska kompanija ZZiimmmmeerreeii && BBlloocckkhhaauussbbaauu PPoollaannsscchhuueettzzGGeessmmbbHH (proizvo|a~ drvenih ku}a) prodaje upotrebljavane ma{ineza preradu drveta iz svog ma{inskog parka, uklju~uju}i i su{aru.Ma{ine }e biti na raspolaganju od kraja maja 2003. godine, a su{araodmah. Razgledanje ma{ina je mogu}e u svakom trenutku. Bli`einformacije mogu se dobiti kod:

Zimmerei & Blockhausbau Polanschuetz GesmbHOffenseestr. 61A-4802 EbenseeTelefon: 0043 6133 5335 Faks: 0043 6133 6136E-mail: office@holzhausbau.at, Homepage: www.holzhausbau.atKontakt: Ulrike Polanschuetz

Preduze}e Brovisnamjerava

sara|ivati saprivrednicima ZDK

Preduze}e Brovis d.d. Visoko, ~lanicapreduze}a Akova Impeks d.o.o. i Mesneindustrije (MI) Ovako u narednom periodu`eli uspostaviti kooperativnu saradnju sapoljoprivrednim proizvo|a~ima za tovpili}a na podru~ju Zeni~ko-dobojskog kan-tona (ZDK), javio je dopisnik AgencijeONASA.

Tim povodom su u Privrednoj komori(PK) ZDK promovisani dosada{nji poslovnirezultati i proizvodni planovi preduze}aBrovis.

Brovis d.d. je formiran nakon privatizaci-je Tvornice sto~ne hrane Visoko i farmeDobrinja u Visokom.

Direktor preduze}a Faruk Buljumba{i}kazao je za Agenciju ONASA da su{tinaovog projekta predstavlja stvaranje jednezdrave infrastrukture za vlastitu proizvodnjudoma}eg pile}eg mesa.

Do sada je u preduze}e investirano vi{enego {to je bilo obavezno po ugovoru okupovini biv{e dr`avne Tvornice sto~nehrane i farme Dobrinja, a uz zadr`anih 86zaposleno je i novih 75 radnika. Do junaove godine u planu je zapo{ljavanje jo{ 70radnika.

Ponuda za saradnju na podru~ju kooperacijeizrade dijelova - komponenti za

novi proizvod

Traktor BORIBORI SE@ANA je preduze}e koje razvija novi tip

poljoprivrednih ma{ina (poljoprivredni alati za traktore)i traktor Bori, koji }e se u cijelosti proizvoditi u pre-duze}u Bori - Bosanska Krupa.

@eli se posti}i bosanski proizvod, {to zna~i da preko50 odsto ugra|enih dijelova treba biti proizvedeno kodbosanskih kooperanata.

Zato se pozivaju, proizvo|a~i:* dijelova za izradu {asijskih dijelova za automobil-

sku industriju,* dijelova i komponenata za mjenja~, diferencijal,

prednji i zadnji most,

* cijevastih materijala za elektri~ne i hidrauli~ke insta-lacije vozila i

* drugih dijelova, te komponenata, koje bi seugra|ivale u poluproizvode i kona~ne proizvode.

Da se jave, kontakna osoba je Milan Ro{kari~, tele-fon: 00386 2 7200 665, faks 00386 2 7200 666, GSM00386 41 788390. NN.. [[.. MM..

Ponuda - Tra`nja

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

18

Ova najstarija bosanskohercegova~ka industrijs-ka kompanija grabi krupnim koracima u svomerazvoju. To najbolje potvr|uje ~injenica da je u2001. godini gotovo u cijelosti dostigla predratnuproizvodnju. Podvig je utoliko ve}i {to je to ost-vareno na daleko manjem tr`i{tu, uglavnom,Federacije Bosne i Hercegovine. Poslovna - 2001.godina ostat }e zapam}ena i po svojevrsnom reko-rdu: godi{nji plan proizvodnje ostvaren je za 11mjeseci, pa je na tr`i{te plasirano 4.150 tona ili 12odsto vi{e nego godinu dana ranije.

Takav trend rasta proizvodnje nastavljen je i u2002. godini kada je proizvela vi{e od 4.000 tonacigareta, ali su zato postignuti i jo{ bolji financijskirezultati. Takvim poslovnim uspjesima mo`e sepohvaliti malo koja firma u BiH.

- U poslovnoj - 2002. godini ugovoren je plas-man cigareta na tr`i{te SR Jugoslavije, od ~ega jesamo na Kosovu prodato vi{e od hiljadu tona izara|eno ne{to vi{e od 20 miliona KM - ka`e [efikLojo, generalni direktor FDS-a.

Uz to, u Crnu Goru mjese~no se izvozilo 15 tonacigareta u vrijednosti 450.000 KM, a u Srbiju od 50do 60 tona u vrijednosti oko 1,5 miliona KM. U2002. godini po~eo je i izvoz cigareta u Albaniju.Prema rije~ima [efika Loje, plasman sarajevskih cig-areta na pomenuta tr`i{ta odvija se uz po{tivanjesvih propisa i drugih mjera predostro`nosti protiv{verca.

Tako je na svaku paklu cigareta nalijepljenaporezna markica, a {lepere sa cigaretama dogranice prate carinici i predaju ih carinicima uzemlji kupca.

- Sve dok se nismo stabilizirali na bh. tr`i{tu,ustezali smo se od izvoza - ka`e [efik Lojo. - Unato~~injenici da na prostoru BiH imamo nelojalnustranu konkurenciju i pravu najezdu {vercera, na{epozicije su oja~ane u zadnje dvije godine. To senajbolje vidi po ostvarenju plana proizvodnje u2001. i 2002. godini. Pozitivni proizvodni i finan-cijski rezultati dobijaju jo{ vi{e na zna~aju, kada seima u vidu ~injenica da su ulaganja vlastitih sred-stava u protekle tri godine u modernizaciju i instali-ranje najmodernije tehnologije iznosila vi{e milionamaraka.

Da li }e FDS krenuti u osvajanje zapadnogtr`i{ta? [efik Lojo napominje da }e to i}i te`e, sobzirom na to da su na njemu prisutne jake multi-nacionalne kompanije. Uz to, u Republici Hrvatskojdr`ava je uvela visoke carinske da`bine za uvozstranih cigareta i tako za{titila doma}u proizvodnju.

FDS, ~ija je vlasni~ka struktura izvr{ena pova`e}im propisima, zapo{ljava oko 500 radnika. Udana{njem vremenu i u te{kom tr`i{nomokru`enju, bez prave za{tite doma}e proizvodnje,FDS i njegovi radnici uspjeli su sa~uvati i odr`atikontinuitet proizvodnje, mjesto na tr`i{tu i ugledkojeg su generacije s ljubavlju gradile u prethodnih122 neprekidnog rada i uspje{nog poslovanja.

Za ovu priliku valja spomenuti jo{ jednu va`nu~injenicu. FDS se jedini pojavljuje kao kupacduhana koji se proizvodi u op}inama Stolac, ^aplji-na, ^itluk, Ljubu{ki, Grude, Grada~ac i Ora{je.Jedan dio otkupljenog duhana koristi u vlastitojproizvodnji cigareta, a ostalo izvozi u RMakedoniju. Pored toga, FDS nov~anim pozajmica-ma duhanskim stanicama poma`e kreditiranjeproizvodnje duhana, nabavku mineralnih gnojiva,za{titnih sredstava itd. Svi od duhanara do direkto-ra duhanskih stanica tvrde da nije FDS-a u BiH bidavno prestala proizvodnja duhana.

AAhhmmeedd MMEETTIILLJJEEVVII]]

Fabrika duhana Sarajevo

Specijalne cigarete za

kraljevsku svadbuU Fabrici duhana Sarajevo, koja je osnovana 1880. go-

dine, u prve dvije godine se kri`ao i pakovao duhan. Godine1882. proizvedene su prve tri vrste cigareta - Damen, He-rcegovina i Bosna.

Svoj proizvodni i poslovni vrhunac Fabrika duhanaSarajevo dosti`e u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Naime,bila je jedina u prvoj Jugoslaviji koja je imala po~ast kojoj jepo najvi{em nalogu stavljeno u du`nost da proizvodi cigareteza dvor kralja Aleksandra Kara|or|evi}a. Uz to, 1922. godineprilikom vjen~anja kralja Aleksandra i kraljice Marijeproizvela je specijalne cigarete Mladenci, koje su imale zlat-ni pisak.

Poslovni uspjesi FDS-a

Kompanija koja stalno pove}avaproizvodnju

FDS ve} dvije godine zaredom ostvaruje godi{nji planproizvodnje od 4.000 tona i gotovo u cijelosti jedostigao predratnu proizvodnju. Uz to, u~inio je izna~ajan iskorak u izvozu - u 2002. godini vrijednostizvoza cigareta iznosi vi{e od 20 miliona konvertibil-nih maraka

Danas je mogu}e otkriti bolest u samom za~etku,kada je i najlak{e sprovesti lije~enje, {to dovodi do sveboljih rezultata. Najbolji pokazatelj je porast prosje~nedu`ine `ivota. U isto vrijeme broj medicinskog osoblja senije zna~ajno promijenio u odnosu na prije 10, 20 i vi{egodina, a potrebe za njima su porasle.

Poznat je baby boom fenomen kad se nakon dru-gog svjetskog rata u roku od nekoliko godina prorodnipriliv stanovni{tva naglo pove}ao. Danas su ti ljudi u{liu `ivotnu dob koja ima svoje potrebe u zdravstvenojnjezi - tada{nji bum beba se danas ogleda kroz bum ljuditre}e dobi. Me|utim, nemogu}e je o~ekivati da mali brojprofesionalnog zdravstvenog osoblja odgovori svimzahtjevima koji se svakodnevno postavljaju pred njih.

Posljedica koju bi logi~no mogli o~ekivati jeste danastane zagu{enje u pru`anju zdravstvenih usluga, npr.da ljudi moraju ~ekati najobi~nije usluge danima,mjesecima, a za slo`ene zahvate i godinama.

Na sre}u, napredak se de{ava uporedo i u smislupojednostavljivanja upotrebljivosti dijagnosti~kih i ter-apeutskih sredstava za ~ije kori{tenje ne treba imatizavr{en studij medicine, dapa~e mogu ih koristiti i ljudikoji nemaju nikakvo predznanje iz te oblasti.

Od medicinske dijagnostike odvaja se segmentku}ne dijagnostike, koja ve} sada broji zna~ajan brojsredstava. Ku}na priru~na sredstva su oduvijek postojalasamo ne u ovom obliku i ne na ovom nivou, a razlog jete`nja ~ovjeka da preuzme kontrolu nad svojim zdravl-jem.

Metoda kontrole, recimo, {e}era se izvodila proban-jem ukusa urina, bolesti su se prepoznavale ukusom imirisom znoja, da ne nabrajamo i druge neprijatnemetode, sada stvar pro{losti.

Od aparata koji su se koristiti su termometri na `ivu(u njihovu neprakti~nost svi smo se imali priliku uvjeritilove}i `ivu iz razbijenog termometra), te klasi~niaparati za mjerenje pritiska za koje je, ipak, trebaloiskustvo i vje{tina kako bi se mogli upotrijebiti.

Za taj segment se mo`e re}i da postoji u primordijal-nom obliku jo{ odavno.

Pored napretka u tehnologiji op{ta obrazovanostobi~nog ~ovjeka, informisanost kroz masmedije i sredst-

va komunikacije, dovodi da se moderni ~ovjek postavljau aktivan odnos prema svom zdravlju. Jedan od bitnihelemenata tog pristupa jeste kontrola, sredstvima koja sudo prije kratkog vremena bila dostupna samo uslo`enim zdravstvenim sistemima.

[[ttaa zznnaa~~ii ddiijjaaggnnoozzaa??Dijagnosys je gr~ka rije~, a zna~i poznavanje prirode

bolesti, {to je jo{ uvijek pravo ljekara. Me|utim, prostorza samokontrolu postoji i treba ga iskoristiti. U{tede navremenu i novcu su ogromne. [ta je od tih sredstavadostupno u BiH?

BBrrzzii tteessttoovvii Ova grupa dijagnosti~kih sredstava se temelji na

specifi~noj reakciji antigen - antitijelo koja gotovo sto-procentno otkriva razli~ite tvari za koje je taj testpripremljen. S obzirom na to da su dosada{nje proce-dure trajale i po nekoliko dana, pa i sedmica kao {to jeslu~aj kod Mycobacterium Tuberkulosis, ili Influenzavirus - poznat kao virus gripa ova metoda koja se odpo~etka do kraja obavi za nekoliko minuta je dobilaoznaku RAPID-brza. Brzinom se ne gubi na kvaliteti, jerje to potpuno druga~iji pristup od dotad poznatih i neradi se o skra}enju i gubitku bitnih osobina procedure,ve} o proceduri koja ima potpuno druga~iju prirodu.Ima {iroku primjenu i nije specifi~an za jednu ili dvijetvari. Prednost je u tome da se za relativno male novcemo`e u kratkom intervalu i stvoriti i primijeniti dijagnos-ti~ki metod za svaku pretragu.

Po~e}emo sa jednim od najstarijih aparata koji se uvi-jek ima u ku}i, toplomjerom.

TToopplloommjjeerrPored klasi~nih `ivinih, ve} du`e vrijeme su na tr`i{tu

prisutni i digitalni toplomjeri, LC (liquid cristal) - toplom-jeri, IC termometri za uho koji ne sadr`e `ivu, pa jeupotreba, naro~ito kod djece, mnogo prakti~nija. Samomjerenje temperature kra}e traje, potrebno je par sekun-di laganog pritiska na uho, i vrijednost se mo`e o~itati nadispleju, koji imaju osvjetljenje tako da se mogu koristitiu i potpunom mraku, ne bude}i dijete. U memorijiaparata ostaje zadnjih 10 mjerenja, {to omogu}avadodatno pra}enje kretanja temperature.

LC - toplomjeri su tanki na plasti~noj foliji, mogu sena}i u obliku flastera i prakti~ni su za 24-satno pra}enjetemperature bebe, iako nisu precizni kao IC. Krasi ihniska cijena.

Nastavi}emo sa upoznavanjem aparata koji se moguimati u ku}i, kao brzi testovi: test na narkotike; test natrudno}u; samomjera~ {e}era u krvi; mjera~i pritiska.

MMaajjaa KKNNEE@@EEVVII]],, mmrr pphh..

Ku}na dijagnostikaTehnolo{i napredak naro~ito informati~ketehnologoije i biotehnologije je doveo dovelikog napretka i u medicini. Svakodnevnaotkri}a potresaju na{e predod`be o ljudskomorganizmu, zdravlju i bolesti. Medicinskanauka se uslo`njava, otvaraju se novi horizonti, izu~avaju se nove oblasti...

Metode za {iru primjenu

Komore u BiH organizovane na principima javnog kontinentalnog pravaPreuranjene izmjene Zakona o privrednim komorama u FBiHDistributeri naftnih derivata u FBiHZakon o lijekovima regulisati pravilnikomNovi identifikacijski broj dobilo 34.885 subjekataPoduzetnistvo - mljekara agrocentar uvodi novu opremu u proiyvodnjuIsplacen dio premija ya mlijekoRazvoj i unapredjenje trzista vrijednosnim papirimaProblemi primjene Upute ya unutrasnju obraduBilansiranje sekundarnih sirovinaKvalitetan omjer robne razmjenePosjete, Cilj - cvrsce povozivanjeOtklonjene dileme Sve osiguravajuce kuce izmirile dugovanja Zelene karteGrupacija proizvodjaca ribe i riblje mladji Za nase proizvode zainteresirano trziste EUEkoloski aspekti primjene goriva i mayivaLjekovito bilje - Mogucnosti zaposljavanjaUspjesno realizovan p;rojekat male hidroelektrane SnjeynicaO reguliranju emisije polutanata u zrakPonuda - TraznjaPreduzece Brovis namjerava saradjivati sa privrednicima ZDKTraktor BORIKompanija koja stalno povecava proizvodnjuSpecijalne cigarete za kraljevsku svadsbuKucna dijagnostikawww.kfbih.com