SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

Patricija Kvaternik

ULOGA KULTURNOG TURIZMA U RAZVOJU TURIZMA ZAGREBA

ROLE OF CULTURAL TOURISM IN A TOURISM DEVELOPMENT OF ZAGREB

Završni rad

OPATIJA, 2011.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

ULOGA KULTURNOG TURIZMA U RAZVOJU TURIZMA ZAGREBA

ROLE OF CULTURAL TOURISM IN A TOURISM DEVELOPMENT OF ZAGREB

Završni rad

Kolegij: Kulturni turizam Student: Patricija Kvaternik

Mentor: Prof.dr.sc. Dragan Magaš Matični broj: 19401/07 Z

Serijski broj: 002890 R - 17

Smjer: Međunarodni hotelski i turistički menadžment

Opatija, travanj, 2011.

SADRŽAJ

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................................. II

UVOD.........................................................................................................................................................1

1. KULTURNI TURIZAM...................................................................................................................2

1.1. Definicija kulturnog turizma....................................................................................................2

1.2. Razvoj kulturnog turizma.........................................................................................................4

1.3. Kulturna baština........................................................................................................................6

1.4. Kulturni turizam kao svjetski trend.........................................................................................7

1.5. Projekt razvoja kulturnog turizma Hrvatske..........................................................................9

2. TURIZAM GRADA ZAGREBA....................................................................................................12

2.1. Povijest grada Zagreba...........................................................................................................14

2.2. Pozicija grada u konkurentskom okruženju..........................................................................16

2.3. Ciljevi u razvoju turizma grada Zagreba..............................................................................18

2.4. Marketinške aktivnosti za promociju turističkih atrakcija i ruta........................................21

2.5. Strategija distribucije turističkih proizvoda Zagreba...........................................................24

2.6. Turističke atrakcije.................................................................................................................26

2.6.1. Donji grad.........................................................................................................................26

2.6.2. Kaptol i Gornji grad........................................................................................................29

2.6.3. Potencijalne turističke atrakcije.....................................................................................32

2.7. Rute obilaska grada Zagreba..................................................................................................37

3. KULTURNI TURIZAM I RAZVOJ TURIZMA GRADA ZAGREBA......................................40

3.1. Kulturni turizam......................................................................................................................40

3.2. Materijalna kulturna baština..................................................................................................41

3.3. Nematerijalna kulturna baština..............................................................................................49

3.4. Najposjećenije kulturne atrakcije..........................................................................................53

3.5. Posjećenost grada Zagreba i utjecaj kulturnog turizma.......................................................57

3.6. Uloga kulturnog turizma u razvoju turizma grada Zagreba................................................60

ZAKLJUČAK..........................................................................................................................................62

LITERATURA........................................................................................................................................63

I

POPIS ILUSTRACIJATab. 1.: Turistički promet po županijama u razdoblju od siječnja do studenog 2010……………………………. 13

Tab.2.: Ponuda turističkog razgledavanja grada turističke agencije Marlimat………………………………………. 38

Sl.1.: Grafikon najposjećenijih turističkih atrakcija u Zagrebu………………….…………………………………………… 54

Sl.2.: Grafikon najposjećenijih muzeja u Zagrebu…………………………………………………….…………………………... 55

Sl.3.: Grafikon najposjećenijih manifestacija u Zagrebu……………………………………………………………………….. 55

Sl.4.: Grafikon načina zabave posjetitelja u Zagrebu………………………………………………………………..………….. 56

Sl.5.: Grafikon strukture registriranog turističkog prometa u gradu Zagrebu……………………………………….. 58

Sl.6. : Grafikon motiva dolaska posjetitelja u grad Zagreb………………………………………………………………..….. 59

II

UVOD

S obzirom da je Hrvatska turistička zemlja koju svake godine posjećuje sve veći i veći

broj turista, Zagreb kao njen glavni grad, bogato kulturno i povijesno središte ima svoj doprinos

u tome. Kako je kulturni turizam jedan od selektivnih oblika turizma koji je postao svjetski trend

iz razloga što označava kretanje ljudi koje je uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihovog

uobičajenog mjesta stanovanja, s namjerom skupljanja novih informacija i iskustava kako bi

zadovoljili svoje kultrne potrebe. Takvi turisti karakterizirani su kao sloj visokoobrazovanih

turista visoke platežne moći, što je vrlo bitno u gospodarstvu svake zemlje. Zagreb je grad bogat

kulturom koja se može pronaći u zgradama, muzejima, kazalištima, crkvama i parkovima, kao i u

poznatim zagrebačkim restoranima koji nude stare zagrebačke specijalitete i time njeguju

kulturnu baštinu. Isto tako se u suvenirnicama mogu pronaći licitarska srca koja su također dio

kulturne baštine grada Zagreba, ili diveći se prekrasnim narodnim nošnjama izloženim u

staklenim vitrinama muzeja.

Svrha ovog rada je ukazati koliku ulogu kulturni turizam ima u razvoju turizma grada

Zagreba. Kulturni turizam je najrazvijeniji oblik turizma u gradu Zagrebu. Važno je ulaganje u

kulturu grada, te ujedno tako prikazati Zagreb kao kulturni turistički proizvod koji će biti

interesantan turistima, te će se ujedno i truditi zadovoljiti sve želje i potrebe svojih turista.

Unutar prvog poglavlja ovog rada definira se što je kulturni turizam i što je kulturna

baština, te kako se kulturni turizam razvija. Prikazana je i kakva je situacija kulturnog turizma u

Hrvatskoj, te odnos u usporedbi sa drugim zemljama. U drugom poglavlju prikazuje se turizam

grada Zagreba, Zagreb kroz povijest, koji su ciljevi, marketinške aktivnosti, strategija distribucije

turističkih proizvoda, turističke atrakcije i turističke rute grada. Zagreb je u ovom poglavlju

predstavljen kao turistički proizvod promatran sa marketinške strane. U trećem poglavlju govori

se o kulturnom turizmu i o kulturnom turizmu grada Zagreba, o njegovoj materijalnoj i

nematerijalnoj baštini te o ulozi kulturnog turizma na turizam grada Zagreba.

Prikupljanjem i obrađivanjem literature pri izradi ovog rada korištene su metode

deskripcije, sinteze i empirijske metode.

1

1. KULTURNI TURIZAM

U kulturnom se turizmu radi o korištenju kulture i kulturnog nasljeđa kao kulturnih

resursa u svrhu zadovoljenja turističkih potreba pa se u definiranju kulturnog turizma polazi od

pojmova: turizam, kultura i turističke potrebe. Kulturni je turizam, po definiciji Svjetske

turističke organizacije (WTO), “kretanje ljudi zbog osnovnih kulturnih motivacija, kao što su

studijske ture, umjetničke i kulturne ture, putovanja na festivale i na druge kulturne događaje,

obilazak povijesnih predjela i spomenika, putovanja zbog učenja prirode, folklora ili umjetnosti

te hodočašća.1 U tom se turizmu zadovoljavaju potrebe za različitim kulturnim iskustvom i

traženjem mogućnosti za povećanjem kulturne razine, znanja, iskustva i susreta.

1.1. Definicija kulturnog turizma

U kulturnom se turizmu potrošnja kulturnih resursa ostvaruje tek kada se pripreme kao

turističke privlačnosti koje se oblikuju kao proizvodi i nude na tržištu po određenoj cijeni.

Kulturni resursi su kao ponuda u turizmu oblikovani i prezentirani na tri načina2:

Kulturnim aktivnostima (obilazak i sudjelovanje u razgledima povijesnih područja,

gradova, muzeja, galerija, kazališta, koncerata, izložbi, događaja i dr.)

Mehanički (u emisijama i kinima)

U oblicima koji se prodaju (knjige, slike, kazete, cd-i, rukotvorine)

Kulturne su aktivnosti elementi turističkog proizvoda kulturnog turizma koje se nude na

tržištu u turističkim aranžmanima turoperatora ili izravno od onih koji stvaraju kulturnu ponudu,

koja se na tržištu nudi putem emisija, kina i oblika koji se prodaju, a koji nastaju u marketinškim

aktivnostima nuditelja na turističkom tržištu (raznih subjekata i pojedinaca) čime se širi

poznatost proizvoda prema privlačnostima destinacija, koje postaju motive putovanja i turistička

potreba. Područja i privlačnosti za koje se smatra da mogu postati turističke privlačnosti i motive

u kulturnom turizmu su3:

1 Jelinčić D. A., Abeceda kulturnog turizma, Meandarmedia, 2008, Zagreb, str. 21.2 Ibidem, str. 63.3 Richards B, Marketing turisičkih atrakcija, fesivala i posebnih događanja, Zagreb, Potecon, 1997, str. 107.

2

Arheološka područja

Arhitektura (ruševine, poznati objekti, čitavi gradovi)

Muzeji, umjetnost, skulpture, zanati, galerije, festivali, razni događaji

Glazba i ples (klasični, folklor i suvremeni)

Drama, kazalište, filmovi

Jezične i književne studije (ture i događaji)

Vjerska slavlja, hodočašća

Cjelokupna (narodna i primitivna) kultura i subkultura

Te privlačnosti postaju turističke privlačnosti kada su usmjerene na koncept kulturnog

turizma u kojem nema uključivanja u kulturu kao proces već se kultura koristi kao proizvod.

Kulturni turizam u kojem turisti aktivno sudjeluju, obuhvaća sve oblike putovanja u kojima

turisti uče o povijesti i nasljeđu drugih naroda te o njihovoj povijesti i suvremenom načinu života

i mišljenja pa se taj koncept temelji na kulturi kao procesu. U svakom gradu, na mnogim

područjima i gotovo u svakom selu mogu se naći primjeri kulturnog nasljeđa i kulturnih

aktivnosti koji mogu postati turističke privlačnosti ako se marketinški pripremaju za tržište u

skladu s načelima menadžmenta kulturnih resursa.

Kultura može biti primarni i sekundarni motiv putovanja, te može biti dodatni element

proizvoda u masovnom turizmu, što znači da je korištenje kulturnih resursa različito pa se i

ponuda priprema na različite načine u različitim oblicima i za različite turističke potrebe. Kultura

je primarni motiv putovanja onim turistima koji putuju prvenstveno zbog kulturne ponude neke

destinacije. Sekundarni je motiv onim turistima koji putuju zbog poslova, kongresa i drugih

primarnih motiva, a kulturnu ponudu unaprijed uvrštavaju u svoj program boravka.

U turističkim mjestima masovnog turizma kulturni se resursi nude u razgledima i izletima

turistima na odmoru kojima je osnovni motiv more i sunce, ti korisnici kulturu upoznaju tek kada

stignu u mjesto odmora gdje donose odluku o korištenju tog elementa turističke ponude. Može se

pretpostaviti da na tom širokom tržištu postoji segment kojem je uz odmor na moru kultura

sekundarni motiv, ali to bi trebalo utvrditi posebnim istraživanjem.

3

1.2. Razvoj kulturnog turizma

Koliko je kultura bitna za razvoj turizma u našoj zemlji govori i činjenica kako je

Ministarstvo uz suradnju s Institutom za turizam iz Zagreba i nekim drugim partnerima i

relevantnim institucijama izradilo Strategiju razvoja kulturnog turizma, a sam kulturni turizam i

kultura u najširem smislu riječi (povijest, baština...) vrlo je značajno zastupljena u temeljnim

strateškim smjernicama razvoja hrvatskog turizma.4

Sama Hrvatska bogata je kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, te je upravo zbog

toga važno što intenzivnije razvijati ponudu kulturno-turističkih proizvoda. Ministarstvo mora,

turizma, pomorstva i razvitka smatra razvoj kulturnog turizma prioritetnom zadaćom. Kultura i

baština su u stanju stvoriti poželjne destinacije. Zato je Ministarstvo uključilo u selektivne oblike

turizma programe koji pospješuju razvoj kulturnog turizma. Uspješni projekti povećavaju broj

dolazaka utjecajnih posjetitelja, produžuju turističku sezonu, proširuje se potražnja na manje

poznate turističke lokacije, a time se potiče regionalna ekonomija i stimulira potrošnja jer se

turistima nudi širi spektar aktivnosti tijekom boravka u destinaciji. Razvojem kulturnog turizma

unaprjeđuje se važnost i promocija manje prepoznatljivih destinacija. Dakle, i šira društvena

zajednica također ima koristi jer razvijanjem kulturnih resursa obogaćuje lokalnu kulturu, stvara

ekonomsku dobit, stimulirajući posjetitelja da ostaje duže i troši više. Sve navedeno potvrđuje

činjenicu kako kultura može biti i vrlo značajan i snažan zamah ukupnog društvenog i

gospodarskog razvoja cijele zemlje, ali i pojedinih destinacija. 5

Kroz turizam kultura dobiva još jednu višu dimenziju koja omogućava promociju zemlje

u cijelome svijetu i kroz kulturu turizam dobiva novu snagu vrlo bitnu u ukupnom gospodarskom

razvoju zemlje.

Samom Strategijom razvoja kulturnog turizma jasno su definirane uloge pojedinih

čimbenika u stvaranju uvjeta na svim razinama za razvoj kulturnog turizma. Zadaća našeg

Ministarstva je da kroz normativne aktivnosti i cijeli niz drugih programa potpora potičemo one

subjekte na svim razinama koji imaju snage biti nosiocima razvoja kulturnog turizma. U tom

smislu vrlo kvalitetno se surađuje i sa svim instiucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini u

4 Jelinčić D.A., Kultura kao pokretačka snaga redefiniranja imidža destinacije, Acta turistica 17, 2005, str. 56-78.5Ministarstvo kulture, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=29, 25.04.2011.

4

stvaranju preduvjeta i prepoznavanju kvalitetnih projekata. Tu je vrlo značajna uloga lokalnih

turističkih zajednica i sustava HGK-a, ali i drugih partnera s kojima surađuje.

Poticanjem različitih oblika turizma (zavičajni, kontinentalni, kulturni, zdravstveni,

vinski, gastronomski, eko-turizam, sportsko-rekreativni i dr.), korištenjem bogatstva kulturne i

prirodne baštine, arheoloških nalazišta, etnološkog nasljeđa materijalne i duhovne baštine -

tradicionalne manifestacije i sl., stvaramo podlogu za podizanje kvalitete turističke ponude s

ciljem produljenja turističke sezone, povezujući kontinentalni i morski turizam. 6

Program koji se provodi već desetak godina je Program poticanja, zaštite, obnove i

uključivanja u turizam baštine turistički nerazvijenih područja kojim se želi potaknuti razvoj

turističke ponude u ruralnim prostorima, kroz obnovu i prenamjenu graditeljske baštine

(tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada), oživljavanje tradicijskih obrta, poticanje

očuvanja i njegovanja atraktivnih prirodnih lokaliteta i korištenja u turističke svrhe uz

uvažavanje postojećih vrijednosti i načela održivog razvoja. Ovaj Program pokazuje značajne

rezultate, poglavito u razvoju kontinentalnog turizma.

Noviji programi su Program poticanja razvoja tematskih turističkih putova u Republici

Hrvatskoj i Program poticanja izrade suvenira. Program poticanja razvoja tematskih turističkih

putova u Republici Hrvatskoj je program koji ima za cilj povezivanje različitih područja

Hrvatske tematskim putovima koji će biti prepoznatljivi po osnovnoj temi, a koji će u turističku

ponudu uključiti sve zainteresirane subjekte i atrakcije područja kroz koja prolaze; postizanje

bolje prepoznatljivosti Hrvatske kao cjelovite i raznolike turističke zemlje; stvaranje tematskih

integriranih i organiziranih turističkih atrakcija kroz cijelu godinu povezivanjem prirodnih,

kulturnih i povijesnih znamenitosti naše zemlje; postizanje zanimanja i odluke posjetitelja za

kraći odmor i/ili kružno putovanje, odnosno kombinirani odmor povezivanjem kontinentalnih i

jadranskih destinacija; i, naravno uz povećani interes za tematske destinacije povećati i samu

potrošnju turista, posebice potrošnju izvornih hrvatskih domaćih proizvoda. 

Program poticanja izrade suvenira je program pomoću kojeg se nastoji potaknuti i

razvijati izrada izvornih suvenira korištenjem tradicijskih tehnika i materijala, što doprinosi

oživljavanju starih i umjetničkih obrta.6 Jelinčić D. A., Abeceda kulturnog turizma, Meandarmedia, 2008, Zagreb, str.27.

5

1.3. Kulturna baština

Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i

nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno

čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama. Često

se međutim događa da sljedeća generacija odbaci ono što je prethodna generacija smatrala

kulturnom baštinom, pa ponovo oživljavanje baštine uslijedi tek nakon smjene još jedne

generacije.7

Fizička, opipljiva ili "materijalna kulturna baština" uključuje građevine i povijesne

lokalitete, spomenike, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanja za budućnost. U to su

uključeni predmeti značajni za arheologiju, arhitekturu, znanost ili tehnologiju specifične

kulture.

"Prirodna baština" također čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s

pripadajućom florom i faunom što se u znanosti naziva bioraznolikost. Ovakva vrsta lokacija sa

zaštićenom baštinom često služi kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemlje koja

privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja.

Baština koja je kroz povijest ostala očuvana često je jedinstvena i nenadomjestiva, te

ostavlja odgovornost očuvanja na sljedeću generaciju. Manje predmete poput umjetničkih djela i

ostalih kulturnih remek-djela prikupljaju muzeji i umjetničke galerije. Građanske organizacije i

političke grupe često su bile uspješne u davanju nužne potpore u očuvanju baštine mnogih

naroda za budućnost.8

Posebnu važnost ima Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine koju je

1972. prihvatila Opća konferencija UNESCO-a. Prema stanju iz 2008. na popisu se nalazi 878

mjesta svjetske baštine od čega 678 kulturnih, 174 prirodna i 26 mješovitih lokaliteta u 145

svjetskih zemalja. Svaki od tih lokaliteta međunarodna zajednica smatra značajnim. Njihov broj

2010 godine povečan je na 911 lokaliteta širom svijeta.9

7 Wikipedija, http://hr.wikipedia.org/wiki/Kulturna_ba%C5%A1tina, 26.03.2011.8 Hrvatski informativni centar, http://www.hic.hr/books/pavlicev/12.htm, 27.04.2011.9 Dani europskog naslijeđa, http://www.danieunas.com/index.php?option=com_content&view=article&id=51:konvencija&catid=34:dokumenti&Itemid=61, 27.04.2011.

6

Šira definicija uključuje nematerijalne aspekte pojedine kulture koja je očuvana

društvenim običajima tijekom specifičnog povijesnog perioda. Načini i sredstva ponašanja u

društvu, a često i formalna pravila djelovanja u specifičnoj kulturnoj klimi čine dio kulturne

baštine. Primjeri koji se mogu svrstati u tu kategoriju jesu društvene vrijednosti

i tradicije, običaji i prakse, estetska i duhovna vjerovanja, umjetničke ekspresije, jezik te ostali

aspekti ljudske aktivnosti. Značenje fizičkih artefakata može se iskoristiti za interpretaciju

socioekonomskih, političkih, etničkih, religijskih i filzofskih vrijednosti specifične grupe ljudi.

Nematerijalnu kulturnu baštinu mnogo je teže očuvati nego fizičke predmete.

Iako po veličini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska bogata je

raznolikom kulturnom baštinom. Uz brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj

prisutnosti čovjeka na ovim prostorima, očuvan je i veliki dio nematerijalne baštine, posebne po

tome što je veoma slojevita. Hrvatska je zemlja živih ostataka pradavnih običaja i vjerovanja, te

njihovih transformiranih i ponovno oživljenih oblika. Razni običaji i znanja predstavljaju se na

brojnim manifestacijama u zemlji i svijetu, a sve se više i implementiraju u suvremeni život.

1.4. Kulturni turizam kao svjetski trend

Kulturni turizam postao je dugoročni svjetski trend, a kao jedan od selektivnih oblika

turizma hrvatskom gospodarstvu već sad daje dugoročnu konkurentsku prednost. Sustavni razvoj

kulturno-turističke ponude donosi brojne prednosti budući da se podiže kvaliteta turističkog

proizvoda, privlače se bogatiji gosti, a turistička sezona postajne duža.

Kulturni turizam kao selektivni tip turizma u današnje vrijeme poprima sve veći značaj.

Zahvaljujući svojoj kulturi i prošlosti o čemu svjedoče brojni povijesno-kulturni spomenici i

druga kulturna baština zauzimaju posebno mjesto u okvirima kulturnog turizma Republike

Hrvatske.

Prateći kulturne turističke trendove možemo vidjeti da je upravo kulturna raznolikost na

cijeni. Upravo se i želi ponuditi drugačija kultura, drugačiji doživljaj od onog koji turist

proživljava u svojoj vlastitoj ili nekoj drugoj zemlji. Naime, po jednoj neformalnoj definiciji

turizam i nije drugo do bijeg od stvarnosti; prema tome, tržište mora nuditi upravo ono što je

7

autohtono za tu samu destinaciju i što će ga razlikovati od neke druge destinacije. Kulturna je

raznolikost bogatstvo koje se mora iskoristiti.10

Prednosti kulturnog turizma prepoznala je i Hrvatska koja se zahvaljujući brojnim

aktivnostima i projektima resornih ministarstava, Hrvatske turističke zajednice, ali i svih ostalih

turističkih i kulturnih čimbenika, promovira kao atraktivno odredište izvrsne ponude.

Tako će Istra, što predlaže i novi strateško-marketinški plan hrvatskog turizma, nuditi

drugačiji turistički proizvod od Dalmacije ili kontinentalne Hrvatske. Ovakva klasterizacija

(prema eng. cluster=skupina, primjedba autorice) turističke Hrvatske tako će slijediti europske

trendove u naglašavanju kulturne raznolikosti pojedinih regija.11

Hrvatska se danas na svjetskom turističkom tržištu nameće kao jedna od top destinacija

okrenutih ka kulturnom turizmu. Turistima se nudi šest Unescovih lokaliteta, tradiciju, muzeje,

galerije, arheološka nalazišta, suvremena kulturna područja, poznate osobe, kulturno-povijesne

znamenitosti te brojna događanja i festivale. Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Glazbene

večeri u Sv. Donatu, Pulsko ljeto, Opatijski ljetni festival... prepoznati su kao važan sadržaj

turističke ponude. Kultura je, slažu se stručnjaci, ozbiljan segment turizma, a investiranje u

kulturu jednako je investiranju u turističke kapacitete.12

1.5. Projekt razvoja kulturnog turizma Hrvatske

Danas u Europi postoji jaka konkurencija među gradovima u kojima se nalazi veći dio

bogate europske kulture pa se kulturni turizam najviše razvija u većim i povijesnim europskim

gradovima. Krajem osamdesetih godina prva su istraživanja (na razini Europske Unije) pokazala

da tržište kulturnog turizma u Europi obuhvaća oko 35 milijuna turista, a najmanje jedna trećina

dolazi iz zemalja izvan Europske Unije.

10 Jelinčić, D. A. Kultura, turizam, interkulturalizam, Institut za međunarodne odnose, Meandarmedia , 2010, Zagreb,str. 1211 Jelinčić D. A., Kultura kao pokretačka snaga redefiniranja imidža destinacije, Acta turistica 17, 2005,Zagreb, str. 56-7812 Hitrec T., Turizam u gradovima, Turizam : međunarodni znanstveno-stručni časopis 42, Institut za turizam, 1994, Zagreb, str. 143-152.

8

Općenito je mišljenje hrvatskih turističkih djelatnika da se Hrvatska u sferi kulturnog

turizma nikako ne može mjeriti s Italijom ili Španjolskom, ovo je potkrepljeno tezom da te

zemlje imaju puno dulju kulturnu tradiciju, da ne kažemo "bolju" kulturu koju mogu prodavati u

turizmu. Može li kultura jedne zemlje uopće biti "bolja" pa makar i za prodaju ili je to samo

način prikrivanja vlastitih nesposobnosti odnosno marketinških i menadžerskih neznanja.13

Teško je opisati na koji je način segment kulturnog turizma organiziran u drugim

zemljama koje bi nama mogle biti uzorom, iz jednostavnog razloga što to varira od zemlje do

zemlje. Možda je stoga upravo to i razlog što Hrvatska ne može jednostavno preuzeti model i

primijeniti ga na svoje tlo ne mijenjajući gotovo ništa. Način implementacije pojedinog modela

ovisi o mnoštvu čimbenika, od kulturne tradicije koju zemlja posjeduje, povijesti organiziranja

kulturnih događanja, tipu državne administracije, veličini i atraktivnosti kulturnih resursa do

svijesti lokalne populacije o važnosti vlastite kulture odnosno identiteta koji je osnova za

prezentaciju u turizmu.

Prednost nekih stranih zemalja leži u tome što su na vrijeme uočile važnost povezivanja

sektora turizma sa sektorom kulture pa stoga administrativno djeluju u okviru Ministarstava

kulture i turizma. Takve su npr. Republika Koreja ili Indija, a neke su otišle još dalje pa ne

povezuju samo kulturu i turizam nego i čitav niz drugih sektora Malezija ima Ministarstvo

kulture, umjetnosti i turizma, a Pakistan povezuje možda najviše sektora zajedno u Ministarstvo

manjina, kulture, sporta, turizma i mladih.

Da je koordinacija odnosno suradnja barem sektora turizma i kulture izuzetno bitna

pokazuje se ne samo na državnoj razini već i na nižim nivoima gdje je to uvjet sine qua non iako

se organizacije ili institucije koje se bave tim sektorima ne zovu nužno imenima obaju sektora.

Tako npr. djeluje the Scotish Tourism Forum koji privatnom sektoru i turističkim operaterima

služi kao platforma za sudjelovanje u nacionalnom planiranju i menadžmentu turizma u

Škotskoj. Članovi Foruma su trgovačke udruge koje djeluju u turističkom i ugostiteljskom

sektoru, marketinške organizacije, turističke zajednice, galerije, muzeji, ali i korporativni igrači

uključeni u turizam i ugostiteljstvo.

13 Jelinčić D.A., Kultura u izlogu, Meandarmedia, 2010., Zagreb, str. 95

9

Zanimljiv je podatak da su u Nizozemskoj turističke zajednice u privatnom vlasništvu i

sve se češće okreću upravo kulturnim programima kojima privlače turiste, a ujedno osiguravaju

kontinuirani razvoj svijesti i identiteta lokalnog stanovništva o kulturi i povijesti vlastitog

grada/države. Izuzetno je važan, ponovno škotski primjer organizacije The National Trust for

Scotland, dobrotvornog karaktera, a djeluje konzervatorski i promotivno kako bi škotsku

prirodnu i kulturnu baštinu ponajprije očuvala za buduće generacije, a onda i prezentirala je u

turizmu. Možda je ovo ponešto drugačiji primjer jer se turistička klijentela objekata kulture s

kojima radi The National Trust for Scotland uglavnom odnosi na domaće turiste, dakle Engleze

koji su izuzetni potrošači kulture. No, način rada same organizacije, njezin princip traženja

sponzora odnosno donatora te sama prezentacija objekata kulture nešto je na što bi se mogle

ugledati i druge organizacije. 14

Važno se osvrnuti na djelatnosti “velikih” organizacija kao što su UNESCO, Europska

Unija i Vijeće Europe u polju kulturnog turizma. UNESCO, čini se, djeluje najsustavnije, u

prvom redu zato što na početku pravi razliku između ‘dodirljive (opipljive)’ i ‘nedodirljive

(neopipljive)’ kulture, dakle, materijalne i ne-materijalne kulture. To je izuzetno bitno između

ostalog i pri financiranju projekata koji se onda svrstavaju u kategorije. Naime, u sustavu

Europske Unije takva podjela ne postoji (pače ne postoji ni financiranje za kulturni turizam,

barem ne pod tim imenom) pa su često projekti duhovne kulture marginalizirani.

Tako UNESCO pod svoje aktivnosti uvrštava tzv. Katedre za kulturni turizam kojima je

svrha da “decision-maker”-e usmjere ka promišljanju i implementaciji strategija za održivi

kulturni turizam, dakle strategija koje poštuju kulturni identitet, teže očuvanju kulturne baštine i

pridonose lokalnom razvitku. Osim toga, UNESCO razvija projekt “Kulturni turizam i održivi

razvitak” kako bi stvorio mrežu europskih i mediteranskih gradova koji primjenjuju mjere i

interdisciplinarni pristup za poboljšanje kulturne baštine. Također, UNESCO je razvio i tematske

itinerare za kulturni turizam na Karibima i u Rumunjskoj i to s vrlo neobičnim temama šećerne

trske i arhitekture i toplica.

Instituciju itinerara prvi su osmislili u Vijeću Europe, a neformalni početak ideje datira

još iz 1964. godine dok se formalni početak kulturnih puteva bilježi 1980. s hodočasničkim

14 Jelinčić, D. A. Kultura, turizam, interkulturalizam, Institut za međunarodne odnose, Meandarmedia , 2010, Zagreb, str.103

10

itinerarom u Santiagu de Compostela. Tako danas postoji dvadesetak tema prema kojima se

kreiraju kulturni putevi, kao npr. Ciganski putevi, Putevi gradova otkrića, Putevi Vikinga,

Mozart-ov put, Putevi Kelta, Putevi baroka, Put svile i tekstila, itd. Kako bi se uključili u sustav

kulturnih itinerara, projekti moraju zadovoljiti određene kriterije.

Europska Unija posve se razlikuje od prethodnih dviju organizacija po svom načinu rada.

Načelno, ona u sektoru kulture djeluje putem programa ‘Culture 2000’, a financiranje omogućuje

samo zemljama članicama EU kao nositeljima projekta. To ne znači da zemlje ne-članice ne

mogu sudjelovati u projektu, ali samo kao zemlje partneri zemlje/zemalja članica. Osim tog

nedostatka, već smo spomenuli nedostatak nekategoriziranja ne-materijalne baštine odnosno

kulturnog turizma kao interdisciplinarnog sektora. Ipak, upravo kulturni turizam ovdje nalazi

plodno tlo, jer mu se omogućuje financiranje u nekim drugim fondovima EU. To su tzv.

Strukturni fondovi koji su prvotno namijenjeni nekim potpuno drugačijim sektorima,

poljoprivredi, društvenom ili regionalnom razvitku, ili urbanizmu, npr. Tu kulturni turizam može

dobiti zeleno svjetlo kao motor održivog razvitka pa projekti te tematike često pribjegavaju

takvim načinima financiranja.15 Tako će kultura unutar EU često aplicirati na obrazovne

programe (SOCRATES, TEMPUS, YOUTH), programe informatičkog društva (E-culture,

Information Society for All, E-continent), regionalnu ili strukturnu politiku (Regional

Development Fund, European Social Fund), istraživačke i razvojne programe (ESPRIT,

Telematics Application), programe suradnje s trećim svijetom (PHARE, TACIS, MEDA).

Također postoje i specifični EU dogovori koji se tiču tehnologije i znanosti, a uključuju i pitanja

kulturne baštine. Osim spomenutih, ne treba nikako zaboraviti ni nevladine organizacije kao što

su ICCROM, ICOM i ICOMOS.

2. TURIZAM GRADA ZAGREBA

Hrvatska danas u Europi i svijetu ima imidž turističke zemlje. U tome daleko najveću

ulogu ima njezina obala, na koju otpada preko 90% turističkih kretanja. Međutim, turizam se sve

brže razvija i u unutrašnjosti zemlje, to se ponajprije odnosi na grad Zagreb. Turistička kretanja u

Zagrebu možemo pratiti pomoću podataka o broju dolazaka i noćenja. Iako razlog dolaska i

ostanka u gradu nije samo turizam.

15 Jelinčić,D.A. Kultura u izlogu: kratki vodič za upravljanje kulturnim dobrima, Meandarmedia, 2010, Zagreb, str. 105

11

U Republici Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do studenoga 2010. ostvareno je 3,3% više

dolazaka i 2,6% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u svim

komercijalnim smještajnim objektima. Turisti su ostvarili 56 086 874 noćenja, od čega su 9,4%

ostvarili domaći, a 90,6% strani turisti. U razdoblju od siječnja do studenoga 2010. u odnosu na

isto razdoblje 2009. noćenja domaćih turista manja su za 6,0%, a noćenja stranih turista veća su

za 3,6%. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke

(22,5%), Slovenije (11,5%), Italije (9,2%), Austrije (8,7%), Češke (8,2%) te Poljske (5,7%), što

je ukupno 65,8%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 34,2% noćenja. 16Turisti u Zagreb dolaze

u skupinama i pojedinačno, u organizaciji turističke agencije ili u svojem vlastitom. Isto su tako

zastupljeni osobni i javni promet te cestovni, željeznički i zračni.

U Zagreb se dolazi iz više razloga. Dio gostiju u Zagreb dolazi samo radi toga da bi

upoznalo taj grad, odnosno da bi u njemu potrošilo dio svojeg slobodnog vremena i slobodnih

sredstava. Nakon turističkog boravka u Zagrebu oni se vraćaju kući.

Budući da je Zagreb veliki prometni čvor, kroz njega prolazi ogroman broj turista kojima

je odredište na hrvatskoj obali. Jedan dio njih zastat će na svom putovanju i upoznati glavni grad

zemlje u kojoj rado ljetuje. U tom kontekstu Zagreb je nezaobilazan i u kružnim putovanjima

stranih turista koji na svojim putovanjima kroz Hrvatsku nastoje vidjeti ono najreprezentativnije

za našu zemlju. Uz to, Zagreb je vrlo često i u programima ekskurzija hrvatskih učenika i

studenata.

Jedan od čimbenika dolaska u Zagreb je svakako taj što je on najsnažnije gospodarsko,

odnosno poslovno središte Hrvatske pa je glavni razlog dijela gostiju poslovna aktivnost, a ne

turizam. Međutim, kako je turizam ušao u gotovo sve pore zapadnoga društva, tako i poslovni

čovjek u slobodno vrijeme pođe razgledati grad u koji je poslom došao, odnosno on je dijelom i

turist.17

16 Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/, 22.04.2011.17 Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/UserDocsImages/110105-I-XI-st.pdf, 22.04.2011.

12

Turisti u Zagrebu najčešće upražnjavaju kulturno-povijesne sadržaje razgledavajući

Gornji grad, Kaptol i Medvedgrad ili posjećujući pojedine atrakcije Donjega grada i ostatka

Zagreba (parkove, muzeje, sportske terene, kulturne ustanove i dr.).

Turistička kretanja u Zagrebu mogu se pratiti pomoću podataka o broju dolazaka i noćenja,

iako razlog dolaska i ostanka u gradu nije samo turizam.

Tab. 1.: Turistički promet po županijama u razdoblju od siječnja do studenog 2010.

Županije Turisti Indeks Noćenja Indeks

2009. 2010. 2010./'09. 2009. 2010. 2010./'09

Zagrebačka ž. 34 684 32 199 92,84 66 001 57 903 87,73

Grad Zagreb 597 560 626 651 104,87 990 362 1 022 068 103,20

Ukupno 632 244 658 850 104, 20 1 056 363 1 079 971 102,23

Izvor: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/UserDocsImages/110105-I-XI-st.pdf,

22.04.2011.

Iz navedenog može se zaključiti kako je Zagreb 2010. godine posjetilo 4% više turista nego u

istom razdoblju godinu dana prije, a noćenje se u 2010. godini, u odnosu na 2009., povećalo za

3%. Zagrebačka županije, s druge strane, bilježi pad turista u 2010. godini za nešto malo više od

7%. Trend padanja očitovao se i kod noćenja u 2010. za nešto više od 12%.

2.1. Povijest grada Zagreba

Svaki grad, pa tako i Zagreb ima svoju povijest i svoju sudbinu koja često ne ovisi o volji

i želji njegovih stanovnika. Ta je sudbina puna nenadanih obrata, događaja i osoba koji će

stvarati jedan povijesni slijed i tako ispričati priču. Priča govori o gradu koji je doista bogata

13

riznica civilizacijskog i kulturnog naslijeđa, od pretpovijesnog doba i arheoloških nalaza rimske

kulture do današnjih dana.

Grad Zagreb se razvio na jugozapadnom panonskom području između planine

Medvednice i prekosavske ravnice. Prolaskom slavenskih plemena kroz ove krajeve počinje

naseljavanje Hrvata na ovim područjima i među takve se ubrajaju i stanovnici “Za bregom”, za

obalom Save, gdje će se kasnije razviti utvrđeno naselje Gradec.

Prvo naselje i dio grada koji danas čini njegovu samu jezgru, nastaje na području

današnje stolne crkve i Kaptola. To se naselje protezalo uz lijevu obalu potoka Medveščaka do

Draškovićeve ulice, obuhvaćajući park Ribnjak i današnji Kaptol.

Oba naselje doživjela su 1241. provalu i haranje Tatara. Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV.

bježeći prema Jadranskom moru, nakratko se sakrio u Gradecu, ali ga pred tatarskom najezdom

brzo napušta. Naselja su opljačkana i spaljena, a stolna crkva na Kaptolu teško je oštećena. Ipak,

tražeći kralja Tatari brzo napuštaju Zagreb.18

1242. godine hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. u želji da se zahvali stanovnicima na

pruženom utočištu, ali i da ponovo izgradi obranu svoje zemlje, daje Gradecu tzv. Zlatnu bulu,

povlasticu kojom se stanovnici Gradeca izuzimaju od županske vlasti, a kralju se obvezuju na

vojnu dužnost. Neposredno nakon povlačenja Tatara građani počinju utvrđivati Gradec.

Utvrđivanje je uglavnom završeno 1266. Bedemi s kulama i vratima opasivali su grad u obliku

trokuta. Gradec je imao 7 kula i 5 gradskih vrata: Kamena vrata, Nova vrata, Mala poljska vrata

– Dverce, Surovo dverce i Mesnička vrata. Podno Gradeca nastaje njegovo predgrađe -

Njemačka (Šoštarska) ves i Nova varoška ves (današnja Ilica). Centar Gradeca bio je na

Markovom trgu a grad se toliko brzo razvijao da je još u 13. stoljeću počeo kovati vlastiti srebrni

novac – zagrebački denar. U 14. stoljeću počinje gradnja Katedrale sv. Stjepana. S pojavom

opasnosti od Turaka počinju se graditi zidine i kule oko Kaptola a krajem 15. stoljeća i utvrda

oko same Katedrale, koja je 1522. potpuno okružena sa 8 kula i kao takva bila je jedina crkva –

tvrđava u Europi u to vrijeme.

Tijekom stoljeća dolazilo je do čestih sukoba između Kaptola i Gradeca. Najveći sukob

tzv. Građanski rat izbio je 1527. godine ali je ubrzo uspostavljen mir zbog velike opasnosti od

Turaka. 1557. godine Hrvatski sabor proglašava Zagreb političkim središtem i glavnim gradom

18 Horvatić, D. Zagreb i okolica : povijest, kultura, umjetnost, prirodne ljepote, turizam, plan grada i okolice, kulturni zemljovidi Hrvatske, Turistička naklada, 2005, Zagreb, str. 5

14

Hrvatske i Slavonije.Na poziv Hrvatskog sabora, u Zagreb 1606. dolaze Isusovci a godinu dana

kasnije iz Ljubljane prenose tiskaru u svoj zagrebački kolegij, počinju gradnju crkve sv. Katarine

i otvaraju prvu gimnaziju. 23.09.1669. isusovci utemeljuju prvo Sveučilište u ovom dijelu

Europe, ACADEMIA ZAGRABIENSIS, na kojoj se predavala filozofija, teologija i pravo.19

Tijekom 17. i 18. stoljeća, u baroknoj obnovi grada, podižu se mnoge raskošne plemićke

palače, samostani i crkve. U grad doseljavaju imućne plemićke obitelji, kraljevi službenici,

crkveni velikodostojnici i bogati trgovci iz cijele Europe ali je isto tako Zagreb više puta teško

stradao od velikih požara i kuge.20

U 19. stoljeću počinje brži gospodarski, politički i kulturni razvoj Zagreba. Stoljetne

razlike između biskupskoga grada i slobodnoga kraljevskoga grada pomalo se brišu, osobito pod

utjecajem hrvatskoga narodnog preporoda, i 1850. godine dolazi do ujedinjenja susjednih općina

u slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb, sa oko 15.000 stanovnika.

Dvadeseto stoljeće donosi u Zagreb duh secesije. Grad živi u obilju građanskog društva,

čvrsto povezan s tadašnjim europskim središtima kulture, umjetnosti i znanosti.

Osnutkom Banovine Hrvatske, 1939. Zagreb postaje njezino središte, za 2. svjetskoga rata glavni

grad Nezavisne Države Hrvatske, ali i središte otpora nacizmu i fašizmu, kroz komunističku

partiju i partizanski pokret.

Slomom nacizma u 2. svjetskom ratu i uspostavom komunističke vlasti 1945. godine,

Hrvatska postaje dijelom Federativne Narodne Republike Jugoslavije (kasnije socijalističke

SFRJ), a Zagreb glavni grad Socijalističke Republike Hrvatske. Krajem pedesetih godina 20.

stoljeća grad se ponovo polako budi i počinje svoj suvremeni razvoj. Grad se širi južno, preko

rijeke Save. 1958. tamo se otvara Zagrebački velesajam. Počinje se graditi zračna luka. Postupno

se osnivaju kulturne i znanstvene ustanove: kazališta , muzeji i galerije. Sveučilište dobiva nove

zgrade i fakultete. Unatoč gospodarskoj i kulturnoj kolonizaciji 1948.-1990., Zagreb je glavno

duhovno središte otpora jugokomunističkome režimu (»Hrvatsko proljeće« 1971.) te žarište

kulturne i nacionalne samosvijesti.21

19Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=32, 10.03.2011.

20 Horvatić, D. Zagreb i okolica : povijest, kultura, umjetnost, prirodne ljepote, turizam, plan grada i okolice, kulturni zemljovidi Hrvatske, Turistička naklada, 2005, Zagreb, str 721 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=32, 10.03.2011.

15

1991. dolazi do raspada Jugoslavije te Republika Hrvatska proglašava samostalnost i

suverenost.1992. počinje Domovinski rat, koji traje do 1995. godine, u kojem je na kraju

Hrvatska vojska oslobodila najveći dio okupiranih područja. U studenom 1995. okončan je rat.

Iako Zagreb, kao glavni grad samostalne Republike Hrvatske nije pretrpio velika razaranja

tijekom Domovinskog rata, mnogi su Zagrepčani kao dragovoljci sudjelovali u domovinskom

ratu, od kojih su mnogi poginuli.

Nakon Domovinskog rata, Zagreb sve više postaje srednjoeuropskom metropolom.

Zagreb je grad koji po svojem kulturnom i povijesnom naslijeđu i značaju pripada među

najvitalnije gradove Europe te se kroz svoju povijest razvio u kulturno, znanstveno, trgovačko,

političko i industrijsko središte Republike Hrvatske.

2.2. Pozicija grada u konkurentskom okruženju

Geostrateški položaj Zagreba i njegovo konkurentno okruženje uvjeruje da se Zagreb

mora potvrditi u dvije geopolitičke cjeline. Kao konkurencija suprostavljaju mu se glavni

gradovi koj se nalaze upravo u tim cjelinama, i to:22

1. Gradovi sličnih povijesno – političkih okolnosti u kojima su se razvijali do 1991. godine,

a od te godine nose naslov glavnog grada nacionalnih država ( Bratislava, Ljubljana,

Sarajevo, Podgorica, Skopje, Tirana)

2. Gradovi imperijalne i/ili rojalističke prošlosti (Beč, Prag, Budimpešta, Varšava i

Beograd) koji kao takvi posjeduju sasvim drugi rang atrakcija u odnosu na Zagreb.

U turizmu naslijeđeni rang atrakcija igra veliku ulogu pa Zagreb teško može biti ravnopravan

s imperijalnim gradovima na globalnom tržištu, stoga je od Zagreba teško očekivati tržišne

rezultate koje ostvaruje Beč, Prag ili Budimpešta. Budući da moć glavnog grada u

konkurentskom okruženju ovisi o velikoj mjeri i o ekonomskoj moći države, jasno je da se

Zagreb ne treba uspoređivati s Beogradom, Sarajevom, Podgoricom, Skopjem i Tiranom

obzirom na bitnu razliku u razvijenosti Hrvatske u odnosu na ostale države Jugoistočne Europe.

22 Jakovljević, R., Grad kao proizvod, International design center, 2000. Zagreb, str. 43

16

U tom smislu pristup pozicioniranja Zagreba svodi se na potragu za onom specifičnom

razlikom koja u dvije spomenute konkurentske grupe ističe Zagreb kao vodeći u svakoj pojedinoj

grupi. Dakle, ključno pitanje koje se postavlja je temeljem kojih konkurentskih prednosti Zagreb

može računati na rast dodatne vrijednosti u okviru njegove internacionalne pozicije?

Ako Zagreb promatramo u kategoriji “srednjoeuropskih glavnih gradova” (u koju još

pripadaju Beč, Prag, Budimpešta, Bratislava, Varšava i Ljubljana), on zauzima najjužniji položaj

čime promovira atribute Juga (životni stil, zabavu, razonodu i gastronomiju). U odnosu na glavne

gradove bivše Jugoslavije, Zagreb (osim Ljubljane) predstavlja najzapadniji glavni grad koji u

puno većoj mjeri od ostalih pripada kontekstu zapadnoeuropske kulture i ekonomske tradicije te

se uz atribute Juga promovira i kroz atribute Zapada.

Iz svega navedenog može se zaključiti da Zagreb ne smije propustiti priliku da se u razdoblju

koje dolazi uspostavi kao vodeće poslovno središte Jugoistočne Europe. Za takvu poziciju

Zagreb posjeduje naslijeđene (socio – kulturne) i aktualne (razvojne) uvjete. 23U situaciji u kojoj

Hrvatska ostvaruje razvojne prednosti u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije uz zaostatak u

odnosu na Sloveniju, otvara se mogućrnost da Zagreb “kapitalizira” na ulaznom trendu u kojem

se Hrvatska u odnosu na konkurenciju nalazi i uđe u konkurentsku borbu s Ljubljanom. Osnovni

elementi koji u ovoj borbi Zagrebu pružaju mogućnost za pobjedu, usprkos značajnom zaostatku

hrvatske ekonomije, su: veličina Zagreba (veliki koeficijent urbaniziranosti),jezik

(samorazumljivost na prostoru Jugoistočne Europe), blizina (tržište Jugoistočne Europe) te

atraktivna bliža i dalja okolica grada ( čija bi turistička valorizacija dala dodatnu prepoznatljivost

Zagrebu ne samo u konkurentskoj borbi sa Ljubljanom, već i među srednjoeuropskim glavnim

gradovima – Beču, Pragu i Budimpešti.

Da bi svoju konkurentsku poziciju razvio u ulogu urbanog lidera Zagreb se, osim naznačenog

mora odrediti i kroz:24

- Zagreb kao lider

- Zagreb kao proizvod

- Zagreb kao simbol ( duh grada – decentnost, finoća, elegancija, otmjenost, zelenilo)

- Zagreb kao osoba ( personalizacija grada s jednom ili više slavnih osoba).23 Jakovljević, R., Grad kao proizvod, International design center, 2000. Zagreb, str. 5824 Jakovljević, R., Grad kao proizvod, International design center, 2000. Zagreb, str 36

17

Ako Zagreb želi pobjediti u ovoj kategoriji proizvoda, grad mora dobiti i suvremene atribute,

osobito one koji evociraju vezu grada sa zapadnom poviješću te vezu grada sa zapadnim

ekonomskim uspjehom. Time bi faktori uspjeha dobili okvir za sinergiju djelovanja.

Vrlo je bitno da Zagreb istakne svoju tranzicijsku prednost. U svezi s tim atributi Zapada su

oni koji kod Zagreba ističu načelo liderstva: kulturni (efekt prestiža), poslovni (efekt aktivnosti) i

financijski (efekt moći) centar Jugoistočne Europe; centar katoličanstva u Jugoistočnoj Europi

(efekt tradicije), grad sportskih pobjednika (efekt ponosa) i njegovanih trgova i parkova (efekt

glamura).

2.3. Ciljevi u razvoju turizma grada Zagreba

Zagreb kao grad s ambicijom u turizmu slijedi povijesno nastale elemente prepoznavanja

funkcije i sadržaja užih i širih zona. S obzirom na potencijal i poziciju Zagreba i njegove okolice,

raspoložive atrakcije i današnje turističke kapacitete, nema sumnje da ovaj prostor još uvijek ne

koristi turizam kao potencijal rasta za različite gospodarske djelatnosti. Interes Zagreba i njegove

okolice mora biti provedba projekta rasta atraktivnosti, produktivnosti i upravljanja turizmom,

kako bi turizam prije svega postao potencijal rasta ekonomije ovog područja. Da bi se taj proces

ostvario turizam se mora prikazati kao poluga vlastitog gospodarskog rasta i razvijati kao

profesionalna industrija, moraju se preformulirati postojeći i stvoriti novi turistički proizvodi,

trebalo bi se formulirati partnerstvo s privatnim sektorom kao pretpostavkom uspjeha i slično.

Za ostvarivanje ciljeva u razvojnom planu turizma grada Zagreba (uključujući time i

bližu i dalju okolicu) potrebni su sljedeći segmenti:25

1. Zaštitna marka Zagreba

2. Stvaranje sinergije sa Hrvatskom

3. Zaštitne marke turističkih proizvoda Zagreba

4. Označavanje turističkih informativnih centara

5. Dodavanje oznaka učlanjivanjem u međunarodne institucije i udruženja

25 Jelinčić,D.A. Kultura u izlogu: kratki vodič za upravljanje kulturnim dobrima, Meandarmedia, 2010, Zagreb, str 28

18

6. Kreiranje loga za pojedine zone turističkih atraktivnosti

7. Kreiranje loga za itinerere u Zagrebu

1. Zaštitna marka Zagreba

Grad Zagreb trebao bi imati jedinstvenu zaštitnu marku (brand) koja bi predstavljala krovnu

marku Zagreba. Pomoću ove krovne marke kao i zaštitne marke turističkih proizvoda, Zagreb bi

se promovirao na međunarodnom tržištu, a cjelokupna promotivna aktivnost grada trebala bi biti

usuglađena s ovom krovnom markom. Sve vrste tržišne marke koje bi Zagreb razvijao (po

zonama turističkih atraktivnosti, po proizvodima i slično) morale bi u sebi sadržavati identitet

koji se promovira krovnom markom. Logo Zagreba i jedinstvene prodajne poruke Zagreba

osnovni su sadržaji krovne tržišne marke Zagreba. Sadržaj mora biti odabran tako da potiče

atraktivnost i prepoznatljivost grada Zagreba.

2. Stvaranje sinergije sa Hrvatskom

Iako Zagreb ima i nudi vlastito turističko iskustvo, on je i Hrvatska u malom te bi u ostvarivanju

cilja prepoznatljive turističke destinacije trebao iskoristiti i snagu Hrvatske kao jače turističke

tržišne marke. Pozitivne stavove potrošača – turista, vezane uz Hrvatsku, Zaggreb bi trebao

iskoristiti na način da se veže na hrvatsku tržišnu marku.

3. Zaštitne marke turističkih proizvoda Zagreba

Za podizanje konkurentnosti svojih turističkih proizvoda zaštitne marke grupiraju se u sljedeće

grupe: kulturni turizam, sportski turizam, poslovna putovanja, kratki odmor, touring te proizvodi

specijalnih interesa.26 Treba kreirati specijalne tržišne marke i to za svaki od određenih

prioritetnih turističkih proizvoda Zagreba.

4. Označavanje turističkih informativnih centara

Pravilno označavanje i osmišljavanje uređenja turističkih centara podiže kredibilitet centra,ali

pridonosi i atraktivnosti grada kojem se centar nalazi. 27Danas u Zagrebu djeluju dva turistička

informativna centra koja turistima i posjetiteljima pružaju različite informacije tijekom cijele

26 Jelinčić,D.A. Kultura u izlogu: kratki vodič za upravljanje kulturnim dobrima, Meandarmedia, 2010, Zagreb, str. 2927 Ibidem, str. 30

19

godine. Prigodom održavanja pojedinih manifestacija postavljaju se prigodni informativni

punktovi.

5. Dodavanje oznaka učlanjivanjem u međunarodne institucije i udruženja

Učlanjivanjem u međunarodne institucije i udruženja Zagreb podiže svoj image na turističkom

tržištu te podiže kredibilitet kod potrošača28. Biti članom mešunarodne institucije i udruženja

znači svojevrsno priznanje Zagreba za razvoj turizma.

6. Kreiranje loga za pojedine zone turističkih atraktivnosti

Kreiranje loga za pojedine turističke atraktivnosti stvara se identitet pojedinih zona turističkih

atraktivnosti.

7. Kreiranje loga za itinerere u i oko Zagreba

Itinereri bi trebali biti označeni prema vrsti turističkih iskustaava kojeg nude. Na taj način oni

postaju prepoznatljivi, a turističko iskustvo transparentnije. Kreiranje specijalnih itinerera u

Zagrebu provodi se u cilju povećanja i stvaranja jedinstvenog turističkog iskustva. Itinereri se

kompletiraju sa mrežom informacijskih punktova, tragova i suvenirnica. Budući da je

kompanijama koje se bave destinacijskim menadžmentom postojanje itinerera ključna aktivnost,

njegovo kreiranje i distibuiranje je bitno za promociju identiteta Zagreba. Itinereri su također

korisni za turoperatore, te za individualne turiste u potrazi za idejom što raditi u Zagrebu.

Da bi Zagreb i okolica u bliskoj budućnosi mogli računati na porast turističkog prometa,

prvenstveno mora kvalitetnije spoznati i predvidjeti suvremene zahtjeve potencijalne klijentele

kojoj treba maksimalno prilagođavati svoju turističku ponudu. 29 U svezi s tim trebalo bi se

osloniti na efikasnije korištenje današnjih kapaciteta i atrakcija, smanjiti prijetnju konkurencije

inovacijom proizvoda i unapređenjem marketinga i prodaje te postati destinacija koja je prisutna

na glavnim tržištima klijenata.

2.4. Marketinške aktivnosti za promociju turističkih atrakcija i ruta

28 Ibidem, str. 3229 Jelinčić,D.A. Kultura u izlogu: kratki vodič za upravljanje kulturnim dobrima, Meandarmedia, 2010, Zagreb, str. 33

20

Marketinški i prodajni zadaci moraju biti postavljeni tako da osiguravaju razvojne ciljeve

turizma grada Zagreba. Međutim, promocija turizma grada Zagreba i šireg navedenog okolnog

područja još uvijek je nedovoljna s obzirom na mogućnosti koje ono pruža. To se može

procijeniti kroz djelovanje turističkih zajednica na tom području. Turistička zajednica grada

Zagreba svojim promocijskim aktivnostima i bogatim materijalima diktira promociju Zagreba i

dijela Zagrebačke županije. TZGZ tiska i distribuira promocijske materijale različitim

korisnicima, organizira rad nekoliko TIC-eva, bavi se oglašavanjem u medijima, organizacijom

dolaska i boraka inozemnih novinara u Zagreb, te surađuje s drugim turističkim zajednicama. Za

razliku od Zagreba i nekih destinacija u širem području koje su uključene u promocijske

materijale, promocija drugih turističkih zajednica nedovoljna je, pa je u sklopu toga ovo područje

u cjelini nedovoljno promovirano na tržištu. U nekim slučajevima se ne raspolaže niti općiim

prospektom mjesta. Zbog izletničkog karaktera navedenog prostora izuzetno je važna i

diseminacija odgovarajućih informacija koje su nužne potencijalnim posjetiteljima, info –

punktove, te karte i različiti itinereri koji omogućuju i individualnim posjetiteljima ugodan

boravak i obilazak nekog itinerera.

Osnovni cilj promocije je osmišljavanje i usmjeravanje odgovarajućih promocijskh

aktivnosti i izrada osnovnih promocijskih materijala u cilju uspostavljanja povoljnog “imagea” i

postizanja veće prepoznatljivosti turističkih proizvoda ovog prostora, kako za pojedinu županiju,

tako i za cjelokupni prostor. Većina destinacija treba intenzivniju promociju, što u prvom redu

podrazumijeva izradu promocijskih materijala, osmišljavanje “zaštitne marke” i poduzimanje

promocijske aktivnosti. Elementi “zaštitne marke” moraju kroz dizajn i verbalnu poruku

održavati tržišno pozicioniranje područja, te na taj način uspostavljaju vizualni identitet

određenog područja, odnosno županije. Dakle, “zaštitna marka” mora imati svoj logo, slogan i

zaštitne boje. Oni se mogu rabiti na pločama, oznakama i panoima u interpretaciji prostora,

mogu biti prenošeni na plakate, zastave i slične medije, a mogu postati i tema za izradu

suvenira.30

Za daljnju promociju svake pojedine županije navedenog područja (tako i promociju svih

turističkih atrakcija i proizvoda na cjelokupnom prostoru) potrebno je izraditi promotivne

30 Horak S., Klarić Z., Kovačević M., Kušen E., Sustav obilježavanja i interpretacije turističkih atrakcija Zagrebačke županije, Institut za turizam, 2003, Zagreb, str. 67

21

materijale: brošure turističkih proizvoda županije, plakate, kalendare događanja, turističke

karte/itinerere, turističke vodiče, te programe suvenira.

“Image” brošura Zagrebačke županije, kao promotivni materijal, ima cilj u promociji svih

važnijih mjesta i lokaliteta, koja je namjenjena agencijama, hotelima, info – punktovima u

županiji i Hrvatskoj, sajmovima, novinarima, Hrvatskoj turističkoj zajednici i drugima.

Brošure turističkih proizvoda županije izrađuju se nakon završenog procesa profiliranja

pojedinih proizvoda kao što su npr. neki tematski izleti i slično. Za neke proizvode valja se

uključiti u brošure koje pojedine turističke zajednice planiraju izdati radi promocije zajedničkih

proizvoda (npr. zajednička promocija kulturnih lokaliteta s TZGZ i sl.).

Plakati trebaju predstavljati lokalitete i atrakcije koji odražavaju ključne odlike područja

o kojem se govori.

Kalendar događanja potreban je zbog izuzetne važnosti manifestacija za razvoj turizma. Potrebno

je izdavati “Kalendar priredbi” na razini županije s kratkim opisom svake priredbe.

Turističke karte/itinereri predstavljaju grafički privlačno izvedene karte na kojima su

naznačeni mogući turistički itinereri kako bi se turistima omogućilo i samostalno razgledavanje

nekih područja.

Kvalitetni turistički vodiči potrebni su za lakše i jednostavnije upoznavanje područja o

kojem je riječ.

Program suvenira je također izuzetno značajan oblik promocije, iako prilično zanemaren,

a uključuje suvenire koji se daruju (npr. naljepnice, kemijske olovke i slično), ali i komercijalne

suvenire namijenjene prodaji (dekorativni, tradicionalni predmeti).

Promocijski materijali moraju jasno odražavati turističko pozicioniranje određenog

područja u svrhu prepoznatljivosti “imagea”, na taj način promocijski materijali postaju dio

sustavnog marketinga turističke destinacije.

22

Planiranje promocijske aktivnosti obuhvaća odvijanje određenih vrsta poslova koji

uključuju sudjelovanje na sajmovima, posebne promocijske akcije (najbolje ih je provoditi za

vrijeme održavanja nekih manifestacija), odnose s javnošću (česta komunikacija s medijima je

izrazito bitna, a važna su i studijska putovanja za novinare kako bi se osigurala što bolja

prezentacija svih proizvoda kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu), te oglašavanje u

medijima (promocijske kampanje treba pažljivo planirati i odabrati najpogodnije medije i

vrijeme). 31

Iako je mjerenje učinkovitosti jedna od najtežih marketinških zadaća, trebalo bi se od

strane turističkih zajednica kontinuirano pratiti odvijanje svih promocijskh akcija. Praćenje

učinkovitosti trebalo bi obuhvatiti praćenje kvalitete tiskanih i drugih promocijskih materijala,

praćenje nastupa na sajmovima, te praćenje oglašavanja u tisku.

Za provođenje marketinške strategije potrebni su programi koji uključuju investiciju u

brzu, stabilnu i jednostavnu za uporabu bazu podataka koje mogu obraditi velike količine

raznovrsnih informacija, zatim stvaranje banke footografija koje bi trebale biti sastavljenje od

turističkih atrakcija, motivima ljudi, gastronomije, rukotvorina i slično s ciljem distribucije

novinarima, preprodavačima turističkih usluga, profesionalnim udruženjima i ostalim, stvaranje

banke filmova usklađene s bankom fotografija, te idzavanje statističkih publikacija koje se

tiskaju za potrebe svih interesnih grupa, a služe za podizanje kredibiliteta Zagreba i okolice

nudeći svima na uvid koji se poslovi poduzimaju i koji su rezultati ostvareni. Ti podaci moraju

biti razumljivi, obradivi i dostupni na web-u.32

2.5. Strategija distribucije turističkih proizvoda Zagreba

Turistička industrija u posljednjim je godinama doživjela velike promjene, prvenstveno

zbog velike konkurencije. Pri ulasku destinacije na turističko tržište glavna je zadaća odrediti

31 Jakovljević, R., Grad kao proizvod, International design center, 2000. Zagreb, str 2632 Horak S., Klarić Z., Kovačević M., Kušen E., Sustav obilježavanja i interpretacije turističkih atrakcija Zagrebačke županije, Institut za turizam, 2003, Zagreb, str 89

23

ciljane skupine, a jedan od osnovnih faktora uspjeha je pridobiti posrednike u prodaji usluga za

prodaju Zagreba u turističkom smislu.

Vrlo je bitno obratiti pozornost na kanale distribucije, odnosno koji će se kanali izabrati

kao najprikladniji za lansiranje Zagreba kao gradske turističke destinacije. S tim u svezi kao

ciljne grupe navode se:33

1. Manji turoperatori specijalisti

2. Turističke agencije

3. Bivši posjetitelji Zagreba

1. Manji turoperatori specijalisti:

Manji turoperatori specijalizirani su za kratke odmore u gradu, proizvode specijalnih interesa,

prodaju događanja i drugo, oni su više zainteresirani za marku nego količinu. Strategija prodaje

turoperatorima je i organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turističkih

usluga tržišta Zagreba i okolice, ali i za predstavnike hrvatskih kompanija. Cilj ovakvih susreta je

povećati prisutnost Zagreba i okolice u prodajnim programima stranih posrednika.

2. Turističke agencije

Za stvaranje mreže ključnih agencija potrebno je pristupiti njihovom odabiru. Za izabrane

agencije kreiraju se posebni obrazovni programi, a one dobivaju preferencijalni tretman u

organiziranju edukativnih putovanja, treninga, obrazovanja i slično. U izabranim se agencijma

organiziraju promocije, postavljaju specijalni dispay-i, prodaju iili dijele promotivni materijali i

dijele pokloni.

Prodajni seminari se organiziraju na izabrana tržišta potražnje. Cilj seminara ima dvostruku

ulogu: jedna je usmjerena na podizanje razine znanja o Zagrebu i okolici, a druga na stvaranje

interesa za prodajom Zagreba i okolice kod putničke agencije.

3. Bivši posjetitelji Zagreba

33 Jakovljević, R., Grad kao proizvod, International design center, 2000. Zagreb, str. 37

24

Izgradnja banke podataka važna je za sve turističke subjekte. Ona se stalno mora ažurirati,

održavati i obnavljati jer njezino pravilno vođenje smanjuje troškove promotivnih akcija, a

povećava efektivnost svih interesnih grupa u gradu i okolici.

Banka podataka sadržava podatke o turoperatorima, putničkim agencijama, trgovačkim

udruženjima, te medijima kji pokazuju interes za grad Zagreb i okolicu. Tipovi podataka koji su

potrebni za svaku grupu su:34

Turoperatori: osnovni podaci o kampanji (tržišta, destinacije, osobe koje odlučuju),

Turističke agencije: osnovni podaci o agenciji (mreža poslovnica, proizvodi, tržišta,

volumen prodaje, osobe koje odlučuju)

Trgovačka udruženja: onovni podaci o vrstama udruženja (adrese, člaonovi, te osnovne

djelatnosti)

Mediji: imena novinara, adrese, mediji za koje rade, nezavisni novinari.

Svi kanali distribucije služe kako bi se potaknula što bolja promocija Zagreba i kako bi

Zagreb bio što bolji i kvalitetniji turistički proizvod. Svaki od njih odnosi se za poseban

segment distribucije, tako su manji turoperatori specijalisti specijalizirani za kratke odmore u

gradu, proizvode specijalnih interesa, prodaju događanja i slično, te je njihov cilj povećati

prisutnost Zagreba u prodajnim programima stranih posrednika. Turističke agencije su tu da

približe turistički proizvod ljudima, odnosno kreira se poseban obrazovni program, što

podiže razinu znanja o Zagerebu, a također stvara interes za prodajom. Bivši posjetitelji

Zagreba nalaze se u banci podataka gdje se mogu dobiti informacije o turoperatorima,

putničkim agencijama, trgovačkim udruženjima, te medijima koji pokazuju interes za

Zagreb.

2.6. Turističke atrakcije

Pod pojmom turističkih atrakcija podrazumijevaju se prirodni i kulturni lokaliteti, objekti,

pojave, manifestacije i slično koji privlače turiste. Prema osnovnoj fujkcionalnoj klasifikaciji

potencijalnih i realnih turističkih atrakcija one mogu biti prirodne ili stvorene, izvorne il

34 Jakovljević, R., Grad kao proizvod, International design center, 2000. Zagreb, str 53

25

dorađene, pretežito dokoličarske ili nedokoličarske, te materijalne i nematerijalne. Prirodna

atraktivnost nekog kraja može biti njegova klima, dinamika reljefa, voda, biljni i životinjski

svijet te zaštićena prirodna baština, dok se pod atrakcijama koje je stvorio čovjek

podrazumijevaju zaštićena kulturno – povijesna baština, kultura života i rada ljudi, znamenite

osobe i događaji, kulturne i vjerske ustanove, manifestacije, prirodna lječilišta, sportsko –

rekreacijske građevine, turističke staze, putevi i ceste, atrakcije zbog atrakcija i turističke

paraatrakcije.35

U procesu istraživanja turističkih atrakcija grada Zagreba obuhvaćene su sljedeće cjeline:

središte grada (Donji i Gornji grad) sa svojim posebnostima, zatim Botanički vrt kji pripada

užem središtu grada, te dijelovi grada koji su izrazito značajni zbog svojih posebnih vrednota, a

to su Maksimir, Mirogoj i Jarun. U turističkoj atrakciji u bližoj gradskoj okolici svrstane su:

Sljeme, Medvednica i špilja Veternica, koje pridonose turističkoj vrijednosti grada Zagreba.

Odabrane turističke atrakcije u užem i širem području istraživanja najčešće se pojavljuju u

turističkim brošurama, vodičima i kartama i njiova je vrijednost potvrđena od raznih autora pa je

to bio glavni kriterij za njihov odabir u ovom radu.

2.6.1. Donji grad

Središte grada, srce Zagreba, na svakom koraku otrkiva pravi duh i specifični ugošaj

Zagreba, njegove vrijedne povijesne spomenike i zdanja, kao i radost svakodnevice. Svaka šetnja

gradskom jezgrom, bilo da joj je cilj turističko razgledavanje povijesnih znamenitosti, poslovni

susreti ili kupnja, dotaći će brojne povijesne znamenitosti i šarm drevnog Zagreba, a uvijek će

početi i završiti na središnjem gradskom trgu – Trgu bana Josipa Jelačića.

Najpopularniji i najprostraniji gradski trg nosi ime prvog hrvatskog bana – Josipa

Jelačića. Funkciju središnjeg gradskog trga ima od 17.stoljeća, a još početkom 19. Stoljeća tu je

bilo i sajmište i tržnica. Trgu je najprije dano ime Manduševac (po vrelu na istočnoj strani koje je

danas fontana), potom Harmica, a od 1850. do 1946. godine naziva se Jelačićevim trgom čiji je

spomenik podignut 1866. godine. Nakon drugog svjetskog rata spomenik je uklonjen s trga koji

35 Kušen E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, 2002., Zagreb, str. 197

26

više nije nosio banovo ime, nego je imenovan Trgom Republike. Spomenik je očuvan, te je

1990. godine obnovljen i vračen na trg, koji je opet ponio ime bana Josipa Jelačića.

Vlaška ulica jedna je od najstarijih ulica Zagreba. Ime (Vicus Latinorum) dobila je po

stanovništvu romanskog porijekla koje se tu naselilo u srednjem vijeku. Danas je to popularna

trgovačka ulica. U neposrednoj blizini je park Ribnjak, a Draškovićevom ulicom stiže se do Trga

Burze.36

Monumentalna palača nekadašnje Burze (danas je to Narodna banka Hrvatske) glavna je

znamenitost Trga hrvatskih velikana. Na trgu žrtvava fašizma nalazi se okruglo zdanje

izložbenog paviljona, izgrađeno prema zamisli Ivana Meštrovića. Prema Trgu bana Jelačića vodi

Jurišićeva ulica kojom dominira zgrada Glavne pošte. Jurišićevu presijeca Palmotićeva ulica u

kojoj je smještena isusovačka crkva. Na kraju Palmotićeve ulice je željeznički kolodvor.

Od središnjeg gradskog trga prema zapadu sve do predgrađa vodi glavna i dajdulja zagrebačka

ulica – Ilica. U kućama iz 19. i 20. stoljeća mnoštvo je trgovina, restorana i drugih sadržaja

svojstvenih velegradu.

Preko Gajeve i Bogovićeve ulice stiže se do Trga Petra Preradovića, kojeg Zagrepčani

nazivaju i Cvjetni trg jer na njemu mogu kupiti cvijeće. Pečat mu daje spomenik hrvatskom

pjesniku Petru Preradoviću, po kojem je i dobio ime.

Trgom maršala Tita dominira neobarokni hram umjetnosti Hrvatsko narodno kazalište,

otvoreno 1895. godine. Najstarija zgrada na trgu je palača iz 1855. godine, u kojoj je danas

smješten Rektorat Sveučilišta u Zagrebu i Pravni fakultet. Uz kazalište nalazi se Hrvatski školski

muzej, a na zapadnoj strani je Muzej za umjetnost i obrt s bogatom zbirkom primjenjene

umjetnosti od gotike do 20. stoljeća.

36 Horvatić, D. Zagreb i okolica : povijest, kultura, umjetnost, prirodne ljepote, turizam, plan grada i okolice, kulturni zemljovidi Hrvatske, Turistička naklada, 2005, str. 17

27

Na prostoru današnjeg Trga Ivana Mažuranića izgrađeno je 1874. godine prvo umjetno

klizalište u Zagrebu, koje se polijevalo vodom iz Tuškanca, a danas taj trg nosi ime hrvatskog

bana i pjesnika, a poznat je i po Etnografskom muzeju sa zbirkom predmeta.

Na Trgu Marka Marulića nalazi se palača Sveučilišne knjižnice i Arhiva Hrvatske, te zgrada

Prirodoslovno – matematičkog fakulteta.37

Trg kralja Tomislava omeđen je zgradom Glavnog kolodvora na jugu i Umjetničkim

paviljonom na sjeveru. Ispred paviljona je Meštrovićeva skulptura renesansnog slikara Andrije

Medulića, a tu se nalzi i Kršinićev reljef posvećen žrtvama fašizma. Središnjim dijelom trga

dominira spomenik prvom kralju hrvatske srednjovjekovne države – Tomislavu, djelo Roberta

Frangeša Mihanovića.

Trg Ante Starčevića nazvan je po hrvatskom političaru iz polovice 19. stoljeća. Tu se

nalazi hotel Regent Esplanade, te ulaz u prvi trgovački centar, Importanne centar, s brojnim

trgovinama, prodavaonicama, buticima i kafićima. Na zgradi na sjevernoj strani Trga postavljen

je spomenik Anti Starčeviću, po kojem trg i nosi ime.

Trg Josipa Jurja Strossmayera, nekad poznat kao Akademijski ili Akademički trg, nosi

ime đakovačkog biskupa, osivača Akademije znanosti i umjetnosti, azajedno sa Tomislavovim i

Zrinskim trgom čini cjelinu poznatu po imenu Zrinjevac. Najstarija zgrada je Kemijski institut iz

1884. godine, a ovdje se nalazi i palača Moderne galerije s bogatom zbirkom nacionalnog

likovnog stvaralaštva 19. i 20. stoljeća. Tu je i Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i

umjetnosti.

Na mjestu nekadašnjeg sajmišta 1830. godine nastao je Novi trg koji je 1866. godine

prigodom proslave 300. obljetnice obrane Sigeta od Turaka i pogibije hrvatskog bana Nikole

Šubića Zrinskog, preimenovan u Zrinski trg. U neorenesansnoj palači s kraja 19. stoljeća

sjedište je Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti. Nešto dalje u palai na broju 19 nalazi se i

Arheološki muzej. U zelenilu parka nalazi e muzički paviljon iz 1895. godine, stogodišnji

meteorološki stup, nekoliko vodoskoka, te niz poprsja znamenitih ličnosti hrvatske povijesti i

37 Horvatić, D. Zagreb i okolica : povijest, kultura, umjetnost, prirodne ljepote, turizam, plan grada i okolice, kulturni zemljovidi Hrvatske, Turistička naklada, 2005, str. 18

28

kulture: Ivana Meštrovića, Frane Krste Frankopana, Andrije Medulića, Jurja Julija Klovića,

Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića i Ruđera Boškovića.38

Donji grad spada u turističku ponudu grada Zagreba te se njegovo razgledavanje može

naći u svim ponudama za razgled grada. Najposjećeniji djelovi Donjeg grada su Trg bana Josipa

Jelačića, Zrinjevac, HNK na Trgu maršala Tita, te Mimara, jedan od najposjećenijih muzeja u

gradu Zagrebu. Ostali djelovi Donjeg grada su atraktivni izgledom, međutim nedovoljno su

turistički posjećeni, svaka zgrada Donjeg grada ima povijest i priču koja bi se mogla ispričati te

tako iskoristit u turističkoj promociji. U Donjem gradu nalaze se i muzeji koji su se najviše

istaknuli u projektu “Noć muzeja” kojom se promovirala kultura, kulturno uzdizanje i promocija

posjeta muzeja. Strani turisti koji posjećuju Zagreb najčešće se dive građevinama i ljepoti grada,

a nerijetko posjećuju izložbe u muzejima i galerijama, dok domaći turisti podjednako posjećuju

muzeje i razgledavaju grad.

2.6.2. Kaptol i Gornji grad

Na usponu kaptolskog brežuljka je ulica Tome Bakača, hrvatskog bana i branitelja Siska,

koji je zaustavio prodor Turaka u Europu. Tu se može vidjeti dio bedema (ulica Pod zidom)

kojim je bio utvršen Kaptol, a sve do 1862. godine tu su bila Vakačeva vrata, južni kaptolski

ulaz. Kaptolom dominira katedrala Marijina uznesenja i sv. Stjepana s nadbiskupskim dvorom. U

neposrednoj blizini su Nadbiskupsko sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet. Kaptol je

srednjem vijeku bio naseljen crkvenim službenicima (kanonicima), pa mu otuda i ime Capitulum

– Zbor kanonika. Građani su živjeli na Opatovini i Dolcu. Potokom Medveščakom Kaptol je bio

odvojen od Gradeca (današnji Gornji grad), koji je proglašen slobodnim kraljevskim gradom

Zlatnom bulom Bele IV. 1242. godine. Dva su susjedna grada stoljećima bili u sukobima.

Jedinstvenim gradom postaju 1850. godine. Na Kaptolu je poznati franjevački samostan i crkva

sv. Franje.

Katedrala je najveći sakralni objekt u Hrvatskoj i jedna od najpoznatijih zagrebačkih

građevina, simbol grada. Njome dominiraju njezina dva neogotička tornja, visoka 104 i 105

38 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=32, 18.03.2011.

29

metara. Sadašnji je oblik katedrala Marijina uznesenja i sv. Stjepana dobila krajem prošlog

stoljeća, ali ona ima izuzetno bogatu višestoljetnu povijest koja seže još od 1094. godine.

Temeljita restauracija katedrale obavljena je u neogotičkom stilu. Podignuti su neogotički

zvonici i napravljene mnoge druge preinake i time katedrala dobiva svoj današnji izgled. U

riznici katedrale, iznad sakristije, pohranjeno je neprocjenjivo blago s predmtima iz vremena od

11. do 19. stoljeća. U katedrali su grobovi brojnih hrvatskih velikana.39

Između kaptolskih kurija put vodi na Dolac, “trbuh Zagreba”. Nakon što su porušene

srednjovjekovne trošne kućice, na tom je mjestu 1930. godine otvorena gradska tržnica. Tu je

crkva sv. Marije, jedna je od najstarijih u Zagrebu. Stepenice vode ka Opatovini, naselju

kaptolskih građana, a danas trgu cvijeća.

Koritom nekadašnjeg potoka Medveščak (Crikvenika), koji je od 1898. godine dijelio

Gradec od Kaptola, prostire se Tkalčićeva ulica, dans omiljeno sastajalište i šetalište Zagrepčana

sa brojnim kavanicma i restoranima te turističkim manifestacijama (Markov sajam). U nastavku

je Medvedgradska ulica s Gliptotetkom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s jedinstvenim

zbirkom kiparstva od antičkog do suvremenog doba. Ulice Krvavi most (spomen na sukobe

Gradeca i Kaptola) vodi od Tkalčićeve do Radićeve ulice koja se uspinje ka obližnjem Gornjem

gradu (Gradecu). Nekadašnja Duga ulica (koju i danas neki Zagrepčani tako zovu, iako Radićevo

ime nosi od 1929. godine) bila je trgovačko središte grada s brojnim poslovnim institucijama.

Iz Radićeve se ulice na Gornji grad stiže kroz Kamenita vrata. Od nekadašnjih četiriju gradskih

vrata, Kamenita su jedina sačuvana. Iako se spominju još u srednjem vijeku, njihov današnji

izgled datira iz 1760. godine, kada su posljednji put obnovljena. Povijesno i turistički znamenite

kuće nastavljaju se Kamenitom ulicom, a tu je i stara ljekarna. Kameni lav jedini je sačuvani

javni kameni spomenik iz 19. stoljeća u Zagrebu. Lanci u toj ulici, prema legendi, potječu s

broda “Victory” legendarnog admirala Nelsona iz pomorske bitke kod Trafalgara, a na sadašnje

su mjesto postavljeni 1878. godine. Desno se proteže Opatička ulica s aristokratksim palačama iz

18. stoljeća.40

39 Kulturist, http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23042, 16.03.2011.40 Abel J., Juran M., Perko B., Vrbanec J., Zmajević N., Zagrebački turistički vodič, Institut za turizam, 2003. Zagreb,str. 16

30

Središnji gornjogradski trg, Markov trg, nosi ime po crkvi sv. Marka koja njime

dominira, a tu su i najvažnije državne političke institucije – Sabor i Vlada Republike Hrvatske.

Crkva sv. Marka prepoznatjiva je po krovu od šarenih crijepova koji prikazuje grbove grada

Zagreba i Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Istočnom stranom trga dominira zgrada

Hrvatskog državnog sabora, a zapadnom Banski dvori, gdje su nekada stolovali hrvatski banovi,

a sada je sjedište Vlade Republike Hrvatske. Najveća i najimpozantnija zgrada na gornjem gradu

je neoklasicistička dvokatnica na Markovom trgu u kojoj domuje parlament – Hrvatski državni

sabor.

Ćirilometodska ulica, nekad zvana Gospodskom ulicom, nosi svoje ime u čast slavenskih

apostola Ćirila i Metoda. U njoj se nalazi grkokatolička crkva i gradska vijećnica u kojoj zasjeda

Gradska skupština. U susjednoj baroknoj palači je Hrvatski muzej naivne umjetnosti, a tu je i

jednokatnica u kojj je živio vođa ilirskog pokreta Ljudevit Gaj. U ulici Antuna Gustava Matoša

je Vojković – Orošić –Rauchova palača, najljepše zdanje, s Hrvatskim povijesnim muzejom.

Katarinin trg dobio je naziv po Katarini Zrinskj, hrvatskoj banici i pjesnikinji, ženi Petra

Zrinskog i sestri Frane Krste Frankopana. Baroknu crkvu sv. Katarine podigli su isusovci 1632.

godine. Na južnom gradskom bedemu sagrađena je palača Dverce do koje se nalazi zgrada prve

zagrebačke gimnazije, koju su osnovali isusovci 1607. godine. Preko puta je Galerija suvremene

umjetnosti. Kula Lotrščak smještena je uz nekadašnja mala gradska vrata Dverce i smatra se do

sada najbolje sačuvanim objektom gradskog obrambenog sistema. Ime je dobila po tome što je u

njoj bilo smješteno zvono “campana latrunculorum” (zvono lopova) koje je zvonilo svake večeri

prije zatvaranja gradskih vrata. Kula je podignuta sredinom 13. stoljeća, ćime je Gradec ispunio

obavezu preuzetu Zlanom bulom da će izgraditi utvrde. Posljednjih stotinu godina svakog dana

pucanj topa s kule označava podne.

Na Katarinin trg se nastavjla Jezuitski trg koji je prepoznatljiv po brončanom kipu –

vodoskoku “Ribar sa zmajem” 41. U preuređenom isusovačkom samostanu otvoren je Muzejski

prostor, mjesto održavanja značajnih izložbi.

41 Abel J., Juran M., Perko B., Vrbanec J., Zmajević N., Zagrebački turistički vodič, Institut za turizam, 2003. Zagreb, str 15

31

Ispod kule Lotrščak, pod južnim bedemom gradeca, nalazi se Šetalište Josipa Jurja

Strossmayera, a ime je dobilo po poznatom đakovačkom biskupu, prosvjetitelju i političaru. S

nekadašnje Južne promenade pruža se pogled na Donji grad do kojeg se može doći stubama i

Tomićevom ulicom ili uspinjačom sagrađenom 1891. godine, čija je donja stanica u Tomićevoj

ulici, a gornja nasuprot kule Lotrščak. Elektrificirana je 1934. godine.42

Kaptol i Gornji grad također spadaju u turističku ponudu grada Zagreba, mešutim Kaptol

i Gornji grad su posjećeniji od strane turista od Donjeg grada. Najposjećeniji djelovi Kaptola i

Gornjeg grada su Katedrala, Dolac, Tkalčićeva ulica, Kamenita vrata, Markov trg i Markova

crkva, Banski dvori i kula Lotrščak. Kaptol i Gornji grad prava su turistička atrakcija Zagreba. U

svim turističkim turama grada koje su u ponudi nalazi se Kaptol sa Gornjim gradom, te je time

najviše pridoneseno turizmu grada Zagreba. Strani turisti nikako ne zaobilaze obilazak Gornjeg

grada, čak i Muzej grada Zagreba koji je sa Mimarom najposjećeniji muzej u Zagrebu. Muzej

grada Zagreba često je posjećen od strane djece osnovne i srednje škole. Kaptol je ujedno i

središte vjerskog turizma u Zagrebu.

2.6.3. Potencijalne turističke atrakcije

Temeljni resurs za razvoj turizma nekog područja predstavljaju realne i potencijalne

turističke atrakcije. Turističke atrakcije su osnovica (sirovina) za stvaranje parcijalnih turističkog

proizvoda i zajedničkog destinacijskog turističkog proizvoda. Stoga ih u destinaciji valja

identificirati, evidentirati, vrednovati, sistematizirati (katastar i atlas turističkih atrakcija) i štititi

od uništenja i neracionalnog korištenja.43

Maksimir, Botanički vrt, Mirogoj, Jarun i Medvednica mjesta su u Zagrebu koja nisu

predstavljena turistima kao turističke atrakcije, ako su turisti i upoznati s tim mjestima nije

dovoljno pažnje posvećeno na promociju tih potencijalnih atrakcija.

Maksimir je potencijalna turistička atrakcija jer je park i šuma oblikovanog u engleskom

pejzažnom stilu, te se u njemu nalaze aleje, livade i proplanci, jezera i potoci, a ujedno su i tu i

42 Ibidem, str. 1643 Panonski seoski turizam, http://www.pannoniantourism.hu/htmls/gradivo.html?gID=222&ID=477, 04.05.2011.

32

objekti izgrađeni u puno stilova što ovaj park čini posebnim. U Maksimiru se nalazi i zagrebački

Zoološki vrt koji također igra veliku ulogu u posjećenosti ovog mjesta.

Park Maksimir smješten je u istočnom dijelu grada Zagreba. U kombinaciji park

oblikovanog u engleskom pejzažnom stilu i parka – šume bio je prvo javno šetalište jugoistočnoj

Europi. Za javnost je otvoren 1794. godine, a ime je dobio po svom osnivaču, zagrebačkom

biskupu Maksimilijanu Vrhovcu. Na iskrčenim djelovima stare hrastove šume oblikovane su

aleje, livade, proplanci prepuni raznolikog ukrasnog grmlja i drveća. Uređena su jezera i potoci,a

sam park bogat je objektima izgrađenim u različitim stilovima – od klasicizma do neogotike

(Vidikovac, Haulikov ljetnikovac, Mirna koliba, Švicarka kuća i druge). Romantični duh

Maksimira upotpunjen je 1925. godine i bogatim Zoološkim vrtom smještenim uz Donje jezero,

u maksimirskom perivoju 27. Utemeljitelj i prvi upravitelj bio je prof. Mijo Filipović, prirodnjak

i zaljubljenik u životinje. 44U zagrebačkom Zoološkom vrtu nalaze se životinjske vrste iz svih

dijelova svijeta, a može se vidjeti oko 900 primjeraka od 170 vrsta životinja. Taj broj zagrebački

Zoološki vrt svrstava među srednje u Europi, a godišnje ga obiđe oko 400.000 domaćih i stranih

posjetitelja. Maksimir većinom posjećuju domaći turisti, a kako ima potencijal kao turistička

atrakcija trebao bi se više promovirati stranim turistima i trebao bi biti uvršten u turističku

ponudu grada Zagreba.

U stotinu godina postojanja Botanički vrt izrastao je u jednu od najbogatijih zbirki bilja u

Europi. Utemeljen 1889. godine, a osnivač mu je bio profsor botanike dr. Antun Heinz. Glavni

dio vrta zauzima perivoj – arboretum, građen u stilu engleskog perivoja. Cvjetni parter je

izgrađen u francuskom stilu, strogo simetričnih linija. U istočnom dijelu vrta nalaze se dva

umjetna jezerca uz koja rastu močvarni čempresi. Staklenici nisu otvoreni za posjetitelje,a veliki

dio smješten je u ljetnim mjesecima na otvorenome (mediteransko bilje, palme, kaktusi i drugo).

Danas se u vrtu uzgaja oko 10.000 biljnih vrsta.

Botanički vrt jedan je od najpoznatijih parkova grada Zagreba, međutim nije dovoljno

posjećen niti od strane domaćih niti stranih turista. S obzirom da je to jedan od vrtova sa

najvećom zbirkom bilja u Europi trebao bi više biti eksponiran od strane Turističke zajedinice i

44 Wikipedija, http://hr.wikipedia.org, 12.03.2011.

33

turističkih agencija koje rade turističke ture po gradu. Problem je u tome ako se i u rijetkim

ponudama i nalazi, ne ulazi se u vrt na razgledavanje nego se razgleda izvana, te se tako ne može

dočarati prava ljepota prirode i vrta. Botanički vrt svojim izgledom može privući veliki broj

turista, međutim nije dovoljno istaknut i treba poraditi na promidžbi.45

Kao i Botanički vrt Mirogoj se također može pohvaliti titulom jednim od najljepših

groblja u Europi, no bez obzira na titulu nedovoljno je posjećen od strane turista. Kako bi se to

promjenilo jedne je godine održana izložba na samom groblju što je privuklo ljude i ostvarilo

izuzetno dobru posjećenost.

Park – groblje Mirogoj, smješten na obroncima Medvednice, ubraja se među najljepša

groblja u Europi. No, Mirogoj nije samo posljednje počivalište umrlih, već je i prekrasan park i

umjetnička galerija na otvorenom. Nedaleko današnje mrtvačnice nalazio se od 1852. do 1895.

godine ljetnikovac ilirca Ljudevita Gaja. Nakon Gajeve smrti grad je otkupio cijelo ladanjsko

dobro i na njemu uredio središnje zagrebačko groblje, poznati arhitekt Hermann Bolle oblikovao

je izgled groblja monmentalnom kompozicijom arkada, paviljona i kupola, isprepletenom

bogatom vegetacijom i galerijom umjetnina hrvatskih kipara.

U jugoistočnom dijelu grada, nedaleko od savskog nasipa, samo četiri kilometra od

najužeg gradskog središta, omeđen trima novim gradskim četvrtima, nalazi se jezero Jarun. RŠC

Jarun podignut je u vrijeme Univerzijade 1987., a sadržaji su svake godine bogatiji. Sada je to

mjesto gdje se mogu igrati mnogi različiti sportovi. Tu je 2250 metara dugačka regatna staza, na

kojoj se održavaju i mešunarodna veslačka i kajakaška natjecanja. Na Jarunu, stoga, djeluje

većina zagrebačkih veslačkih i kajakaških klubova, a tu su još i klubovi jedriličara, skijaša na

vodi, surfera, ronioca. Ovdje sudjeluju i klubovi za triatlon, odbojku na pijesku, boćanje,

baseball – softball, kao i sportsko ribolovno društvo. Uređeni su tereni za nogomet, košarku,

odbojku na pijesku, minigolf, stolni tenis, boćanje, biciklističke staze, trim staza, dječja igrališta i

drugo. Može se skijati na vodi, ili iznajmiti pedaline i sandoline. Na svoje će doći i ribiči.

Posebna je vrijednost Jaruna i Otok divljine, gdje je sačuvana prirodna močvarna i barska

zajednica. 46

45 Knežević S., Zagrebačka zelena potkova, Školska knjiga, 1996, Zagreb, str. 13046 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr, 10.03.2011.

34

Tako je Jarun još jedna potencijalna atrakcija u Zagrebu. Jarun je središte sportskog

turizma u Zagrebu, a posljednjih nekoliko godina postaje i kulturno središte zahvaljujući brojnim

projektima koji se održavaju na jezeru, te raznim koncertia kojima privlače ljude iz čitavog

svijeta. Jarun je kao atrakcija iznimo napredovao kroz nekoliko godina, otvaraju se klubovi,

održavaju se razne manifestacije, a to su česti motivi putovanja turista.

Jarun zovu i Zagrebačkim morem. U ljetnim mjesecima mnogi Zagrepčani i njihovi gosti

dolaze ovamo na sunčanje i kupanje. Uz jezero je otvoreno više restorana, kafića i disko klubova,

a parkirališni prostor je osiguran.

Kao potencijalna turistička atrakcija prepoznata je Medvednica, među domaćim turistima

Medvedninca je jedno od napopularnijih izletišta, a posjećenosti Medvednice najviše pridonosi

Sljeme i Snježna kraljica – skijaška utrka koja se organizira svake godine u sijećnju, tada je

Sljeme najposjećenije od strane domaćih i stranih turista.

Planina medvednica već je desetljećima Zagrepčanima jedno od najpopularnijih izletišta,

na čijim je obroncima i iznikao povijesno najstariji dio grada, Gradec i Kaptol, te okolna naselja.

Vršno je područje zaštičeno kao park prirode, a čitava je planina, koja se ponekad naziva i

Zagrebačkom goom, bogata šumom, crnogoričnim i listopadnim drvećem.

Ovdje je ljudskih naselja bilo već u prepovijesno doba. U srednjem cijeku zbivanja oko

Medvednice vezana su oko Medvedgrada i Susedgrada i dvije urbane jezgre današnjeg Zagreba :

Gradec i Kaptol. Novovjekovna zbivanja na zagorskoj strani vezana su uz feudalne posjede i

dvorce u Gornjoj Bistri, Golubovcu i Gornjoj Stubici. Ime Medvednica prvi put se spominje

1142. u kraljevskoj darovnici Gradecu. 47

Do podnožja Medvednice može se doći iz različitih dijelova Zagreba tramvajem i

autobusom,a dalje do vrha brojnim označenim planinarskim stazama što se na njih priključuju.

Poseban užitak pruža vožnja žičarom što od 1963. godine prevozi izletnike od Gračanskog

Blizneca do ispod samog vrha Sljemena.

47 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr, 20.03.2011.

35

Od zanimljivosti koje je moguće vidjeti na području Medvednice istiću se: kapelica

Majke Božje Sljemenske, kapelica sv. Jakoba, Horvatovih 500 stuba, Kraljičin zdenac, spilja

Veternica, Medvedgrad, Kameni svatovi, Francuski rudnici, Zrcalo i ostale zanimljivosti. U

objekte vrijedne posjeta na Medvednici svakako valja ubrojiti dva sakralna objekta. To su

kapelica sv. Jakob, na Velikom Plazuru. Blizu samog Sljemena iznad popularne i uvijek pune

izletnika tzv. Činovničke livade je crkva Majke Božje Sljemenske, sagrađena 1932. Podignuta je

u čast 1000-godišnjeg hrvatskog kraljevstva i 1300 pokrštavanja Hrvata.

Do danas su izgrađeni brojni planinarski i skijaški domovi, te gostionice, uređena izletišta,

skloništa i pješačke staze.

Najviši vrh Medvednice je Sljeme sa 1033 metra, a na njemu se nalazi i televizijski

toranj. Ime se prvi put pojavilo na kartama krajem 18. stoljeća, jer je narod tako označavao

čitavo gorsko bilo. Sljeme je čitave godine izletnička destinacija, a zimi je i popularno skijalište.

Polazne postaje žičara u blizini su samoga vrha. Na Sljeme se može doći žičarom, zatim

automobilom sljemenskom cestom, brdskim biciklima te pješice. Najpopularniji pohod je,

dakako, pješice, planinarski. Do vrha se stiže za sat i pol do dva hoda.

Najatraktivnija destinacija na Zagrebačkoj gori je Medvedgrad. To je srenjovjekovni grad

utvrda, sagrađen je još u 13. stoljeću kao jedna od najznačajnijih fortifikacija u ovom dijelu

Europe, priključivši se tako Kaptolu i Griču kao treći grad, podignut kao zaštita od moguće nove

najezde Tatara. Medvedgrad je nosio sva obilježja plemićkog grada: služio je za obranu, za

stanovanje i za gospodarske aktivnosti. Kroz stoljeća je dograđivan i obnavljan. No, jak potres,

zub vremena, a i nebriga potpuno su ga uništili. Počeli su ga obnavljati 1979. godine, a 1994.

godine je obnovljeni Medvedgrad otvoren ikao spomenik hrvatskoj slobodi.

Na zapadnim medvedničkim obroncima nalazi se jedna od najvećih hrvatskih špilja –

Veternica. Zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode od 1979. godine. Dobila je ime po

struji vjetra koja se javlja na ulazu uslijed razlika u temperaturi zraka. Veternica je četvrta po

duljini špilja u Hrvatskoj. Za posjetitelje je uređeno prvih 380 metara špilje. Ovaj dio je

osvijetljen posebnom elektročničkom rasvjetom. Ulaz je bogato paleontološko i antropološko

nalazište, tu su otkopane i ljudske kosti. Na samom ulaznom dijelu n zidovima se vide tragovi

36

raznih taložina iz razdoblja kvartara u kojima su nađene špiljske životinje. Na zidovima špilje su

vidljivi fosili školjaka i drugih morskih organizama.48 Usprkos oštećenjima nastalim tijekom

povijesti vidljivi su različiti špiljski ukrasi (sige, saljevi i zavjese) te zanimljive tipično krške

forme nastale djelovanjem vode. Najljepši špiljski ukras Veternice je višemetarski sljev zva

Kameni slap.

2.7. Rute obilaska grada Zagreba

Tko jednom dođe u Zagreb, uvijek će mu se rado vraćati. To će zacijelo potvrditi svi oni

koji su ga posjetili. Lijepa zdanja, obilje spomenika i zelenila, srdačni, otvoreni ljudi – sve to

zagreb čini bliskim, dragim, prijateljskim.

Tablica 2. Ponuda turističkog razgledavanja grada turističke agencije Marlimat

Jednodnevni boravak u Zagrebu:

Jedan dan je kratak, ali ipak dovoljan da se barem nakratko osjeti šarm Zagreba i pođe u šetnju

Gornjim gradom. Sudionici bi se sastali na Kaptolu ispred Katedrale. U blizini se nalazi

Turistički ured grada Zagreba gdje bi sudionici mogli dobiti sve potrebne informacije. Od Trga

bana Josipa Jelačića za nekoliko minuta se stiže do Tomićeve ulice odakle vozi uspinjača do

gornjogradskog Strossmayerovog šetališta. Sa stare zagrebačke promenade pogled puca na Donji

grad, a za vedra dana sve do prekosavskih modernih naselja. Uz kulu Lotršćak put vodi kraj

Katarinina trga (Dverce, Crkva sv. Katarine, Muzej suvremene umjetnosti) i obližnjeg Jezuitskog

trga (muzej Klovićevi dvori) pa sve do Markova trga. Osim slikovite Crkve sv. Marka, tu su

Hrvatski državni savor i Banski dvori (sjedište Vlade Republike Hrvatske). Kamenitom ulicom

put vodi kroz istoimena vrata, svetište Zagrepčana, i spušta se na Radićevu ulicu. Krvavi most

vodi na Tkalčićevu ulicu, popularnu Tkalču, kao stvorenu za kraći predah u jednom od restorana,

bistroa ili kafića. Skalinska ulica otuda vodi na Opatovinu i Dolac. Stotinjak metara dalje je

Kaptol s katedralom i starim kanoničkim kurijama. Bakačeva ulica spušta se na Trg bana Josipa

Jelačića. Predviđeno trajenje ove rute je oko jedan sat.

Dalje se može krenuti od Trga bana Jelačića Ilicom do prolaza Oktogon koji izlazi na

48 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr, 20.03.2011

37

Preradovićev (Cvjetni) trg. Za nekoliko minuta stiže se do Trga maršala Tita s impozantnom

zgradom Hrvatskog narodnog kazališta, te Rektoratom i Pravnim fakultetom. Na taj se trg

nadovezju dva parka – Mažuranićev i Marulićev trg, čineći skladnu arhitektonsku cjelinu. Tu su

Etnografski i Školski muzej, a nedaleko i muzej “Mimara” i Tehnički muzej. Nakon toga valjalo

bi posjetiti Botanički vrt, jednu od najbogatijih zbirki bilja u Europi. Zatim se ponovno može

krenuti od Trga bana Jelačića put Zrinjevca. Tu se nadovezuju tri trga – Zrinski, Strossmayerov i

Tomislavov sve do Glavnog kolodvora, hotela Regent i Importanne centra, elitnog poslovnog i

trgovinskog središta. Na tom se putu nalazi više muzeja i galerija (Strossmayerova galerija,

Arheološki muzej, Moderna galerija, Hrvatska akademija zananosti i umjetnosti, Umjetnički

paviljon). Predviđeno trajanje obilaska je oko dva sata.

Nakon toga valjalo bi poći put Maksimira, prekrasne park – šume s jezerima i potocima koji je

prava zelena oaza u velegradu. Park i šetališta u engleskom stilu obogaćeni su objktima od

klasicizma do neogotike ( Vidikovac, Švicarska kuća, Haulikov ljetnikovac, Mirna koliba), a

bogati Zoološki vrt prostire se uz donje jezero. Preko puta ulaza u Maksimir nalazi se najveći

zagrebački stadion. Predviđeno trajanje rute bi bilo oko jedan sat.

Zagreb za vikend:

Prvi dan valjalo bi obići sve rute koje su prethodno navedene, drugi dan je rezerviran za obilazak

turističkih atrakcija u bližoj okolici grada Zagreba, odnosno planine Medvednice. Tramvajem se

ide do Mihaljevca, pa kraćom šetnjom kroz tunel do žičare kojom se za samo 20 minuta dolazi

do Sljemena – vrha Medvednice. Dan će brzo proći u ugodnoj šetnji pitomom šumom iz koje

puca pogled na Zagreb i njegovu okolicu, te u ugodnoj atmosferi brojnih planinarksih domova.

Dalje se može krenuti prema Mirogoju, park – groblju koji se ubraja među naljepša groblja u Europi, smještenom na obroncima Medvednice. Trajanje obilaska bilo bi oko jedan sat. Nakon toga može se otići do Jaruna s uređenim jezerom za rekreaciju i disko klubovima, te provesti ostatak dana u ugodnoj zabavi i druženju.

Izvor: materijali dobiveni od turističke agencije Marlimat

U tablici 2 nalazi se turistička ponuda jednodnevnog razgledavanja Zagreba i

razgledavanja grada za vikend. Ova ponuda sadrži turističke atrakcije koje su sadržane i u

38

ostalim turističkim ponudama za razgledavanje grada, te se ujedno sastoji i od potencijalnih

atrakcija kao što su Maksimir, Mirogoj, Jarun i Medvednica. Samim time širi se turistička

ponuda Zagreba, povećava se mogućnost posjeta većeg broja turista jer će neke od atrakcija

privući turiste koji do sada nisu posjetili Zagreb.

Usluge turističke agencije razgledavanja grada najčešće koriste strani turisti koji borave u

Zagrebu nekoliko dana. Zainteresirani su za što širi razgled grada, te ih najviše zanimaju kulturne

znamenitost. Od stranih državljana najviše je Britanaca i Nijemaca, a posljednjih godina i

Kineza. Većinom su posjetitelji srednje dobne skupine zainteresirani za kulturu, dok su mlađe

dobne skupine kojima Zagreb sve češće postaje zanimljiva turistička destinacija više

zainteresirani za zabavu i izlaske, ali nikako ne isključuju razgledavanje grada49.

Usluge turističkog razgledavanja grada nude i hoteli koji su posrednici između gosta i

agencije te im predlažu što bi bilo najbolje za vidjeti i posjetiti, ili im nude svoje vodiče i svoju

uslugu razgledavanja grada.

3. KULTURNI TURIZAM I RAZVOJ TURIZMA GRADA ZAGREBA

Razvoj kulturnog turizma ovisi o razvoju resursnog menadžmenta u kojem se kultura i

kulturno nasljeđe istražuju i određuju kao turistički resurs. Zaštitom i istraživanjima određuje se

mjesto pojedinog objekta, djela ili predjela u povijesti i kulturi zemlje ili grada kao i njohov

kapacitet održivosti. Tada postaje važan i razumljiv domicilnom stanovništu koje ih raspoznaje i

prihvaa kao vlastitu povijest i kulturni kapital te stvara odnos u kojem nastaju slavlja,

obilježavanja bolejtnica, rekonstrukcije i dr. tako nastaju čvrsti elementi proizvoda kulturnog

turizma.50 Kulturni turizam može se razvijati u mnogim hrvatskim gradovima. Zagreb je jedan od

njih zbog svojih spomenika i kulturne baštine koju može ponuditi turistima.

49 Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, 04.05.2011.50 Kulturist, http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=23042, 17.03.2011.

39

Kulturno nasljeđe se oblikuje kao proizvod i nudi na tržištu, te postaje primarni i

sekundarni motiv putovanja sve šireg segmenta rastućeg tržišta kulturnog turizma. stvaranje i

razvoj turističkog proizvoda u kulturnom turizmu temelji se na razvoju menadžmenta kulturnih

resursa i primjeni marketinške koncepcije koja polazi od zadovoljstva korisnika, a u kulturnom

se turizmu zadovoljstvo postiže očuvanjem kvalitete resursa na kojem se temelji turistička

ponuda. U kreiranju i plasmanu turističke ponude vrlo važnu ulogu imaju turističke agencije.

Turističke su agencije osnovni sudionici u oblikovanju ili interpretaciji resursa kao proizvoda te

u stvaranju distibucijske mreže na stranom i domaćem tržištu.

3.1. Kulturni turizam

Turizam se u razvija munjevitom brzinom u kratkom vremenskom periodu, te je

posljednjih desetljeća dokazao širok spektar svoga djelovanja. Kako bi zadovoljio želje i potrebe

turista, turizam na sve načine proširuje svoju ponudu, te tako nastaju selektivni oblici turizma.

Kulturni turizam je jedan od selektivnih oblika turizma te se definira kao turizam koji označava

kretanje ljudi koje je uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihovog uobičajenog mjesta

stanovanja, s namjerom sakupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje

kulturne potrebe.

Koncept kulturnog turizma danas je prepoznat kao jedan od najperspektivnijih u

planiranju razvitka područja s velikim kulturnim i prirodnim potencijalima. Stoga je pravilno

upravljanje i iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa, važnosti koju turizam ima u povijesnim

gradovima, kao i svijest o potrebi zaštite baštine općenito, jedno od najvažnijih pri planiranju

razvitka na takvim područjima.

3.2. Materijalna kulturna baština

Prema UNESCO-u materijalna baština uključuje svu naslijeđenu imovinu koja na neki način

predstavlja fizičko utjelovljenje kulturnih vrijednosti, kao što su povijesni gradovi, građevine,

40

mjesta na kojima se vrše arheološka iskapanja, kulturni krajobrazi i kulturni objekti ili predmeti

pokretne kulturne imovine.

Materijalna baština je osjetljiva na cijeli niz procesa koji mogu oštetiti ili uništiti naslijeđeno

dobro i njegovu kulturnu vrijednost, a turizam je jedan od mnogih stresnih elemenata koji može

ubrzati destruktivne prirodne procese ili pridonijeti razvoju i promjenama koje će oštetiti mjesta

ili kompromitirati njihovu autentičnost. Prednost materijalne baštine nad većinom nematerijalne

baštine je ta što se njihovo stanje i netaknutost može lakše procjeniti i njihovo stupnjevanje se

može puno detaljnije izmjeriti. Materijalna kulturna baština ovisi o vrsti naslijeđene imovine,

koja se može podijeliti u tri dijela, a to su: zgrade i područja arheoloških nalazišta, naslijeđeni

gradovi, rute i kulturni krajobrazi, te pokretna kulturna dobra i muzeji.51

Zagreb je grad koji obiluje kulturom, povijesnim građevinama i kulturnim objektima. Zagreb ima

osobitu kulturu koju se isplati vidjeti i povijest koju se isplati čuti.

Kao primjer materijalne baštine spomenut ću zgradu Zagrepčanku. Zagrepčanka je

poslovni neboder smješten u Zagrebu, Hrvatskoj na adresi Savska 41, na križanju Savske ceste i

Vukovarske avenije.

Drugi je neboder po visini u Republici Hrvatskoj. Visoka je 94.6m (310.36 ft); iznad

zemlje su: prizemlje i 26 katova.

Na krovu se nalazi radio jarbol čiji je vrh 109 metara iznad zemlje. Ispod zemlje se nalazi

nekoliko katova podruma koji služe parkiranju.

Dio je kompleksa koji se još sastoji od nižeg poslovnog objekta visine 3 kata, umjetničke

instalacije i fontane.

Neboder se sastoji od 3 dijela: središnji (najviši) doseže 26. kat, drugi po visini (zapadni)

21. kat, a treći (istočni) ide do 19. kata. Fasada je izvedena u bijelom mramoru i reflektivnom

staklu, od čega su fiksni prozori od svijetlo zelenog, a podne grede tamno zelenog stakla. Na 25.

i 26. katu se nalazi 23 trobridnih prizmastih izbočina. Središnje krilo nebodera na svakoj ploštini

51 Jelinčić D. A., Abeceda kulturnog turizma, Meandarmedia, 2008, Zagreb

41

ima 24 nosive grede, a bočna krila 23. Bočna su krila hiperbolično zakrivljena po horizontali, i to

svako krilo u svojem smjeru. Površina nebodera je oko 50000 m2.52

Neboder je izgrađen 1976. Arhitekti su Slavko Jelinek i Berislav Vinković. Oblik je

inspiriran neboderom Thyssenhaus, poznatim neboderom iz Düsseldorfa.

Desetak godina nakon dovršetka, s nebodera su počele otpadati debele mramorne ploče, od kojih

su neke završavale i izvan travnjaka koji dira neboder na nekoliko mjesta. Zbog opasnosti, u

zgradu se od onda ulazilo kroz tunel od dasaka i čelika. Renoviranje je počelo u 21. stoljeću, i za

sada je gotova samo najeksponiranija, zapadna strana, a tunel na istočnoj strani je i dalje u

uporabi.

Do Domovinskog rata izgrađeni su još samo Cibonin toranj u sklopu Univerzijade '87., te

Chromosov toranj 1989. godine, a nakon rata, izgrađeni su HOTO business tower, Eurotower,

Zagrebtower i Almeria. Sve do 2006. godine, Zagrepčanka je bila najviši neboder u Republici

Hrvatskoj, kada ju je nadvisio Eurotower sa svojih 97m. Zagrepčanka i dalje drži rekord za ured

na najvišem katu (Eurotower ju nadvisuje samo strojarnicom i ukrasnim vršnim staklom) i za

najveći broj poslovnih katova.

Time je Zagrepčanka neboder kojeg turisti i posjetitelji rado obiđu. Krasi je naslov

najviše zgrade u Zagrebu, te druge po veličini u Hrvatskoj, zbog toga je zanimljiva širokom

broju turista,a i nalazi se u neposrednoj blizini velikih hotela, hotela Westin i hotela Regent

Esplanade. Nalazi se u centru Zagreba pa ju je nemoguće ne primjetiti.

Još jedan primjer materijalne baštine je takozvana zagrebačka zelena potkova koja je

nastala sredinom devetnaestog stoljeća u gradu Zagrebu kao novi urbanistički razvitak - širenje

grada iz gornjogradskih i kaptolskih brežuljaka prema prostranijem području današnjega Donjeg

grada, a u sklopu toga razvitka nastavak utemeljivanja središnjih hrvatskih kulturnih i

znanstvenih institucija, te širenje onih koje su već postojale.53

52 Wikipedija, http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagrep%C4%8Danka, 14.03.2011.53 Knežević S., Zagrebačka zelena potkova, Školska knjiga, 1996, Zagreb, str. 7

42

Početkom šezdesetih godina u južnom su dijelu Donjega grada još uvijek prostrane

poljoprivredne površine: oranice, pašnjaci, vrtovi i vinogradi - to je prostor poljoprivredne i

predindustrijske proizvodnje koji djelomično ima ladanjski karakter.

Već prisutne razvojne tendencije dobivaju zaokružen izraz 1865. godine izradom Prve

(generalne) regulatorne osnove Zagreba. Jezgru novoga grada, koji je tada tek na pomolu,

predstavlja Novi trg - Trg Nikole Šubića Zrinjskog, koji to ime dobiva 1866. godine a nosi ga i

danas. Tim korakom, tj. uređenjem Trga Nikole Šubića Zrinjskog, započeo je planski razvitak

donjega grada. 1887. godine izrađena je druga regulatorna osnova, nakon čega počinje sustavna

izgradnja trgova u nizu tzv. Zagrebačke zelene potkove.

Trg Nikole Šubića Zrinjskog prvi je, kreće li se od sjevera, u nizu trgova tzv. Istočnog

perivoja, tj. istočnog kraka Zagrebačke zelene potkove. Slijedi ga Trg Josipa Jurja Strossmayera

(u početku Akademički trg), dok je na samom jugu Tomislavov trg s Glavnim kolodvorom.

Starčevićev trg, koji se nalazi jugozapadno od Tomislavovog, smješten je na razmeđu tzv

Istočnog i Južnog perivoja, odnosno južnog kraka perivojnog vijenca. Njime dominira zgrada

Starčevićevog doma pročeljem okrenuta prema jugu. Južni perivoj nastavlja se Mihanovićevom

ulicom s hotelom Esplanada (1922./1925. god.), Središnjim uredom za osiguranje radnika,

Poslovnom upravom kraljevske ugarske državne željeznice kao i drugim značajnim zgradama te

Botaničkim vrtom i Trgom Marka Marulića sa zgradom Sveučilišne knjižnice.

Trgom Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića s Hrvatskim domom odnosno zgradom

Hrvatskog sokola i pjevačkog društva Kolo te zapadnim krilom zgrade, namijenjenim pogonskoj

stanici kazališta, započinje Zapadni perivoj. Na Mažuranićevom se trgu, osim drugih značajnih

zgrada, nalazi i zgrada Trgovačko-obrtničke komore uz koju je bila i zgrada njezinog muzeja.

Zapadnu stranu Zagrebačke zelene potkove zatvara prema Savskoj ulici Rooseweltov trg

s tzv. Školskim forumom (Kraljevskom realnom gimnazijom odnosno Donjogradskom

gimnazijom) te Trg maršala Tita čijim središtem dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta,

dok se sa sjeverne strane ističe Hrvatski učiteljski dom, a s južne strane Obrtna škola (danas

Muzej za umjetnost i obrt) koja je godine 1887/1892. izgrađena prema projektu arhitekta

43

Hermanna Bolléa. Nekadašnja zgrada Opće bolnice Sestara Milosrdnica, koja je 1875. godine

prenamijenjena u zgradu Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I.,najstarija je od značajnih

zgrada na tom trgu.54

Opisani niz zagrebačkih trgova, koji se prostire samim središtem grada, zagrebačka

povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević naziva "zelenom potkovom“, jer promatrani iz

zračne perspektive, tvore oblik potkove. Taj središnji prostor grada Zagreba planski je građen u

sklopu urbanističkih vizija zagrebačkog poglavarstva, a kasnije i ministra bogoštovlja i nastave

Isidora Kršnjavija.

Trgove obilježuje gustoća svojstveno središnjih urbanih sadržaja i visoka razina estetskog

oblikovanja ukupne sredine. Oni su višestruko reprezentativan prostor Zagreba i snažno obilježje

njegova urbanog identiteta. Spomenik su epohe koja je stvorila moderni grad i spojila povijesna

naselja u jedinstven urbani organizam.

Planiran, pravilan ortogonalan tlocrt budućega Donjega grada uvjetuje osebujan oblik

slijeda jednakih trgova poput okvira; njima su namijenjeni svi važni sadržaji središta i značaj

društvenog prostora.55

U materijalnu baštinu ubrajaju se i muzeji, dva najpoznatija i najposjećenija muzeja koji

svojim postojanjem pomažu u razvoju kulture u Zagrebu su Muzej Mimara i Muzej grada

Zagreba.

Muzej Mimara, kao kulturna ustanova grada Zagreba, osnovan je darivanjem

veličanstvene zbirke umjetnina, donatora Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrud Topić

Mimare. Do otvorenja za javnost došlo je 1987. godine. Riječ je o brojnom fundusu u kojem se

nalazi više od 3750 umjetnina.

Umjetnine raspoređene po katovima s obzirom na razdoblja, muzeju pružaju svojevrsnu

preglednost i dosljednost. Što se tiče same građe, radi se o arheološkim nalazima: skulpturama,

54 Knežević S., Zagrebačka zelena potkova, Školska knjiga, 1996, Zagreb, str 10255 Turistička ponuda Zagreba, http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/2010-TOMAS-Kulturni-2008.pdf, 24.03.2011.

44

predmetima, slikama, crtežima, tepisima i drugo. U muzeju se mogu pronaći artefakti japanske,

kineske, indijske, indonezijske i druge umjetnosti. U samom fundusu muzeja, nalaze se i neke

slike od svjetski poznatih autora npr. Raffaela, Rubensa ili Rembranta. Sve to upućuje na

raznovrsnost i brojnost postava Muzeja Mimare. Što se tiče samog materijala, zastupljeno je

staklo u velikom broju i to preko različitih vaza, zdjela, čaša – od drevnog Egipta do

najpoznatijih muranskih radionica – te brojni artefakti od bronce, zlata, srebra, bjelokosti i

ostalih materijala – s različitih svjetskih kontinenata56.

Sam donator Ante Topić Mimara, rođen je 1898. godine. U Rimu je učio restauriranje i

slikarstvo, a već s 19 godina kupuje prvi vrijedan predmet koji postaje začetkom njegovog

kolekcionarstva. Godinama lutavši po svijetu, skupio je zavidnu kolekciju predmeta koji su imali

pravo na to da budu izloženi. Danas ih se može vidjeti u novo uređenom Muzeju Mimara u gradu

Zagrebu. Cijeli život, najveća želja Ante Topića Mimare bila je pokloniti zbirku svojem narodu

za buduća znanja i generacije. Zadržavam mišljenje da takve institucije sa takvom zbirkom mogu

biti samo na ponos našem narodu. A upravo je to ujedno i bila želja Ante Topića Mimare.57

Muzej Mimara smješten je na jednom od najljepših zagrebačkih trgova, u strogom

središtu grada, a sam prostor veličinom je i ambijentom pogodan za veće i manje ekskluzivne

skupove. Dodatna je pogodnost i vrlo lijepi prostor ispred same zgrade koji pojačava raskoš ovog

neorenesansnog zdanja a organizatorima skupova pruža nove mogućnosti u osmišljavanju i

organiziranju skupova.

Institut za turizam TOMAS Zagreb 2006 utvrdilo je da je muzej Mimara jedan od

najposjećenijih muzeja u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo oko 1200 ispitanika, turista i

posjetitelja, te je svaki od njih koji je imao želju posjetiti muzeje u gradu Zagrebu svakako

posjetio i Muzej Mimaru.58

56Muzej Mimara, http://hvm.mdc.hr/javna-ustanova-zbirka-umjetnina-ante-i-wiltrud-topic-mimara---muzej-mimara,520%3AZAG-2/hr/info/,24.03.2011.57Muzej Mimara, http://hvm.mdc.hr/javna-ustanova-zbirka-umjetnina-ante-i-wiltrud-topic-mimara---muzej-mimara,520%3AZAG-2/hr/info/,24.03.2011.58 Turistička ponuda Zagreba, http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/2010-TOMAS-Kulturni-2008.pdf, 24.03.2011.

45

Muzej grada Zagreba suvremeno je organizirana baštinska ustanova,mjesto sakupljenog

znanja i javni medij, te nakon sto godina vitalan,osjetljiv i brižan, kako za prošlost tako i za

sadašnjost Zagreba.

Obraćajući se starosjediocima, došljacima i gostima grada, muzej ima jednu jedinu

zadaću: potaknuti interes za Zagreb predstavljanjem osobitosti i ključnih točaka razvoja grada

kroz raznovrsnost sadržaja i načina njihove interpretacije i prezentacije, u skladu s očekivanjima

i potrebama suvremenoga društva.

Muzej grada Zagreba utemeljila su Braća Hrvatskog zmaja 1907. godine.

U devedesetoj godini postojanja, 1997. godine, Muzej je otvorio tek šesti stalni postav, a

prvi put u obnovljenom i odgovarajućem prostoru, primjereno dostignućima suvremene

muzeološke tehnologije. Pokazuje prošlost grada Zagreba od prapovijesti – tragova koji su

netom otkopani upravo podno njegova zdanja – do danas.

Stalni je postav koncipiran na temelju predmeta koje Muzej posjeduje. Povezujući predmete s

njihovim nekadašnjim vremenskim okvirom, naglašen je naš moderni pristup u kreiranju i

vizualizaciji društvenih zbivanja u gradu. Kombinacijom kronološkog i tematskog pristupa te

primjenom suvremenih muzeografskih i tehnoloških principa Muzej je postao pristupačan

današnjem posjetitelju.

Stalni postav portretira grad u svim njegovim aspektima, od političkoga, crkvenoga,

povijesnoga i gospodarskoga do arhitektonsko-urbanističkoga, kulturno-povijesnoga, zabavnoga

i svakodnevnoga.

Raznovrsnost tema i predmeta, od rijetkih do običnih, svakodnevnih, uporabnih, od

umjetničkih do popularnih daje posebnu draž Muzeju koji određenim tematskim slijedom uvodi

posjetitelja u zanimljivosti iz bogatoga života Zagreba i njegova promjenjiva urbanog krajolika.

Muzeološkim su programom predviđena, uz konzervatorsko-restauratorska, i sustavna

arheološka istraživanja (1991-1995). Iskorištena je arhitektonska slojevitost objekta i skrenuta je

pažnja na nju posebno oblikovanim sivim legendama. Isto tako arheološka istraživanja iznijela

su na svjetlo dana nove podatke o životu na Gričkom brdu, pa zato i stalni postav otpočinje

46

interpretacijom arheoloških nalaza prezentiranih na mjestu otkrivanja. Pokazuje se prapovijesno

naselje sagrađeno u VII. st. pr. Kr. odnosno na početku halštatske kulture, starijeg željeznog

doba, i kuću – radionicu iz razdoblja latenske kulture, mlađeg željeznog doba. Arheološkom

kartom omogućuje se posjetitelju da se upozna s najvažnijim nalazištima i nalazima u gradu i

njegovoj regiji.59

U postavu je, nadalje, naglašena specifičnost razvoja srednjovjekovnoga dvojnoga grada,

odvojenost života i uprave crkvenoga Kaptola i slobodnoga kraljevskoga Gradeca, ali i njihovo

međusobno ispreplitanje.

U četrdesetpet tema stvorena je slika grada u kojoj se na povijesno dokumentiran način nižu

karakteristične teme i događaji koji stvaraju sliku o gradu i njegovu kulturno-povijesnom

razvitku. Svako razdoblje ilustrirano je karakterističnim predmetima koji na jasan način

predstavljaju Zagreb:

- od legende o postanku imena Zagreb, koja je ilustrirana kruništem bunara s izvora Zagreb,

- do života u srednjovjekovnom Gradecu i različitih gradskih znamenja,

- preko idealno rekonstruiranog figuralnog portala stare zagrebačke katedrale, koja je simbol

crkvenoga grada,

- do crkve Sv. Marka koja govori o bogatom baroknom ugođaju njene negdašnje unutrašnjosti i

povezanosti sa cehovskim životom obrtničkoga Gradeca. Cehovske insignije (zastave, škrinje,

tablice, djetićki listovi i isprave) karakteriziraju život Gradeca, ali i Kaptola od XVII. – XIX.

stoljeća.

Na prvom katu govori se o klarisama i njihovu samostanu. Na maketi koja pokazuje

stanje iz polovice XVII. stoljeća pokazan je čitav arhitektonsko-urbanistički kompleks: samostan

klarisa (1650), Popov toranj (1247), žitnica (1657) i Nova, kasnije Opatička vrata (XVIII. st.). Tu

su izloženi bogati nalazi nađeni podno samostana tijekom arheoloških istražnih radova, a koji

govore o kulturi života i stanovanja Naših gospa Svete Klare. Iskorišten je izum Zagrepčanina

Slavoljuba Penkale koji je stekao svjetsku slavu patentiranjem prve mehaničke olovke (1906).

Pod njegovim je imenom penkala i danas u upotrebi.

59Muzej grada Zagreba, http://www.mgz.hr/hr/muzej/, 27.03.2011.

47

Dvadeseto stoljeće prikazano je u osnovnim naznakama, interpretirajući najvažnije

događaje koji su obilježili ovo burno razdoblje, od internacionalnog stila zagrebačke moderne

arhitekture do života u Zagrebu tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te straha i neizvjesnosti

koju je grad proživljavao u svibnju 1945. g.

Promjena strukture stanovništva i ekspanzija stanovništva u socijalističkom razdoblju stvaraju

potrebu za širenjem grada i novim urbanističkim programom za Južni Zagreb, koji je prikazan u

maketi. Tu je i nezaobilazna Zagrebačka škola animiranog filma koja je Zagreb proslavila u

svijetu.

Posebnu cjelinu čine zbirke darovane gradu Zagrebu:60

- radna soba hrvatskoga skladatelja Ivana pl. Zajca,

- dio radne sobe senatora i književnika Augusta Šenoe,

- bogata umjetnička ostavština najznačajnije njemačke glumice Tille Durieux, koja je našla

utočište u Zagrebu,pobjegavši pred Hitlerom. Zagrebu je ostalo nekoliko njezinih vrijednih

umjetnina, među kojima se ističe pastel Djevojka s pticom Marca Chagalla, te nekoliko skulptura

Ernsta Barlacha.

- Zbirka mehaničkih glazbenih automata urara i sakupljača Ivana Gerersdorfera, koja svojom

cjelinom i nostalgičnim melodijama plijeni posjetitelja,

- Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina.

Upravo zbog ovog bogatstva koji se nalazi u Muzeju grada Zagreba prema Institutu za

turizam TOMAS Zagreb 2006 utvrdilo je da je muzej grada Zagreba drugi najposjećeniji muzej

u Zagrebu. U istraživanju je sudjelovalo oko 1200 ispitanika, turista i posjetitelja, te je svaki od

njih koji je imao želju posjetiti muzeje u gradu Zagrebu svakako posjetio i Muzej grada

Zagreba.61

3.3. Nematerijalna kulturna baština

60 Muzej grada Zagreba, http://www.mgz.hr/hr/muzej/, 27.03.201161 TOMAS kulturni turizam, http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/2010-TOMAS-Kulturni-2008.pdf, 24.03.2011.

48

Nematerijalna kulturna baština kao pojam obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje,

vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturneprostore koji su povezani s tim, koje

zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine.

Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine

stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i

svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za

kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Sukladno članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN

157/03, Ispravak), nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog

stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:

- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta, - folklorno stvaralaštvo u

području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,

- tradicijska umijeća i obrti.62

Na popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva Unesco je nedavno uvrstio i

umijeće izrade licitara u Hrvatskoj. Licitar je šareno ukrašen kolač od slatkoga tijesta,

tradicionalno vezan uz krajeve središnje Hrvatske. Proizvodi se u raznim veličinama, najčešće u

obliku srca, potkove, vjenčića i konjića, i uvijek je žarko crvene boje. U XVIII. i XIX. stoljeću

licitari su u Zagrebu bili ugledni obrtnici, a njihovi proizvodi vrlo cijenjeni.

Tajna njegove izrade brižno se njegovala unutar obitelji obrtnika medičara. Oni su tijesto

za licitare oblikovali u drvenim kalupima, a potom pekli, bojali voćnim bojama (crvena, žuta,

zelena i bijela) te ukrašavali šećernom smjesom, ogledalcima itd. Licitar u obliku srca nekad su

mladići poklanjali djevojkama, iskazujući im na taj način svoju ljubav. Zahvaljujući umijeću

izrade i načinu oslikavanja, koji su se prenosili kroz mnoge generacije, licitar je postao jedan od

nacionalnih simbola i danas je originalni tradicijski suvenir Zagreba. On se gostima najčešće

poklanja za dobrodošlicu.

U nematerijalnu kulturnu baštinu spada i zagrebačka gastronomija. Zagrebačka je kuhinja

jedinstven izlog hrvatske kuhinje, sklad vrlo zanimljivih i ukusnih, često naizgled posve

62Ministarstvo kulture, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=29, 23.03.2011.

49

nespojivih oprečnosti. O bogatstvu i raznolikosti zagrebačkih stolova, prepunih ukusnih jela i

pratećih pića svjedoče i pisane kuharice, među kojima je i prva Zagrebačka kuharica, autorice

Marije Kumičić iz 19. stoljeća.63 Ona se izravno oslanja na ondašnje europske građanske uzore,

Katarinu Prato, Sint-Hylairea, ali ne zaboravlja ni domaća, narodna jela.

Zagrebačka kuhinja mješavina je bogatog nasljeđa, tako da se u njoj ocrtava povijest

grada obilježena mijenama. Zagrepčani su onome što jedu oduvijek poklanjali veliku pažnju.

Već u srednjem vijeku na Gradecu je bilo 90 obrtnika prehrambene struke. Vrijedi istaknuti da

Zagrepčani rado kuhaju doma, iz čega su nastala i brojna tradicionalna gastronomska događanja

s prezentacijama i ocjenjivanjima u gradu i okolici. Istraživanja pokazuju da su Zagrepčani,

možda i zbog nesumnjivo bolje ponude namirnica, veći štovatelji mediteranske kuhinje, posebice

dalmatinske, od stanovnika Dalmacije te da su moderna zagrebačka kuhinja i navike Zagrepčana,

zdravstveno procjenjujući, u hrvatskome vrhu.

Tradicija zagrebačkih kavana i slastičarnica je duga i bogata, pa svakako vrijedi kušati

zagrebačke savijače nadjevene sirom, jabukama i trešnjama, zatim kremšnite i razne torte.

Paprenjak, kojega u svojim zagrebačkim romanima opisuje i August Šenoa, potomak

prvog zagrebačkog slastičara, postao je jednim od omiljenih zagrebačkih suvenira. Također i

licitar, najčešće u obliku srca, mnogima je još vrlo ukusan, posebice uz medicu i gvirc,

proštenska pića od prevrelog meda. Uz njih, ukusni suveniri iz Zagreba, mogu biti i samoborski

bermet te samoborska muštarda, zagrebačka torta ili dizani kolači bogato nadjeveni orasima,

makom, rožičkom, kravljim sirom ili pekmezom.

Zagreb ima svoj, zagrebački odrezak - teletinu raskošno punjenu sirom i praškom

šunkom te paniranu poput bečkog odreska. Popularni su i tradicionalni zagrebački gableci -

vinski gulaš ili špek fileki, sezonska variva od poriluka, slatkog i kiselog kupusa s grahom, i sl.

te s faširancima ili kobasicama, sarmu ili punjenu papriku - zatim govedsku ili kokošju juhu s

rezanicama, krpice s pečenim zeljem, krvavice i pečenice s restanim krumpirom i zeljem, kuhani,

63 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=32, 16.03.2011.

50

na dimu sušen svinjski buncek s dinstanim kiselim zeljem, kuhanu kokoš ili govedinu s umakom

od hrena, te kuhanu šunku s ribanim svježim hrenom.

Purica s mlincima sjajno objedinjuje divljinu Novog Svijeta, odakle je stigla ta ptica

metalnosivoga perja, da bi nedavno ponovo bila pripitomljena u zaštićenu pasminu zagorskog

purana, i Staroga Svijeta, gdje razne beskvasne pogače peku od drevnih vremena. Zagreb

izuzetno cijeni peradske pečenke, a nekad ponajprije blagdanska purica, postala je zadanost

svakoga stola. Iako mlinci sjajno pristaju i uz pečenog odojka, kako su se posluživali nekad, a

purica i uz krumpir ili kao i druga perad, s nadjevom od žemlji s iznutricama, kosane teletine,

gljiva ili sjeckanoga povrća, par purica i mlinci s raznim salatama, nemaju zamjene.64

Kotlovina je autentični specijalitet Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske. U metalnome,

nekad kovanome šeširu, izvorno se peku, pa u vlastitom soku, vinu i začinima dinstaju najčešće

svinjski kotleti i kobasice. Katkad im dodaju i prosušenog mesa, a sve češće, zbog toga što

poprima osobit okus, obvezno i povrće - luk, krumpir, rajčica, paprika... Najvažnije je da se

kotlovina priprema na otvorenom. Tek se nedavno s nekadašnjih sajmišta i cesta ispred

gostionica kojima su bile promocija i poziv na kušanje, preselila u restorane.

Nijedna važna svečanost nekad nije mogla proći bez goveđe pisane pečenke. Otkako je

nagrađena u svijetu, sve je omiljenija pisanica Stubica. Dok se govedina špika korjenastim

povrćem i slaninom, taj je svinjski file, lungić, a sve češće sukladno nutricionističkim

trendovima i pureća prsa, elegantno nadjeven suhim šljivama i "opijen" - šljivovicom. Tome

omiljenom modernom specijalitetu korijeni sežu sve do plemenitaških stolova iz zagorskih

dvoraca.

Štrukli su zahvaljujući predstavljanju hrvatske kuhinje i kuhara po vodećim svjetskim

hotelskim lancima, možda najpoznatiji hrvatski specijalitet posljednjih dvadesetak godina. Zovu

ih i zagorskima, a omiljeni su u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Iako tanko vučeno tijesto,

zacijelo preuzeto od Turaka za osvajanja prema Beču, nadijevaju raznovrsnim najdevima (tikve,

mak, jabuke ...) najomiljeniji su sa svježim kravljim sirom. Kuhaju ih i peku, dodaju u juhu ili

64 Panonski seoski turizam, http://www.pannoniantourism.hu, 18.03.2011.

51

poslužuju kao desert, i slane i slatke, a najprihvaćeniji su kao malo jelo, odnosno toplo predjelo,

prokuhani pa nježno zapečeni u vrhnju.

Simbol nematerijalne baštine je i narodna nošnja za koju je poznato da svaka regija ima

svoju nošnju koja je ručno rađena i vezena.

Nošnja je tradicionalna odjeća i dio baštine svakog naroda.Po tradiciji se hrvatska nošnja

sastoji iz košulje,suknje(haljina),pregače,marame,prsluka,hlača i obuće. Hrvatska narodna nošnja

se može ugrubo podijeliti na:kontinentalnu,planinsko-priobalnu i nosnje na moru.

Narodna nošnja grada Zagreba spade pod kontinentalnu nošnju, te obuhvaća odjeću

karakterističnu za kontinentalnu klimu. Zbog hladnih zima i oštrije klime, uz platno i vunu nosi

se i krzno, pa obavezan dodatak čine debeli prsluci, kaputi i kabanice. Na noge omotane platnom

u funkciju čarapa (obojci) obuvaju se opanci.65

Žensko ruho ukrašeno biljnim i životinjskim motivima ima crveni, bijeli ili plavi vez od

svile ili vune, ukrasne svilene mašne i trake, čipkarski radovi i nakit od zlata i srebra, koralji,

jantarne ogrlice i perle, a kosa se upliće u jednu ili dvije pletenice i ukrašava crvenim trakama

ako je djevojka neudana, dok su glave udanih žena pokrivene tkanim i svilenim maramama.

Nošnja mladenke imala je krunu i bila upotpunjena sa što je više moguće nakita. Uz

svakodnevno je ruho postojala i posebna zlatna nošnja "zlatara" ukrašena vezom od zlatnih niti, a

neobičan dio muškog ruha je mala pregačica koja se nosi preko hlača.

Svake godine održava se manifestacija koju posjećuje velik broj turista, domaćih i

stranih. Advent u srcu Zagreba tradicionalna je predblagdanska priredba na središnjem

zagrebačkom Trgu bana J. Jelačića, koja svojim bogatim glazbenim i umjetničkim programom

gostima i građanima grada Zagreba donosi ugođaj Adventa i Božića. Zainteresirani građani, gosti

grada kao i slučajni prolaznici tijekom cijelog se mjeseca mogu zabavljati uz programe brojnih

kulturno-umjetničkih društava, dječje zborove, plesne grupe, koncerte, umjetničke i tradicijske

radionice, a sve pod ravnateljskom palicom Djeda Božićnjaka.66

65 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=32, 18.03.2011.66 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=32, 18.03.2011.

52

Paljenjem prve adventske svijeće na fontani Manduševac započinje bogat blagdanski

program koji traje sve do Božića. Tako se na Trgu bana Josipa Jelačića održavaju brojni

koncerti. Program je zaista bogat te je iznimno teško izdvojiti neka događanja, no važno je

istaknuti da programi nude zabavu za sve uzraste i želje posjetitelja.

3.4. Najposjećenije kulturne atrakcije

Svojim gostima Zagreb nudi barokni ugođaj Gornjega grada, slikovite tržnice na

otvorenom, raznovrsne trgovine i bogat izbor obrtničkih proizvoda, ukusnu domaću kuhinju.

Zagreb je grad zelenih parkova i šetališta, s brojnim izletištima u prekrasnoj okolici.

Grad Zagreb se razmjerno svojoj veličini, ističe vrlo heterogenom strukturom turističkih

resursa: od bogate ponude kulturno-povijesnih, športsko-rekreacijskh sadržaja do izuzetno

dojmljivih prirodnih lokaliteta kako u samom središtu grada tako i u neposrednoj okolici, što sve

dopirnosi njegovoj turističkoj atraktivnosti.

Za hotelske goste najprivlačnije turističke atraktivnosti su središnji gradski trg - Trg bana

Jelačića, Gornji Grad, zatim znamenitosti Donjeg Grada (kao npr. Hrvatsko narodno kazalište i

Zrinjevac), Katedrala i gradska tržnica Dolac, nakon čega slijede sportsko rekreacijski lokaliteti -

Jarun, Maksimir i Botanički vrt.

Slika 1. Grafikon najposjećenijih turističkih atrakcija u Zagrebu

Najposjećenije turističke atrakcije grada Zagreba:

53

Izvor: Turistička ponuda grada Zagreba, http://web.zpr.fer.hr/ 13.03.2011.

Uobičajena praksa je da se prilikom posjete nekom gradu razgledaju neki njegovi muzeji.

Tako i turisti Zagreba posjećuju gradske muzeje, a prema posjećenosti vode Muzej Mimara,

Muzej grada Zagreba, Klovićevi dvori na Gornjem gradu, Strossmayerova galerija te Etnografski

muzej. Prema mišljenju hotelskih gostiju ti muzeji su interesantniji su od ostalih.

Slika 2. Grafikon najposjećenijih muzeja u Zagrebu

54

Izvor: Turistička ponuda grada Zagreba, http://web.zpr.fer.hr/ 13.03.2011.

Osim glavnih turističkih atraktivnosti i muzeja, posjetitelje grada privlače i raznovrsne

manifestacije (koje mogu biti kulturni, zabavni, sportski ili poslovni događaji). Što se tiče te

ponude zagrebačke goste najviše privlače kazališne predstave, koncerti, a za poslovne putnike

najinteresantniji je Zagrebački velesajam.

Slika 3. Grafikon najposjećenije manifestacije Zagreba

Izvor: Turistička ponuda grada Zagreba, http://web.zpr.fer.hr/ 13.03.2011.

55

Najprivlačniji segment turističke ponude grada Zagreba je njegova ugostiteljska ponuda.

Gotovo da i nema posjetitelja grada koji barem ne navrati u neki kafe bar, kavanu ili u restoran.

Ti ugostiteljski objekti privlače najviše posjetitelja grada Zagreba.

Slika 4. Grafikon načina zabave posjetitelja grada Zagreba

Izvor: Turistička ponuda grada Zagreba, http://web.zpr.fer.hr/ 13.03.2011.

Od ostalih sadržaja ponude koji se gostima nude u gradu Zagrebu ističe se šoping

ponuda. Bez obzira da li je riječ o kupovni suvenira u središtu grada ili o kupovini u

ekskluzivnijim trgovinama i buticima ili u velikim šoping centrima u okolici Grada, kupovina je

omiljena aktivnost posjetitelja Zagreba. Isto tako turisti veoma rado zalaze i u slastičarnice, a u

večernjim satima zabavljaju se u diskotekama i kockarnicama. 

56

3.5. Posjećenost grada Zagreba i utjecaj kulturnog turizma

Zagreb se stoljećima razvijao kao bogato kulturno i snažno trgovačko i gospodarsko

središte. Vršeći desetljećima ulogu vodećeg hrvatskog središta, u Zagrebu se turizam razvija

dulje od stotinu godina. Duga tradicija u turizmu, cjelogodišnja i veoma raznolika ponuda

brojnih sadržaja i događanja, karakterističnih za metropolu, čine bogatstvo turističke ponude

Zagreba, koja se oslanja na kvalitetnu smještajnu i raznovrsnu ugostiteljsku ponudu. Takvom

njegovom razvoju pogoduje blizina vodećih europskih emitivnih tržišta.

Zagreb snažno pridonosi razvoju turizma Republike Hrvatske jer se na međunarodnom i

domaćem turističkom tržištu pozicionira kao prepoznatljiva receptivna turistička destinacija

privlačeći brojne domaće i strane posjetitelje, ali istovremeno predstavlja snažno emitivno žarište

turističke potražnje, generirajući velik broj turista koji sudjeluju u domaćem turizmu.

U 2010. godini Grad Zagreb je posjetilo 658 850 turista koji su ostvarili 1 079 971

noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, bez statistički neevidentiranog boravka

posjetitelja kod rodbine i prijatelja.67

Domaći gosti prevladavaju u strukturi posjetitelja grada Zagreba i ostvaruju trećinu

službeno registriranih turističkih noćenja. Zatim među posjetiteljima grada Zagreba s najvećim

opsegom ostvarenih noćenja prevladavaju turisti iz Njemačke, Italije, Austije i Sjedinjenih

Američkih Država.

.

67 Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/UserDocsImages/110105-I-XI-st.pdf, 22.04.2011.

57

Slika 5. Grafion strukture registriranog turističkog prometa u gradu Zagrebu

Izvor: Turistička ponuda grada Zagreba, http://web.zpr.fer.hr/ 13.03.2011.

U receptivnom turizmu Republike Hrvatske Zagreb se svrstava među vodeće turističke

destinacije Hrvatske. Od 512 turističkih mjesta u kojima je 2009. godine registriran turistički

promet u komercijalnim smještajnim kapacitetima prema službenoj statistici Državnog zavoda za

statistiku Zagreb je zauzeo:68

• 2. mjesto prema broju ostvarenih turističkih dolazaka

• 11. prema ukupnom broju noćenja ostvarenim u Hrvatskoj te godine.

Emitivni karakter Zagreba temelji se na činjenici se odavde generira većina domaće

turističke potražnje zbog njegove dobre gospodarske razvijenosti i zbog činjenice da ovdje

obitava svaki šesti stanovnik Hrvatske.

68 Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr, 24.03.2011.

58

Zbog čega dolaze turisti u Zagreb? Glavni motiv dolaska za goste koji noće u gradskim hotelima

su poslovne obveze i mogućnost zabave u gradu Zagrebu. Zatim slijede posjeta rodbini i

prijateljima koji stanuju u gradu, želja da dožive neke nova iskustva, te potom kratak odmor u

gradu i ponovno poslovni motiv dolaska na kongres ili sajam.

Slika 6. Grafikon motiva dolaska posjetitelja u grad Zagreb

Izvor: Turistička ponuda grada Zagreba, http://web.zpr.fer.hr/ 13.03.2011.

Iz prethodnog grafikona može se utvrditi da 2009. godine kultura i kulturne znamenitosti

nisu jedni od primarnih motiva posjeta grada Zagreba. Razvojem kulturnog turizma u Zagrebu,

tj. većim ulaganjem u kulturu i kulturne znamenitosti Zagreb privlači mnogo više turista nego

inaće. Zagreb je grad koji ima potencijal i to je i dokazano u sijećnju 2011. godine kada je

organizirana Noć muzeja i Noć kazališta. Zagreb je tada ostvario 160.838 posjeta, što je pola od

ukupnih posjeta svih ostalih gradova.69 Od tog broja najviše njih bilo je u Muzeju suvremene

69 Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=32, 18.03.2011.

59

umjetnosti (23.000), potom u Tehničkom muzeju (19.652), u Klovićevim dvorima (13.000), u

Arheološkom muzeju (9.968), u Muzeju Mimara (8.700), u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i

Muzeju grada Zagreba (8.600) te u Muzeju za umjetnost i obrt (7.578).70 Brojnu publiku privukle

su atraktivne izložbe, ali i popratna događanja: pedagoške radionice, predavanja, okrugli stolovi,

stručna vodstva, performansi, recitali i koncerti, filmske projekcije, modne revije, prigodne

prodaje kataloga, promidžbenog materijala i suvenira, aukcije, pričaonice i glazbene slušaonice,

promatranja kroz teleskop, promocije i prezentacije te druženja s umjetnicima i donatorima.

Ovakvim akcijama Zagreb se sve više kulturno razvija i to je ujedno i najbolja propaganda za

Zagreb kao kulturno turistički proizvod.

3.6. Uloga kulturnog turizma u razvoju turizma grada Zagreba

Kulturni turizam postao je dugoročni svjetski trend, a kao jedan od selektivnih oblika

turizma hrvatskom gospodarstvu već sad daje dugoročnu konkurentsku prednost. Sustavni razvoj

kulturno-turističke ponude donosi brojne prednosti budući da se podiže kvaliteta turističkog

proizvoda, privlače se bogatiji gosti, a turistička sezona postaje duža. 

Prednosti kulturnog turizma prepoznala je i Hrvatska koja se zahvaljujući brojnim

aktivnostima i projektima resornih ministarstava, Hrvatske turističke zajednice, ali i svih ostalih

turističkih i kulturnih čimbenika, promovira kao atraktivno odredište izvrsne ponude. 

Turistička zajednica grada Zagreba organizirala je sredinom siječnja 2008. u Muzeju za

umjetnost i obrt 1. Regionalni forum kulturnog turizma. Organiziran kao prvi u nizu sastanka

planiranih za 2008. godinu, te u nazočnosti velikog broja sudionika, i ovaj je skup pokazao

koliko je za poticanje turističke potrošnje važna suradnja između kulturnih institucija i turističke

industrije. Forum su na temu “Kulturni vodič 2008. za turizam Zagreba” zajednički organizirali

Ured za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i Turistička zajednica Grada

Zagreba (TZGZ), a okupio je 60-ak sudionika, muzealaca, hotelijera, putničkih agenata i drugih.

Njima su svoju ponudu, oblike djelovanja i program aktivnosti za 2008. prezentirali predstavnici

70Kulturni turizam, http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/nockazalistacijelahrvatska/, 27.03.2011.

60

13 zagrebačkih kulturnih institucija (muzeji, galerije, kazališta, Koncertna direkcija Zagreb,

dvorana Vatroslava Lisinskog i drugi). Cilj foruma je, kako su istaknuli zamjenici direktora

Glavnog ureda HTZ-a i TZGZ-a Milo Sršen i Dražen Hoechecker, pridonijeti umrežavanju

znanja, informacija i suradnji kulturnih i turističkih djelatnika kako bi zajednički stvorili sve više

kvalitetnih i komercijalnih kulturno-turističkih proizvoda. Naglasili su i da je kulturni turizam

jedan od prioriteta u Programima rada za 2008. i u HTZ-u i TZGZ-u, pri čemu je Sršen najavio

da je organizacija sličnih foruma za ovu godinu predviđena i u drugim hrvatskim regijama i

gradovima.

To će, očekuje, pridonijeti i većem buđenju svijesti i zanimanja za kulturni turizam, a

time i stvaranju novih kulturnih proizvoda kojima se u značajnoj mjeri može produljiti sezona.

Slična očekivanja iznosi i Hoechecker, dodajući da se i u Hrvatskoj sve više primjećuje

svjetski trend porasta udjela kulturnih putovanja u ukupnim putovanjima, koji po podacima

Svjetske turističke organizacija godišnje u svijetu raste po stopi od 15 posto71.

Po broju organiziranih koncerata, izložbi, kulturnih događanja i festivala na otvorenom Zagreb

se danas uvrštava među gradove koji su u europskom vrhu. U 2010. godini otvorena je nova

zgrada Muzeja suvremene umjetnosti, u čijem je fundusu više od šest tisuća djela domaćih i

inozemnih autora. Izgradnjom te reprezentativne zgrade, koja u ovom trenutku predstavlja i

najveću investiciju u kulturi u našoj zemlji, Zagreb je dobio i dosad najveći muzej izgrađen u

Hrvatskoj.

Kulturni turizam ima značajnu ulogu u Zagrebu s obzirom da je jedan od

najzastupljenijih oblika turizma u Zagrebu. Kulturni turizam širi turističku ponudu grada Zagreba

i samim time omogućuje lakše zadovoljavanje turističke potražnje. Kulturni turizam zanima

većinom bogate i visoko obrazovane turiste što također pozitivno utjeće na Zagreb. Još jedna

vrlo važna značajka kulturnog turizma u turizmu Zagreba je ta što produljuje turističku sezonu i

čini Zagreb poželjnom destinacijom kroz cijelu godinu.

71Jelinčić D.A., Kultura kao pokretačka snaga redefiniranja imidža destinacije, Acta turistica. 17, 2005, str. 56-78.

61

ZAKLJUČAK

Kulturni turizam je specifični oblik turizma koji obuhvaća posjete turista izvan njihovog

stalnog mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, što obuhvaća povijest, umjetnost,

naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji. Kulturni turizam postao je

dugoročni svjetski trend, a kao jedan od selektivnih oblika turizma hrvatskom gospodarstvu već

sad daje dugoročnu konkurentsku prednost. Sustavni razvoj kulturno-turističke ponude donosi

brojne prednosti budući da se podiže kvaliteta turističkog proizvoda, privlače se bogatiji gosti, a

turistička sezona postaje duža.

Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, turistima može puno toga ponuditi. Ima

dugačku i bogatu povijest koja je ostavila brojna kulturno – povijesna zdanja te privlačnost grada

i gostoljubivost njegovih stanovnika. Upravo to su odlike koje bi grad trebao imati kako bi

razvijao kulturni turizam i postao kulturno turističko središte. Zagreb nudi brojne turističke

atrakcije koje privlače turiste i zadovoljavaju njihove interese i potrebe. Iz dana u dan se sve više

i više razvija i ulaže u kulturu, povezuje rad turističkih agencija sa turističkim informativnim

centrima što je važno za što bolju turističku ponudu. Zagreb snažno pridonosi razvoju turizma

Republike Hrvatske jer se na međunarodnom i domaćem turističkom tržištu pozicionira kao

prepoznatljiva receptivna turistička destinacija privlačeći brojne domaće i strane posjetitelje, ali

istovremeno predstavlja snažno emitivno žarište turističke potražnje, generirajući velik broj

turista koji sudjeluju u domaćem turizmu.

Zagreb se mora nastaviti razvijati kao do sada u kulturnom smislu kako bi time proširivao

svoju ponudu kulturnog turizma koji igra značajnu ulogu u turizmu Hrvatske. Samim time

Zagreb proširuje svoju turističku sezonu i otvara vrata turistima koji žude za kulturnim

uzdizanjem.

62

LITERATURA

Knjige:

1. Abel J., Juran M., Perko B., Vrbanec J., Zmajević N., Zagrebački turistički vodič, Institut

za turizam, 2003, Zagreb

2. Horak S., Klarić Z., Kovačević M., Kušen E., Sustav obilježavanja i interpretacije

turističkih atrakcija Zagrebačke županije, Zagreb, Institut za turizam, 2003, Zagreb

3. Horvatić, D. Zagreb i okolica : povijest, kultura, umjetnost, prirodne ljepote, turizam,

plan grada i okolice, kulturni zemljovidi Hrvatske, Turistička naklada, 2005, Zagreb

4. Jakovljević, R., Grad kao proizvod, International design center, 2000, Zagreb

5. Jelinčić D. A., Abeceda kulturnog turizma, Meandarmedia, 2008, Zagreb

6. Jelinčić D.A., Kultura u izlogu: kratki vodič za upravljanje kulturnim dobrima,

Meandarmedia, 2010, Zagreb

7. Jelinčić D.A., Kultura, turizam, interkulturalizam, Institut za međunarodne odnose,

Meandarmedia , 2010, Zagreb

8. Knežević S., Zagrebačka zelena potkova, Školska knjiga, 1996, Zagreb

9. Kušen E., Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam 2003, Zagreb

10. Turistička zajednica Grada Zagreba, Zagreb i okolica, 2010, Zagreb

Članci:

1. Hitrec T., Turizam u gradovima, Turizam : međunarodni znanstveno-stručni časopis 42,

Institut za turizam, 1994, Zagreb, str. 143-152.

2. Jelinčić D.A., Kultura kao pokretačka snaga redefiniranja imidža destinacije, Acta

turistica 17, 2005, Zagreb, str. 56-78.

Ostalo:

1. Dani europskog naslijeđa, http://www.danieunas.com

2. Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr

3. Hrvatski informativni centar, http://www.hic.hr

4. Kulturni turizam, http://www.kulturni-turizam.com

5. Kulturist, http://www.culturenet.hr

63

6. Ministarstvo kulture, http://www.min-kulture.hr

7. Muzej grada Zagreba, http://www.mgz.hr

8. Muzej Mimara, http://hvm.mdc.hr

9. Panonski seoski turizam, http://www.pannoniantourism.hu

10. TOMAS kulturni turizam, http://www.iztzg.hr

11. Turistička ponuda grada Zagreba, http://web.zpr.fer.hr

12. Wikipedija, http://hr.wikipedia.org

13. Zagreb tourist info, http://www.zagreb-touristinfo.hr

64