Zagreb, 15. prosinca 2014. Broj 437/438 - sssh.hr · ETUC ima plan za investicije i kvalitetna radna mjesta u Europi. Plan, „Novi put za Europu: ETUC-ov plan za investicije, održivi

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 15. prosinca 2014. • Broj 437/438

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Mladenu Novoselu ponovno povjerenje

Str. 6. - 8.

Mladenu Novoselu ponovno povjerenje

Str. 6. - 8.

DogađajiInicijativa „Ne damo naše autoceste“

Prikupljeni potpisi u Hrvatskome saboruGlasilo Saveza

samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom »Pretplata na Sindikalnu akciju«

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaAlan Čaplar

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

akcijas i n d i k a l n a

Predstavnici inicijative „Ne damo naše autoceste“, koji su od 11. do 25. listopada 2014. godine,

prikupljali potpise za raspisivanje refe-renduma protiv davanja autocesta u koncesiju, predali su 17. studenoga 530.853 prikupljena potpisa predsjed-niku Hrvatskoga sabora Josipu Leki. Predali su mu i zahtjev za raspisiva-nje državnog referenduma na kojemu će se građani izjašnjavati o izmjeni Zakona o cestama kojim se zabra-njuje davanje izgrađenih autocesta u koncesiju za javne usluge, jer su stra-teški interes RH. Iako su tražili isti rok koji je bio za prikupljanje potpisa i za provjeru potpisa, to se nije dogodilo.

Tražili su i da se referendum održi na dan predsjedničkih izbora, jer ne žele stvarati dodatne troškove…

Saborski odbor za Ustav, Poslov-nik i politički sustav 25. studenoga bio je jednoglasan u odluci da od Vlade zatraže provjeru potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta, a tu bi odluku još trebao potvrditi Hrvatski sabor.

Nastavno, Inicijativa je od Ustav-nog suda zatražila da do objave rezultata referenduma Vladi i Mi- nistarstvu prometa zabrani podu- zimanje daljnjih koraka u postupku monetizacije.

DogađajiSSSH o dokumentima vezanim uz analizu politike plaća u RH u kontekstu Preporuka Europske komisije Vladi RH

Kolektivni ugovori nisu ograničavajući za poslodavce

SSSH je pozdravio namjeru da se u Hrvatskoj progovori o politici plaća, pa makar i bez dostatnih stastičkih podataka i analitičkih podloga, te »pod pritiskom« Europske komisije. S druge strane, usprotivio se namjeri Europske komisije da (kao i u nekim drugim zemljama EU) u pitanje dovede meha-nizam određivanja plaća (wage-setting mechanisms) i usmjeri ga, među osta-lim, prema decentraliziranom sustavu kolektivnoga pregovaranja. SSSH zago-vara jačanje pregovaranja na granskoj razini (odnosno razini djelatnosti), u kombinaciji s KU na razini poslodavca.

U analizi koju su za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sastavili vanjski stručnjaci, kolektivni ugovori se (iako o njima nema nikakvih podataka) navode kao ograničavajući za poslo-

davce, kao nešto što im uskraćuje flek-sibilnost, a nema riječi o pozitivnoj ulozi kolektivnih ugovora, kao autonomnome mehanizmu uređivanja radnih odnosa (uključujući i plaće) između poslodavca/udruge poslodavaca i sindikata, za što bi obje strane trebale biti zainteresirane. Nigdje nema podataka o snižavanju materijalnih prava radnika u privatnom sektoru u nizu djelatnosti pogođenih krizom, počevši od kraja 2008. godine naovamo, izmjenom ili aneksima važe-ćih KU (graditelji, drvna industrija, trgovina, metalska industrija...). Nema ni usporedbe plaća između sektora/poslodavaca u kojima postoje kolektivni ugovori i onih u kojima ih nema.

Dokumentu nedostaje i dio o mini-malnoj plaći. Isto tako, govori se samo o »golom« iznosu plaća, bez korekcije

za kupovnu moć (primjerice, raspon iznosa minimalnih plaća u državama-članicama EU koje imaju zakon o mini-malnoj plaći je 1 : 11, a kada se one kori-giraju za kupovnu moć, raspon među njima je 1 : 4,5!).

Neprihvatljiva je i konstatacija da su relativno visoki troškovi rada jedan od razloga niske stope zaposlenosti. Uzrok niskoj zaposlenosti u RH je prije svega izostanak adekvatnih politika koje bi aktivirale zapošljavanja ljudi i stimulirale gospodarski rast, kao i izostanak mehanizama pravne države koji bi sprječavali nezakonita otpušta-nja, prijevremena umirovljenja i slično. Porezna politika nije povoljno utjecala na zapošljavanje, jer se često mijenjala i time dovodila potencijalne investitore u stanje nesigurnosti.

Nacrt Strategije razvoja javne uprave od 2014. do 2020. godine

Bez djelotvorne javne uprave nema ni održivoga gospodarstva- Bez djelotvorne javne uprave nema ni demokratskoga pravednoga društva, niti održivoga gospodarstva. Reforma javne uprave, kao najbolja strateška investicija, zahtijeva stručnu pripremu, socijalni dijalog i politički konsenzus, poručili su u osvrtu na nacrt Strategije razvoja javne uprave do 2020. godine GONG, Platforma 112, Institut za javnu upravu, Hrvatski pravni centar, Odsjek za javne politike, menadžment i razvoj Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata. Svi oni su ujedno i potpisnici otvorenoga pisma Vladi RH, Hrvatskome saboru i Pred-sjedniku Republike u kojemu se pojaš-

njava kako je javnost u proteklih mjesec dana dobila prvi uvid u nacrt Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2014. do 2020. godine koje je usklađeno s razdobljem Nacionalnog programa reformi i Sporazuma o partnerstvu s Europskom unijom o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova, gdje je čak 88 milijuna eura predviđeno za provedbu reformskoga programa Pametna administracija.

„Naglašavamo kako se nacrt ove Strategije pojavljuje na samom pragu posljednje godine mandata ove Vlade, i to bez uključivanja socijalnih partnera i stručne javnosti u njezinu izradu. To znači da se ni sistemski pomaci, niti povlačenje planiranih sredstava neće moći provesti prije

sljedećih izbora, budući da je Strate-gija još uvijek daleko od dovršenosti u stručnom smislu i operacionalizacije“, navodi se u otvorenome pismu.

Gospodarsko-socijalno vijeće je na sjednici, održanoj 17. stude-noga, predložilo Ministarstvu uprave da se u nastavku procesa izrade Prijedloga Strategije formira radna skupina, sastavljena od predstav-nika relevantnih nadležnih državnih tijela, akademske zajednice i socijal-nih partnera. GSV je predložio i da se Konačni prijedlog Strategije prije upućivanja u daljnju proceduru, dostavi na ponovno razmatranje GSV-u, te da se, radi njezine održi-vosti i postizanja učinaka, o Strategiji raspravlja u Hrvatskome saboru.

sindikalna akcija | 3

Događaji

Sastanak Regionalnog sindikalnog vijeća »Solidarnost«

Pitanje članova je suštinsko pitanjeUoči Sedmoga kongresa SSSH,

12. studenoga, u Tuheljskim Topli-cama je održan sastanak Regional-nog sindikalnog vijeća »Solidar-nost«, u čijem su radu, uz predstav-nike reprezentativnih sindikalnih središnjica država bivše Jugoslavije, među kojima je i SSSH, sudjelovali i Jaap Wienen, zamjenik glavne tajnice Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC), Enisa Salimo-vić, koordinatorica Ureda ITUC-a u Sarajevu, Grigor Gradev, izvršni tajnik Paneuropskog regionalnog vijeća (PERC) ITUC-a, te Alexandre Martin, projektni menadžer u Europ-skoj konfederaciji sindikata (ETUC). Rasprava je bila usmjerena na interno i eksterno jačanje sindikata, privla-čenje, zadržavanje i mobiliziranje članova. Samokritičnosti nije nedo-stajalo. Otvoreno je niz pitanja važnih za budućnost i opstojnost sindikata, koja su u interesu, prije svega, članova sindikata. Kako se moglo čuti, većina se sindikata regije susreće s padom broja članova. Svi su se složili kako bez članova nema snage sindikata. Pitanje članova je suštinsko pitanje, pitanje budućnosti sindikata.

Paralelno, održao se i sastanak Odbora mladih RSV »Solidarnost«

na kojemu su predstavnici zemalja sudionica prezentirali do sada izra-đene i započete projekte kampanja o temi komuniciranja i/ili učlanjivanja mladih, čije su ideje nastale tijekom Trećeg kampa Odbora mladih RSV »Solidarnost«, održanog potkraj rujna 2014. godine, u Mariji Bistrici. Govo-rilo se i o provođenju Rezolucije RSV »Solidarnost« o unapređenju polo-žaja mladih u sindikatima, usvojene u ožujku 2014. Gost sastanka, Nikola Buković, predstavnik Mreže mladih Hrvatske, objasnio je pozitivne strane suradnje nevladinih organizacija širo-kog spektra te sindikata na samom primjeru građanske inicijative »Ne damo naše autoceste«, gdje se upravo na djelu pokazalo kako je zajedničkom

suradnjom uspjeh moguć. Govorio je i o mogućnostima izvlačenja financij-skih sredstava iz EU fondova vezano za mlade.

Sukladno dosadašnjoj praksi, održan je i zajednički sastanak »juni-ora i seniora« RSV-a na kojemu su predstavljene sve kampanje. Tome dijelu su prisustvovali i gosti iz Među-narodne organizacije rada, te norveške sindikalne središnjice LO. Raspravljalo se o problemima mladih, potpori radu mladih, modelima njihova uključiva-nja u sindikalni rad, te aktivnijem radu sekcija mladih.

S obzirom na rotacijski pristup predsjedanju »Solidarnošću«, dogovo-reno je da domaćinstvo u 2015. godini ide u Republiku Makedoniju.

4 | sindikalna akcija

Događaji

Međunarodna konferencija

Novi put za Hrvatsku i Europu„Novi put za Hrvatsku i Europu:

sindikalna strategija i akcijski plan“ naziv je međunarodne konferencije što ju je, uoči Sedmoga kongresa SSSH, 13. stude-noga, u Tuheljskim Toplicama, orga-nizirao SSSH u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta. Želja je organizatora bila čuti promišljanja o tome što sindi-kati mogu napraviti kako bi se izborili za promjenu smjera ekonomsko-soci-jalnih politika i izgradnju pravednijega društva, u Hrvatskoj i Europi. Naime, kriza je iskorištena za drastičnu regu-laciju prava radnika. Jedine preporuke Europske komisije, kao i zahtjevi „europ-ske trojke“, vladama zemalja članica EU, bile su mjere štednje koje su samo dovele do daljnjeg pogoršanja položaja građana, povećanja nezaposlenosti uz sve veće siromaštvo i nejednakost.

O temi su govorili Ana Miliće-vić Pezelj, izvršna tajnica SSSH, Jozef Niemiec, zamjenik glavne tajnice Europ-ske konfederacije sindikata (ETUC), Georges Dassis, predsjednik Radničke grupe Europskoga gospodarskog i socijal-nog odbora (EGSO), i Antonio Morandi, novinar Opće talijanske konfederacije rada (CGIL). Panel raspravom moderi-rala je novinarka Jasmina Popović.

Kako se moglo čuti, sindikalni pokret treba one koji donose političke odluke podsjetiti na temelje od kojih se krenulo osnivanjem Europske unije. Među prioritetnim ciljevima Ugovora o EU-u puna su zaposlenost, socijalni napredak, socijalna uključenost, soci-jalna zaštita, solidarnost i socijalna kohe-zija. U Ugovoru se navodi da pri stvara-nju i provedbi svih politika EU-a treba voditi računa o visokoj razini zaposleno-sti, primjerenoj socijalnoj zaštiti i borbi protiv socijalne isključenosti.

ETUC ima plan za investicije i kvalitetna radna mjesta u Europi. Plan,

„Novi put za Europu: ETUC-ov plan za investicije, održivi rast i kvalitetna radna mjesta“, naznačuje kako se Europa može izvući iz krize investicijama u održivi rast i radna mjesta kroz ambicioznu stra-tegiju oporavka, investirajući dodatna 2 posto BDP-a godišnje u razdoblju od deset godina u novu industrijsku bazu i kvalitetno zapošljavanje i mogućnosti obrazovanja.

Na pitanje jesu li radnička prava ono za što se još uvijek treba boriti, izvršna tajnica SSSH je odgovorila: Radnička prava su jedino za što se treba boriti! S tim povezujem i građanska prava!

Neposredno prije početka međunarodne konfe-rencije „Novi put za Hrvatsku i Europu: sindikalna strategija i akcijski plan“, SSSH je organizirao briefing, odnosno kratko informiranje za međunarodne goste Kongresa SSSH. Predsjednik SSSH Mladen Novosel upoznao ih je s reorganizacijom SSSH i aktivnostima SSSH u protekle četiri godine, planovima za budućnost, te s najvažnijim informacijama o samome Kongresu.

Briefing za međunarodne goste Kongresa SSSH


DogađajiVII. kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Mladenu Novoselu ponovno povjerenjePod motom „Snažan sindikat. Za

bolju Hrvatsku!“ od 13. do 15. studenoga 2014. godine, u hotelu

Well, u Tuheljskim Toplicama, održan je Sedmi kongres SSSH. Zastupnici VII. kongresa SSSH iskazali su dosa-dašnjem predsjedniku SSSH Mladenu Novoselu ponovno povjerenje za obav-ljanje predsjedničke funkcije sljedeće četiri godine. Od 137 zastupnika, koji su drugoga dana Kongresa pristupili glasovanju, za Mladena Novosela je, u postupku tajnoga glasovanja, glaso-valo njih 136. Jedan glasački listić bio je nevažeći. Prema izvješću Verifikacijske komisije, u radu prvoga dana Kongresa sudjelovalo je 138, u drugoga dana 141 zastupnik od ukupno 152 zastupnika izabrana u udruženim sindikatima i sekcijama. U postupku tajnoga glaso-vanja izabrani su i članovi Statutarne komisije i Nadzornog odbora.

Prihvaćena su i izvješća o radu Nadzornog odbora i Statutarne komisije, te Izvješće o radu SSSH za razdoblje 2010. - 2014. Njihovu usvajanju prethodila je konstruktivna rasprava iz koje izdvajamo

obraćanje predsjednika Sekcije mladih SSSH Danijela Leša, koji se skrenuo pozornost na problem aktivacije mladih, napominjući kako Sekcija ne može jačati svoju snagu i djelovanje ako udruženi sindikati ne regrutiraju mlade aktivne članove. Konstatirao je kako ni Deklaracija o položaju mladih na radnom mjestu i u sindikatu, usvojena na VI. kongresu SSSH, nije u cijelosti realizirana. Stoga ju je, na prijedlog predsjednika SSSH, VII. kongres uvrstio među ovogodišnje radi njezine

cjelovite provedbe. Na riječi predsjed-nika Sekcije mladih SSSH nadovezala se Maja Mandarić, članica Izvršnog odbora Sekcije mladih SSSH, skrenuvši pozorno-sti na nepronalazak plodnoga tla zamolbe Sekcije na statutarne promjene udruženih sindikata koje bi omogućile članstvo učeni-cima i studentima, uz simboličnu člana-rinu. Samo je SGH to učinio.

Sastav Radnoga predsjedništva Kongresa koje je rukovodilo njegovim radom, a u čijem su sastavu bili predsjed-

Zastupnici VII. kongresa SSSH usvojili su i Program rada SSSH za razdoblje 2014. – 2018., te kongre-sne programske dokumente: Deklaraciju „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“ i Deklaraciju o stvarnom odlučivanju žena u sindikatima, kao i Rezoluciju o revitalizaciji industrijske proi-zvodnje i otvaranju novih radnih mjesta, Rezoluciju o zaštiti zdrav-lja radnika na radnom mjestu, te Rezoluciju o solidarnosti i ravno-pravnosti među generacijama.

Prije službenog otvaranja Kongresa, članovi Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a „Naša lipa“ iz Tuhelja, pjesmom su poveli zastupnike i goste Kon- gresa u glazbenu šetnju hrvat-skim krajevima.


Događajinici udruženih sindikata koji imaju status zastupnika, mijenjao se tijekom dva radna dana Kongresa. Predsjednik Radnoga predsjedništva oba dana bio je Eduard Andrić, predsjednik STUH-a.

Pozdravne riječiCijeneće državničke obveze Predsjednika Republike, na početku protokolarno-svečanoga dijela Kongresa uslijedilo je uvodno obraćanje predsjednika SSSH Mladena Novosela, te pozdravne riječi gostiju.

Rezimirajući protekle četiri godine, predsjednik SSSH je podsjetio na velika očekivanja od nove vlasti, ali i otrežnjenje koje je stiglo vrlo brzo. Zaključio je:

- Hrvatska treba promjene društve-nog, ali i sindikalnog razvoja. Ključni izazov hrvatskim sindikatima je pokreta-nje i aktivno sudjelovanje u oblikovanju nove vizije društvenog razvoja. Dakle, tražimo New Deal, novi dogovor i preras-podjelu društvenog bogatstva! Snažni sindikati jamstvo su održivoga rasta i razvoja, pravednijega društva i države vladavine prava, vidljivo na primjeru niza razvijenih zemalja. U tom kontekstu, radu mora biti vraćena vrijednost, radna mjesta moraju biti mjerilo uspješnosti ekonomskih politika, a prava i dobrobit građana moraju biti zajednički cilj javnih politika. Samo snažni sindikati tome mogu pridonijeti. Sindikati se moraju vratiti izvornim sindikalnim vrijedno-stima, solidarnosti i zajedništvu, i na njima graditi svoju snagu, pregovaračku moć, te akcijsku i borbenu sposobnost u suvremenom demokratskom okruženju, jer kada dijalog zakaže, akcija je prijeko potrebna!

Kako se Kongres održavao na području Krapinsko-zagorske županije, dobrodošlicu je gostima poželio župan te Županije Željko Kolar. Temeljem iskustava u Županiji, u kojoj postoji jaka metalo-prerađivačka industrija, staklarska, ali i tekstilna industrija, raste izvoz i smanjuje se broj nezaposlenih, poručio je:

- Ako želimo stvoriti Hrvatsku kao mjesto u kojemu ljudi mogu živjeti od svojega rada moramo biti svi zajedno – sindikati, poslodavci i Vlada.

SSSH i udruženi sindikati su tije-kom proteklih godina puno surađivali sa Zakladom Friedricha Eberta (FES), stoga ne čudi prisutnost Dietmara Dirmo-sera, direktora zagrebačkog ureda FES-a. Ujedno je prenio pozdrave i Njemač-kog saveza sindikata (DGB). Kako reče Dietmar Dirmoser, u još uvijek postojećim uvjetima gospodarske krize, SSSH mora biti prvi koji će braniti prava radnika i građana općenito, te mora biti proaktivan u svojem djelovanju.

Zastupnicima i gostima VII. kongresa SSSH, u ime RSV „Solidarnost“, obratio se predsjednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) Dušan Semolič. Kritički se osvrnuo na bankarski sustav, koji je stvorio krizu, a sada diktira kakvo treba biti društvo. Poručio je kako će sindikati biti jači samo ako su uistinu zajedno, te se zajedno bore za solidarnost.

Iako prisutan Kongresu, prisut-nima se u video- poruci obratio Geor-ges Dassis, predsjednik Radničke grupe Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), napominjući kako će se ta Grupa, zajedno s ETUC-om i svim nacionalnim savezima, nastaviti boriti za Europu solidarnosti, blagostanja i mira za sve, jer su oni koji donose političke odluke zaboravili na osnovne pojmove na kojima je sazdana Europska unija, posebice pojam solidarnosti.

Ovidiu Jurca, viši stručnjak za radničke aktivnosti u uredu Međuna-rodne organizacije rada (MOR) u Budim-pešti, među ostalim, podsjetio je na dva krucijalna dokumenta MOR-a u kojima su rješenja stanja sve veće nejednakosti, siromaštva, visoke nezaposlenosti…: Deklaraciju o socijalnoj pravdi i praved-noj globalizaciji te Globalni pakt za zapo-šljavanje. Na nama je samo da „prođemo“ kroz te dokumente i primijenimo ih.

Pozdrave Europske konfederacije sindikata (ETUC) zastupnicima prvoga Kongresa SSSH od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013. godine, prenio je Józef Niemiec, zamjenik glavne tajnice ETUC-a, usredotočivši se na važnost istinskoga socijalnoga dijaloga.

- Nitko ne može i neće negirati da EU integracije trebaju reforme. Međutim, reformske politike moraju biti ugrađene u kontinuirani proces konzultacija i postiza-nja kompromisa kako bi socijalna pravda živjela u praksi. U suprotnom, reforme će proizvesti podjele u društvu. U svrhu praćenja i utjecaja na proces reformi, strukturiran, ozbiljan i stalni socijalni dijalog ključan je alat, rekao.

Dolazak četrdesetak stranih gostiju iz prijateljskih sindikal-nih središnjica i međunarod-nih sindikalnih organizacija na Kongres SSSH priznanje je dosa-dašnjem radu SSSH, a medijsku pozornost Kongres je dijelom privukao i zbog dolaska pred-sjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića.

Svoje obraćanje predsjednik SSSH Mladen Novosel završio je riječima kako će SSSH, kao najorganiziranija i ponovno najbrojnija sindikalna središnjica u Hrvatskoj, poticati suradnju i zajedničko djelovanje, ali i procese sindikalnih integracija, kako unutar središnjice, tako i izvan nje, uvjeren da su integracije u dobroj vjeri jedini način uspostave socijalne ravnoteže u društvu – ZA BOLJU HRVATSKU!


DogađajiU ime Međunarodne konfederacije

sindikata (ITUC) prisutne je pozdravio Jaap Wienen, zamjenik glavne tajnice ITUC-a. Napomenuo je kako je za svaku zemlju socijalni mir osnovni uvjet koji jamči stabilnost demokracije, ekonomije i društva u cjelini. Velika je pogreška igno-rirati predstavnike radnika, ne poštovati socijalne partnere. Zaključio je kako sindikati više nego ikada moraju ojačati svoj položaj, obraniti prava radnika, te se zauzeti za socijalne politike koje uistinu pridonose pristojnome životu sviju.

U ime Gospodarsko-socijalnoga vijeća (GSV) prisutne je pozdravio njegov aktualni predsjednik Damir Kuštrak, ustvrdivši kako u okolnostima u kojima jedino raste javni dug, bitka za radnička prava postaje vrlo složena. Kako reče, Hrvatska je duboko ušla u globalne tije-kove i europske integracije i samim time u žestoku konkurenciju, čega mnogi, čini se, nisu svjesni. Postići pozitivni rast plaća, standarda, prihoda, profita…, zahti-jeva dogovor o mnogim pitanjima, kao i podjelu odgovornosti između radnika, poslodavaca i političara, zaključio je Damir Kuštrak.

Među prisutnima bio je i zamjenik glavnoga direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Bernard Jakelić koji je izrazio zadovoljstvo, kako reče, dose-gnutom civilizacijskom razinom socijal-noga dijaloga u Hrvatskoj, te bipartit-nim, sektorskim aktivnostima sindikalne i poslodavačke strane, ujedno izrazivši nadu za integracijskim procesima među sindikalnim središnjicama.

U ime sindikalnih središnjica, uspje-šan rad Sedmoga kongresa poželio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

- Rad nije roba. Čovjek nije roba. Čovjek je biće koje radi i stvara nove vrijednosti i upravo iz toga bića proi-zlazi dostojanstvo radu i svemu onome što on stvara. I temeljem toga, radniku

pripada i dostojna plaća i dostojni uvjeti rada, podsjetio je Krešimir Sever, dok je, u SSSH uvijek rado viđen, Nj.E. Henrik Ofstad, veleposlanik Kralje-vine Norveške u Hrvatskoj, govorio o gospodarskoj krizi u Europi i Hrvatskoj, nezavršenim strukturnim promjenama u hrvatskome gospodarstvu, potrebi sviju strana da počnu voditi socijalni dija-log, jačanju hrvatske ekonomije, novim ulaganjima…

U ime Vlade RH i Ministarstva rada i mirovinskog sustava prisutne je pozdra-vio resorni ministar Mirando Mrsić.

- S problemima postizanja održi-voga gospodarskoga rasta i sustava soci-jalne sigurnosti nosi se cijela Europa i za postizanje željenoga cilja treba vremena, rada i zajedništva u cjelokupnom druš-tvu. Smatram kako zajedništvo možemo stvoriti, jer Hrvatska treba ići naprijed, rekao je ministar. Osvrćući se na dosadaš-nje poteze Vlade RH poručio je kako se svi trebamo zapitali jesmo li svi zajedno mogli bolje i jesmo li mogli brže doći do željenoga cilja.

- Duboko sam uvjeren da jesmo, ali samo kvalitetnom, argumentiranom i konstruktivnom raspravom, imajući u vidu da cilj kojemu svi težimo, a to je bolji život građana ove države, možemo postići zajedno, zaključio je, poručivši kako potrebne reforme Vlada ne može učin-kovito provoditi bez podrške i suradnje socijalnih partnera. Stoga smatra važnim postizanje općeg društvenog konsenzusa o ključnim pitanjima razvoja i u tom procesu sindikati imaju važnu i posebnu ulogu.

Misao kako bi Hrvatska trebala izgledati i kuda bi trebao ići odnos rada i kapitala te kako zaštititi radnike i njihovo dostojanstvo, sa zastupnicima i gostima Sedmoga kongresa podijelio je predsjed-nik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

- Osim za prava radnika, moramo se izboriti i za način poslovanja. Društveno

odgovorno poslovanje jedan je od onih uvjeta koji omogućavaju da rad i kapital nađu svoj interes u poslu. Partnerstvo, razumijevanje, načela socijalne pravde, uvažavanje tržišta i zajednički dogovor o najvažnijim ciljevima razvoja društva jest jedini mogući put izlaska iz krize, poru-čio je Predsjednik Republike, savjetovavši svim sindikatima: -Budite zajedno. Borite se za radnička prava i tražite partnere na strani poslodavca i kod Vlade. Naravno, neće uvijek biti jedinstva, ali dužnost je svih nas da učinimo, ali doista, sve da se jedinstvo ostvari, te da se ostvare sva važna načela socijalne pravde. - Slažem se kako radnik ne smije biti rob neoliberalnog kapitalizma i da standard simboliziran u „tri osmice“ treba biti poštovan u Hrvatskoj, ne samo zbog članstva u Europskoj uniji, već zato što pripadamo društvu koje tu socijalnu komponentu, socijalnu pravednost ima i mora je održati. Hrvatska mora funkcio-nirati kao tržišna ekonomija u kojoj treba imati instrumentarij koji jamči pravednu tržišnu utakmicu i koji jamči pravedan odnos onih koji rade i onih koji ulažu, zaključio je Predsjednik Republike.

Članovi Statutarne komisije SSSH: Dražen Katić (SSKH), Marinko Prgomet (SPIVH), Suzana Rajković (SOMK), Ivan Svraka (SMH-IS), Ankica Štefančić (SZH), Snježana Vrančić (STH) i Alenka Zelko (SGH).Članovi Nadzornog odbora SSSH: Ljubica Horvat (SMH-IS), Miroslav Jurišić (SGH), Boris Kefelja (EKN), Ingrid Stanić (SSKH) i Zrinka Zadro (STH).

Kod ulaza u kongresnu dvoranu bila je postavljena tematska izložba o najvažnijim aktivnostima SSSH u protekle četiri godine.


intervjuMarko Maslić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske

Nedopustiva je brojnost sindikata u komunalnoj djelatnostiDosadašnji predsjednik Samo-

stalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelat-

nostima Hrvatske Marko Maslić, na nedavnoj je VII. skupštini SSKH jedno-glasno, javnim glasovanjem, ponovno izabran na tu funkciju. Uz dvije godine obavljanja funkcije vršitelja dužnosti, ovo mu je treći mandat. Zaposlen je u Liburnijskim vodama d.o.o. Jurdani, na radnome mjestu voditelja skladišta, društva koje se 1. siječnja 2014. godine odvojilo od društva Komunalac. Pitali smo ga o kolektivnome pregovaranju i pojavi neisplate plaća te sindikalnoj sceni u djelatnosti…

Dužnost ćete, kao i dosada, obna-šati volonterski. Kako usklađujete dužnosti na svojemu radnome mjestu, za koje imate ugovor o radu, i obnaša-nje predsjedničke funkcije?

Dio tih mogućnosti omogućen je kroz izuzetno kvalitetno sklopljen kolek-tivni ugovor na razini bivšeg Komu-nalca, sada Liburnijskih voda. Osigu-rana su mi dva sata po članu sindikata za sindikalni rad tijekom godine. To mi omogućuje i obavljanje predsjedničkog dijela posla u sindikatu. S druge strane, to mi omogućuje i kvalitetan odnos s vlasnikom, jedinicom lokalne uprave i samouprave u kojoj djeluje komunalno društvo u kojemu radim.

Kako ocjenjujete dosadašnje djelo-vanje SSKH?

Od 28. travnja 2004. godine, nakon analiza ukupno zatečenoga stanja u SSKH, napravljeno je jako puno. Ponaj-prije u organizacijskom dijelu. »Očistili« smo svoje redove od struke ili nestruke koja nije dobro i kvalitetno obavljala svoj posao. Poboljšali smo i kvalitetu usluge prema našim članovima kroz struku koju

smo zaposlili. Posebice tu spominjem tajnika SSKH Radovana Tadeja.

Dugi smo niz godina živjeli u istoj kući u kojoj i većina udruženih sindikata SSSH, ali zbog skučenoga prostora, ali i procjene ulaganja u imovinu koja nije podijeljena, odlučili smo se za kupovinu vlastitoga prostora. Imali smo moguć-nosti. Uredili smo ga i sada posjedujemo izuzetno kvalitetni prostor iz kojeg se može pružati kvalitetna usluga člano-vima, a to nam je i obveza.

Kako se moglo čuti na VII. skup-štini SSKH, 51,66 posto podružnica SSKH »pokriveno« je kolektivnim ugovorima. Jesu li sva komunalna poduzeća u kojima sindikalno orga-nizirate radnike u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave?

Da. Sva društva u kojima sindikalno organiziramo radnike i imamo potpi-sane kolektivne ugovore u vlasništvu su jedinica lokalne uprave i samouprave.

Koliko ta činjenica utječe na visok postotak sklopljenih kolektiv-nih ugovora i kvalitetu socijalnoga dijaloga?

Iz iskustva pregovaranja, s aspekta vlasništva, mislim kako smo u znatno

boljem položaju nego što su sindikati koji su više naslonjeni na industriju i koji su, ako im je omogućeno sindikalno organiziranje, u privatnome vlasniš-tvu. Prije svega mislim na određene jedinice lokalne uprave i samouprave s kojima je odnos izuzetno kvalitetan. U pojedinim, poput Siska, nakon isteka kolektivnog ugovora, bilo je nemoguće pokrenuti pregovore za novi kolektivni ugovor ili njegovo produljenje. Kori-steći sva zakonska sredstva, ipak smo uspjeli. Kolektivni pregovori su krenuli. S druge strane, u sredinama koje nemaju sredstava, poput Hrvatske Kostajnice, Udbine, Knina…, teže je ostvariti skla-panje kolektivnog ugovora.

Na žalost, i u komunalnoj djelat-nosti došlo je do pojave neredovite isplate plaća radnicima. Kako to obja-sniti?

Na to pitanje nije jednostavno odgovoriti. U sektor koji mi pokrivamo, najvećim je dijelom, u sklopu vlasništva, uključena politika. Kada se u određenoj sredini promijeni vlast, u mnogočemu naprave pogrešne korake, tako da se u pitanje dovede i funkcioniranje komu-nalnog sustava. Uz to, svaka bi jedinica lokalne uprave na svome području htjela i željela svojim glasačima, koji su im dali povjerenje, pokazati kako ima i odre-đena znanja, pa, radi širenja komunalne infrastrukture, dižu kredite i zadužuju se kod financijskih institucija. Zaduže se više nego što mogu platiti. Prvi to plate radnici. Isto tako je i veliki dio industrijskog sektora na područjima na kojima djeluje SSKH ugasio svoje pogone, ljudi nemaju novca i nemaju se od čega naplatiti. Upitna postaje isplata plaća i drugih materijalnih potraživanja

Nastavak na 15. stranici


uDruŽeni SinDiKatiVI. strukovno-sportski susreti STUH-a

Pobjednički pehar u Istri

Otvarajući ovogodišnje Susrete, koji su održani u Falkensteiner hotelima, u zadarskome Boriku

od 7. do 9. studenoga 2014. godine i okupili 350 sudionika, Eduard Andrić naglasio je aktualnosti u djelatnosti.

Ponovio je i ono o čemu je pisa-nim putem upoznat i resorni ministar Darko Lorencin, kako je STUH uvijek zahtijevao, i zahtijevat će, da postupak privatizacije bude transpa-rentan i da se pri odabiru najboljeg ponuditelja uzimaju u obzir speci-fičnosti, značenje i potrebe svakog pojedinog društva i destinacije, da iza ponuditelja stoji brend i dokazani pozitivni rezultati poslovanja u hotel-sko – turističkoj djelatnosti, da ponu-ditelj jamči zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, pri

zapošljavanju daje prednost domaćem domicilnom stanovništvu i da poštuje Kolektivni ugovor, zadrži zatečena prava radnika i teži njihovu uvećanju. Kao gosti svečanom otvaranju prisustvovali su Mladen Novosel, predsjednik SSSH, potpredsjednik za sektor gospodarstva Ivan Tomac, pred-sjednik Sindikata metalaca Hrvatske – IS-a Vedran Dragičević i predsjed-nik Sindikata prometa i veza Hrvat-ske Stjepan Lisičak, koji su pozdravili sudionike. Na završnoj svečanosti pozdravne je riječi uputio Ivo Bašić, savjetnik ministra turizma. U strukovnom dijelu natjecanja natjecali su se kuhari/slastičari, kono-

bari, barmeni, sobarice i recepcionari. Sportske su discipline bile pikado, kuglanje, boćanje i nogomet. Speci-fičnost je Susreta natjecanje regija, a ne pojedinaca, koji svojim dosezima pridonose uspješnosti svoje sindikalne regije. Kod kuhara zlatnu medalju osvojila je II. regija, Sekcija mladih bila je najuspješnija u kategoriji slastičari, kao i u natjecanju konobara. Naju-spješnije barmene ima IV. regija, a

Prva regija (Istra i otok Lošinj) ukupni je pobjednik ovogodišnjih VI. strukovno – sportskih susreta, s osvojenih 35 bodova. Samo bod manje osvojila je Sekcija mladih STUH-a, čije je sudjelovanje u strukovnim natjecanjima za svaku pohvalu, a osvojena mjesta poticaj i za buduće hvalevrijedne aktivnosti. Pobjednički pehar sretnim i veselim pobjednicima, zajedno s prijelaznim, uručio je predsjednik STUH-a Eduard Andrić.

ukupni pobjednik - prva regija StuH-a (istra)Barmeni

Struka uvijek u prvom planu


uDruŽeni SinDiKati

I. se može podičiti recepcionarima i sobaricama, s tim što u kategoriji sobarica prvo mjesto dijeli sa Sekcijom mladih STUH-a. Što se sportskih disciplina tiče u pikadu (žene) prvo su mjesto osvojile četiri natjecateljice Sekcije mladih, a kod muških pobjedničko je mjesto pripalo IV. regiji. U kuglanju (žene) I. regija osvojila je prvo mjesto, a u kategoriji muški V. regija. Prvo mjesto u boćanju (žene) pripalo je IV. regiji, a od muških III. regiji. Peta regija pobi-jedila je u nogometu ! Ž. Slunjski

Na završnoj svečanosti progla-šena je sindikalna podružnica godine, a ta je čast pripala sindikal-noj podružnici »Turist« iz Varaž-dina. Ljubomira Lončar, tajnica i pravna savjetnica STUH-a, proči-tala je obrazloženje odluke Pred-sjedništva o dodjeli priznanja, a plaketu je slavljenicima uručio predsjednik STUH-a Eduard Andrić. »Turist« d. o. o. Varaždin zapošljava 90 radnika, od kojih su njih 63, od samog utemeljenja organizirani u Sindikat turizma i usluga Hrvatske. Vrlo uspješ-noj organizaciji i radu sindikalne podružnice STUH-a »Turist« d.o.o. Varaždin, uz sve organizirane članove, te članove Povjerenstva SP, poseban doprinos dao je Miro-slav Šestak, dugogodišnji sindikalni povjerenik, koji ujedno obnaša i funkciju radničkog vijeća- naglasila je, među ostalim, Ljubomira Lončar.

Šestak je posebice bio zauzet zaštitom prava onih radnika kojima su prava bila povrijeđena, ali i onih koji su nakon dugogodišnjeg rada, narušena zdravlja, od strane

poslodavca pokušavali biti progla-šeni viškom i za koje često poslo-davac nije imao razumijevanja. I uloženi trud na području kolektiv-nog pregovaranja urodio je plodom te je potpisan Kolektivni ugovor, a nakon njega i dodaci. Nije to bio nimalo lak posao jer se posloda-vac dugo vremena opirao i protivio »sjedanju za stol« o temi kolektiv-nih pregovora i sklapanja kolektiv-

nog ugovora. Miroslav Šestak bio je vrlo aktivan na izboru povjerenika zaštite na radu. Njegovom zaslu-gom spriječene su opstrukcije kod biranja povjerenika zaštite na radu. Osim u sindikalnoj podružnici »Turist« d. o. o. Miroslav Šestak je aktivan i u sindikatu na razini Varaždinske županije. Sada je i na dužnosti predsjednika Statutarne komisije STUH-a.

Turist Varaždin – sindikalna podružnica godine

Sekciji mladih prvo mjesto u natjecanju konobara


intervjuZlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske

Hrvatska mora poštovati pravnu regulativu o neradnim danima!

Na nedavnoj VII. skupštini Zlatica Štulić ponovno je izabrana za pred-sjednicu Sindikata trgovine Hrvatske. Razgovarali smo s njome o stanju u djelatnosti, nastavku kolektivnih pregovora o granskom kolektivnom ugovoru, slobodnoj nedjelji…

Funkciju predsjednice STH tijekom 2014. obavljali ste nekoliko mjeseci, nakon umirovljenja Vaše prethodnice Dragice Mišeljić. Nastavili ste provoditi dotadašnju utvrđenu politiku STH. Je li bilo promjena u načinu rada?

Nije bilo nekih velikih bitnih promjena samo što sada sagledavam probleme na nacionalnoj razini i globalno, a do tada sam radila na teritoriju istočne Hrvatske, pokrivajući područje pet županija. No, problemi su identični na području cijele Hrvatske. Nastavili smo provoditi program rada STH utvrđen na prethodnoj Skupštini STH. Došla sam u vrijeme kada se dogodilo otkazi-vanje granskoga kolektivnog ugovora i počele nastupati određene promjene u društvima – poslodavci su uskraćivati određene dodatke i materijalna prava koja su bila utvrđena kolektivnim ugovo-rom. Naprosto smo se morali prilagoditi novome načinu rada, pregovora s poslo-davcima, što je intenziviralo naš rad.

Hoće li u novome mandatu biti novih promjena u načinu rada, funk-cioniranja i organizacije STH?

U svojemu smo radu transparentni. Stoga ćemo još više poraditi na informi-ranju naših povjerenika i ostalih članova putem novih oblika komuniciranja.

Koji su prioriteti STH za sljedeće četiri godine?

Mi smo na VII. skupštini donijeli Program rada koji želimo u cijelosti

odraditi u sljedećemu mandatu. Prvo i osnovno djelovanje, vezano je uz činje-nicu da postoji veliki problem sa slobo-dom učlanjivanja. Naši poslodavci vrlo često, ne samo mali, direktno ili indi-rektno zabranjuju radnicima sindikalno organiziranje. S HUP-Udrugom trgovaca, resornim ministarstvom i svim drugim čimbenicima moramo zajedno raditi kako bi se radnicima u sektoru trgovine omogućilo ostvarivanje njihova ustav-noga prava. Na žalost, neki su se naši poslodavci vratili u prošlost u kojoj je biti član sindikata opasno.

Što se tiče uređivanja radnoga vremena, mogu reći kako Hrvatska nije pravno uređena država tako da radnici u trgovini nemaju uređeno radno vrijeme. Često se vode dvostruke evidencije. Mi želimo da se to konačno riješi. Postoje-ćim žmirenjem i gledanjem kroz prste, te izricanjem minornih sankcija, poka-zuje se kako se država ne bavi ozbiljno radnim vremenom. Kada se pogleda broj zaposlenih u djelatnosti i koliki odrađeni sati ostaju neplaćeni, jasno je kako su gubitnici radnici i država, a sve ide samo u korist poslodavca. Tamo gdje imamo uspostavljen socijalni dijalog možemo poslodavca upozoriti, razgovarati i tražiti plaćanje. Tamo gdje nemamo sindikalno organizirane radnike, gdje se ljudi ne smiju sindikalno organizirati, postoje ozbiljni problemi. Na tome želimo pora-diti. Obratit ćemo se resornome mini-starstvu sa željom rješavanja Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH koji je kod nas potpuno neprimjenjiv u praksi i bez ikakvih sank-cija zbog toga. Taj je zakon propisao da se u određene dane ne radi, ali u Hrvatskoj svi rade.

Čak 90 posto novosklopljenih ugovora u djelatnosti sklapa se na odre-đeno vrijeme. Često su to ugovori koji nisu rezultat poslovne potrebe, poslovnog procesa. Pri otvaranju nove robne kuće nema potrebe za sklapanjem ugovora na određeno vrijeme, a upravo se to događa i to je opet nepostojanje pravne države. Nitko ne kontrolira iz kojih se razloga ti ugovori sklapaju na određeno vrijeme. To je u nadležnosti inspektorata i država mora vršiti kontrolu. I državi treba biti u interesu da sve bude u skladu sa zako-nom. I na tome treba poraditi.

Kako objasniti različita ponašanja multinacionalnih kompanija u Hrvat-skoj i drugim europskim zemljama po pitanju radnoga vremena, uvjeta rada, plaća...?

Radi se o prilagođavanju uvjetima tržišta i poslovanja. Svi koji dolaze u Hrvatsku, bilo stranci ili domaći, ne postoje razlike jer su svi registrirani

Nastavak na 16. stranici

naši SinDiKalni PovjereniciKlara Galzina, dugogodišnja povjerenica SMH-IS-a u Đuro Đaković Termoenergetskim postrojenjima d.o.o., Slavonski Brod

Nema odustajanja!Vjerojatno ne postoji radnik

Đuro Đaković Termoener-getskih postrojenja koji ne

poznaje Klaru Galzinu, dugogodiš-nju sindikalnu povjerenicu Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskoga sindikata, koja posljednju godinu i pol dana profesionalno radi kao predsjed-nica Radničkoga vijeća TEP-a, što joj je zakonski omogućeno, ali još uvijek obavlja i poslove projektanta, radnoga mjesta na kojemu je provela više od tri desetljeća. Za tu ženu, majku i baku, uvijek dotjeranu i elegantnu, koja svima pristupa s osmijehom na licu, bavljenje sindikalnim poslom je časna uloga, ali, kako kaže, jako nezahvalna i nedovoljno priznata, kako među kolegama, tako i šire. Ljudi ne vjeruju sindikatima. Sjete ih se kada im »voda dođe do grla«. Tada spoznaju važnost članstva u sindikatu, jer je iskustvo pokazalo kako je on jedini koji im može pomoći u takvim situacijama. Nedostaje sindikalne kulture, opće-nito, dodaje. Percepcija javnosti o sindikatima je loša. Dijelom je tome, mišljenja je, kriva i loša prezentacija sindikalnih uspjeha, te nedovoljna prisutnost u medijima.

- Ipak, ne možemo sve, ali ako napravimo jedan pomak naprijed, učinili smo mnogo, govori Klara, isti-čući kako, kada jednom uđeš u sindi-kalne vode i vidiš rezultat svojega rada, a ako uz to imaš i dobru ekipu oko sebe, te potporu obitelji, to ti daje poticaj za daljnji rad. Ne razmišljaš o odustajanju, iako ima i onih koji odustanu. Ne i Klara.

Kao sindikalna povjerenica prošla je sve ono što jedno društvo može proći, od stečaja, utvrđivanja tehno-loških viškova, privatizacije… Bila je i na potpisivanju granskoga kolektivnog

ugovora djelatnosti u kojoj radi, koji, na žalost, već godinama nije na snazi. Iste godine kada je potpisan taj gran-ski, 1992. godine, potpisan je i kolek-tivni ugovor u društvu u kojemu Klara radi, koji se poštuje. Svake se godine poboljšava, a to omogućuje kontinui-tet poslova. U privatnoj tvrtki, poput TEP-a, koji je u stopostotnome privat-nome, ruskome vlasništvu, poboljša-nja u kolektivnome ugovoru mogu se tražiti samo ako ima posla. Klara je mišljenja kako je i najlošiji sklopljeni kolektivni ugovor dobra stvar, jer ima prostora njegovu poboljšanju. Ako nema sindikata, s kojim će poslodavac sklopiti kolektivni ugovor, što jedino sindikat može, poslodavac će gledati da njemu ostane što više, a radnicima što manje.

Od ukupno 845 radnika TEP-a, 55 je kolegica. Klara je posebice ponosna na dogovor s poslodavcem o njihovu redovitom godišnjem sistematskom pregledu koji plaća poslodavac, to više što je sistematskim pregledom jednoj kolegici spašen život.

Kako se nalazi u zrelijim godi-nama, u sindikalni je rad nedavno uključila i mlađe kolegice i kolege, kako bi bila sigurna da, jednoga dana kada ode u mirovinu, TEP ostavlja u sigurnim rukama.

- Od mlađih osoba očekujem poboljšanja, uvođenje novina, jer mi, koji smo u sindikalnim vodama duže vrijeme, još od prošloga društvenog uređenja, možda ne primjećujemo probleme koje bismo trebali riješiti, dodaje.

Sedmi kongres SSSH je peti kongres SSSH na kojemu je Klara zastupnica. Uspoređujući ih, tvrdi kako je SSSH u trendu promjena. Pozitivnim uviđa prisutnost mlađih

ljudi, s novim idejama. Vidljiva je njihova primjena savjeta s mnogo-brojnih tematskih seminara, a u sindikalnom poslu obrazovanje je jako bitno, posebice za kolektivno pregovaranje.

Kaže Klara kako ima još puno toga reći, pa možda napiše i knjigu…

Uvijek će biti ponosna što je bila aktivni član sindikata, upoznala mnoge ljude i sklo-pila brojna prijateljstva, koja će je pratiti do kraja života. Bilo je i žustrih rasprava, možda i uvreda i podcjenjivanja, što nije dobro, ali uvijek je nastojala biti iznad toga, shvaćajući to kao razmimoilaženje mišljenja.


uDruŽeni SinDiKati

Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske

Nove sindikalne podružnice

U protekla dva mjeseca, na području Zagreba, utemeljene su četiri nove sindikalne podruž-nice Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske: Dječji vrtić "GAJNICE" (za sindikalnu povje-renicu izabrana je Andrea Bobić), Dječji vrtić "ZRNO" (za sindi-kalnu povjerenicu izabrana je Ivana Kraljević), Dječji vrtić "PČELICA" (za sindikalnu povjerenicu izabrana je Katica Ercegovac), te Dječji vrtić "SIGET" (za sindikalnu povjerenicu izabrana je Natalija Lučić).

SMH-IS

Damir Bačinović, novi regionalni povjerenik

Na sjednici regionalnog povje-reništva SMH-IS-a Regije primor-sko – goranske, održanoj potkraj studenoga, dosadašnji regionalni povjerenik Branko Kužet podnio je ostavku na tu funkciju zbog odlaska u mirovinu. Tijekom sjednice prove-deni su izbori na kojima je tajnim glasovanjem za novoga regionalnog povjerenika izabran Damir Bači-nović, glavni sindikalni povjerenik SMH-IS-a u Brodogradilištu „Viktor Lenac“.

Prosvjed sindikata i braniteljskih udruga INA-e

Danas INA, sutra Hrvatska!

Imunološki i dalje bez plaćeProsvjednicima na Markovu trgu pridružili su se i radnici Imunološkog zavoda, tvrtke u državnom vlasništvu, koji su u štrajku zbog neisplate plaća od kraja listopada. Još uvijek čekaju četiri zarađene plaće i konačno rješenje koje će pokrenuti tu tvrtku od posebnog značenja za sve građane Hrvatske.

Sindikati i braniteljske udruge koje djeluju u INA-i prosvjedovali su 24. studenoga ispred zgrade Vlade RH, na Markovu trgu u Zagrebu. Već sedmim prosvjedom, pod sloganom „Danas INA, sutra Hrvatska!“, željeli su ponovno upozoriti na stanje u INA-i te pozvali predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića da se javno i jasno očituje o pitanju INA-e.

U izostanku odgovora na sve pret-hodne apele i zahtjeve za sastankom, nekoliko dana ranije uputili su mu i otvoreno pismo u kojemu, među osta-lim, traže zaštitu nacionalnih i radnič-kih interesa.

- Nedavna najava zatvaranja Rafi-nerije nafte Sisak i ponovna odgoda

modernizacije Rafinerije nafte Rijeka samo su vidljivi vrh ledene sante. Već godinama se INA-u uništava i iz snažne vertikalno integrirane naftne kompanije s razvijenom proi-zvodnjom i preradom pretvara u pukog trgovca naftnim derivatima iz Mađarske. Svakodnevne ugrožavajuće odluke i gašenje poslovnih aktivno-sti zasigurno ne pridonose dobrobiti kompanije, stoga ih hitno moramo zaustaviti, jer će njihove posljedice za INA-u i čitavo gospodarstvo Repu-blike Hrvatske biti pogubne!, navodi se u otvorenome pismu. Potporu su im svojim dolaskom iskazali i pred-stavnici stopostotnih vojnih invalida Domovinskog rata.


intervju

koja proizlaze iz pravilnika o radu, jer u takvim sredinama teško sklapamo kolektivne ugovore.

Puno se govori o okrupnjavanju sindi-kalne scene. Razmišlja li SSKH o ujedinjenju s pojedinim sindikatom udruženim u SSSH ili izvan SSSH?

Bio bih sretan kada bi ta ideja zaživjela do kraja i kada bi čelnici sindikata, kako SSKH, tako i drugih srodnih ili sindikata sličnih djelat-nosti koji djeluju u sklopu SSSH i šire, prešla sa svojeg ega na kvalitetu ili na jednostavnost sindikalnoga pokreta u Hrvatskoj. Zašto to kažem? Jednostavno iz razloga što manji broj sindikata znači snagu, a kvaliteta bi se postigla kroz udruživanje različitih grana i sindikata. Tada bismo mogli pokrivati i te djelatnosti koje bi se udružile u jednu sindikalnu organizaciju, te jednu ili najviše dvije sindikalne središnjice. Nedopustiva je brojnost sindikata u komunal-noj djelatnosti. Tako, primjerice, u jednome zagrebačkome holdingu, koji ima 12.500 zapo-slenih, djeluje 27 sindikata. Zamislite da je to jedan sindikat?! - Kakva moć i organiziranost!

Kroz svoj smo rad pokazali kako se sindi-kati moraju udružiti, moraju postati jedno tijelo i jedinstveno djelovati. U protivnome, nikada nećemo postići kvalitetu koja bi zadovoljila, prije svega, naše članove, kojih svake godine ima sve manje. Ima ih manje, jer mladi nisu zainteresirani, a trenutna kvaliteta sindikal-noga djelovanja u Hrvatskoj ne zadovoljava njihove apetite. Ali, činjenica je kako su sindi-kati, ovakvi kakvi jesu, tim mladim ljudima osigurali određena poboljšanja kroz potpisane sporazume, kolektivne ugovore i sl. Vjerujem, kada bi bilo manje sindikata, sindikalni rad u Hrvatskoj bio bi znatno kvalitetniji.

Koji su prioriteti djelovanja SSKH u slje-dećemu mandatnome razdoblju?

Djelovat ćemo na tragu slogana VII. kongresa SSSH »Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!« . I dalje ćemo djelovati i raditi na poboljšanju kvalitete usluge. Smatram kako se i razina kvalitete usluge SSSH treba podići na višu razinu, što se terena tiče. Sindikat je potrebno financijski ojačati. Potrebno je i pomladiti vodstvo sindikata, ali da se to vodstvo sindikata privikava na udruživanje sa sličnim ili jednakim granskim sindikatima radi jačanja pregovaračke snage prema poslodavcima i prema Vladi RH, u onome dijelu koji se nas tiče.

Pad BDP-a dvanaesti kvartal zaredom OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

2013. *BDP, realna stopa promjene, % (3Q 2014*) -0,9 -0,5Stopa inflacije (X. 2014*) 2,2 0,4Tekući račun platne bilance, mil. € (2Q 2014*) 378,0 -309,6 Robe, mil. € -6.588,5 -1.801,7 Usluge, mil. € 6.825,1 1.731,4Bruto inozemni dug, mil. € (VIII. 2014*) 45.920,4 45.820,8Bruto inozemni dug (% BDP) 105,3 -Javni dug (% BDP) 75,7 -Proračunski deficit (% BDP) -5,2 -Izvor: DZS * Posljednji raspoloživi podatak Napomena: podaci su prikazani prema metodologiji ESA 2010.

TRŽIŠTE RADAPrema Anketi o radnoj snazi 2Q 2014. 3Q 2014.

Aktivno stanovništvo 1.878.000 -Zaposleni 1.567.000 -Nezaposleni 311.000 -Stopa zaposlenosti, % 43,3 -Stopa anketne nezaposlenosti, % 16,6 15,0Stopa nezaposlenosti mladih (15-24 god), % 41,3 34,4Izvor: DZS, Eurostat

Prema administrativnim izvorima IX. 2014. X. 2014.Aktivno stanovništvo 1.638.316 -Zaposleni 1.347.732 -Nezaposleni 290.584 306.170Stopa registrirane nezaposlenosti, % 17,7 18,7Izvor: DZS, HZZ

PLAĆE I MIROVINE

IX. 2014. X. 2014.Prosječna isplaćena neto plaća 5.442 -Prosječna bruto plaća 7.820 -Minimalna bruto plaća (2014.) 3.017,61Broj korisnika mirovina 1.220.681 1.221.767Prosječna mirovina 2.417,93 2.417,22Odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,10 -Najniža mirovina (po godini staža) 64,52 -Izvor: DZS, HZMO

Petra Šprajaček

aKtualnoNastavak s 9. stranice


aKtualno

u djelatnosti trgovine u Hrvatskoj, najvećim se dijelom ponašaju jednako. Oni koji dolaze iz Europe gdje se ne radi nedjeljom i blagdanima, vrlo se brzo prilagode uvjetima tržišta i poslo-vanja u Hrvatskoj.

HUP-Udruga trgovine još je u siječnju 2013. godine otkazala gran-ski kolektivni ugovor. U kojoj su fazi pregovori o novome granskome kolektivnom ugovoru?

Ubrzo nakon otkazivanja gran-skoga kolektivnog ugovora pokre-nuli smo inicijativu za potpisivanje novoga kolektivnog ugovora za koji smatramo kako treba biti proširen na sve subjekte u djelatnosti. Zakonski, jedini smo reprezentativan sindikat u djelatnosti trgovine. Potpisali smo protokol i pregovori su krenuli. Došli smo do plaća. Kako smo se dogovo-rili da nećemo pojedinačno u javnost iznositi detalje, osim zajedničkom izja-vom, za sada bih rekla toliko.

Može li donošenje granskoga kolektivnog ugovora riješiti pita-nje dostojanstva rada u djelatnosti, ponajprije kod malih poslodavaca?

Kada čovjek ne ostvaruje svoja prava, zakonom dopuštena, kada ne može slobodno biti članom sindikata, kada to ne može javno reći, kada ne smije tražiti ispunjenje svojih prava…, vidljivo je kako tu nema dostojanstve-noga rada.

Granskim kolektivnim ugovorom želimo zadržati odre-đenu razinu prava, a onda da se i

proširi na sve subjekte u djelatnosti. Time bi se stvorio minimum uvjeta ispod kojih ni jedan poslodavac ne bi mogao ići. Samo donošenje kolek-tivnog ugovora neće riješiti pitanje dostojanstva radnika. Nakon njegova donošenja treba uslijediti njegova primjena. Dostojanstveni rad ne znači samo dobivanje plaće. Treba biti ispunjeno niz elemenata. Čovjek se mora osjećati dobro i zadovoljno, mora moći živjeti od svojega rada, mora imati priliku napredovanja i uz poslovni imati i privatni život.

Novi je trend rad nedjeljom kao i svih ostalih dana…

Mi sada zakonom nemamo ograničeno radno vrijeme u trgovini. Dakle, u trgovini se može raditi od 0 do 24 sata, ovisno o odluci poslodavca, kako on ocijeni da mu je u interesu. To je jako loše i nije dobro regulirano. Trgovina mora imati regulirano radno vrijeme i treba reći: Da, trgovine mogu raditi, u vremenu od – do. Rad od 0 do 24 nije značajno povećao zaradu poslodavcima, ali je donio puno nega-tivnih stvari. Ljudi ne mogu uskla-diti svoj obiteljski život s poslovnim životom. Najčešće je riječ o ženama radnicama, koje ne znaju kako doći na posao i otići kućama, a u netipično radno vrijeme mogu doživjeti i pljačke te provale u trgovine.

Nastavak s 12. stranice

Je li slobodna nedjelja u trgovini zauvijek izgubljena?

Slobodna nedjelja je komplek-sno pitanje. Vidljiv je pritisak da se i tamo gdje se dosada nije radilo nedjeljom ili samo u izuze-cima, počne raditi nedjeljom. Želim naglasiti kako je Republika Hrvatska još 1997. godine sklo-pila ugovor sa Svetom Stolicom, koji je zakonom potvrđen, gdje je jasno rečeno kako je nedjelja

u Hrvatskoj neradni dan, a uz to, navedene su i svetkovine koje su također neradni dani. U tome kontekstu je i aktualni Zakon o radu, koji više ne govori izri-čito o nedjelji kao danu tjednog odmora, u suprotnosti sa spome-nutim međunarodnim ugovorom. Dakle, postoji jasna pravna regu-lativa koja se ne poštuje! Hrvatska mora poštovati tu pravnu regula-tivu! Borba se nastavlja.

Europski poslodavci protiv ravnopravnosti spolova i zaštite okoliša

BusinessEurope, najznačajnija od tri krovne europske organizacije posloda-vaca, protivi se zakonodavstvu EU koje

bi trebalo osigurati ravnomjernu zastupljenost spolova u upravnim odborima kompanija, produžiti minimalno trajanje porodiljnoga dopusta, te smanjiti zagađenje okoliša. Dopis BusinessEuropea, upućen prvome potpred-sjedniku Europske komisije (EK) Fransu Timmermansu 20. studenoga, sadrži popis pet zakonodavnih prijedloga za koje poslodavci smatraju da trebaju biti odbačeni jer su »štetni za konkurentnost europskih kompanija«.

Među spomenutim prijedlozima posebno je licemjerno protivljenje uvođe-nju kvota za predstavljenost žena u uprav-nim odborima, budući da je BusinessEu-rope 2005. g. zajedno s Europskom konfe-deracijom sindikata (ETUC) potpisao »Okvir akcija za rodnu jednakost«, radi promicanja jednakosti žena i muškaraca na tržištu rada i na radnome mjestu. Europ-ski poslodavci također traže povlačenje prijedloga za produženje najkraćeg traja-nja u potpunosti plaćenoga porodiljnoga dopusta sa 14 na 18 tjedana, te se protive paketu zakonodavnih mjera koji ima za cilj uspostavu zajedničkog europskog okvira za promicanje cirkularne ekonomije, odnosno povećanja recikliranja otpada i smanjiva-nja stakleničkih plinova i drugih oblika zagađenja okoliša. Prvi potpredsjednik EK Timmermans dobio je mandat da, radi ukidanja nepotrebne birokracije i regula-tive, analizira 130 zakonodavnih prijed-loga koji se trenutno nalaze u postupku i zaključi koje bi od njih trebalo povući.

SSSH i ETUC najoštrije osuđuju izne-sene stavove europskih poslodavaca, koji zakonodavstvo na području socijalnih prava i zaštite okoliša promatraju isklju-čivo u kontekstu utjecaja na konkurentnost, iako socijalni napredak i povećanje kvalitete života prema osnivačkim ugovorima pred-stavljaju jednako značajan cilj EU, te se stoga spomenuti prijedlozi ne mogu promatrati isključivo s ekonomskoga stajališta. Osim toga, neutemeljene su i preuveličane tvrdnje o negativnom utjecaju koji bi pojedini od navedenih prijedloga, poput uvođenja kvote za upravne odbore ili poreza na financijske transakcije, mogli imati na konkurentnost europskoga gospodarstva. D. Šeperić


euroPSKa unijaEuropska sudska praksa

Europski sud pravde

Na ovogodišnjoj konferenciji sindikalne mreže pravnih stručnjaka EU-NETLEX,

održanoj krajem studenoga u danskome gradu Helsingoru, u čijem je radu sudjelovala i Sunčica Benović, voditeljica odjela pravnih i kadrov-skih poslova SSSH, među ostalim, analizirali su se pojedini aktivni sluča-jevi pred Europskim sudom pravde, osnovanim 1977.g., sa sjedištem u Luksemburgu, a koji je najviša sudska instanca u Europskoj uniji.

Kada se pred nacionalnim sudom vodi spor čije je pitanje regulirano pravom EU i praksom Europskog suda, svaki pojedinac može od nacio-nalnog suda još u tijeku parnice zatra-žiti ocjenu valjanosti ili tumačenje neke norme europskog prava koja je nužna za presuđivanje u konkretnom slučaju tzv. «prethodnog pitanja”. Tada prvostupanj-ski sud može u tijeku postupka, a sudovi više instance moraju zastati s vođenjem parnice, i od Europskog suda pravde zatražiti tumačenje pojedinog pravnog pitanja. Takav zahtjev ovlašten je posta-viti nacionalni sud na vlastiti zahtjev ili na zahtjev stranaka u postupku, pa je od izuzetne važnosti poznavanje europskog prava, načela izravnog učinka i nadre-đenosti europskog prava nad nacional-nim pravom te kontinuirano praćenje

sudske prakse Europskog suda pravde u Luksemburgu.

Posebno je istaknut slučaj koji je pokrenuo finski sindikat transportnih radnika protiv poslodavca, a odnosi se na ograničenja rada agencijskih radnika. Postojeći finski Kolektivni ugovor o radu agencijskih radnika usklađen je Direktivom o radu podu-zeća za privremeno zapošljavanje broj 2008/104. koja određuje minimalne standarde zaštite agencijskih radnika. Sukladno navedenom, Europska konfe-deracija sindikata (ETUC) zabrinuta je u slučaju da Europski sud pravde, rješavajući tužbu finskog sindikata, tumači prava agencijskih radnika na način da pri tome ne prihvati ograni-čenja i zabrane rada agencijskih radnika reguliranih kolektivnim ugovorima, a što bi se negativno odrazilo na prava tih radnika u dugim zemljama člani-cama. Odluka Europskog suda pravde očekuje se u 2015.g. i značajno će utje-cati na prava svih agencijskih radnika u EU, a posebno na postojeća ograniče-nja i zabranu rada agencijskih radnika u ostalim državama članicama. Primje-rice najčešće nacionalno ograničenje rada agencijskih radnika je zamjena za radnike u štrajku (Hrvatska, Belgija, Bugarska, Francuska, Mađarska, Grčka, Slovenija i Španjolska), ograničenje broja i udjela agencijskih radnika kod poslodavca (Austrija, Italija i Nizozem-ska, Hrvatska nema takvo ograničenje), striktno reguliranje situacija u kojima se mogu koristit agencijski radnici (Belgija, Francuska, Finska, Italija, Grčka, Portu-gal, Poljska i Rumunjska) i dr.

Nedavno je Europski sud pravde u Luksemburgu 12. studenoga 2014.g. donio presudu prema kojoj Njemačka, pa time i bilo koja druga članica EU, može uskratiti socijalnu pomoć i druga socijalna prava građanima

drugih članica EU ukoliko nikada nisu radili u državi u koju su dose-lili, a sve radi sprečavanja zloupotrebe prava na socijalna davanja države u koju su doselili (naknade zbog neza-poslenosti i druga socijalna davanja članovima njihovih obitelji). Presuda je izazvala različite reakcije. Oni koji su pozitivno komentirali, smatraju da se radilo o tzv. «socijalnom turizmu« mnogobrojnih građana Rumunjske i Bugarske populacije koji su doseljavali u Njemačku, Belgiju, Dansku i Veliku Britaniju kako bi si osigurali egzisten-ciju bez rada. Negativne reakcije usmje-rene su na tumačenje kako se odlukom suda ograničava sloboda kretanja kao i da plaćanje doprinosa iz rada sve većeg broja bugarskih i rumunjskih radnika u Njemačkoj uveliko pokrivaju troš-kove socijalnih davanja nezaposlenih doseljenika iz tih zemalja.

Problem migranata u Njemač-koj Europski sud pravde rješavao je u i slučaju tužbe jedne Turkinje protiv Njemačke budući se nije mogla doseliti u Njemačku kod supruga koji je radio u Njemačkoj iz razloga što na »obave-znom testu« nije mogla pokazati jedno-stavno znanje njemačkog jezika budući je bila nepismena. Europski sud pravde odlučio je u korist Turkinje uz obra-zloženje kako test njemačkog jezika prije useljenja u Njemačku za bračne partnere uz zemalja koje ne pripadaju EU nije sukladan EU standardima.

U zaključcima konferencije posebno je istaknuta važnost konti-nuirane edukacije sindikalnih prav-nih stručnjaka iz područja europskog prava i praćenja sudske prakse Europ-skog suda pravde, a posebno onih koji su iz zemalja koje su nedavno stupile u EU, odnosno onih za koje se pristu-panje EU tek očekuje, a što je i svrha NETLEX-a. Sunčica Benović

Odluke (presude) Europskog suda pravde u Luksemburgu odnose se na sve države članice i obvezujuće su za sve nacionalne sudove uključujući i one najviše (ustavne i vrhovne sudove). Presuda Europskog suda, koja se odnosi na jednu državu članicu, obvezuje i sve države članice.


PITANJE: Duže sam vrijeme na bolovanju zbog trajne bolesti, te me je izabrani liječnik uputio na invalid-sku komisiju. U međuvremenu mi je poslodavac poštom dostavio odluku o osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu. Može li mi poslodavac otkazati ugovor o radu tijekom trajanja bolo-vanja? Ako može, teče li mi u tome slučaju otkazni rok? (I. L., Split)

ODGOVOR: Sukladno čl.115., st. 1., toč.2., Zakona o radu, poslodavac može radniku dati osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti. Trajne osobine mogu se sastojati u psihičkim ili fizičkim nedo-stacima koji ga čine nesposobnim za rad. Najčešće su to situacije kada radnik zbog bolesti nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze. Međutim, da bi bolest mogla biti razlog za osobno uvjetovani otkaz, mora biti trajnog značenja, kao što je to u Vašem slučaju.

Za vrijeme trajanja bolovanja, poslodavac ne može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu samo za vrijeme bolovanja otvorenog na osnovi ozljede na radu i profesionalne bolesti (bolest prouzročena radom). Ako je riječ o kakvom drugom zdravstvenom stanju, bolesti, kao u Vašem slučaju, poslodavac Vam može za vrijeme bolovanja dosta-viti odluku o otkazu ugovora o radu.

Vezano za tijek otkaznoga roka, novim ZOR-om (»NN«, 93/14.), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014.g., odredbe o otkaznome roku značajno su izmijenjene. Otkazni rok sada teče i za vrijeme bolovanja i to u slučaju da je poslodavac oslobodio radnika od obveze rada za vrijeme trajanja otkaznoga roka osim ako kolektivnim ugovorom, pravil-nikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Ako je radnik u obvezi raditi u otkaznom roku pa otvori bolo-vanje, tijek otkaznoga roka se prekida, a

radni odnos prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu, bez obzira na bolovanje i trajanje otkaznoga roka.

PITANJE: Zaposlen sam u tvrtci koja već duže vrijeme ne isplaćuje dospjele plaće radnicima. Sindikat je mnogo puta pokretao postupak mire-nja i štrajka kao postupak upozorenja, ali bez uspjeha, jer tvrtka odavno ne posluje uredno. Mogu li radnici kao vjerovnici pokrenuti stečajni postupak preko sindikata? (J. S., Split)

ODGOVOR: Stečajni zakon daje radnicima, kao vjerovnicima, ovlašte-nje da podnesu prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učine vjerojat-nim postojanje svoje tražbine i jednog od stečajnih razloga, a to su: nelikvid-nost, nesposobnost za plaćanje i preza-duženost. Pravodobnim pokretanjem stečaja radnik stječe i prava određena Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca. Ako nije pokrenut stečajni postupak radnik snosi rizik da će svoja prava teže ostvariti, jer je protekom vremena stečajna masa sve manja. Samim otva-ranjem stečaja aktivnost sindikata ne prestaje, jer ni jedan propis ne propisuje da je otvaranje stečaja razlog za presta-

nak ili zabranu njegove aktivnosti. To znači da sindikat može i uz pomoć pravnoga zastupnika pred sudom, arbi-tražom ili drugim državnim tijelima zastupati svoje članove kao vjerovnike, te sudjelovati u radu odbora vjerov-nika i skupštine vjerovnika radi dono-šenja odgovarajućih odluka. (Rješenje Visokog trgovačkog suda RH, br.66. Pž-5577/10-3 od 28.09.2010.g.)

PITANJE: Dobio sam izvanredni otkaz. Imam 62 godine života. Sindi-kalni povjerenik u funkciji radničkoga vijeća protivio se otkazu, te nije dao suglasnost na moj otkaz. Protiv dostav-ljene odluke o izvanrednom otkazu pokrenuo sam radni spor pred sudom. Je li takva poslodavčeva odluka nezako-nita i nedopuštena? (J. R., Vrgorac)

ODGOVOR: Prema čl. 151. novoga ZOR-a poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkoga vijeća donijeti odluku o otkazu radniku starijem od 60 godina. Uskrata sugla-snosti mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasno-sti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka. Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće kao u Vašem slučaju, to pravo ima sindi-kalni povjerenik. Ako je Vaš sindikalni povjerenik s pravima radničkoga vijeća uskratio suglasnost na Vaš otkaz na način da je to pisano obrazložio, smatra se da je uskraćena suglasnost valjana pa Vam poslodavac nije mogao dostaviti odluku o izvanrednom otkazu. Poslo-davac je mogao, radi nadomještanja suglasnosti, pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom jer, sukladno čl. 232., st.3., novoga ZOR-a, još nije donesen pravilnik o izboru arbi-tra i postupku arbitraže. S obzirom na to da Vaš poslodavac nije proveo postu-pak suodlučivanja sukladno Zakonu o radu, sud će presudu donijeti u Vašu korist i utvrditi da je izvanredni otkaz nedopušten i vratiti Vas na rad.

Pravni Savjeti

Odgovara: Jagoda Đinđić, pravna zastupnica u Uredu SSSH

Splitsko-dalmatinske županije


ZaBavni KutaK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. Tomislav Medić Kožino 42, 23231 Petrčane

2. Marica Božić Posavska 3, Domaslovec, 10430 Samobor

3. Mejrema Idrizović Kalnička 78, 31431 Čepin

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 437/438

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

»SINDIKALNA AKCIJA« (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2,

najkasnije do 20. siječnja 2015.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: FILIJALA


N I s T e P r e T P l A ć e N I N A G l A s I l o s s s H , s I N D I k A l N u A kc I j u ?

Informacije o aktivnostima SSSH i udruženih sindikata, odluke i zaključci odgovarajućih tijela odlučivanja, novosti iz rada sindikalnih podružnica, izmjene u radnom i socijalnom zakonodavstvu, u politici zapošljavanja, obrazovnoj i zdravstvenoj politici, te u drugim javnim politikama, informacije o uredbama, direktivama i odlukama na razini Europske unije i njihov utjecaj na zakonodavstvo RH…, stižu redovitom mjesečnom dinamikom do vaših podružnica, članova sindikata udruženih u SSSH, na kućne adrese...

Pretplatite se! Jer je pravodoban pristup točnoj

informaciji, preduvjet uspješnome

sindikalnom radu!

Naručujem _____ primjeraka Sindikalne akcije po cijeni od 90,00 kuna po primjerku (godišnja pretplata za 10 brojeva).

Sve primjerke Sindikalne akcije treba dostavljati na:

Naziv sindikalne podružnice: ____________________________________ OIB: ____________________________

Ime i prezime osobe koja preuzima i distribuira Sindikalnu akciju: _______________________________________

Adresa: ____________________________________________________

Mjesto i poštanski broj: _______________________________________

Kontakt telefon: _____________________________________________

Narudžbenicu s potvrdom o uplati pošaljite poštom na adresu:Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10 000 Zagreb, faksom na broj: 01 46 55 040, ili na mail: [email protected] ili [email protected] informacije na tel: 01 46 55 052.N

Ar

uD

ŽB

eNIc

A

"

Godišnja pretplata na Sindikalnu akciju (deset brojeva) iznosi 90,00 kuna. Uplate na račun SSSH, broj HR6324840081102644193, model 00,

poziv na broj 311100, s naznakom »Pretplata na Sindikalnu akciju«.

Documents

Zagreb, 15. prosinca 2014. Broj 437/438 - sssh.hr · ETUC ima plan za investicije i kvalitetna radna mjesta u Europi. Plan, „Novi put za Europu: ETUC-ov plan za investicije, održivi