August Šenoa: ZAGREBULJ

EIvona Lenard

Dora TotErika Zimprich

Hrvatski studiji sveučilišta u

Zagrebu

Kolegij: Povijest Zagreba

Zagreb, 2. travnja 2014.

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa

• Tvorac moderne hrvatske

književnosti

• Prvi pravi hrvatski

romanopisac

• Razdoblje nazvano po

njemu Šenoino doba

• Rođen 14. studenog

1838. – umro 13.

prosinca 1881.

• Školovanje: zagrebačka

gornjogradska

gimnazija, Pravoslavna

akademija, studij u

Pragu

• Počinje se baviti

novinarstvom

• Dopisi iz Praga za

„Pozor”

• Serija feljtona

„Zagrebulje”

ZagrebuljeZagreb trajna literarna opsesija

Antun Gustav Matoš o Šenoi: „Najzagrebečkiji zagrebački sin”

„Pozor” – 1867. godine„Vienac” – 1880. godine

Bogata i razvedena društvena struktura grada

Povijesna zbivanja• 1849.-1859. Bachov apsolutizam

• 1860. Oktobarska diploma

• 1865. povučen Veljački patent

o Hrvatski sabor 1865. – 1867.

• 1867. Austro-ugarska monarhija

• 1868. Hrvatski sabor – pobjeda

unionista

o Hrvatski kraljevski odbor – pregovori

u Pešti

o Hrvatsko-ugarska nagodba

Zbivanja u 2. polovici 19. st.

• 1871. Rujanski manifest –

traži se revizija nagodbe

• 1871. Rakovička buna

• 1873. Revizija nagodbe

• 1873.-1880. ban

pučanin Ivan

Mažuranić

o liberalne i modernizacijske

reforme

Razvoj Zagreba u 2. polovici 19.

stoljeća

• 1850. ujedinjenje Zagreba - dobiva modernu

upravu

o uključuje Gradec, Kaptol, Novu Ves, Vlašku i okolna

naselja

o 1. gradonačelnik – Janko Kamauf• 1852. bula pape Pia IX. –

Zagrebačka nadbiskupijao 1853. izabran 1. nadbiskup

Juraj Haulik,1856. postaje 1.

kardinal

• 20. svibnja 1859. umire

ban Jelačićo 1866. Dominik Fernkorn -

spomenik

Osnivanje kulturno-prosvjetnih

institucija

JAZU 1866. Zagrebačko sveučilište 1874.

Potres u Zagrebu 9. 11. 1880.

razrušena zagrebačka katedrala

Osvrt na društvo

• germanizacija društva

• do 1860. prikazivanje

njemačkih predstava

(hrvatske su se

prikazivale samo

četvrtkom)

• „Dok se po našem pozorištu

kopitala njemačka lakrdija, dok

su se masni kupleti u bečkom

narječju orili po kazalištu,

umirao je Lisinski od gladi.” Vatroslav Lisinski

“paradna” narodnost i “neparadna” narodnost

“Ova gospoda su vam „cvijet hrvatske mladeži“, ova gospoda

su vam „jezgra naše domovine“, ova gospoda su vam „jezgra

naše domovine“, ova gospoda su vam „stupovi naše

budućnosti“, budući upravitelji zemlje.

- Ah! – uzdahnut će koja krasotica Nezagrepkinja, čitajući ovu

karakteristiku, a među tim mačićima bih našla svoj ideal! (...)

Umišljeni tvoji ideali, gospodski mačići, ne misle na idealizam.”

Zagreb1891.

• Zagrepčanke –

zanemarivanje

materinskog jezika i

“forsiranje” njemačkog

„Onuda vrve naše krasotice, pa se vježbaju kao i

natražnjački borioci „samostalnosti“ hrvatske, u

germanskome jeziku.

-Ah, der Arme! ins Herz getroffen! – šapće jedna vila drugoj.

- Und gerade Stephan! Ich bin heute sehr affiziert – odgovori

druga.”

• Birokracija

• Sve manje prisutna zanimanja poput čizmara,

gumbara i čohaša, koja su bila prisutna u

Petrinjskoj, Vlaškoj i Novoj Vesi

„Birokratički život – a taj bje za ono vrijeme posve osvojio

Zagreb – izbrisa kod nas staru živahnost. Birokratička i vojnička

posada zaokupila je sva društva, a nama domaćim mladićima bilo

je prilično tužno. I kako ne bi? kad se stvaraju stereotipna društva

(...).”

Vlaška ulica1903.

• 18. stoljeće – kazališne predstave održavale su se

u kanoničkim kurijama na Kaptolu (siromašni đaci

i kanoničke sluge izvodili bi kajkavske komedije)

• 19. stoljeće – predstave na njemačkom

„Dođoše njemački dekreti, dođoše „slobodni zidari“, dođe i četa njemačkih komedijaša, priučavale nas njemačkoj civilizaciji.”

Kaptol 1876.

• Kraljevo – spomen na ugarskog kralja Stjepana,

glavni događaj u godini

• „Nekoć zlobni jezici rekoše da se ne treba čuditi da se svijet

i Bogu i vragu klanja; drugi je primijetio da se svijet zlatnom

teletu klanja, a ja mislih, ako ne zlatnom teletu, a ono

zacijelo srebrnom svecu Stjepanu što na Kraljevo na

glavnom oltaru stolne crkve zagrebačke stoji. ne mislite da

se šalim veleći da su se „svjetovci pomađarili.”

• Ostale proslave:- sv.Barbara, sv. Nikola, sv. Petar, sv.Pavao..- “tancuške” u Laškoj ulici- “crna reduta” na Novoj vesi- proštenje u Bistrici- proštenje u Čučerju- proštenje u Remetama Remet

e

• Gradska šetališta

• sjeverno šetalište

(Vrazovo šetalište)

• južno šetalište

• Kavane i krčme