1

Graditeljiavionau Zagrebu

A

ER O K LUB

ZA G R E B 1 924

2

Graditelji aviona u ZagrebuSlikovni pregled tradicijei baštine izvornih konstrukcija aviona i jedrilicai njihovih graditeljaiz Zagreba

Posebno unikatno izdanjeAerokluba Zagreb 1924

Zagreb, veljača 2013.

Graditeljiavionau Zagrebu

3

Uvod

Zagreb je uvijek imao drskih tehničkih imaginatora koji su se usudili maštati o nemogućemu, i to ostvariti.

Ništa drukčije nije s letenjem. Otkako su se pojavili strojevi kojima se mogao vinuti u visine da bi zavičaj promatrao očima ptice, ili jednostavno, da bi bez prepreka putovao, Zagrepčani su sudjelovali u avijatici od njenih začetaka: kao inovatori, poduzetnici i piloti.

Kroz stoljeće motornoga letenja taj se duh nije izgubio. Pro-teklo je samo nekoliko godina od te zime 1903. i prvog leta Flyerom braće Wright da bi veliki izumitelj Slavoljub Penkala, od ništice i iz vlastite glave, izgradio originalnoga Leptira. Njime je u ljeto 1910. godine prvi put poletio Dragutin Novak.

Ništa manje toga entuzijazma ne nedostaje i danas, kada hob-isti i ljubitelji letenja širom svijeta grade omiljene pouzdane sportsko-školske avione po nacrtima Antona Cvjetkovića.

Zagreb ima i tradiciju i znanje konstrukcije aviona i drugih letjelica. Ima i sustav prenošenja znanja na nekadašnjem Tehničkom, a danas Fakutetu strojarstva i brodogradnje. Ima i profesionalne kapacitete da ih gradi industrijski. Sa svijetom drži korak i kreativno sudjeluje u njegovim takvim najsmjeli-jim pothvatima, kao što su svemirski letovi.

Predstavljamo najprominentnije zagrebačke graditelje aviona i njihova ostvarenja.

Zagrepčanin David Schwarz i njegov

upravljivi zračni brod

Slavoljub Penkala i njegov Leptir

4

Rudolf Fizir

Fizirova konstrukcija preinačena u hidroavion

(gore), Rudolf Fizir i Čedomir Ćurčić (desno), izvorni nacrt

Rudolfa Fizira (lijevo)

Rodom Ludbrežanin Rudolf Fizir bio je zapravo građanin svi-jeta, budući da je već u godinama između I. i II. svjetskog rata postao u svijetu traženi konstruktor aviona. Poslije II. svjet-skog rata na Tehničkom je fakultetu u Zagrebu bio profesor najkreativnijim generacijama zrakoplovnih inženjera.Rudolfu Fiziru u čast njegovi su studenti izvormnu konstruk-ciju Rdolfa Fizira uspješno su preinačili u hidroavion.Letećei brodovi i amfibijski avioni idealni su zemlju s mnogo otoka kao što je Hrvatska. Pogotovo ako se želi da otočno stanovništvo ostane živjeti na otocima bez straha od odsječeneosti u raznim mogućim slučajevima hitnih stanja. Hidroavioni bi trebali postati dio svakodnevice u Hrvatskoj.

5

Borivoje Vajić

Inženjer Borivoje Vajić jedan je od pionira graditeljstva aviona u Zagrebu poslije II. svjetskog rata. Učio je od velikih kon-struktora Fizira i Bazjanca. Zrakoplov je izgradio u vrijeme kad ih nije bilo lako kupovati, čak i da je bilo novca.

Njegov se avion V-55, izgrađen u Aeroklubu Zagreb i Aerotehničkom zavodu u Velikoj Gorici, uspoređivalo s - tih godina nedostupnim - Polikarpovom Po-2. Školsko-sportski dvosjed Borivoja Vajića izravno se uspoređivalo s tim ruskim dvokrilcem u Šumarskom listu broj 6-7 iz 1959. godine za borbu protiv najezde štetočina kao što je leptir gubar.

“Mala poletnosletna staza i velika moć penjanja omogućuju veliki izbor terena za pomoćna letilišta. Na taj smo način u mogućnosti da odaberemo letilišta u neposrednoj blizini treti-ranih područja...

... Vidimo da je radni učinak po satu jednak za oba aviona i iznosi 40 hetara na sat. Međutim, možemo konstatirati jedan element u korist V-55, a to je manje zamoran rad pilota i kraće vrijeme letenja... Potrošnja bnzina za Po-2 iznosi 0,46 kilogra-ma po hektaru, a za V-55 0,29 kilograma,”

6

Ljubomir Hranjec

Najproduktivniji zagrebački konstruktor zrakoplova je Ljubomir Hranjec. Kao da mu nije bilo dovoljno što je u istraživačko-razvojnom centru tvornice alata Jedinstvo kon-struirao strojeve, i što se kao dugogodišnji jedriličar jednom prilikom u zraku uspio zadržati gotovo punih osam sati, nego je “morao” letjeti i motornim avionima koje je sam izgradio. S pet posve originalnih različitih konstrukcija najplodniji je suvremeni konstruktor aviona. I danas svi lete osim umanjene replike britanskog lovačkog aviona Spitfire.

7

Marijan Ivanček

Još jedan jedriličar koji voli letjeti u letjelicama što ih propusti kroz svoje ruke je Marijan Ivanček. On posebno voli drvo kao materijal i pitanje je samo koju će vrstu gdje primijeniti.Osim jedrilica sagradio je i dva aviončića, Sovu i dvokrilca Štigleca.Posljednji veliki projekt kojega je počeo i završio bla je izgrad-nja drvene replike Penkalina Leptira, avion koji je je ponio hrvatsku registraciju 9A-XCA i poletio je o stotoj obljetnici prvoga leta originalne konstrukcije Slavoljuba Penkale.Ali to je posebna priča za sebe.

8

Anton Cvjetković

Anton Cvjetković je sigurno najveći hrvatski živući konstruk-tor letjelica, od aviona do svemirskih brodova.Od svog diplomskog projekta iz 1951. godine - a avion je i danas poveći zalogaj za diplomski rad - do danas poletjelo je bezbroj aviona s njegovim potpisom na svim kontinentima svi-jeta. Razvoj tog aviona iz diplomskoga rada, CA-51 s motorom iz Volkswagenove bube, donio mu je među samograditeljima svjetsku slavu, sve do inačice CA-65A. Danas je to jedan od najomiljenijih i najpouzdanijih lakih sportsko-školskih zra-koplova.Drugi krak njegove karijere — sve vrijeme u društvu sa svo-jim nerazdvojnim prijateljem, kojemu je bio i vjenčani kum, Mikeom Vucelićem — išao je kroz hale i projektne urede Forda u Njemačkoj, Cessne, North American Aviationa, Rock-wella i Boeinga.U fazi North American/Rockwell sudjelovao je u razvoju svemirskog broda Apollo, a bio je zadužen za njegov struk-turni integritet. Prije i poslije sudjelovao je u konstruiranju najsuvremenijih civilnih i borbenih zrakoplova te raketa.U povodu proslavljanja 100. obljetnice motornoga letenja u Hrvatskoj konstruirao je repliku Penkalina aviona.Ali to je posebna priča.

9

CA-10 replika Penkale

Dvije godine trajale su pripreme da se obilježi 2010. godina, stota obljetnica motornog letenja u Hrvatskoj. Veterani Aero-kluba Zagreb, ujedno i osnivači Aerokluba Zagreb 1924., pokrenuli su inicijativu da se obljetnica proslavi izradom rep-like Penkalina aviona kakvim je prije punoga stoljeća poletio Dragutin Novak.Radove je koordinirao i sudionike motivirao doajen letenja u hrvatskoj Čedomir Ćurčić, nositelj najviših funkcija u poslijer-atnom hrvatskom zrakoplovstu i najvišeg FAI-jeva priznanja.Sa svih dostupnih starih fotografija Penkalina Leptira mjere izvorne letjelice izvukao je Anton Cvjetković. Držeći se os-novnog izgleda Cvjetković je projektirao repliku koju je na stari, stolarski način gradio Marijan Ivanček. Na zrakoplovu je napravljeno nekoliko malih i jedna poveća preinaka kako bi s modernim motorom, kojega je osigurao “naš čovjek u Houstonu” Mike Vucelić, Penkalin avion poletio brže, više i pouzdanije nego je konstruktor originala mogao i sanjati.Rečeno - učinjeno.Prema ustaljenoj nomenklaturi ta je konstrukcija Tonija Cvjetkovića, replika, dobila tipsku oznaku CA-10.Zrakoplov je prošao proces certifikacije u kategoriji pokusnih letjelica i dobio je registracijsku oznaku 9A-XCA.Od jubilarne godine zrakoplov leti na aeromitinzima, a i dalje se razvija u pokušaljima da mu se još poboljšaju letna svojstva. Pozvan je na nekoliko uglednih zrakoplovnih izložbi.

10

CA-65A, avion za izvoz

Elegantan, pouzdan, jednostavan za gradnju, siguran, uprav-ljiv... to su sve komplimenti izricani niskokrilnom jednomo-tornom školsko-sportskom dvosjedu CA-65 i CA-65A. Razlika između prve i druge inačice je u tome što se u prvoj nosivi dijelovi konstrukcije izrađuju iz drva, a u drugoj iz alumini-jskih profila i ploča.O prigodi 90. obljetnice organiziranog zrakoplovstva u Za-grebu i Hrvatskoj, Aeroklub Zagreb 1924 potaknuo je da se u Zrakoplovno tehničkom zavodu u Velikoj Gorici izradi jedan Cvjetkovićev avion metalne konstrukcije CA-65A te razmo-tri njegova serijska proizvodnja i prouče mogućnosti njegova plasmana na svjetsko tržište.Taj su avion u zrakoplovnoj literaturi proglašavali okretnim i sposobnim školskim zrakoplovovom u razini Pilatusovih, pri čemu je ovaj stoji manje od desetine cijene švicarskoga.Taj će avion sanjati aeroklubovi, kako za pilotske škole, tako i za vuču jedrilica.Nastupima koje će započeti 2014. godine ovaj će avion provjeriti ima li za njega mjesta na tržištu, dok će se istodobno proučiti mogućnosti izrade i treće njegove inačice, iz modern-ih kompozitnih materijala.Prema osnovnom poslovnom planu zrakoplov bi se prodavao u fazi spremnosti za letenje, kao i u rasklopljenoj fazi, kao kit, kojega bi kupci sklapali kod kuće na jednostavan način kako se sklapa moderni kućni namještaj.Prema osnovnim pretpostavkama, cijeni i osobinama, ovaj bi avion u serijskoj proizvodnji mogao postati izvozni hit.

11

A

ER O K LUB

ZA G R E B 1 924